Digitalno doba Final.qxp

JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS U DIGITALNOM DOBU: Strategije i mogu}nosti u pet zemalja jugoisto~ne Evrope Sarajevo, 2008.

Naslov: Izdava~: Za izdava~a: Urednik: Autori: Koordinatorica projekta: Tehni~ka urednica: Prijevod: Lektura: Dizajn: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS U DIGITALNOM DOBU: STRATEGIJE I MOGU]NOSTI U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE Projekt je realiziran u okviru projekta Mre`e za profesionalizaciju medija u Jugoisto~noj Evropi (SEENPM) "Kolizija i saradnja, interesi medijskog biznisa i potrebe javnosti u Jugoisto~noj Evropi", uz podr{ku organizacije International Media Support i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Danske. MEDIACENTAR Sarajevo, Kolodvorska 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.media.ba. Borislav KONTI] Miklós SÜKÖSD i Adla ISANOVI] Adla ISANOVI], Miklós SÜKÖSD, Marko MILOSAVLJEVI^, Orlin SPASSOV, Zrinjka PERU[KO, Helena POPOVI], Mirjana MILO[EVI], Tanja PETROVI] Adla ISANOVI] Sanela HOD@I] Kanita HALILOVI], Milena MARI]-VOGEL, Svjetlana PAVI^I] Sulejman BRKA Samira SALIHBEGOVI] Stavovi i mi{ljenja koji su izneseni u knjizi su stavovi i mi{ljenja autora i ne predstavljaju nu`no stavove i mi{ljenja Mediacentra Sarajevo, niti njegovih donatora. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 316.774 : 654.197] : 004 (497.1/.6) (082) PUBLIC service television in the digital age : strategies and opportunities in five South-East Europian countries / [authors Adla Isanovi} [et al.] ; edited by Miklós Sükösd and Adla Isanovi}]. - Sarajevo : Mediacentar, 2008. - 324 str. : graf. prikazi ; 17 x 17 cm The authors: str. 316-319. - Bibliografija: str. 311-315 i uz tekst ISBN 978-9958-9417-7-1 1. Isanovi}, Adla COBISS.BH-ID 16536070

Ova knjiga je objavljena u okviru SEENPM-a, Mre`e za profesionalizaciju medija u Jugoisto~noj Evropi www.seenpm.org Objavljivanje knjige su podr`ali organizacija International Media Support i Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Danske

SADR@AJ Adla ISANOVI] i Miklós SÜKÖSD: NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE 7 Marko MILOSAVLJEVI^: MOGU LI TEHNI^KE POTREBE DIKTIRATI KULTUROLO[KI I JAVNI INTERES? PROGRAM JAVNOG SERVISA I DIGITALNA ERA U SLOVENIJI 37 Orlin SPASSOV: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS U BUGARSKOJ NA KRAJU ANALOGNOG DOBA 93 Zrinjka PERU[KO i Helena POPOVI]: OD TRANSMISIJE DO JAVNOG DOBRA: MEDIJSKA POLITIKA ZA DIGITALNO DOBA U HRVATSKOJ 133 Mirjana MILO[EVI] i Tanja PETROVI]: KASNI PO^ECI DIGITALNE TELEVIZIJE U SRBIJI 181 Adla ISANOVI]: HO]E LI TELEVIZIJA PRENOSITI DIGITALNU REVOLUCIJU? RAZMI[LJANJA O BUDU]NOSTI PROGRAMA JAVNIH SERVISA U BOSNI I HERCEGOVINI 227 O AUTORICAMA I AUTORIMA 303

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE Adla ISANOVI] i Miklós SÜKÖSD

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD Digitalni izazov za TV-emitere 8 Iako uspon novih tehnologija nije okon~ao gledanje televizije, zasigurno ga je transformisao. Uzajamno djelovanje tehnolo{kih promjena (u proizvodnji, distribuciji i prijemu medijskog sadràja), trì{nih promjena (internacionalizacija, komercijalizacija i koncentracija), te promjena u pona{anju publike, koje sve zajedno stvaraju nove uvjete za tradicionalne medijske aktere, dovodi samu ideju komunikacija pred izazove i mijenja svaki aspekt ponude, prijema i kori{tenja programa. Svjedoci smo i ìvimo u sredi{tu su{tinskog procesa kojim se mijenja odnos me u tehnologijama, industrijama, trì{tima, ànrovima i publikama. Neki od tih izazova su obe}avaju}i i donose prednosti za konzumente, medije, komunikacijske industrije i dràve. Me u prednostima za publiku su ve}i izbor i bolji tehni~ki kvalitet prijenosa slike i zvuka za konzumente, prijenosni i mobilni televizijski prijem, interaktivne i participatorne medijske tehnologije, prijenos mo}i s onih koji odre uju raspored emitovanja i emitera na publiku/korisnike medijskog sadràja i usluga. I mediji i komunikacijske industrije imaju korist od procesa digitalizacije: stvaranje perspektive i za hardver i za programe zahvaljuju}i digitalnoj kompresiji i univerzalnosti formata, konvergencija usluga, niè cijene prijenosa i globalizacija distribucije digitalnog sadràja. Neke od koristi za dràve su efikasnija upotreba frekvencijskog spektra i mogu}nost dopiranja do stanovni{tva koje ìvi u podru~jima u kojima trenutno nije u mogu}nosti primati signal zbog ograni~enja spektra, dok je ve}i pristup programima za manjine jedna od dodatnih vrijednosti digitalizacije.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE Drugi izazovi digitalizacije se istovremeno mogu smatrati i prijetnjom. Me u mogu}im nedostacima su dru{tvena isklju~enost (tj., neki pripadnici dru{tva je, mo`da, sebi ne mogu priu{titi), izuzetna iscjepkanost publike, kao i iscjepkanost javne sfere, smanjenje dru{tvene i nacionalne integrativne uloge medija, pad prihoda od reklamiranja zbog izuzetne iscjepkanosti trì{ta ({to bi medijske ku}e moglo prisiliti da potraè druge izvore prihoda), medijska koncentracija itd. Kada se govori o radiodifuziji u digitalnom dobu, rasprave su uglavnom usmjerene na pitanje uvo enja digitalne televizije. Predvi eno je da digitalizacija emitovanja, tj., zamjena analogne televizije, u mnogim evropskim zemljama bude okon~ana do 2012. godine, a u ostalim najdalje od 2015. Nakon 17. juna 2015. godine evropske zemlje vi{e ne}e imati potrebu {tititi analogne servise susjednih zemalja. Analogni signal }e biti isklju~en, {to }e neizbje`no utjecati na cijeli lanac medijske industrije, od davalaca sadràja i usluga do publike. Novi trendovi kojima se preure uje cijela medijska slika predstavljaju naro~it izazov za javne radio-televizijske servise, jer ne samo da se mijenjaju tehni~ki uvjeti njihovog rada ve} je nu`no i odre ivanje novog koncepta njihove tradicionalne uloge i ciljeva. "âk je i sama ideja javnih servisa dovedena u pitanje. U toku je proces pretvaranja "javnosti" u konzumente. Vode se rasprave o tome kakve "usluge" treba ponuditi, dok "emitovanje" sada predstavlja samo dio aktivnosti." 1 (Nissen, 2006) Tokom historije evropskih javnih RTV servisa u vi{e navrata vodile su se rasprave o definiciji i opravdanosti javnih servisa, a sada su rasprave ove vrste proète argumentima o utjecaju digitalizacije. 2 1 Nissen, C. S. Public Service Media in the Information Society (Javni medijski servisi u informacionom dru{tvu). Izvje{taj pripremljen za Grupu specijalista za javne RTV servise u informacionom dru{tvu Vije}a Evrope (MC-S-PSB), 2006, str. 8. 2 Za vi{e informacija, pogledajte Nissen, C. S. Public Service Media in the Information Society (Javni medijski servisi u informacionom dru{tvu). Izvje{taj pripremljen za Grupu specijalista za javne RTV servise u informacionom dru{tvu Vije}a Evrope (MC-S-PSB), 2006. 9

