Microsoft Word - GOVOR XX jub.doc

Слични документи
Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u

KATALOG ENGLESKI SS-2015 II.indd

GLAZBENA UČILICA Marko Beus Filozofski fakultet u Zagrebu 098/ Sažetak Glazbena učilica je projekt osmišljen kao nadopuna

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g

професор високе школе, мр Весна Ђуровић, а) Основни биографски подаци : Име (име оба родитеља) и презиме: Датум и мјесто рођења: Установе у којима је

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Seminarski rad u okviru predmeta Računalna forenzika BETTER PORTABLE GRAPHICS FORMAT Matej

ОСНОВНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ АНГЛИСТИКЕ УНИВЕРЗИТЕТ У НИШУ - ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ДЕПАРТМАН ЗА АНГЛИСТИКУ РАСПОРЕД ПРИПРЕМНЕ НАСТАВЕ ИЗ ЕНГЛЕСКОГ ЈЕЗИКА 1

Rano učenje programiranj

Bojenje karti iliti poučak o četiri boje Petar Mladinić, Zagreb Moj djed volio je igrati šah. Uvijek mi je znao zadati neki zanimljiv zadatak povezan

Konkurs za izbor

SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA ANGLISTIKU JESENSKI ISPITNI ROK 2018./2019. DAN DATUM NAZIV PREDMETA VRIJEME PROSTORIJA NASTAVNIK SRI AMERIČK

Engleski kao svjetski jezik Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Radmile Matejčić 2 Akademska 2014./2015. godina ENGLESKI KAO SVJETSKI JEZIK 2 St

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Strani jezik 2 - engleski 1.6. Semestar Nositelj kolegija Marija Miščančuk Bodovna vrijednost (E

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

Europass-Curriculum Vitae

PowerPoint Presentation

Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav

Универзитет у Новом Саду Филозофски факултет датум штампања: школска година: 2016/17, семестар: летњи РЕЗУЛТАТИ АНКЕТЕ упитник: Упитник за

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g

PowerPoint Presentation

Škola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Sl

Microsoft Word - PusenjeNaRadnomMjestu.doc

OPTIČKE ILUZIJE ili OPTIČKE VARKE 1/25 AH

Vol 5, Broj 17, 7. siječnja Zdravlje u Virovitičko podravskoj županiji Trendovi konzumiranja droga među mladima Virovitičko podravske županije (

ERASMUS Bugarska, Plovdiv Za svoje ERASMUS putovanje boravio sam u Plovdivu. To je grad od stanovnika koji je idealan za boravak do pola godin

ГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настав

Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za fonetiku Evgenia Chernysheva USPOREDNA FONETIKA HRVATSKOG I RUSKOG JEZIKA Diplomski rad Zagreb, ru

Sveučilište u Zagrebu

Microsoft Word - dr JELICA TOSIC Predlog odluke o izboru.doc

7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16

R. FILIPOVIĆ: Neposredni jezični dodiri u hrvatskim... Senjzb 18(1991),31-40 RUDOLF FILIPOVIĆ NEPOSREDNI JEZIČNI DODIRI U HRVATSKIM DIJALEKTIMA U SAD

Microsoft Word - Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskome jeziku - NOVO.doc

Politički aktivizam žena

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNE ( METODIČKE ) JEDINICE

VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA REZULTATI STUDENTSKE ANKETE PROVEDENE NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA ZA ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE 2013/2014 GODINE 1. Uvod E

hrvatski zavod za zapošljavanje Godina XV. broj 4 Zagreb 2013.

Мр Љубица Прћић Др Јасмина Дражић ЈЕЗИЧКЕ ПОУКЕ СРПСКИ ЈЕЗИК уџбеник за други разред основне школе

Elektrotehnička i prometna škola Osijek Istarska 3, Osijek tel: 031/ , fax: 031/ Projekt je sufinancira Europska uni

Microsoft Word Updated FAQ-EN_HR.docx

dsaSDdssadsad

Praksa studenata u seoskim ambulantama Prof.dr.sc. Rudika Gmajnić Spec.obiteljske med. Ljubljana, Katedra obiteljske medicine Medicinskog fakult

GOVOR, IV (1987), 2, UDK / Stručni rad Primljeno: Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA

