Microsoft Word - IZ-PP-OD-H1 v OT-obračun prometa-A broj-nakon obnove

Транскрипт

1 KLASA: UP/I /16-03/02 URBROJ: Zagreb, 30. studenog Na temelju članka 12. stavka 5. i članka 20. Zakonaa o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/ 11, 133/12, 80/13 i 71/14) te članka 127. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09), u obnovljenom postupkuu regulatornog spora između trgovačkog društva H1 Telekom d.d., Dračevac 2b, Split, i trgovačkog društva OT-Optima Telekom d.d., Banii 75a, Buzin, Zagreb, vezano uz obračun interkonekcijskog prometa za indirektnu međunarodnm nu terminaciju, Vijećee Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 30. studenog donijelo RJEŠENJEE I. Poništava se odluka KLASA: UP/I /16-03/02, URBROJ: U od 11. listopada i donosi se nova odluka u regulatornom sporu s između trgovačkog društva H1 Telekom d.d., Dračevac 2b, Split, i trgovačkog društvaa OT-Optima Telekom d.d., Bani 75a, Buzin, Zagreb, vezano uz obračun interkonekcijskog prometa za indirektnu međunarodnu terminaciju. II. Djelomično se usvaja zahtjev H1 Telekom-a d.d i nalaže se OT-Optimi Telekom d.d. da, u roku od petnaest dana od dana zaprimanja ove odluke, izda H1 Telekom-u d.d. knjižna odobrenja za izdane račune za naknadu za interkonekcijski promet za indirektnu međunarodnu terminaciju za razdoblje od rujna doo siječnja 2016., na način da od spornog iznosa kao noneu/eea promet obračuna samo one o stavke u kojima su povratnim pozivom dobiveni signalizacijski odgovori Invalid number n format i Unallocated (unassigned) number, pozive započete iz mreže operatora Fenice F Telekom i pozive započetee iz numeracijskog rasponaa belgijskog operatora Proximus i Obrazloženje Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je 10. ožujka zaprimilaa zahtjev trgovačkog društva H1 Telekom d.d (dalje: H1) za pokretanjem regulatornog spora s protiv Hrvatskog Telekom-a d.d. (dalje:: HT) i OT-Optime imaju prema H1 za period od rujna do uključivo siječnja 2016., a koja se odnose na obračun interkonekcijskog prometa za indirektnu međunarodnuu terminaciju. Telekom d.d. (dalje:( OT),, u kojem H1 osporavaa potraživanja koja navedena društva HAKOM je zaključkom od 29. travnja t (KLASA: UP/I /16-03/02, URBROJ: ), spojio upravne stvari spora između operatora H1 i OT, a zaključkomm od 29. travnja (KLASA: UP/I /16-03/01, URBROJ: ) razdvojio upravnu stvar spora između H1 i HT-a od upravne stvari spora H1 i OT-a. Sve navedeno sukladno člankuu 44. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/ /09; dalje: ZUP). Stoga, u ovom postupku HAKOM rješava spor HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb / OIB: / Tel: (01) , Fax: (01) / 1

2 između H1 i OT-a vezano uz obračun interkonekcijskog prometa za indirektnu međunarodnu terminaciju za period od rujna do uključivo siječnja HAKOM je 11. listopada donio odluku (KLASA: UP/I /16-03/02, URBROJ: ) kojom je riješio predmetni spor između H1 i OT-a, odredivši način obračuna spornog noneu/eea prometa. Međutim, rješenjem od 26. listopada (KLASA: UP/I /16-03/02, URBROJ: ) HAKOM je obnovio navedeni postupak regulatornog spora, u dijelu izvođenja i ocjene novog dokaza, očitovanja belgijske nacionalne regulatorne agencije Belgian Institute for Post and Telecommunications (dalje: BIPT) od 20. listopada o prometu s brojeva iz numeracijskog raspona , , , u razdoblju od rujna do siječnja Riječ je o