KLASA: UP/I-344-08/13-03/21 URBROJ: 376-04-16-30 Zagreb, 8. lipnja 2016. Na temelju članka 12. stavka 1. točke 5., članka 18. i članka 20. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NNN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14), u ponovljenom postupkuu pokrenutom na zahtjev trgovačkog društvaa Metronet Telekomunikacije d.d.., Zagreb, Ulica gradaa Vukovara 269/d, protiv trgovačkog društva Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Roberta Frangešaa Mihanovića 9, radi rješavanja spora s u svezi utvrđivanja prava na n naplatu usluga kolokacije, na sjednici održanoj 8. lipnja 2016. Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti donijelo je RJEŠENJEE I. Usvaja se zahtjev Metronet Telekomunikacija d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 269/d te se utvrđuje da Metronet Telekomuni ikacije d.d., ima pravo obračunatii i naplatiti Hrvatskom Telekomu d.d.. Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9 zakup tehničkog prostora Metronett Telekomunikacija d.d. za smještaj vlastitog telekomunikacijskog ormara, uz uključenuu rezervaciju i potrošnju električne energije, u razdoblju od 1. kolovoza 2013. do 30. travnjaa 2015., ukupno 21(dvadesetjednu) mjesečnu naknadu, svakaa u iznosu 24.000,00 kn (slovima: dvadesetčetiritisuće kuna) za dva telekomunikacijska ormara Hrvatskog Telekoma d.d.. smještena u tehničkom prostoru Metronet Telekomunikacija d.d., ukupno 504.000,00 kn (petstočetiritisuće kuna), uvećano zaa iznos poreza na dodanu vrijednost od 126.000,00 kn (stodvadesetšesttisuća kuna). II. Nalaže se Hrvatskom Telekom-u d.d.. da u roku od 8 (osam)) dana od dana zaprimanja ovog rješenja isplatii Metronet Telekomuni ikacijama d.d., iznos izz točke I. ovog rješenja. Obrazloženje Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (Hrvatska agencija zaa poštu i elektroničke e komunikacije, temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijamaa NN br. 71/14 nastavlja s radom kao Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, dalje: HAKOM) zaprimila je 22. travnja 2016. presudu Visokog upravnog sudaa Republike Hrvatske (poslovni broj: UsII-55/14-9, od 14. travnjaa 2016., dalje: presuda) ) kojom se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja Metronet Telekomunikacija d.d., i poništava rješenje HAKOM-a doneseno u regulatornom sporu protiv Hrvatskog Telekoma d.d., radi utvrđivanja pravaa na naplatu usluga kolokacije, (KLASA: UP/I-344-08/13-03/21, URBROJ: 376-04-14-15 od 25. travnja 2014., dalje: rješenje), čime se predmet vraćaa u ponovnii postupak. Poništeno rješenje doneseno je u regulatornom sporu pokrenutom na n zahtjev trgovačkog društva Metronet Telekomunikacije d.d (dalje: Metronet) za rješavanje spora s trgovačkim društvom Hrvatski Telekom d.d (dalje: HT) od 17. prosinca 2013., a u svezi utvrđivanja prava na naplatu usluga kolokacije koje Metronett pruža HT-u te sklapanja odgovarajuće Dopune 24 IC Ugovora o međusobnom povezivanju (dalje:: Dopuna ugovora). HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110 Zagreb / OIB: 87950783661 / Tel: (01) 7007 007, Fax: (01) 7007 070 / www.hakom.hr