I

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA TRAVANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje

Jesus the Great Teacher Serbian

Slide 1

Izvršavanje pitanja

phd2_01halas2

RadoviZHP 47 VOL1 za hrcak.pdf

Slide 1

Slide 1

Jesus the Great Teacher Serbian PDA

LIRIKA pregled pojmova

Microsoft Word - 3a_INP demografija.docx

MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgo

ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I

OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD /2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO

Распоред испита у продуженом октобарском року школске 2015/2016. године НЕДЕЉА часова часова I ГОДИНА Писмени испити ФИЛОЗОФИЈА

SVI SMO POZVANI NA SVETOST

Koliko je zdrava medicinska (bolnička) dijeta?

Boris miksic monografija.indb

Otvoreni kôd u ucionicama

knjiga 03.indd

Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica,

Студијски програм УЧИТЕЉ за стицање стручног назива Дипломирани учитељ Р.бр. 1. РАСПОРЕД ПРЕДМЕТА по семестрима и годинама студија за студијски програ


evaluacija09-10

Microsoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJA.doc

Godine 1918., užasna bolest je poharala svijet, najsmrtonosnije izbijanje bolesti u modernoj historiji. Ta bolest je bila gripa, ali to je bila Nesvak

Infokup - Školsko Osnovne škole Algoritmi BaPaCpp

9. : , ( )

Универзитет у Новом Саду Филозофски факултет датум штампања: школска година: 2014/15, семестар: летњи РЕЗУЛТАТИ АНКЕТЕ упитник: Упитник за

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg

Veleučilište u Požegi Upute za pisanje seminarskog rada Akademska 2017./2018. godina 1

PowerPoint Presentation

УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: МА Ивана Јањић Тема: Фонетска и морфолошка анализа г

РАСПОРЕД ИСПИТА У ОКТОБАРСКОМ ИСПИТНОМ РОКУ ШКОЛСКЕ 2017/18. ГОДИНЕ ЗА РЕДОВНЕ СТУДЕНТЕ УЧИТЕЉСКОГ ФАКУЛТЕТА И СТУДЕНТЕ СА ЗАВРШЕНОМ ПА, ВИШОМ ИЛИ ВИС

РАСПОРЕДА ИСПИТА У ЈАНУАРСКО-ФЕБРУАРСКОМ РОКУ

Default

III. OŠ ČAKOVEC Učiteljica glazbene kulture: Marina Korunek, prof. (učitelj mentor) KRITERIJI VREDNOVANJA ZA GLAZBENU KULTURU Elementi ocjenjivanja su

SCNET JE (PRIJE SVEGA) POSAO - Prof. dr. Mehmed Pojskić

Naziv studija

SVEUČILIŠTE U ZADRU KLASA: /17-03/09 Odjel za TALIJANISTIKU URBROJ: /17-02 RED PREDAVANJA za I. semestar dvopredmetnog preddiplomsko

3b70dbff-879f eb-b067963c01b9.pdf

IFORMACIJSKA PISMENOST – korak dalje

Raspodjela i prikaz podataka

Uvod u obične diferencijalne jednadžbe Metoda separacije varijabli Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler

LEKCIJA 31 - FINANCIJE - 2. DIO

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služba za od

Универзитет у Новом Саду Филозофски факултет Дана, ИЗВЕШТАЈ О СТИЦАЊУ ИСТРАЖИВАЧКОГ ЗВАЊА КАНДИДАТ:ЈОВАНА ПЕТРОВИЋ I ОСНОВНИ ПОДАЦИ Настав

Microsoft Word - os_preko_susa_2011

ЈСФФ2019 (Јапанско српски фестивал филма) Апликациони формулар САДРЖАЈ: Апликациони формулар О фестивалу Правила и процедура

Objektno orjentirano programiranje 2P

KRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA -2.r. PID

Naš jezik

Teorija skupova - blog.sake.ba

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDIN VI. osnovna škola Varaždin Dimitrija Demetra 13 Varaždin, OBRAZAC ZA WEB Informacije

Razred: sedmi

PowerPoint Presentation

Транскрипт:

GOVOR XX (2003),1-2 219 UDK811.111'342.2 81'342.2:371 Znanstveni pregled Dora Μaček Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Hrvatska ŠKOTSKI IZGOVOR ZA STRANCE SAŽETAK Najbolje opisan tip engleskog izgovora, pa zato i najčešće podučavan je tzv. britanski RP. Ovdje se nastoji pokazati da je to manje prikladan izgovor za strance nego neki drugi izgovori, poglavito škotski. Uspoređujući engleske i hrvatske glasove, pokušava se poduprijeti jedna stara ideja, prema kojoj je škotski izgovor najbliži i kontinentalnim izgovorima i engleskom pravopisu. Klučne riječi: škotski izgovor, prihvaćeni izgovor, nastava engleskog jezika, hrvatski govornici

220 D. Μaček: Škotski izgovor za strance 219-220 Ivo Škarić je u više svojih radova pisao i govorio o tome kako su napr. tradicionalni pravopis i izgovorna praksa u raskoraku, te je imao i neortodoksnih prijedloga za promjene, koje bi priznale fonemsku stvarnost (1996), odnosno za normalnu normu (2000). Na sličan način, iako na drugom području, protiv uobičajene prakse pisao je i predavao jedan od vodećih britanskih fonetičara David Abercrombie (1979). On se zuzimao za škotski izgovor kao normu engleskog izgovora za strance, premda je sam bio govornik RP-a. Njegovi su razlozi za takve ideje bili pragmatični što se tiče izgovora, i uzimali su u obzir neka društvena obilježja RP-ja. U ovom ću napisu pokušati ilustrirati tu zamisao uspoređujući neke engleske izgovore s hrvatskim. RP (kratica za Received Pronunciation, tj. prihvaćeni izgovor) postao je norma britanskog izgovora 1920-ih godina, a zasniva se na južnoengleskom izgovoru obrazovanih govornika. Jedan od začetnika toga izgovora je prvi britanski profesor fonetike Daniel Jones, čija je knjiga, u kojoj je opisao taj izgovor, doživjela mnoga izdanja. Jones je napisao i rječnik izgovora, koji se i danas koristi, a kako je surađivao na BBC-ju, preko radija je znatno utjecao na to da se takav RP proširi. Stoga je takav izgovor dobio i drugi naziv, tj. BBC-jev engleski (BBC English). Kao uzor mu je poslužio vlastiti, južni izgovor, kakav se njegovao u privatnim školama (Public Schools). Te su škole pohađala djeca imućnih i utjecajnih građana, pa je i iz tog razloga bio vrlo ugledan. I premda je sam Jones, kao i mnogi jezikoslovci onoga vremena, smatrao da je to samo jedan od mogućih izgovora, drugi su isticali njegovu klasnu odličnost nasuprot vulgarnom govoru običnog puka (Macauley, 1997/36 i dalje). Uskoro se time stvorio (Macauley ibid.) agresivno ekskluzivan klasni izgovor. Tek su se od sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća počeli prihvaćati i drugi tipovi izgovora, koji su postali prihvatljivi i za komentatora na BBC-ju. RP je izgovor kakav ima samo 3% Engleza (Hughes i Trudgill, 1979/3), što znači samo nekoliko milijuna od oko 400 milijuna izvornih govornika diljem svijeta. Unatoč tome se preporučao kao uzor, koji je prikladan da ga nauče i stranci. Razlozi koji se spominju jesu što nema regionalnog prizvuka, a razumljiv je na najširem području, budući da se koristi na radiju i televiziji. Tako će i stranca, koji svlada taj izgovor, najviše ljudi razumjeti. Osim toga, to je i nabolje opisan izgovor (Hughes i Trudgill ibid.) Zanimljivo je da je to tako prvenstveno zato što se javila potreba za takvim opisom da bi se taj izgovor mogao koristiti u udžbenicima engleskog jezika kao stranog. No valja imati na umu da je potražnja za opisom RP-a bila posljedica njegova velikog ugleda, pa su i stranci željeli naučiti takav, najbolji, engleski izgovor. Tek posljednjih šezdesetak godina, širenjem američke inačice engleskog jezika, britanski je model izgovora za strance postao manje privlačan, pogotovo mlađim naraštajima, koji radije nasljejduju američki izgovor iz filmova i popularne glazbe. No valja uzeti u obzir da i te dvije inačice engleskoga jezika, koje su prihvaćene kao standardne s dvije strane Atlantika, također nisu jedinstvene. U Velikoj Britanij češći je izgovor kakav Wells (1982) naziva naučenim (acquired) ili bolje priučenim, koji se nauči školovanjem, i onaj koji naziva