dokazu koji je zaprimljen u postupku inspekcijskog nadzora vezano uz promet s navedenih raspona brojeva i koji je zaprimljen nakon donošenja odluke u ovom regulatornom sporu. H1 se u svom očitovanju od 14. studenog protivi obnovi postupka te smatra da se ne radi o bitnom niti novom dokazu, dodatno ističući da je zahtjev OT-a za pokretanjem postupka inspekcijskog nadzora nepravovremen. HAKOM nije usvojio prigovore H1, jer je razvidno da je navedeni dokaz zaprimljen nakon dovršetka postupka te slijedom navedenog nije bio poznat u vrijeme donošenja odluke. Također, ne postoji prekluzivan rok za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora. Slijedom navedenog, nakon izvođenja prethodno navedenog novog dokaza, a sukladno članku 127. stavku 1. ZUP-a, HAKOM donosi novu odluku o upravnoj stvari regulatornog spora između H1 i OT-a, vezano uz obračun interkonekcijskog prometa za indirektnu međunarodnu terminaciju, u kojoj je utvrđeno sljedeće. Iz očitovanja H1 proizlazi da osporava sljedeća potraživanja OT-a: - rujan u iznosu ,83 kn - listopad u iznosu ,83 kn - studeni u iznosu ,08 kn - prosinac u iznosu ,09 kn - siječanj u iznosu ,29 kn. Kao razlog osporavanja navedenih potraživanja navodi postupanje OT-a, po kojem OT prilikom naplate završavanja glasovnih poziva u mrežu OT-a dodatno obračunava pojedini EU/EEA promet kao non EU/EEA, bez dostave jasnih specifikacija takvog obračuna. Do problema dolazi kada H1, kao prolazni operator, prefakturira račune koje je zaprimio od OT-a, koje potom operatori kojima H1 fakturira promet osporavaju takav način obračuna kao netočan, nekorektan i zbunjujući. Navodi da spor s OT-om nije uspio riješiti mirnim putem. Ukazuje da postoje situacije u kojima su HT i OT identične brojeve različito obračunavali, zatim da mu se ne dostavljaju objašnjenja vezano uz naplatu poziva s pojedinih brojeva kao non EU/EEA prometa te da mu se ne dostavljaju ili se kasno dostavljaju CDR liste ili se fakturira promet koji se kasnije odobrava. Navodi da ima implementiran sustav raspoznavanja A broja te temeljem toga može utvrditi da li će biti izvršena naplata EU/EEA ili non EU/EEA prometa, ali je u slučaju spornih brojeva nužna koordinacija i suradnja operatora. OT je 16. ožujka podnio protuzahtjev za pokretanje regulatornog spora protiv H1 vezano uz obračun navedenog prometa u periodu od 1. rujna do 31. prosinca Traži da se utvrdi

3 neispravnost A brojeva s kojih je H1 u periodu od 1. rujna do 31. prosinca slao pozive u OT mrežu te da se H1 naloži plaćanje poziva s neispravnim A brojevima u navedenom periodu u sljedećim iznosima: - rujan u iznosu ,83 kn - listopad u iznosu ,45 kn - studeni u iznosu ,21 kn - prosinac u iznosu ,96 kn. Opisuje način rada automatiziranog sustava raspoznavanja A broja, koji je implementirala, te napominje da između OT-a i H1 postoje problemi oko obračuna noneu/eea prometa koji datiraju od početka primjene novog modela naplate usluge završavanja poziva u svojoj mreži. Naime, H1 ne priznaje obračun noneu/eea prometa već tvrdi da je riječ o EU/EEA prometu i odbija ga platiti po višoj nereguliranoj cijeni, pri čemu ne dostavlja dokaze da se radi o neispravnim EU/EEA brojevima. Ističe kako OT po zaprimanju pravovremenog prigovora H1 na račun radi dodatnu provjeru putem povratnog poziva na sporne EU/EEA brojeve, radi utvrđivanja jesu li isti aktivni te rezultate tog sustava smatra