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD Povrh toga, tu su i vanjski pritisci doma}ih i transnacionalnih aktera (tj., komercijalnih medijskih ku}a), kao i me unarodnih institucija, kao {to je Svjetska trgova~ka organizacija, "koje kao da èle da se odnose prema televiziji, ~ak i kulturi, kao prema samo jo{ jednoj robi". 3 Iscjepkanost publike, pad gledanosti javnih RTV servisa, slabljenje integrativne uloge javnih servisa te opadanje javne podr{ke za javne servise mogli bi dodatno dovesti u pitanje obaveznu RTV taksu i javno finansiranje. Time se budu}nost javnog servisa stavlja pod veliki upitnik i navodi mnoge da se zapitaju da li je javni servis gotov. Ipak, postoje i oni koji tvrde da potreba za javnim medijskim servisima ne}e nestati u novom kontekstu. Kao {to nas podsje}a Marko Milosavljevi~, "mno{tvo kanala automatski ne donosi pluralitet izvora i sadràja. Razlog za postojanje javnog RTV servisa ostaje isti kao {to je i danas". 4 Polazna pretpostavka na{eg istraìvanja je da }e nam i dalje biti potrebne javne vrijednosti i zastupanje interesa javnosti u medijskim uslugama kao sredstvu dru{tvene, kulturne i politi~ke povezanosti u demokratskom dru{tvu. Tako er smo pretpostavili da komercijalni davaoci medijskog sadràja nisu u stanju sami vr{iti tu funkciju i da se javni servisi stoga moraju strate{ki suo~iti s novim izazovima, ~ime bi se omogu}ila njihova odrìvost i razvoj u digitalnom okruènju. Na{e istraìvanje je imalo dva glavna pitanja: U kojoj su mjeri javni servisi u pet odabranih zemalja 10 3 EUMAP, "Television across Europe: Regulation, Policy and Independence" (Televizija u Evropi: Regulativa, politika i nezavisnost), (Bosna i Hercegovina). Institut otvorenog dru{tva (EU Monitoring and Advocacy Program - EUMAP/Program za monitoring i zagovaranje EU-a - EUMAP), 2005, str. 38-39. 4 M. Milosavljevi~, "Mogu li tehni~ke potrebe diktirati kulturolo{ki i javni interes? Program javnog servisa i digitalna era u Sloveniji", u M. Sükösd i A. Isanovi} (ur.) Javni televizijski servis u digitalnom dobu: Strategije i mogu}nosti u pet zemalja jugoisto~ne Evrope, Mediacentar Sarajevo, 2008.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE Jugoisto~ne Evrope spremni da se suo~e s novim izazovima? Koje aktivnosti i politike su potrebne za osiguranje opstanka i razvoja javnih televizijskih servisa u digitalnom okruènju? Izazovi za javne televizijske servise u Centralnoj i Jugoisto~noj Evropi U mnogim zemljama Centralne i Isto~ne Evrope ovi izazovi su jo{ izrazitiji i smje{teni su u kontekst politi~ke, ekonomske, dru{tvene i kulturne transformacije u biv{im komunisti~kim zemljama. Kao {to Jakubowicz ukratko prikazuje: U medijskoj oblasti, kao i drugdje, postkomunisti~ka transformacija zna~i suo~avanje zemalja Centralne i Isto~ne Evrope s velikim politi~kim optere}enjima. U ovom konkretnom slu~aju imaju neizbjeàn zadatak da ~etiri vijeka dono{enja zakona i politika o medijima provedu u nekoliko decenija - od teme slobode govora u 17. vijeku, pa sve do teme informacionog dru{tva u 21. vijeku. To nije lako uraditi, niti na nivou politike niti, na prvom mjestu, na prakti~nom nivou, kada se od zemlje o~ekuje da presko~i nekoliko faza u razvoju svoje medijske industrije radi ispunjenja uglavnom ekonomskih i telekomunikacijskih ciljeva koji su formulisani - kao {to je slu~aj s digitalnim prelaskom - kao odgovor na druga~iji niz okolnosti od onih s kojima se oni bore. Podjednako je teàk zadatak nadoknaditi vi{e decenija razvoja medijskog trì{ta. 5 5 K. Jakubowicz, "Digital Switchover in Central and Eastern Europe: Premature or Badly Needed?" (Digitalni prijelaz u Centralnoj i Isto~noj Evropi: Preuranjen ili prijeko potreban?), The Public/ Javnost, svezak 14. br. 1, 2007, str. 22. 11