GOVOR XX (2003),1-2 221 bliskim RP-u (near-rp). U Sjedinjenim Državama opći američki (General American), također ima različite regionalne inačice, koje se smatraju standardnima. S obzirom na globalnu raspodjelu engleskog jezika danas, prihvatljivih je izgovora vrlo velik broj, napr. onih kojima govore izvorni govornici Kanade ili Australije, te još izgovora koji su vrlo rašireni u zemljama Azije i Afrike, gdje je engleski službeni jezik. Kako strani govornici rijetko potpuno ovladaju izgovorom engleskoga, pitamo se koliko je bitno da nastoje usvojiti baš određeni izgovor. U poduci engleskog jezika kao stranog, u nas se još uvijek najčešće podučava RP, vjerojatno i zbog već rečenog razloga, to jest zato jer je najbolje opisan. To posebno vrijedi za Hrvatsku, gdje je sustavno učenje RP-a uveo Rudolf Filipović (1954), koji je u ranijim izdanjima svojeg rječnika davao taj izgovor koristivši fonetsku transkripciju. 1 Osim toga je napisao i udžbenik, te podučavao RP na studiju anglistike. U svojem je udžbeniku podijelio glasove na one koji su isti ili gotovo isti u RP-u i u hrvatskome, na one koji se u oba jezika razlikuju po nekim (artikulatornim) svojstvima, i one kojih u hrvatskome nema, i kojima pri vježbanju izgovora stoga valja posvetiti posebnu pozornost. Ovdje ću se koristiti takvom usporedbom nekih (standardnih) engleskih izgovora, te se posebno osvrnuti na standardni škotski engleski izgovor. Abercrombie (1963. citirano u Macauley, 1997) kaže da je RP fonetički teži od drugih tipova izgovora, pa tako i od škotskog. Osim toga, smatra da prije nego je sociolingvistika ocijenila varijabilnosti u jeziku, RP nije baš najbolji izbor za strance s obzirom na svoj društveni položaj, budući da govornike RP-a oštro odvaja od ostalih, koji govore nekim drugim akcentom, pa mnogi prema njemu imaju neprijateljski odnos. Nakon dvadesetak godina Trudgill i Hannah (1982/910) vide da je za većinu stranaca jednostavnije naučiti škotski izgovor od RP-a, koji ima mnogo dvoglasa i nije usko povezan s pravopisom (1982/9-10). U Škotskoj se oko pet milijuna govornika služi vrlo arhaičnim (Macauley, 1997) jezikom, koji je opstao iako se u javnoj uporabi od stvaranja pralamentarne unije Engleske i Škotske početkom 18. st. nametao engleski, i što se škotski uopće ne podučava u školama. I premda je ovdje riječ o kontinuiranom jeziku, koji je do 18. st. služio kao službeni i književni jezik u Škotskoj, sada se na njega, čak i u Škotskoj, gleda kao na (engleski) dijalekt, samo zato što nema suvremene norme. Škotski se, međutim, neprestano obnavlja u škotskoj književnosti, pa je pjesništvo na suvremenom škotskom često, a u novije se vrijeme afirmirala i tzv. urbana proza, sa svojim sociolektima. No, škotski je izgovor vrlo prepoznatljiv, i čuje se jednako tako u britanskim medijima, kao i u Škotskom parlamentu. 2 Osim toga, mnoge se njegove osobine čuju u engleskim izgovorima izvan Europe, kamo su ga donosili škotski vojnici ili službenici imperijalističke uprave. U sljedećoj tablici ću prikazati osnovne glasove RP-a, tzv. općeg američkog, škotskog izgovora, te hrvatskoga. 3