dovoljnim dokazom kako sporni brojevi ne postoje jer se prema njima ne može ostvariti poziv. Dodatno ističe da je na zahtjev H1 privremeno u studenom i prosincu implementirala sustav koji je vršio povratni poziv prije isteka mjeseca za sve sporne pozive ostvarene iz H1 mreže u mrežu OT-a, ali unatoč tome H1 i dalje spori obračun noneu/eea brojeva bez dostave dokaza. Stranke su u nastavku postupka, prije održavanja usmene rasprave, u nekoliko navrata izmijenile dodatna očitovanja. OT je dostavio očitovanja od 30. ožujka 2016., 13. svibnja i 16. svibnja 2016., a H1 je dostavio očitovanja od 7. travnja i 19. travnja U svojim očitovanjima stranke i dalje osporavaju međusobne navode te prije svega prigovaraju neadekvatnosti i neimplementaciji odgovarajućeg sustava raspoznavanja A broja. U predmetnom sporu 18. svibnja održana je usmena rasprava, kojoj su nazočile obje stranke. Obje stranke su ostale kod svojih zahtjeva. Nadalje, očitovale su se na pitanja HAKOM-a, prethodno dostavljena uz poziv na usmenu raspravu. H1 se na postavljena pitanja očitovao kako slijedi. U odnosu na pitanje kriterija primijenjenih za utvrđivanje iznosa obračunatog noneu/eea prometa, navodi da je osporio samo onaj dio računa za koje je imao zapise da se radi o EU numeraciji. Nakon osporavanja računa, od OT-a nije dobio dokaze da se ne radi o EU numeraciji. Nadalje, navodi da nije osporio cjelokupni iznos noneu/eea prometa koji se odnosi na tzv. krive EU numeracije, već samo onaj dio faktura koje nisu obračunate sukladno pravilima. Navodi kako su za pitanja cijene, obračuna i naplate usluga međupovezivanja mjerodavni Ugovor o međusobnom povezivanju i odredbe minimalne ponude, odnosno jedno ne isključuje drugo. Pojašnjava da nisu rađene izmjene i dopune Ugovora o međupovezivanju s OT-om nakon objave minimalne ponude OT-a, već su samo izmijenjene obavijesti o izmjenama cijena sukladno minimalnim ponudama OT-a i H1. Navodi da primjenjuje iste kriterije za prepoznavanje noneu/eea prometa na pozive koje tranzitira u druge mreže i na pozive koji su terminirani u mrežu H1. Vezano uz noneu/eea promet za studeni 2015., navodi kako nije osporio cjelokupni noneu/eea promet za taj mjesec. U konkretnom slučaju, na obračun spornog prometa, smatra neprimjenjivom metodu ekstrapoliranja putem linearne digresije koja je predviđena točkom 2 priloga 7 Ugovora o međupovezivanju, jer bi ta metoda obračuna dala procijenjenu vrijednost, a ne točan obračun te bi šteta za H1 od primjene ove metode bila veća zbog specifičnog statusa H1 kao tranzitnog operatora u ovom slučaju. I dalje ostaje kod iznosa

4 potraživanja kako je navedeno u podnesku od 7. travnja 2016., neovisno o navodima OT- a o naknadnim odobrenjima za prosinac i siječanj OT se na postavljena pitanja očitovao kako slijedi. Na pitanje je li za cijene načina obračuna i naplate usluga međupovezivanja mjerodavna minimalna ponuda ili Ugovor o međusobnom povezivanju, navodi kako je za cijene mjerodavna minimalna ponuda OT-a, koja se primjenjuje na sve ugovore o međupovezivanju koje je OT sklopila. Ističe da svaki sporan EU/EEA broj, kojeg je OT naplatila po novoj (nereguliranoj) cijeni, provodi kontrolu putem povratnog poziva. Na taj način, odnosno putem rezultata sustava kontrole povratnog poziva, uspješno su riješeni sporni iznosi s H1 u razdoblju od travnja do kolovoza U odnosu na kriterije temeljem kojih je utvrđeno da