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD Javni emiteri u mnogim zemljama u tranziciji jo{ uvijek se nisu konsolidovali u smislu transformacije iz dràvne televizije u javni televizijski servis. [to se ti~e priprema za digitalni prelazak, u tom kontekstu zaostajanje za zemljama Zapadne Evrope nije iznena uju}e, ali bi trebalo biti shva}eno ozbiljno, jer je digitalna konverzija neizbje`na, a od javnih servisa se ~esto o~ekuje da budu predvodnici u ovom procesu. U mnogim zemljama ne postoji efikasne komunikacijske prakse koje se odnose na proces digitalizacije, a {ira javnost uglavnom nije upoznata s procesom prelaska i ga{enja analognog signala. To bi moglo predstavljati naro~it problem u pogledu ispunjenja ovog zadatka na vrijeme. Ako nema javne podr{ke za digitalizaciju, moglo bi se desiti da publika stekne osje}aj da je "prisiljena" pre}i s analognog na digitalno. U krhkim demokratskim sistemima novih demokratskih zemalja to bi moglo potaknuti osje}anja protiv elite, javnu ogor~enost (~ak i politi~ki populizam) i, generalno, dovesti do slabljenja kvaliteta demokratije. Va`no je prisjetiti se da ogroman broj postkomunisti~kih zemalja u regiji predstavlja ekonomije u razvoju (ekonomije s niskim/visokim-srednjim prihodima), 6 {to tako er utje~e na mogu}nosti ulaganja u novu infrastrukturu. Javni televizijski servis u digitalnom dobu u pet zemalja Jugoisto~ne Evrope U ovoj knjizi analiziramo podatke o trì{tu, politike digitalizacije i specifi~an poloàj i pripreme javnih RTV servisa u pet zemalja: Sloveniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ako uzmemo u obzir nekoliko uporednih aspekata, uklju~uju}i 12 6 Klasifikacija Svjetske banke, http://web.worldbank.org

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE pokazatelje multikanalne i multiplatformske penetracije, postoje}e regulatorne okvire i klju~ne dokumente o politici digitalizacije, trì{ni poloàj javnih televizijskih servisa, te njihove trenutne (digitalne) usluge, kapacitete i strategije za ulazak u digitalno doba, me u ovih pet zemalja }emo na}i sli~nosti, ali i zna~ajne razlike u spremnosti da se suo~e s novim izazovima digitalnog doba u oblasti radiodifuzije. Slovenija U ovom kontekstu, ~ini se da se Slovenija, jedna od vode}ih zemalja u regiji, nalazi jedan korak ispred ostalih u smislu pripremljenosti za digitalno doba. To je relativno razvijena zemlja, s ve} izvr{enom trì{nom tranzicijom i ~lanstvom i u Evropskoj uniji i u Eurozoni. 7 Ako analiziramo podatke o tehnolo{koj opremljenosti doma}instava i online pristupu, moèmo zaklju~iti da Slovenija ima dobre tehnolo{ke predispozicije za digitalno doba. Od pet analiziranih dràva, penetracija interneta je najvi{a u Sloveniji, mnogo vi{a od evropskog prosjeka 8 i vi{a od prosjeka u EU. 9 Postotak pretplatnika na {irokopojasnu vezu je tako er iznad evropskog prosjeka. 10 Nakon TV-aparata, 7 Svjetska banka je svrstala u grupu "ekonomija s visokim prihodima", klasifikacija Svjetske banke, http://web.worldbank.org. 8 Penetracija interneta u Sloveniji iznosi 63,62%. Evropski prosjek je 37,18%. Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), internet pokazatelji: pretplatnici, korisnici i pretplata na {irokopojasnu vezu, 2006, http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 9 Penetracija interneta u EU iznosi 51,3%. Izvor: Internet World Statistics/Internet Usage and Population Statistisc (Svjetske internet statistike/kori{tenje interneta i statistike o stanovni{tvu): http://www.internetworldstats.com/eu/eu.htm. 10 Postotak pretplatnika na {irokopojasnu vezu iznosi 13,96%, dok je evropski prosjek 11,37%. Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), internet pokazatelji: pretplatnici, korisnici i pretplata na {irokopojasnu vezu, 2006, http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 13