222 D. Μaček: Škotski izgovor za strance 219-222 RP Američki (OA) American Škotski (Š) Stottish SAMOGLASNICI Hrvatski (H) Croatian Primjer Example 1. i ship; vidim 2. e ε ε e dress; žene 3. Χ o stop; dobro 4. A cup; rat 5. U good; sutra 6. æ a A dance; dan 7. : Χ Χ O long; voda 8. r εr, r, r, r Er, ar, ir, ur nurse, fir; dar 9. i: i i(: I speak, feel; sin 10. e e e e, ej tape, day; pet, hej 11. a A father; dan 12. Χ Χ O taught; nos 13. Ω o o O know, goal; gol 14. u: u u U shoot, view; tu, znam ju 15. a a ae, Aj high, write; daj 16. Oj noise; znoj 17. a a Au house; Austrija 18. ə (r ir Ir beer; vir 19. εə ε(r er Er fair; Pero 29. (r ar Ar start; dar 21. Χ (r Χ(r Or north, war; bor 22, o(r or Or four, sport; bor 23. (r ur Ur poor, tourist; pura, bura Očito je da je samoglasnički inventar u hrvatskome mnogo manji nego u engleskome, a pri tome mu je škotski najbliži. I između RP-a i američkog izgovora razlika je takva da se američki čini bližim hrvatskome. Ako promotrimo tablicu, vidjet ćemo da su na njoj prikazane tri vrste samoglasničkih realizacija: samoglasnici, dvoglasnici i samoglasnici uz /r/. Jednako se u škotskom i

GOVOR XX (2003),1-2 223 hrvatkom izgovaraju samoglasnici od broja 9 do 14, tj. dugi i, e, a, o i u. Vrlo se slično izgovaraju kratki parnjaci (od 1 do 7), koji su u škotskom opušteniji. Glasovi 2 i 3 su nešto otvoreniji nego u hrvatskome. Škotski se samoglasnici izgovaraju kratko, osim ispred zvučnih tjesnačnih suglasnika, ispred /r/ i na kraju morfema. Ova osobina, kao i otvoreniji izgovori samoglasnika, čuju se u mnogim regionalnim hrvatskim govorima. U RP-u, međutim, ima više i centraliziranih i opuštenih, te posebno stražnjonepčani izgovor glasa koji se prikazuje kao a u pravopisu. U američkom izgovoru su glasovi izgovoreni sličnije hrvatskome (i škotskome), osim otvorenog e [æ] (6.), premda se i taj glas izgovara u hrvatskim dijalektima. U skupini dvoglasnika RP prednjači brojem, a posebno se valja osvrnuti na glasove 13, 18, 19 i 23, koji ili počinju ili završavaju središnjim samoglasnikom [ə]. To je reducirani samoglasnik, a izgovara se i u svim nenaglašenim slogovima umjesto samoglasnika koji je prikazan ortografijom. U škotskome se na tim mjestima javlja čisti samoglasnik, odnosno u skupinama 18, 19 i 23 samoglasnik i /r/. To vrijedi i za američki izgovor. U škotskom se možda neobičnim čini jedna od dvoglasničkih realizacija [ae] (pod brojem 15). Međutim, taj se dvoglasnik artikulira slično kao i hrvatsko međusamoglasničko [j] (vidi Škarić 1991/352), a još se češće čuje u zagrebačkom govoru, u kojemu često ispadaju suglasnici, napr. u kaj je sad? [kaesad]. SUGLASNICI 1. U tri inačice engleskoga jezika, koje ovdje opisujemo neki se suglasnici različito artikuliraju, te se razlikuju u distribuciji. Najočitije se u tim elementima razlikuje /r/. RP OA Š H a) izgovara se kao blag udarac o zubni greben [ ] ili kao apikoalveolarni prednjonadzubni [ ]. b) ne izgovara se iza samoglasnika (non-rhotic) a) izgovara se retrofleksno [ ] vrhom jezika svinutim prema nepcu, ili kao vokoid leđnojezično, jezikom pritisnutim uz kutnjake (Wells, ibid./490) b) [ ] izgovara se ispred samoglasnika, a vokoid iza njega. a) izgovara se kao vrhjezični vibrant [r] ili udarcem o zubni greben [ ] b) izgovara se u svakom položaju u riječi. a) izgovara se kao vrhjezični vibrant [r] b) uvijek se izgovara