je na računu za rujan prigovor H1 opravdan za iznos od cca 50% osporenog iznosa, navodi da analizira rezultate sustava povratnog poziva prema H1 spornom EU/EEA broju na način da ih dijeli u dvije kategorije. U prvu kategoriju ulaze A brojevi gdje su korisnici odgovorili na poziv ili gdje je dobiven signal zauzeća linije ili znak da je linija slobodna ali se korisnik ne javlja. U drugu kategoriju svrstava A brojeve za koje se povratnim pozivanjem dobivaju signalizacijski odgovore koji ukazuju da je broj neispravan (npr. neispravno formatiran broj, nedodijeljen broj i dr.). Potom se radi ručna analiza A brojeva iz prve kategorije te se brojeve dodijeljene operatoru IPKO s Kosova i brojeve na kojima se javlja govorna poruka (koja govorna poruka upućuje na nepostojeći broj/uslugu) prebacuje u drugu kategoriju. U konačnici OT za brojeve iz prve kategorije u postupku mirnog rješenja spora predlaže odobrenje, dok za brojeve iz druge kategorije i dalje inzistira na naplati. Konkretno, za mjesec rujan u prvoj kategoriji predloženo je odobrenje za iznos od ,00 kn, a u drugoj kategoriji iznos za koji terete H1 iznosi ,83 kn. OT ističe kako razlog odstupanja od obračunatog noneu/eea prometa leži u činjenici da operatori koji mijenjaju brojeve koriste za zamjenu noneu/eea brojeva visoko iskorištene blokove brojeva dodijeljene EU/EEA operatorima. Navodi kako je na temelju daljnjih analiza rezultata sustava povratnih poziva u slučaju sumnje na zlouporabu OT pravovremeno reagirala prema inspektoru HAKOM-a. Tako su tijekom prijavili operatora Signum telekomunikacije d.o.o. te su podnijeli pisanu prijavu sumnjivih belgijskih blokova brojeva. Na pitanje je li obavijestio H1 o razlogu zbog kojih je pojedini poziv registriran kao noneu/eea promet iako dolazi s EU numeracije te koje dokaze dostavlja H1 o činjenici da se radi o neispravnim EU/EEA brojevima, navodi da se fakture izdaju u skladu s minimalnom ponudom, a iz dostavljenih specifikacija uz fakturu razvidna je naplata noneu/eea i EU prometa, s time da su u dijelu noneu/eea prometa naplaćeni EU/EEA brojevi koje je OT sukladno implementiranom sustavu raspoznavanja A brojeva utvrdila kao neispravne. Iz specifikacije H1 ne može vidjeti koliko je prometa započetog s EU/EEA brojeva naplaćeno po nereguliranoj cijeni kao noneu brojevi. H1 može vidjeti samo ukupno naplaćeni noneu/eea promet. Nakon što H1 ospori fakturu, OT radi dodatnu provjeru putem sustava kontrolnog poziva na sporne EU/EEA brojeve. O rezultatima sustava povratnog poziva OT obavještava H1 na način da dostavlja popis neispravnih EU/EEA brojeva kao i CDR-ove poziva s tih brojeva, međutim H1 nije postupio po prijedlogu OT-a da sam nazove sporne brojeve i uvjeri se u njegove tvrdnje, odnosno dostavi protudokaz. Također smatra neprimjenjivom metodu iz točke 2 priloga 7 Ugovora o međupovezivanju, jer u ovom slučaju nije sporno mjerenje prometa već način obračuna izmjerenog prometa. Dodatno, točkom 1.3 priloga 7 Ugovora definirano je kada se primjenjuje ta metoda. U dodatnom očitovanju H1 navodi da OT postupa u cilju stjecanja nezakonite dobiti te prigovara ispravnosti sustava prepoznavanja EU i noneu/eea, obzirom da ne bi smjelo biti instituta odobrenja da taj sustav radi ispravno. Također ističe kako faktura koju zaprima ima samo sintetičke parametre i nije dostavljen niti jedan dokaz koji nedvojbeno utvrđuje da je obračun ispravan.