U postupku koji je prethodio donošenju poništenog rješenja, HAKOM je zatražio očitovanje HT-a na navode iz zahtjeva Metroneta, zaprimljena su i dodatna očitovanja stranaka, a 6. veljače 2014. održana je usmena rasprava. Na temelju tako provedenog postupka bile su utvrđene sljedeće činjenice. Metronet je temeljem regulatorne obveze transparentnosti, određene odlukom Vijeća HAKOM-a od 28. svibnja 2013. (KLASA: UP/I-344-01/12-03/07, URBROJ: 376-11-13-14) u postupku analize tržišta završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji (dalje: odluka iz 2013.), objavio Minimalnu ponudu, kojom je odredio uvjete i cijene korištenja kolokacije i to na način da je cijena za uslugu kolokacije poslužitelja bila određena kao mjesečna naknada prema broju zakupljenih polica u telekomunikacijskom ormaru - rack unit-u (dalje: RU), bez plaćanja priključne pristojbe. Mjesečna naknada za zakup 40 RU,odnosno cijelog telekomunikacijskog ormara iznosila je 28.400,00 kn bez PDV-a, a mjesečna naknada za zakup tehničkog prostora za smještaj vlastitog ormara određena je u iznosu od 12.000,00 kn bez PDV-a. Minimalna ponuda u primjeni je bila od 1. kolovoza 2013. U trenutku stupanja na snagu Minimalne ponude, HT i Metronet već su imali ostvareno međupovezivanje, a temeljem ugovora sklopljenoga 23. studenoga 2005. Međutim, kako za korištenje prostora HT Metronetu temeljem Minimalne ponude, nije plaćao određenu naknadu, Metronet je putem dopisa od 30. listopada 2013. zbog zakupa tehničkog prostora Metroneta na lokaciji Ulica grada Vukovara 269/d pozvao HT na sklapanje Dopune Ugovora. HT je 4. studenoga 2013. odbio zahtjev Metroneta, navodeći da su člankom 3.3. Standardne ponude za usluge međupovezivanja HT-a (dalje: Standardna ponuda) definirani uvjeti smještaja opreme u slučaju kada operator od HT-a zatraži međupovezivanje te u navedenim uvjetima nije predviđena naknada operatora za smještaj opreme. HT u očitovanjima iznesenima na usmenoj raspravi odnosno dopisima od 27. siječnja 2014, 6. ožujka 2014. te 7. travnja 2014. u bitnome navodi da ne osporava pravo Metroneta na naplatu naknade za korištenje prostora za smještaj ormara, već se protivi visini mjesečne naknade u iznosu od 12.000,00 kn mjesečno (bez PDV-a). Predlaže da HAKOM utvrdi uvjete i naknade za uslugu kolokacije koje Metronet pruža HT-u, uzimajući u obzir određene mu regulatorne obveze te stvarne troškove koje Metronet ima u pružanju usluga kolokacije, a vodeći računa o utvrđenjima stvarnih troškova iz Odluke o izmjenama i dopunama Standardne ponude HT za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (KLASA: UP/I-344-01/09-01/3228, URBROJ: 376-04-10-10; dalje Odluka SP RUO). Naglašava da je za ostvarivanje međupovezivanja s mrežom Metroneta nužan smještaj opreme na kolokacijama Metroneta, a realizacija međupovezivanja na druge načine dovela bi do nepoštivanja odgovarajućih odredbi Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK), kršenja regulatornih obveza, dodatnih ulaganja od strane HT-a (primjerice u slučaju rješenja tranzitom putem mreže trećeg operatora) odnosno povećanja troškova terminacije u odnosu na krajnje korisnike. Zaključno, traži da se odbije zahtjev Metroneta, od Metroneta zatraži specifikacija troškova dodatnih usluga međupovezivanja iz članka 13.1. Minimalne ponude - Naknade za uspostavu, nadogradnju i korištenje Usluga međupovezivanja sukladno članku 62. st. 4. ZEK-a, a koji zahtjev 2