224 D. Μaček: Škotski izgovor za strance 219-224 Zbog toga što se izostavlja /r/, u RP-u je promijenjen izgovor samoglasnika u okolici i općenito postoji neslaganje s pravopisom. Nasuprot tome u američkom i posebice u škotskom izgovoru, gdje se /r/ uvijek izgovara, i samoglasnici ostaju nepromijenjeni napr. u riječima beer, bear, far, more, tour [bir, bεr, far, mor, tur]. Izgovor, dakle, i distribucija /r/ u škotskom najsličniji su kontinentalnoj izvedbi toga glasa, pa tako i hrvatskoj. 2. Mekonepčani tjesnačni suglasnik /h/ u svim se engleskim varijetetima na početku riječi izgovara relativno otvorenim prolazom, napr. house, horse. U sredini riječi ili na kraju u povijesnom je razvoju /h/ ispalo, premda se još uvijek piše <gh>. U tradicionalnim škotskim izgovorima se čuje arhaično velarno [x] u tim riječima, premda ono ispada u standardnom škotskom engleskom izgovoru. No i u tom se izgovoru neke strane, posebice gelske, riječi izgovaraju sa [x], napr. Loch, Buchan, epoch, patriarch [lox, buxan, epox, partriarx]. U RP-u i američkome te se riječi izgovaraju sa [k] umjesto sa [x]. Taj je škotski izgovor sasvim blizak hrvatskome. U riječima koje u pisanom jeziku započinju sa <wh>, napr. white, where, RP nema aspiracije, dakle izgovor je [wϒt, wφ/wer]. U škotskom i nekim američkim izgovorima te se riječi izgovaraju sa [hw]. Tako se u tim izgovorima razlikuju riječi which i witch, te whales i Wales, koje su u RP-u homofoni [wi, we lz]. 3. /p t k/ su u RP-u jako aspirirani na početku riječi, ali u škotskom, kao ni u hrvatskome, nisu. 4. /l/ se u RP-u izgovara tamno poslije samoglasnika, a inače svijetlo. U škotskome je izgovor tog suglasnika uvijek jednak, vrlo slično hrvatskome. Ovdje valja spomenuti neke prozodijske odlike. Jedna od odlika RP-a, za razliku od američkog i škotskog izgovora, snažan je naglasak na jednome slogu, zbog čega se ostali slogovi skraćuju. U škotskom i američkom izgovoru duže riječi imaju osim glavnoga i dodatni, slabiji naglasak, pa se svi slogovi mogu ravnomjerno izgovoriti. Ono, što je u škotskome neobično, jest intonacija rečenice, koja u pitanjima pada, a u izjavnim rečenicama se diže i ostaje lebdjeti. No, što se tiče intonacije, ni RP nije nimalo lakši i tu se strani akcent najčešće primjećuje (Josipović, 1993/270-293). *** Nije, dakle, teško zaključiti da bi hrvatskim govornicima škotski izgovor bio mnogo bliži, i kako prema repertoaru glasova, i artikulalcijski. Gledajući brojčano škotski ima daleko najviše glasova istih ili sličnih hrvatskim glasovima. To je posebno važno u sustavu samoglasnika, gdje se oni izgovaraju punom vrijednošću, odnosno rjeđe slabe u [ə]. To je posljedica ravnomjernijeg rasporeda naglasaka u riječima i izgovora glasa /r/ koji se ne gubi ni u jednom položaju. Od položaja glasova i načina artkulacije, posebno su značajne sličnosti vrlo čestih samoglasnika /a/ i /o/, te apikalnog /r/. Takve osobine izgovora čuvaju