5 U dodatnom očitovanju OT navodi da H1 do sada nije imao nikakvih primjedbi na izgled specifikacija koje mu je dostavila OT te da je netočan navod H1 o iznosu koji je sporio na fakturi za studeni 2015., odnosno spori kompletan noneu/eea promet. OT opreza radi ističe kako je rok za prigovore na fakture OT-a za razdoblje rujan siječanj protekao. Uvidom u dostavljene dokaze i očitovanja stranaka, utvrđeno je kako je predmet spora obračun interkonekcijskog prometa za kojeg H1 smatra da je upućen s A brojeva iz EU/EEA država, a OT smatra da nije, odnosno da je A broj pogrešno ili lažno prikazan. Rješavanje navedenog spora je u nadležnosti HAKOM-a temeljem članka 20. Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK) jer je riječ o sporu između operatora vezano uz primjenu regulatornih obveza. Naime, Analizom tržišta završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji od 30. ožujka (KLASA: UP/I /14-03/14, URBROJ: dalje: Analiza tržišta), operatorima sa značajnom tržišnom snagom na navedenom tržištu, određena je regulatorna obveza nadzora cijena i to za uslugu završavanja poziva u mrežu operatora sa značajnom tržišnom snagom, započetih s A broja koji pripadaju nekom od nacionalnih ili EU/EEA operatora, neovisno o mreži u kojoj je poziv započeo, pri čemu A broj, operatoru koji ima mogućnost raspoznavanja A broja, mora biti vidljiv, ispravan i potpun. Slijedom navedenog, za uslugu završavanja poziva započetih s A broja koji ne pripadaju nekom od nacionalnih ili EU/EEA operatora, operatori sa značajnom tržišnom snagom su slobodni odrediti cijenu na komercijalnoj osnovi. U konkretnom slučaju sporan je iznos noneu/eea prometa koji je potrebno obračunati i naplatiti po nereguliranoj cijeni. Iz dostavljenih dokaza i očitovanja stranaka navedeno nije bilo moguće utvrditi, jer OT nije dostavio specifikaciju poziva koje je okarakterizirao kao lažne EU/EEA pozive, a H1 prilikom osporavanja izdanih faktura nije jasno povezao osporene iznose s pozivima za koje smatra da ih je OT pogrešno okarakterizirao kao lažne EU/EEA pozive. Stoga je za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja, 15. lipnja donesen zaključak (KLASA: UP/I /16-03/02, URBROJ: ) kojim su stranke pozvane da dostave dokaze iz kojih je vidljivo je li riječ o EU/EEA pozivu, ili o lažnom EU/EEA pozivu, zajedno s pripadajućim dokazima. Stranke su postupile sukladno zaključku, na način da je OT dopisom od 28. srpnja dostavila specifikaciju svih noneu/eea poziva za sporno razdoblje, razdvojivši ispravan noneu/eea promet od ostalog prometa naplaćenog po nereguliranoj cijeni. H1 je potom 16. kolovoza dostavio specifikaciju poziva za koje smatra da ih je OT pogrešno okarakterizirala kao noneu/eea, a na koju se OT dodatno očitovala dopisom od 30. kolovoza Specifikaciju od 30. kolovoza HAKOM smatra konačnim zahtjevom stranaka u predmetnom sporu. Iz navedene specifikacije proizlazi da su između stranaka sporni sljedeći iznosi: - za rujan iznos od ,01 kn - za listopad iznos od ,99 kn - za studeni iznos od ,24 kn - za prosinac iznos od ,36 kn

6 - za siječanj iznos od ,22 kn, Ti se iznosi odnose na EU/EEA pozive koje je OT obračunao kao noneu/eea pozive jer smatra da je riječ o neispravnim brojevima, što H1 osporava. Slijedom navedenog, između stranaka su sporni pozivi s istih brojeva. OT je kao dokaze da je riječ o noneu/eea pozivima dostavio rezultate sustava raspoznavanja A broja te rezultate dodatnog sustava povratnog poziva. Razlozi OT-a za obračun poziva kao noneu/eea poziva mogu se podijeliti u sljedeće kategorije: 1. neispravan A format broja prema Preporuci ITU-T E.164 (A broj ne počinje s ispravnim kodom zemlje već počinje s znamenkama 00 ) 2. promijenjen A broj za pozive s belgijskih A brojeva iz blokova i hrvatski DID A broj Fenice Telekom 4. promijenjen A broj za pozive s A brojeva , , i ostali pozivi s A brojeva za koje je dodatnim