je HAKOM i usvojio te da HAKOM utvrdi uvjete i naknade mjesečnog zakupa tehničkog prostora Metroneta za smještaj vlastitog telekomunikacijskog ormara, uz rezervaciju i potrošnju električne energije koju Metronet pruža HT-u. Metronet u očitovanjima iznesenima na usmenoj raspravi, odnosno očitovanjima od 24. veljače 2014. te 1. travnja 2014., u bitnome traži od HAKOM-a utvrđenje prava da počevši od 1. kolovoza 2013. ima pravo na naplatu dodatnih usluga međupovezivanja. Nastavno na osporavanje potraživanja mjesečne naknade za uslugu kolokacije i to njezine visine, Metronet ističe kako je oprema HT-a smještena unutar ključnog prostora podatkovnog centra Metroneta koji ima drugačiji položaj i važnost u odnosu na kolokacijske sobe i prostorije HT-a te da navedenu uslugu treba razlikovati od usluge kolokacije koja se pruža prema SP RUO. Metronet u bitnome ističe i da mu je regulatorna obveza troškovne usmjerenosti cijene određena za cijenu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu, dok je pravo naplate za usluge kolokacije utvrđeno u okviru regulatorne obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže te slijedom navedenog cijena za uslugu kolokacije, koju Metronet ima pravo naplatiti, ne podliježe obvezi troškovne usmjerenosti, odnosno da ista ni nije regulirana. Također, sukladno regulatornoj obvezi pristupa, Metronet mora omogućiti HT-u završavanje poziva u mreži Metroneta, no kroz istu nije obvezan omogućiti HT-u smještaj njegove opreme u svojim prostorima. HT-ova oprema za međupovezivanje može biti smještena i izvan podatkovnog centra Metroneta, unutar poslovnog prostora VMD pa i u neposrednoj blizini te lokacije uz mogućnost da se oprema HT-a spoji na Metronetovu opremu optičkim kabelom. Također, Metronet nije dostavio od strane HAKOM-a traženu specifikaciju troškova dodatnih usluga međupovezivanja ističući da je riječ o iznimno povjerljivim poslovnim podacima o troškovima izgradnje i održavanja podatkovnog centra koji bi time učinili dostupnim izravnom tržišnom konkurentu. Dodatno ističe da je iz prethodnih očitovanja razvidno da je mjesečna naknada za zakup tehničkog prostora utemeljena na stvarnim troškovima koje je Metronet imao u izgradnji i održavanju podatkovnog centra. Nakon ovako provedenog postupka, HAKOM je donio rješenje kojim se djelomično usvaja zahtjev Metroneta. Naime, imajući u vidu nužnost reguliranja odnosa između stranaka te uzimajući u obzir da bi uklanjanje opreme HT-a iz kolokacijskog prostora Metroneta potencijalno moglo dovesti do ukidanja pristupa u svrhu međupovezivanja, koja regulatorna obveza je određena objema strankama na mjerodavnom tržištu, HAKOM je smatrao opravdanim naložiti sklapanje Dopune ugovora kojim će se HT obvezati na plaćanje Metronetu naknade za uslugu kolokacije primjenjujući po načelu reciprociteta istu cijenu koju Metronet plaća HT-u za istu uslugu, slijedom čega je predmetni zahtjev i usvojen. Međutim, budući da Metronet u postupku nije dokazao da cijena za uslugu kolokacije ne sadrži troškove koji nisu nužni za pružanje navedene usluge, HAKOM predloženu cijenu nije niti mogao prihvatiti pa je stoga izrekom rješenja odbijen zahtjev za utvrđenjem prava Metroneta da počevši od 1. kolovoza 2013. može naplaćivati dodatne usluge međupovezivanja, a sve sukladno Minimalnoj ponudi Metroneta od 1. srpnja 2013. 3
Također, HAKOM je zauzeo stav da u predmetu nije bilo prethodnog pitanja vezanog uz utvrđivanje je li Metronetu određena regulatorna obveza troškovne usmjerenosti cijena usluge kolokacije, jer je očigledno da navedena obveza, opisana u članku 62. ZEK-a nije određena za tu uslugu. Međutim to nije isključivalo primjenu obveze transparentnosti i nediskriminacije iz članka 58. stavak 2. ZEK-a. Nadalje, HAKOM je 22. listopada 2014. od HT-a zaprimio obavijest o nemogućnosti izvršenja rješenja od 25. travnja 2014. jer kako ističe bezuspješno se je u više navrata obraćao Metronetu te mu isto dostavio i prijedlog Dopune ugovora. Po zaprimljenom očitovanju Metroneta od 10. studenoga 2014., koji u bitnome navodi da je HT izvršenik rješenja dok je Metronet rješenjem stekao pravo, a ne obvezu sklapanja Dopune Ugovora koju pruža HT-u, inspektor elektroničkih komunikacija utvrđuje kako ne postoje uvjeti za pokretanje postupka izvršenja rješenja sukladno članku 135. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09; dalje: ZUP), a s obzirom da se sukladno članku 134. ZUP-a izvršenje provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu, a to je u predmetnom slučaju HT. Stoga je HT dostavom prijedloga Dopune Ugovora Metronetu, ujedno izvršio svoju obvezu iz rješenja, a i dalje je neometano mogao koristio tehnički prostor Metroneta. Presudom je Visoki Upravni sud poništio rješenje iz razloga što navodi da se u primjeni članka 20. ZEK-a regulatorni spor između stranaka ne može riješiti na način da se određuje drugačija cijena od cijene iskazane u Minimalnoj ponudi, dok je ista još na snazi. U svom pravnom shvaćanju navodi kako smatra da je u situaciji kada je Metronet objavio Minimalnu ponudu, sukladno obvezi koja mu je određena odlukom iz 2013., tuženik u slučaju potrebe za regulacijom tržišta trebao postupiti po odredbi članka 58. stavak 3. ZEK-a koji propisuje da HAKOM može, ako ocijeni potrebnim jedanput godišnje provesti postupak izmjene standardne/minimalne ponude u svrhu provedbe regulatornih obveza koje određuje u skladu s odredbama ZEK-a. U ponovljenom postupku, postupajući po pravnom shvaćanju i primjedbama suda, HAKOM je pozvao stranke da se očituju o pravnom interesu za donošenje novog, umjesto prethodno poništenog rješenja te da dostave očitovanja o činjeničnim i pravnim okolnostima bitnima za rješavanje upravne stvari. Metronet u svojim očitovanjima zaprimljenima 29. travnja 2016., 5. svibnja 2016. te 2. lipnja 2016. ističe da i dalje ima pravni interes za vođenje predmetnog postupka te tome u prilog dostavlja i detaljnu specifikaciju i obrazloženje potraživanja prema HT-u, a koji se odnosi na zakup tehničkog prostora Metroneta za smještaj vlastitoga telekomunikacijskog ormara, uz uključenu rezervaciju i potrošnju električne energije. Navodi da HT u niti jednom trenutku nije sporio korištenje usluga zakupa tehničkog prostora Metroneta, pa bi takvo korištenje bez plaćanja bilo kakve naknade predstavljalo stjecanje bez osnove u smislu članka 1111. i članka 1120. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Slijedom toga, Metronet od HT-a na ime pruženih usluga međupovezivanja za razdoblje od 1. kolovoza 2013. do 30. travnja 2015., potražuje ukupno 21 mjesečnu ratu za smještaj 2 telekomunikacijska ormara u iznosu od 504.000,00 kn, a što uvećano za iznos poreza na dodanu vrijednost od 126.000,00 kn ukupno iznosi 630.000,00 kn te poziva HAKOM da rješenjem u 4
ponovljenom postupku naloži HT-u da u roku od 8 dana isplati tako utvrđeni iznos usluge zakupa tehničkog prostora. U pogledu navoda HT-a vezanih za neizvršenje rješenja HAKOM-a od 25. travnja 2014., Metronet ističe da je prethodni postupak proveden na njegov zahtjev te da je predmetnim rješenjem stekao pravo, a ne obvezu sklapanja Dopune ugovoru. Također, rješenje HAKOM-a je poništeno pa su analogno ex tunc poništeni i svi učinci od trenutka njegova nastanka. U svom očitovanju zaprimljenom 18. svibnja 2016., odnosno 1. lipnja 2016., HT u bitnome ističe sljedeće ključne elemente. HT ostaje pri