GOVOR XX (2003),1-2 225 sličnosti s pravopisom, pa je govor razumljiviji. Osim toga, škotski je izgovor i akustički mnogo jasniji. Valja imati na umu i globalnu rasprostranjenost engleskog jezika, kojim se služe stotine milijuna ljudi diljem svijeta i izgovaraju ga na nebrojeno mnogo načina. Tu su različite inačice engleskog kao prvog jezika, od kojih je najrasprostanjeniji opći američki. Nadalje, kao sredstvo međunarodnog sporazumijevanja, engleski se javlja u nebrojenim različitim izgovorima. Ako je američki engleski globalno utjecajna inačica, druge su lokalno cijenjene, katkada među stotinama milijuna govornika, napr. u Aziji. Često se ističe da sve te inačice imaju više zajedničkoga nego razlika: u prvome redu, prepoznatljive su kao engleski jezik. U takvom stanju postaje nebitno koji se izgovor nastoji nasljedovati. Ono što jest bitno, to je razumljivost izgovora i lakoća artikulacije. Američki se izgovor nameće svojom sveprisutnošću u medijima i brojem govornika, koji se mogu susresti u svakom kutku svijeta. Uzimajući u obzir i popularnu kulturu koju mladi lako prihvaćaju, razumljivo je da uz nju prihvaćaju i izgovor. Sa škotskim izgovorom ima nekoliko poteškoća, a to je, da ga se u medijima relativno rijetko čuje. I premda je prisutan u britanskom filmu, to je mali postotak prema američkoj filmskoj produkciji, koja zasjenjuje svaku drugu produkciju. Druga je poteškoća to što škotski izgovor nije opisan ni u jednom udžbeniku za strance. Dok postoje udžbenici australskog engleskog za doseljenike, takav priručnik za škotski, naravno, ne postoji jer se za Britanske otoke pretpostavlja da je RP izgovor, koji stranac treba usvojiti. I konačno, premda ne i manje značajno, to su stajališta srednje klase Škota o tom izgovoru. Premda je škotski akcent raširen u svim slojevima škotskog društva, ipak ga se ne smatra jednakim RP-u. Udžbenik sa škotskim izgovorm za strance možda bi podigao ugled tog izgovora i u njegovoj postojbini. REFERENCIJE Abercrombie, D. (1979). The Accents of Standard english in Scotland. In A. J. Aitken, Tom McArthur (eds.), Languages of Scotland, 68-84. Edinburgh: Chambers, Filipović, R. (1954). Engleski izgovor. Zagreb: Školska knjiga. Filipović, R. (1983). Englesko hrvatski ili srpski rječnik, 11. izdanje. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske i Školska knjiga. Josipović, V. (1993). Suprasegmentalne osnove stranog akcenta: nesuglasje prozodijskih sustava hrvatskog i engleskog jezika. doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu Hughes, A., Trudgill, P. (1979). English Accents and Dialects. An Introduction to Social and Regional Varieties of British English. London: Edward Arnold. Macauley, R. S. (1997) Standards and Variation in Urban Speech. Examples from Lowland Scots. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins, 39-40

226 D. Μaček: Škotski izgovor za strance 219-226 Škarić, Ivo (1991). u S. Babić i drugi: Povijesni pregled, glassovi i oblici hrvatskog književnog jezika, 71-378. Zagreb: HAZU Globus. Škarić, Ivo (1996). Što s hrvatskim standardnim refleksom dugoga staroga jata? Govor 1-2, 1-24. Škarić, Ivo (2000). Č i Đ. Govor, 2, 77-104. Trudgill, P., Hannah, J. (1982). International English. London: Arnold Underwood. Wells, J. C. (1982). Accents of English 2. The British Isles./ Accents of English 3. Beyond the British Isles. Cambridge: Cambridge University Press, 393-417. Wells, J. C. (1990). Longman Pronounciation Dictionary. London: Longman. 1. 2. 3. BILJEŠKE Od 11.izdanja, (1973) uveo je paraleleno transkripciju i američkog izgovora. Zanimljivo je da studenti pokazuju sličnu reakciju kad čuju škotski i kad čuju hrvatske regionalne izgovore nasmiju se, ali kažu da im je takav izgovor drag. Opis engleskih i hrvatskog izgovora, koji ću niže usporediti, rađen je prema Wellsu (1982) i Škariću (1991)

GOVOR XX (2003),1-2 227 Dora Μaček Faculty of Philosophy, University of Zagreb Croatia SCOTTISH PRONUNCIATION FOR LEARNERS OF ENGLISH AS A FOREIGN LANGUAGE SUMMARY An old view expressed by D. Abercrombie that Scottish pronunciation is much more suitable for foreign learners than RP is discussed in relation to Croatian, and supported as an accent to be taught. Key words: Scottish pronunciation, received pronunciation, teaching English, Croatian speakers