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD mobilni telefoni su drugi najva`niji elektronski medij u Sloveniji. Telekomunikacijska preduze}a, koja ve} nude online sadràje i usluge za mobilne pretplatnike, zbog svoje ekonomske mo}i, tehnolo{kog razvoja i popularnosti svojih usluga, imaju veliku {ansu da postanu vaàn akter na medijskom trì{tu, ~ak i ozbiljan konkurent tradicionalnim medijskim ku}ama u oblasti digitalne televizije. 11 Kako je navedeno u nacionalnom izvje{taju, u pogledu televizijskog trì{ta, " postoje, manje-vi{e, dva jaka aktera, mjereno po udjelu na trì{tu, prometu i sposobnosti prilago avanja novim digitalnim tehnologijama", 12 javni RTV servis RTV Slovenije i komercijalna televizija Pro Plus. 13 Medijski sektor u Sloveniji je generalno razvijen u smislu kvantiteta medijskih ku}a i televizijskih stanica koje su registrovane u zemlji. 14 Me utim, veli~inu televizijskog trì{ta ograni~ava malo jezi~ko podru~je. Osim dobrih tehnolo{kih kapaciteta, Slovenija zaostaje za mnogim zemljama EUa u pripremi i realizaciji strategije za prelazak i u odgovaraju}im zakonima. Pored toga, {irenje DTV platformi je u ovom trenutku veoma nisko (jedan procent) i zna~ajno je niè od prosjeka EU-a (23,7 posto). 15 14 11 M. Milosavljevi~, "Mogu li tehni~ke potrebe diktirati kulturolo{ki i javni interes? Program javnog servisa i digitalna era u Sloveniji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 12 Ibid. 13 U vlasni{tvu stranog preduze}a, Central European Media Enterprises. 14 Ukupno 1.125 medija, uklju~uju}i 36 televizijskih stanica. Podaci uzeti iz: M. Milosavljevi~, "Mogu li tehni~ke potrebe diktirati kulturolo{ki i javni interes? Program javnog servisa i digitalna era u Sloveniji" tekst objavljen u ovoj publikaciji; Izvor podataka: Ministarstvo za kulturu Republike Slovenije, "Razvid medijev". 15 Evropska komisija, Communication on Reviewing the Interoperability of Digital Interactive Television Services Pursuant to Communication COM(2004) 541, Komunike o pregledu uzajamnog dejstva digitalnih interaktivnih televizijskih servisa u skladu s komunikeom COM (2004), 541, 30. juli 2004. COM (2006) 37 final. Citirano u M. Milosavljevi~, "Mogu li tehni~ke potrebe diktirati kulturolo{ki i javni interes? Program javnog servisa i digitalna era u Sloveniji", tekst objavljen u ovoj publikaciji.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE Iako je njena strategija prelaska pripremljena ranije (2006. godine) 16 nego u pojedinim zemljama regije, u momentu pisanja nacionalnog izvje{taja 17 regulatorni okvir televizijskog emitovanja u odnosu na digitalizaciju jo{ uvijek nije bio kompletan. Usvojena strategija je posluìla kao osnov za Nacrt zakona o digitalnom emitovanju koji je u to vrijeme ~ekao parlamentarnu proceduru. Ministarstvo ekonomije je pripremilo i Nacrt zakona i strategiju, koji su izazvali mnoga pitanja i kritike, izme u ostalog i da je Nacrt zakona "postavljen isuvi{e tehni~ki", te da se cijelom procesu pristupilo uglavnom s tehnolo{kog i ekonomskog aspekta, a da se pritom zapravo nemaju u vidu "ozbiljne socijalne, kulturolo{ke i politi~ke posljedice koje }e se osje}ati u narednim desetlje}ima". 18 Pored toga, ne ~ini se da su regulatorna tijela i ostale strukture vlasti zaista svjesne posebne uloge RTV Slovenije kao javnog servisa. 19 Slovenski javni servis, RTV Slovenije, ostao je relativno uspje{an i popularan i jo{ uvijek je najva`niji izvor doma}e TV-produkcije. Me utim, kao i u ve}ini zemalja u regiji, njegova gledanost se smanjuje (izuzeci se mogu na}i u Hrvatskoj i Srbiji). U trenutku pisanja izvje{taja, pored zemaljskog i satelitskog emitovanja, RTV Slovenije je svoje sadràje i usluge nudila putem teleteksta, WAP portala i web stranica, uklju~uju}i arhive, live streaming, interaktivne usluge, sadràj koji stvaraju korisnici itd. RTV Slovenije je planirala 2007. godine uloìti 20 miliona eura u opremu koja je potrebna za digitalizaciju. 16 Ministarstvo ekonomije Republike Slovenije. The Strategy of the Republic of Slovenia for the switchover from analogue to digital broadcasting (Strategija Republike Slovenije za prelazak s analognog na digitalno emitovanje), 15. februar 2006. 17 Jesen 2007. 18 M. Milosavljevi~, "Mogu li tehni~ke potrebe diktirati kulturolo{ki i javni interes? Program javnog servisa i digitalna era u Sloveniji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 19 Ibid. 15

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD Kao {to Milosavljevi~ zaklju~uje: S jedne strane, RTV Slovenije je svjesna predstoje}ih promjena i potrebe za transformacijom u multimedijski servis. S druge strane, nedostaje, ~ini se, dovoljan broj stru~njaka, dovoljno znanja i preciznog koncepta (za razliku od mo}nih i/ili uvjerljivijih telekomunikacijskih preduze}a i komercijalnih kanala) potrebnih za sve to, te da bi uvjerili regulatorna tijela i vladu da trebaju osigurati regulatorni i finansijski okvir. Time bi se pomoglo Radio-televiziji Slovenije da donese nove tehnologije i odrì specifi~nu, za{ti}enu poziciju u eri digitalne radiodifuzije. 20 Bugarska Bugarska 21 ima relativno razvijenu medijsku industriju i prijenosnu mreù (uklju~uju}i razvijenu kablovsku infrastrukturu). 22 Iako su penetracija interneta i postotak pretplatnika na {irokopojasnu vezu jo{ uvijek prili~no niski u pore enju s evropskim prosjekom, 23 ono {to ga karakteri{e jeste rast. 24 Trì{te digitalnih mreà 16 20 Ibid. 21 Svjetska banka svrstava Bugarsku me u "ekonomije s vi{im srednjim primanjima" (kao i Hrvatsku i Srbiju), klasifikacija Svjetske banke, http://web.worldbank.org. 22 Ukupno 203 televizijska programska servisa s dozvolom, od kojih sedam emituje putem zemaljskih predajnika, a 196 kablovskim i satelitskim putem; 17 su javni, a 186 komercijalni. Podaci uzeti iz O. Spassov "Javni televizijski servis u Bugarskoj na kraju analognog doba", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 23 Bugarska: Penetracija interneta 21,66%, pretplatnici na {irokopojasnu vezu 5,01%; Evropski prosjek: penetracija interneta 37,11%, pretplatnici na {irokopojasnu vezu 11,37%. Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), internet pokazatelji: pretplatnici, korisnici i pretplata na {irokopojasnu vezu, 2006, http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 24 Vidjeti O. Spassov, "Javni televizijski servis u Bugarskoj na kraju analognog doba", tekst objavljen u ovoj publikaciji.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE mobilne telefonije i usluga je ubrzano raslo proteklih godina, a postotak pretplatnika mobilne telefonije je veoma visok i jo{ uvijek raste. 25 Tehnolo{ki kontekst je razvijen, a kod publike/korisnika postoji interes, {to navodi Orlina Spassovog da zaklju~i da je "komunikacijsko okruènje povoljno za otpo~injanje digitalizacije". îni se da je kablovska industrija to ve} prepoznala, jer su se pojavile kablovske mreè koje su preuzele inicijativu i nudile digitalne usluge i prije usvajanja odgovaraju}ih zakona. Uprkos ovakvom razvoju situacije, iako su izra eni Nacionalna strategija i Plan, oni do 2007. godine jo{ uvijek nisu bili usvojeni. Me u glavnim institucijama nema koordinacije, brojna pitanja su jo{ uvijek otvorena (kao {to je izgradnja multipleksa, broj digitalnih kanala za javni servis), a pitanja vezana za digitalizaciju su ~esto politizirana i uzrokuju sukobe me u razli~itim interesnim grupama. 26 Regulatorna tijela reflektuju raspodjelu politi~kog utjecaja u Bugarskoj, jer su sastavljena na osnovu kvota, kao {to je ve} spomenuto. Stoga ~esto donose odluke koje u manjoj ili ve}oj mjeri sluè odre enim interesima Ukupan utisak je da ima nedovoljno stabilnosti, manevrisanja izme u zakonskih odredbi, nedovoljno uskla enih aspekata pravne regulative i da regulatorna tijela neobjektivno donose odluke. Politizacija prakti~no zna~i da va`ne odluke o digitalnom emitovanju mogu biti rezultat lobiranja umjesto striktnog pridràvanja logike zakona O~igledno je da se u takvoj situaciji regulatorne vlasti nalaze pod dvostrukim pritiskom: i od Vlade i od zainteresovanih medijskih grupa. 27 25 Vi{e od osam miliona pretplatnika mobilne telefonije u 2006. godini; zbirni godi{nji rast za 2001-2006 je iznosio 39,7%. Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), mobilna telefonija, broj pretplatnika na 100 ljudi, 2006. 26 O. Spassov, "Javni televizijski servis u Bugarskoj na kraju analognog doba", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 27 Ibid. 17