navodima iznesenim u prethodno provedenom postupku. Nadalje, HT ističe da je naknada Metroneta za uslugu kolokacije opreme za međupovezivanje i do 25 puta veća od naknade koju HT naplaćuje Metronetu i drugim operatorima, a cijena iste usluge da je značajno smanjena odlukom donesenom u postupku Analize tržišta završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu koja se pruža na fiksnoj lokaciji (KLASA:UP/I-344-01/14-03/14, URBROJ: 376-11-15-12, od 30. ožujka 2015., dalje: odluka iz 2015.) kojoj Metronet nije isticao prigovor unatoč tome što je odredbama iste HAKOM propisao i drugim operatorima obvezu nadzora cijene naplate troškova kolokacije i obvezu da se iste isključivo temelje na načelu reciprociteta u odnosu na cijene koje HT naplaćuje drugim operatorima za istu uslugu, sve sukladno Standardnoj ponudi HT-a za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji. Također, HT osporava osnovanost zahtjeva Metroneta za plaćanjem naknade u traženom roku od osam dana od dana dostave rješenja HAKOM-a, temeljem činjenice da Metronet unatoč rješenju HAKOM-a od 25. travnja 2014. nije htio sklopiti Dopunu ugovora kojom se HT obvezao na plaćanje naknade za uslugu kolokacije koje mu pruža Metronet. Temeljem zaprimljenih očitovanja stranaka te dokaza izvedenih u prethodnom postupku HAKOM utvrđuje da između stranaka nije sporno pravo Metroneta na naplatu usluge kolokacije opreme za međupovezivanje, ali je sporna visina iste. Ostale mjerodavno bitne činjenice mogu se sažeti na sljedeći način. Nesporno je kako su odlukom iz 2013. Metronetu određene regulatorne obveze transparentnosti i nediskriminacije. Regulatorne obveze nediskriminacije i transparentnosti, kako su propisane člankom 58. stavkom 2. ZEK-a, obvezale su Metronet na objavu minimalne ponude uvjeta međupovezivanja. Sadržaj minimalne ponude trebao je obuhvaćati detaljne tehničke specifikacije pružanja usluge završavanja (terminacije) poziva, odnosno usluge međupovezivanja, s definiranim mrežnim značajkama, uvjetima, rokovima i cijenama s time da je ista mogla dodatno sadržavati i dio koji se odnosi na definiranje uvjeta korištenja zajedničkog prostora (kolokacija) zajedno s rokovima, uvjetima i cijenama pružanja usluga. Metronet je stoga koristeći mogućnost koja mu je dana odlukom iz 2013. sadržaj Minimalne ponude dopunio i člankom 13.1. naziva - Naknade za uspostavu, nadogradnju i korištenje Usluga međupovezivanja. Uzimajući u obzir pravno stajalište Visokog upravnog suda, uvjeti i naknade usluge kolokacije, kao i pripadajući cjenici, opreme za međupovezivanje Metroneta u kojim prostorima je smještena 5
oprema HT-a namijenjena međupovezivanju, a koji su određeni Minimalnom ponudom Metroneta nemaju pravo naknadno biti mijenjani putem odluke donesene u regulatornom sporu. Umjesto toga, ti uvjeti mogu se ispitivati u postupku izmjene minimalne ponude koji sud drži jedinim mogućim pravnim načinom za naknadnim određivanjem drugačijih cijena usluga međupovezivanja od onih već propisanih Minimalnom ponudom. Tome u prilog i činjenica da je HT, ukoliko je Minimalnom ponudom određene cijene smatrao previsoko određenima mogao, a nije, podnijeti zahtjev HAKOMu za izmjenom iz članka 58. stavak 3. ZEK-a. Imajući u vidu navedeno stajalište, HAKOM utvrđuje da su u trenutno važećoj Minimalnoj ponudi Metroneta navedene cijene i uvjeti uređeni sukladno odluci iz 2015. Predmetnom je odlukom HAKOM propisao obvezu nadzora cijena naplate troškova kolokacije koje se temelje isključivo