sustavom povratnog poziva potvrđena neispravnost EU/EEA A broja. H1 osporava navode OT-a iz razloga što smatra da je broj sukladan regulaciji te kao dokaz upućuje na internetske stranice nacionalnih regulatora. Nakon dodatnih dokaza i specifikacija koje su stranke dostavile sukladno zaključku od 15. lipnja 2016., HAKOM utvrđuje sljedeće. Prema Analizi tržišta, nužno je zadovoljiti dva uvjeta za naplatu poziva prema reguliranoj cijeni: mora biti riječ o pozivima s broja koji pripadaju nekom od nacionalnih ili EU/EEA operatora te A broj mora biti vidljiv, ispravan i potpun. a) promijenjen A broj za pozive s belgijskih A brojeva iz blokova i U odluci od 11. listopada 2016., u odnosu na pozive s navedenih blokova brojeva, bilo je utvrđeno da OT kao noneu/eea brojeve ima pravo naplatiti samo one pozive za koje je povratnim pozivom dobiven signalizacijski odgovor Invalid number format i Unallocated (unassigned) number. Navedeno iz razloga što je kao dokaz postojao samo rezultat sustava povratnog poziva, koji je za konkretni slučaj ocijenjen nedostatnim i dvojbenim. Međutim, izvođenjem novog dokaza u obnovljenom postupku, očitovanja BIPT-a od 20. listopada 2016., HAKOM je utvrdio kako OT ima pravo kao noneu/eea promet obračunati i pozive s belgijskih A brojeva iz blokova i Naime, iz obavijesti BIPT-a od 20. listopada 2016., proizlazi da pozivi s brojeva iz numeracijskog raspona , , , u razdoblju od rujna do siječnja 2016., koji su primarno dodijeljeni operatoru Proximus, nisu započeti u mreži Proximus-a već je riječ o tzv. spoofing-u (lažiranje/zavaravanje). Drugim riječima, iako je riječ o brojevima koji su primarno dodijeljeni Proximus-u, pozivi za koje je OT dostavila CDR zapise nisu započeti u mreži Proximusa, već u mreži drugog operatora, koji je koristio brojeve primarno dodijeljene Proximus-u kako bi izmijenio mjesto započinjanja poziva. Kako je OT u ovom postupku osporavala obračun poziva i s numeracije i , koja je bila predmetom spomenutog inspekcijskog nadzora, navedeni dokaz bilo je potrebno izvesti i u ovom postupku, kako bi se utvrdila osnovanost naplate poziva s

7 navedenih brojeva kao noneu/eea poziva. Obzirom da je utvrđeno da sporni pozivi nisu započeti s predmetnih brojeva, HAKOM je utvrdio kako nije zadovoljen uvjet propisan Analizom tržišta, odnosno A broj nije vidljiv, ispravan niti potpun te je stoga OT osnovano obračunala te pozive kao noneu/eea pozive. Obzirom da u svom očitovanju od 14. studenog H1 ne osporava činjenicu da je riječ o pozivima koji nisu započeti u mreži Proximusa, nema uvjeta da se ti pozivi naplate kao EU/EEA pozivi. Ostali navodi iz navedenog očitovanja H1 nisu relevantni za ocjenu merituma spora. b) neispravan A format broja prema Preporuci ITU-T E.164 U odnosu na neispravan A format broja prema Preporuci ITU-T E.164, HAKOM smatra da je OT neosnovano obračunala navedene pozive kao noneu/eea pozive. Naime, OT smatra da je riječ o neispravnim brojevima jer počinju s predbrojem 00. Navedeno je navodno protivno Preporuci, prema kojoj format broja ne sadrži znamenke 00, već sadrži kôd zemlje, dodatni kôd te pretplatnički broj, dužine maksimalno 15 znamenaka. Nije sporno da za navedene pozive OT nije radila dodatnu provjeru putem sustava povratnog poziva. Međutim, HAKOM ističe kako se predbroj 00 koristi za potrebe biranja međunarodnih destinacija od strane korisnika. Iako se znamenke 00 ne bi trebale koristi za označavanja formata isporučenog A-broja i B-broja, sama činjenica da A-broj sadrži te znamenke ne znači da je on protivan Preporuci, pa samim time i neispravan. c) hrvatski DID A broj Fenice Telekom U odnosu na brojeve navodno pristigle iz mreže hrvatskog operatora Fenice Telekom, HAKOM je usvojio navode OT-a da je riječ o noneu/eea brojevima, obzirom da je iz očitovanja Fenice Telekom-a od 23. rujna razvidno da je riječ o brojevima koji nisu sekundarno dodijeljeni