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD Osim s nedostatkom odgovaraju}e politike, nacionalni javni televizijski servis/telekomunikacijski operater Bugarska nacionalna televizija (BNT suo~ava) se s nekoliko tehni~kih i programskih problema. Me u njima je nepostojanje odgovaraju}eg finansiranja, {to veoma utje~e na njegov program (ilustracije radi - BNT proizvodi 14 sati programa dnevno, vi{e nego {to dràva pokriva finansijski, a to uspijeva posti}i najvi{e zahvaljuju}i {tednji i djelimi~no vlastitim prihodima od ogla{avanja). 28 Ozbiljni konkurenti u kontekstu digitalizacije su mu veliki privatni TVkanali u vlasni{tvu stranih investitora, kablovske mreè koje obuhvataju razli~ite digitalne usluge, mobilni operateri, kao i internet televizija. 29 "Oklijevanjem da otvore BNT prema trì{tu (u smislu sadràja i ogla{avanja) i odbijanjem da osiguraju adekvatna finansijska sredstva od dràve, vlade nakon 1989. godine snose najve}u krivicu za oslabljenu ulogu BNT-a, iako su istovremeno stekle ve}u kontrolu nad njim." 30 [tavi{e, "u nedostatku nove politike, sve ve}a konkurencija koja se o~ekuje u digitalnom okruènju bi ~ak mogla dovesti BNT u marginalnu poziciju na trì{tu." 31 BNT ima kvalifikovane stru~njake za budu}i sadràj i tehnologiju i zapo~eo je s razvojem interaktivnih usluga i ponovnim opremanjem pojedinih studija. Me utim, odgovaraju}i mehanizmi regulativne i finansijske podr{ke jo{ uvijek nedostaju, a proces digitalizacije je jo{ uvijek spor. Hrvatska Kada se analiziraju pokazatelji multiplatformske penetracije, evidentno je da upotreba novih medijskih platformi i usluga u Hrvatskoj, 32 tako er, pokazuje trend 18 28 Ibid. 29 Ibid. 30 Ibid. 31 Ibid. 32 Svjetska banka svrstava Hrvatsku me u "ekonomije s vi{im srednjim primanjima" (kao i Bugarsku i Srbiju), klasifikacija Svjetske banke, http://web.worldbank.org.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE zna~ajnog rasta, naro~ito me u mla om populacijom. Prema podacima ITU-ja (2006), u pore enju s drugim zemljama u kojima smo vr{ili istraìvanje, stopa penetracije interneta u Hrvatskoj je bila blizu prosjeka prema evropskim standardima, a vi{a od stope u Bugarskoj, Srbiji i BiH. Postotak pretplatnika na {irokopojasnu vezu, kao i u ostatku regije, jo{ uvijek je bio nizak. 33 Postotak pretplatnika na mobilnu telefoniju je visok 34 i procjenjuje se da je ekspanzija mobilnih telefona dostigla vrhunac 2006. godine, s o~ekivanjem nièg rasta u budu}nosti, iako se moè o~ekivati dalji razvoj mobilnih usluga. 35 Pored toga, razvija se multiplatformsko, multikanalno okruènje. Telekomunikacijski i kablovski sektori su skoro u potpunosti u stranom vlasni{tvu, kao i zemaljski komercijalni emiteri koji djeluju na dràvnom nivou. Me utim, javni servis HRT ima relativno sna`nu poziciju na trì{tu, {to se moè smatrati predno{}u u procesu digitalizacije. HRT se nalazi na ~elnoj poziciji u pogledu prihoda od reklamiranja i gledanosti. 36 On je vode}i na trì{tu po pitanju sadràja javnog servisa. Trenutno, javna televizija HTV se doima vode}om na trì{tu u procesu digitalizacije i "jedinim akterom koji je u ozbiljnoj mjeri uklju~en u razvoj 33 Penetracija interneta: Hrvatska 36,98%, Bugarska 21,66%, Srbija 13,34%, BiH 24,28%, evropski prosjek 37,18%; Pretplatnici na {irokopojasnu vezu: Hrvatska 5,53%. Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), internet pokazatelji: pretplatnici, korisnici i pretplata na {irokopojasnu vezu, 2006, http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 34 Postotak pretplatnika na mobilnu telefoniju: Hrvatska 96,47%. Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), broj pretplatnika na mobilnu telefoniju na 100 ljudi, 2006. http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 35 Z. Peru{ko i H. Popovi}, "Od transmisije do javnog dobra: Medijska politika za digitalno doba u Hrvatskoj", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 36 Gledanost HRT-a iznosi 54,25%. Izvor: AGB Puls, u Hrvatsko medijsko trì{te: regulacija i trendovi koncentracije, Z. Peru{ko, K. Jurlin, 2006, neobjavljena studija za Medijski odjel Vije}a Evrope. Citirano u Z. Peru{ko i H. Popovi}, "Od transmisije do javnog dobra: Medijska politika za digitalno doba u Hrvatskoj", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 19