na načelu reciprociteta u odnosu na cijene koje HT naplaćuje drugim operatorima za istu uslugu, a u smislu da se cijene imaju odrediti sukladno Standardnoj ponudi HT-a za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji. Temeljem istoga, takvo određenje operatori sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu imali su obvezu ugraditi u standardnu/minimalne ponude s rokom primjene od 1. svibnja 2015., pa je stoga opravdan zahtjev Metroneta za naplatom usluga međupovezivanja zaključno do toga datuma. HAKOM također ističe da nema ovlasti retroaktivno mijenjati odredbe Minimalne ponude koja više nije na snazi, budući se od 1. svibnja 2015. primjenjuje, nova Minimalna ponuda pa stoga svoje postupanje ograničava na iznesenom stavu suda i odredbama ranije važeće Minimalne ponude. U pogledu cijena usluga međupovezivanja Metroneta koje je HAKOM zaprimio 29. travnja 2016., a u svrhu izračuna visine naknade koje je HT dužan isplatiti Metronetu u razdoblju od 1. kolovoza 2013. do 30. travnja 2015., HAKOM je ocjenjujuću njihovu usklađenost s cijenama iz Minimalne ponude utvrdio njihovu ispravnost. Također, tokom postupka stranke su nespornim učinile broj telekomunikacijskih ormara koji su se nalazili u tehničkom prostoru Metroneta pa se stoga prihvaća podatak da je riječ o dva telekomunikacijska ormara što je broj dostavljen od strane Metroneta i HT-a. Nastavno na HT-ovo isticanje neosnovanosti visine potraživanja naplate usluga zakupa tehničkog prostora, HAKOM ističe da su iste usluge predviđene Minimalnom ponudom Metroneta te da u predmetnom postupku nije od značaja što HT iste usluge ne naplaćuje Metronetu, to ponajprije stoga što je načelo reciprociteta određeno tek odlukom iz 2015. Stoga bi prihvaćanje prigovora HTa uzrokovalo retroaktivnu primjenu načela reciprociteta, što nije osnovano, temeljem toga što se postupanje Metroneta u praktičnoj primjeni Minimalne ponude upravo zbog odsustva postupka predviđenog člankom 58. stavkom 3. ZEK-a ima smatrati zakonitim. HT također predlaže HAKOM-u da ne usvoji zahtjev Metroneta po kojemu se naknada za uslugu zakupa tehničkog prostora ima isplatiti u roku od osam dana od dana dostave rješenja, to iz razloga što je Metronet prethodno odbio sklopiti Dopunu ugovora. Međutim, HAKOM navedeni zahtjev HT-a odbija, a temeljem činjenice da mu opisanim postupkom nije onemogućena usluga kolokacije koju pruža Metronet te mu time nisu bila oštećena ni prava, dok je s druge strane poslovna odluka Metroneta bila hoće li tražiti od HT-a plaćanje naknade za uslugu kolokacije sukladno predmetnom rješenju. Zaključno, HAKOM u ovom postupku nije smatrao ključnim utvrditi je li usluga kolokacije nužna za međupovezivanje, već je svoje ispitivanje ograničio na postojanje pravne osnove naplate koju je 6
Metronet naveo Minimalnom ponudom. Kako ista Minimalna ponuda nije bila obuhvaćena izmjenom iz članka 58. stavak 3. ZEK-a., a nesporno je utvrđeno da se HT predmetnim uslugama služio to je ostvareno pravo Metroneta na naplatu nenaplaćenih potraživanja. Imajući u vidu prethodno navedeno, bilo je potrebno usvojiti zahtjev Metroneta te odlučiti kao u izreci. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku 30 dana od dana primitka istog. PREDSJEDNIK VIJEĆA dr. sc. Dražen Lučić Dostaviti: 1. Metronet Telekomunikacije d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 269/d UP - osobnom dostavom 2. Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9 UP- osobnom dostavom 3. U spis 7