te stoga niti korišteni, slijedom čega je riječ o neispravnom broju jer je nesporno utvrđeno da poziv s tog broja nije mogao biti upućen od strane korisnika operatora kojemu je broj dodijeljen. d) ostali razlozi U odnosu na ostale razloge, OT je dodatno radila provjeru rezultata sustava raspoznavanja A broja putem dodatnog sustava povratnog poziva. OT je neispravnim EU/EEA brojevima utvrdila one za koje je povratnim pozivom zaprimljen bilo koji od sljedećih signalizacijskih odgovora definiranih u Preporuci ITU-T Q.850: Call rejected, Destination out-of-order, Incompatible destination, Interworking unspecified, Invalid number format, Network out-of-order, No answer from user (user alerted), No circuit/channel available, No route to destination, No user responding, Normal call clearing, Normal unspecified, Protocol error unspecified, Recovery on timer expiry, Resource unavailable unspecified, Send special information tone, Serv. not available unspecified, Switching equipment congestion, Temporary failure, Unallocated (unassigned) number, User busy. HAKOM smatra da sustav povratnog poziva može biti odgovarajući mehanizam za dodatnu provjeru rezultata sustava raspoznavanja A broja. Nesporno je da su povratnim pozivima zaprimljeni prethodno navedeni signalizacijski odgovori. Međutim, riječ je o dopuštenim signalizacijskim odgovorima koji ne dokazuju da je nužno riječ o broju koji je neispravan odnosno

8 broju koji ne dolazi s EU/EEA destinacije. S obzirom na protek vremena od zaprimljenih poziva, provjera tih brojeva u trenutku rješavanja spora ne bi dala relevantne rezultate, jer se status broja u međuvremenu mogao promijeniti. Stoga, HAKOM nije mogao prihvatiti dokaz rezultata sustava povratnog poziva kao nedvojbeni dokaz da je riječ o noneu/eea brojevima. HAKOM je stoga usvojio navode OT-a da je riječ o noneu/eea brojevima u slučaju onih poziva za koje je zaprimljen signalizacijski odgovor Invalid number format i Unallocated (unassigned) number. Naime, iz navedenih odgovora jasno proizlazi da je A broj neispravan jer nema ispravan format ili jer nije dodijeljen. Stoga je OT osnovano sve pozive s takvih brojeva obračunala prema nereguliranoj cijeni. U odnosu na ostale signalizacijske odgovore, HAKOM smatra da iz istih nije moguće nedvojbeno utvrditi da je riječ o neispravnom broju odnosno noneu/eea broju. U odnosu na sadržaj izreke, HAKOM utvrđuje kako su stranke za sporne iznose postavile različite zahtjeve. Stranke su potom, sukladno zaključku od 15. lipnja 2016., razmijenile specifikacije i utvrdile koje su preostale sporne kategorije poziva. Imajući u vidu navedeno, zadaća HAKOM-a bila je riješiti sporno pitanje, tj. utvrditi parametre putem kojih će se izvršiti konačni obračun non EU/EEA poziva. Budući je u ovom slučaju, u odnosu na cjelokupno potraživanje naknade za indirektnu međunarodnu terminaciju, OT u položaju vjerovnika, HAKOM je smatrao opravdanim utvrditi da je H1 djelomično uspio u svom zahtjevu, jer nije dužan platiti cjelokupni iznos računa, već iznos računa kojeg će OT obračunati tako što će od spornog iznosa za noneu/eea promet obračunati samo one stavke u kojima su povratnim pozivom dobiveni signalizacijski odgovori Invalid number format i Unallocated (unassigned) number, pozive započete iz mreže operatora Fenice Telekom i pozive započete iz numeracijskog raspona i Slijedom navedenog, temeljem članka 127. ZUP-a bilo je potrebno poništiti odluku od 11. listopada i obnoviti postupak, u kojem je, na temelju članka 12. stavka 5. i članka 20. ZEK-a, odlučeno kao u izreci. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku 30 dana od dana primitka iste. PREDSJEDNIK VIJEĆA dr. sc. Dražen Lučić Dostaviti: 1. H1 Telekom d.d., Dračevac 2b, Split UP-osobnom dostavom, elektroničkim putem 2. OT-Optima Telekom d.d., Bani 75a, Buzin, Zagreb - osobnom dostavom, elektroničkim putem 3. U spis