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD audiovizualnog digitalnog sadràja javnog servisa". 37 Kako Peru{ko i Popovi} primje}uju, javni servis HTV bi se mogao suo~iti sa svojom najve}om konkurencijom u budu}em razvoju digitalne televizije od strane davatelja usluga {irokopojasnog interneta. 38 Digitalna televizija je ve} prisutna u Hrvatskoj kao Internet protocol televizija - IPTV. U pojedinim regijama, tako er, postoji eksperimentalni digitalni prijenos DTT sva ~etiri kanala na nacionalnom nivou (dva kanala javnog servisa HRT i dva komercijalna emitera: RTL televizija i Nova TV). Pretpostavlja se da bi IPTV mogao biti glavna platforma za emitovanje digitalne televizije i stoga se prvi komercijalni IPTV - MaxTV - prepoznaje kao vaàn konkurent javnom servisu HTV. 39 Generalno, iako se razvija javna politika digitalnih medija, ona "vrlo kasno stiè" 40 i ~ini se da njeni donosioci nisu svjesni va`nosti sadràja javnog servisa na novim medijskim platformama i u ~itavom digitalnom medijskom okruènju. Srbija U pogledu uvo enja digitalne televizije i osiguranja odrìvosti i razvoja svog javnog RTV servisa u digitalnom okruènju, Srbija zaostaje za ve}inom zemalja u regiji i Evropi. Penetracija interneta u Srbiji, prema podacima ITU-a (2006), bila je najnià 41 me u ovih pet dràva. 42 Prema istom izvoru, penetracija {irokopojasne veze je bila 20 37 Z. Peru{ko i H. Popovi}, "Od transmisije do javnog dobra: Medijska politika za digitalno doba u Hrvatskoj", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 38 Ibid. 39 Ibid. 40 Ibid. 41 Penetracija interneta u Srbiji iznosi 13,34% (2006). Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), internet pokazatelji: pretplatnici, korisnici i pretplata na {irokopojasnu vezu, 2006; http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 42 Svjetska banka svrstava Srbiju me u "ekonomije s vi{im srednjim primanjima" (kao i Hrvatsku i Bugarsku), klasifikacija Svjetske banke, http://web.worldbank.org.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE jo{ uvijek veoma niska. 43 Mobilni sektor raste, {to je evidentno i iz velikog pove}anja broja korisnika mobilnih usluga i iz iznosa njegovih godi{njih prihoda. 44 Mnogo kasnije nego u drugim dijelovima Evrope, glavni telekomunikacijski davalac Telekom Srbije planira uvesti ponudu triple-play, 45 ~ime }e postati prvi davalac u Srbiji koji to ~ini. 46 Isto preduze}e planira iskoristiti svoju postoje}u infrastrukturu kako bi po~elo razvijati digitalnu zemaljsku radiodifuznu mreù. Kao {to Milo{evi} i Petrovi} primje}uju: "U odsustvu dràvnih planova i aktivnosti, Telekom Srbije moè energi~no da zapo~ne i stekne dominantnu poziciju u pogledu platformi distribucije sadràja." 47 Prema procjenama, multikanalna penetracija me u doma}instvima koja posjeduju TV-aparat iznosi oko 30 posto i uglavnom se postiè kroz analognu kablovsku platformu, 48 koja je posljednjih godina pove}ala broj svojih pretplatnika. 49 Ogroman broj emitera 50 nije pokazatelj razvijene industrije, ve} regulatornog haosa. 51 Komercijalni emiteri su se pojavili u zakonodavnoj praznini 90-ih godina 43 Pretplatnici na {irokopojasnu vezu: Srbija 1,16% (2006). Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), internet pokazatelji: pretplatnici, korisnici i pretplata na {irokopojasnu vezu, 2006; http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 44 Vidjeti M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 45 U ponudi triple-play su uklju~ene usluge interneta velike brzine, televizije i telefona. 46 M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 47 Ibid. 48 Upotreba ITC-a u Republici Srbiji - Republi~ki zavod za statistiku Srbije, 2007, citirano u M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 49 Broj korisnika je porastao sa 420.000 u 2004. godini na, otprilike, 700.000 u 2006. godini. Podaci uzeti iz M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 50 Vi{e od 600 emitera u Srbiji, kako je navedeno u: M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 51 M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 21

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD pro{log vijeka. Demokratske medijske reforme u Srbiji su zapo~ete kasnije nego u ostatku regiona (2000. godine) i bile su spore i nedosljedne, {to je imalo veliki utjecaj na razvoj medijskog okruènja. Neefikasan zakonodavni organ Srbije i nedostatak politi~ke volje izazvali su ozbiljna ka{njenja u procesu uspostavljanja javnog radiodifuznog servisa i nezavisnih regulatornih tela u oblasti radio-televizije i telekomunikacija... U ovom trenutku, krajem 2007. godine, srbijansko RTV trì{te jo{ uvek karakteri{u intenzivna konkurencija i kontroverzne regulatorne prakse. Srbijanska medijska industrija se smatra jednom od "najmanje uspostavljenih i regulisanih" 52 u Evropi. 53 Transparentnost medijskog vlasni{tva i dalje predstavlja problem. U vrijeme pisanja ovog izvje{taja, Srbija jo{ uvijek nije razvila svoju strategiju i plan za prelazak na digitalno emitovanje, a zakoni tek trebaju biti uskla eni. 54 Iako je dràva prili~no pasivna, emiteri, kablovski i satelitski operatori ve} uvode nove digitalne usluge. Usluga Direct-to-Home (DTH - direktno do va{eg doma) ve} je dostupna preko kablovske i internet firme Serbia Broadband - SBB. 55 Jedino je vode}i komercijalni akter Televizija Pink uveo tematske kanale putem ove platforme. Javni radiodifuzni servis RTS je prvi emiter u Srbiji koji je zapo~eo eksperimentisanje s digitalnim signalom i danas ima digitalno emitovanje. Me utim, bez konkretnog digitalnog sadràja i, {to je apsurd, bez publike, jer zemaljski digitalni prijemnici se 22 52 Izvje{taj EUMAP-a za Srbiju za 2005. godinu, dostupan na adresi http://www.eumap.org/ topics/media/television_europe/national/serbia/media_ser1.pdf, (pristup ostvaren 8. maja 2007). 53 M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 54 Ibid. 55 DTH/SBB ima oko 40.000 pretplatnika. Izvor: M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE jo{ uvijek ne mogu nabaviti na srbijanskom trì{tu, komunikacijske prakse u uvo enju digitalnog emitovanja ve}ini stanovni{tva ostaju nepoznate. 56 Ako analiziramo podatke koje su iznijeli autori, moèmo zaklju~iti da javni RTV servis RTS ima relativno stabilnu gledanost. 57 Me utim, da bi dobio ve}i dio reklamnog kola~a, konstantno se takmi~i s komercijalnim rivalima. 58 Bosna i Hercegovina Uzimaju}i u obzir mogu}nosti bosanskohercegova~kog televizijskog trì{ta, uklju~uju}i poloàj i kapacitete javnih RTV servisa, postoje}i regulatorni okvir, politike, te nivo spremnosti za digitalno doba, perspektiva Bosne i Hercegovine najmanje obe}ava. Iako se uspostavljanje multikanalnog i multiplatformskog okruènja u javnom diskursu i politici skoro ignori{e, pokazatelji govore da tehnolo{ke i trì{ne promjene neminovno stiù u nerazvijeni, prezasi}eni, komplikovani i finansijski osiroma{en televizijski sektor u BiH. 59 Kao i drugdje, publika ne ~eka na visoku politiku i sve 56 Izvor: M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj pulikaciji. 57 Gledanost RTS 1 i RTS 2: 26,9% u 2003. godini, 34,1% u 2006. godini. Vidjeti tabelu 4. Prosje~na gledanost najva`nijih TV-kanala u periodu 2003-2006, u M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 58 M. Milo{evi}, T. Petrovi}, "Kasni po~eci digitalne televizije u Srbiji", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 59 Vidjeti: A. Isanovi}, "Ho}e li televizija prenositi digitalnu revoluciju? Razmi{ljanja o budu}nosti programa javnih servisa u Bosni i Hercegovini", tekst objavljen u ovoj publikaciji. Economic and legal analysis of the communications sector in Bosnia and Herzegovina (Ekonomska i pravna analiza komunikacijskog sektora u Bosni i Hercegovini), The EU CARDS Twinning Project BA 02.01/02.012005; Television Accross Europe: Regulation, Policy and Independence (Bosnia - Herzegovina) Televizija u Evropi: Regulativa, politika i nezavisnost (Bosnia i Hercegovina), Institut otvorenog dru{tva (EU Monitoring and Advocacy Program - EUMAP/Program za monitoring i zagovaranje EU-a - EUMAP), 2005. 23

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD vi{e koristi prednosti koje pruà nadolaze}e multikanalno i multiplatformsko okruènje. Nezavr{ena reforma javnog radiodifuznog sistema ukazuje na nedostatak volje i interesa lokalnih politi~kih elita i nepostojanje strate{kog pristupa u pogledu budu}eg razvoja javnih emitera. Kompleksna ustavna struktura, kao i preokupiranost politi~kih grupa etnonacionalisti~kim pitanjima, konstantno se reflektuju na javnom sektoru, uz nedovoljno razumijevanje pitanja vezanih za prelazak na nove digitalne tehnologije, emitovanje, pravljenje programa i razvoj trì{ta. Pored iscjepkanosti na teritorijalnoj i nacionalnoj osnovi, tokom proteklih pet godina kanali iz susjedne Srbije i Hrvatske i njihova sve ve}a popularnost postali su zna~ajna konkurencija javnim servisima u Bosni i Hercegovini. Za javne servise i male lokalne stanice, ovaj period je obiljeèn i zna~ajnim padom gledanosti. 60 Tu je i sve ve}a konkurencija u vidu privatnih radiodifuznih operatera i pad udjela na trì{tu sistema javnog servisa, 61 koji u BiH djeluje putem tri kanala op}e orijentacije s relativno niskim prihodima. Prelazak na digitalno emitovanje je jo{ uvijek u veoma ranoj fazi. U vrijeme pisanja nacionalnog izvje{taja, Strategija i Plan za prelazak s analognog na digitalno emitovanje jo{ nisu bili napisani. Nije izra ena regulativa neophodna za pokretanje digitalne zemaljske televizije (DTT), nisu dodijeljeni kapaciteti operatorima za pokretanje DTT-a, nije odre en datum po~etka DTT-a za javne emitere, zakonom nije utvr eno ga{enje analogne frekvencije. Tako er, jo{ uvijek nisu definisane politike podr{ke, kao ni mjere podr{ke za difuziju primalaca, niti politike standardizacije. Sve ovo potvr uje osje}aj nepripremljenosti za izazove digitalnog okruènja. 24 60 Gledanost javnih servisa je opala sa 37,9% 2002. godine na 23,7% 2006. godine. Izvor: Izvje{taj MIB - BiH Gallup International "Mjerenje gledanosti TV-stanica 2002-2006". 61 Vidjeti A. Isanovi}, "Ho}e li televizija prenositi digitalnu revoluciju? Razmi{ljanja o budu}nosti programa javnih servisa u Bosni i Hercegovini", tekst objavljen u ovoj publikaciji.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE Zaklju~ci: neizvjesna budu}nost Analiza multikanalnog i multiplatformskog medijskog okruènja u odabranim zemljama pokazuje nekoliko zajedni~kih trendova. Najva`niji trend je dolazak i sve ve}a mo} novih medijskih aktera koji nude nove digitalne sadràje i usluge. Dugoro~no gledaju}i, {irom regiona je tako er prisutan pad gledanosti i trì{nog udjela javnih radiodifuznih servisa. Povrh toga, javni radiodifuzni servisi naro~ito gube mla e generacije publike, koje se okre}u drugim izvorima i uslugama i sve vi{e o~ekuju da imaju ve}i utjecaj nad medijima koje prate. 62 U ovom trenutku, ~ini se da u regiji nema izri~itih diskursa, jasnih vizija i javnih politika koji bi osigurali ili podràli dugoro~nu odrìvost i razvoj javnih televizijskih servisa u digitalnom dobu. Novi fleksibilni medijski subjekti i snage koje se rukovode ekonomskim interesima odgovaraju na izazove digitalnog doba uvo enjem novih usluga putem svojih platformi, ~esto prije nego {to dràva uop}e i formuli{e politiku o tome na koji na~in èli da za{titi javne vrijednosti kroz ove platforme. Generalno, ~ini se da se "medijske industrija razvija brè od dràve" 63 i da "jo{ uvijek pridajemo malo pa`nje onome {to se de{ava. Prema na{em na~inu razmi{ljanja, politikama i navikama, jo{ uvijek smo u analognom dobu". 64 U ovoj knjizi se iznose dokazi da oni koji donose politike ~esto ne shvataju obim i karakter promjena koje stiù s multikanalnim i multiplatformskim okruènjem. Nedostaje svijest o posljedicama koje bi ovaj proces mogao imati na dru{tveni, kulturni i politi~ki ìvot njihovih gra ana. I dok je politika ~esto usmjerena na planiranje frekvencija i rje{avanje tehni~kih pitanja koja se ti~u digitalizacije 62 H. Jenkins, Convergence Culture (Kultura konvergencije), 2006, str. 244. 63 O. Spassov, "Javni televizijski servis u Bugarskoj na kraju analognog doba", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 64 Ibid. 25

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD emitovanja, va`nost javnog interesa ostaje neprepoznata, sporna pitanja nerije{ena, a budu}nost javnih servisa u digitalnom dobu nejasna. Ta budu}nost umnogome zavisi od dràvne politike, ~ija izrada mora biti transparentna i mora uklju~iti i vi{e javnih rasprava me u svim zainteresovanim. Kao {to su Peru{ko i Popovi} primijetili u svom poglavlju o Hrvatskoj: Jo{ uvijek je potrebno podsje}ati da mediji imaju dru{tvenu ulogu i u~inak, ~ak i ako ih pratimo preko mobilnih telefona ili ra~unala: mediji nisu samo biznis, nego i dru{tvena djelatnost. S velikim brojem kanala i mreà mo`da }e biti teè ostvariti dru{tvenu ulogu medija koja se od njih o~ekuje. To }e postati naro~ito te{ko ako dru{tvo nije sigurno koje dru{tvene beneficije prièljkuje i o~ekuje od medija. Predlaga~i budu}e liberalizacije medijskog sustava i politike smatraju da vi{e ne postoji potreba za poticanjem dru{tvenog doprinosa medija s obzirom na to da je raznovrsnost medija i kanala tolika da }e samo "trì{te" pruìti ono {to korisnik èli. Pitanje zahtijeva daleko vi{e istraìvanja prije nego {to }emo biti u stanju predloìti sretan zavr{etak problema. 65 Za to vrijeme, sve zemlje zaostaju u pripremama za isklju~enje analognog signala. U zapadnoevropskom kontekstu se ~esto kaè da su javni servisi postali predvodnici procesa uvo enja digitalne radiodifuzije. Kako se jasno moè vidjeti iz analiza slu~ajeva koji su navedeni u ovoj knjizi, u pojedinim zemljama Jugoisto~ne Evrope se ve} mogu prepoznati sli~ne tendencije, dok u ostalim postoje}i regulatorni okvir i klju~ni dokumenti o politici, dru{tveni i trì{ni poloàj javnih servisa, kapaciteti i institucionalne strategije jo{ uvijek ne omogu}avaju javnim servisima da preuzmu vodstvo. U evropskom kontekstu digitalizacije televizije, mnogim javnim servisima je dodijeljena posebna uloga u ubrzanju pretpostavki za digitalnu radiodifuziju kroz 26 65 Z. Peru{ko i H. Popovi}, "Od transmisije do javnog dobra: Medijska politika za digitalno doba u Hrvatskoj", tekst objavljen u ovoj publikaciji.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE predstavljanje tehnologije publici i privla~enje njenog interesa. To je, me utim, te{ko posti}i bez pobolj{anja programa i pruànja gra anima novih sadràja i usluga na razli~itim platformama. 66 Na kraju krajeva, sadràj i usluge, a ne sama tehnologija, ono je {to poti~e ve}inu gra ana da prihvate ili odbace digitalne programe. Iako smo odredili nekoliko izazova i problema s kojima se javni servisi suo~avaju u digitalnom dobu, va`no je zapamtiti da bi u stvaranju i emitovanju novih digitalnih sadràja javni servisi mogli imati i nekoliko konkurentnih prednosti. Da nabrojimo samo neke: svoje bogate arhive i produkcijska prava koji se mogu koristiti kroz nove usluge; mogu}nost udruìvanja snaga s drugim javnim institucijama u proizvodnji novih sadràja; ~injenicu da u ponudi odre enih ànrova najvjerovatnije ne}e imati konkurenciju. Prepoznatljivi brendovi javnih servisa, "ostrva povjerenja" u komercijalnom okeanu tabloidnih vijesti, infotainmenta i fantastike koji su puni reklamiranja proizvoda, mogli bi se razvijati na svim platformama i zasigurno postati prednost u digitalnom okruènju. Budu}nost javnih servisa }e u velikoj mjeri zavisiti od javnih politika i da li }e njima podràvati dalji razvoj u digitalnom dobu. Me utim, njihova budu}nost, tako er, veoma zavisi i od njihove legitimnosti. Stoga javni servisi moraju ozbiljno shvatiti svoju "javnost" i promjene u navikama svoje publike/korisnika, jer je postojanje javnih medija opravdano samo sa stanovi{ta programa koje su u stanju napraviti, nabaviti ili producirati i ponuditi svojoj publici "na bilo kojem mjestu, na bilo koji na~in, u bilo koje vrijeme". 67 U tom procesu moèmo analizirati iskustva onih koji su ranije usvojili nove digitalne usluge, te iskustva zemalja koje se dalje napredovale u digitalnoj konverziji. 66 Vidjeti P. Iosifidis, "Digital TV, Digital Switchover and Public Service Broadcasting in Europe" (Digitalna TV, digitalni prelazak i javni servisi u Evropi), The Public/Javnost, svezak 14 (2007), br. 1, str. 5-20. 67 A. Isanovi}, "Ho}e li televizija prenositi digitalnu revoluciju? Razmi{ljanja o budu}nosti programa javnih servisa u Bosni i Hercegovini", tekst objavljen u ovoj publikaciji. 27

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD Me utim, da bismo (re)definisali novu ulogu i zadatak javnih servisa u ispunjavanju potreba u svakom od ovih dru{tava, politike i prakse u odre ivanju na~ina na koji }e javni servisi u digitalnom dobu stvarati javne vrijednosti, podràvati gra anska prava, civilno dru{tvo i sluìti demokratiji na svim nivoima, te doprinijeti obrazovanju i unapre ivati ga, stimulisati kreativnost i ispunjavati svoj zadatak u odnosu na kulturu i dru{tveno zajedni{tvo - moramo uzeti u obzir jedinstvene doma}e aspekte u razli~itim kontekstima. 68 Na osnovu analize ovih lokalnih specifi~nosti, u kojima je potrebno posti}i dugoro~an i odrìv razvoj javnih servisa u digitalnom okruènju, cilj svakog poglavlju o pojedina~im zemljama koje slijedi je da se ponudi skup jasnih i prakti~nih preporuka. Nadamo se da }e ovaj doprinos biti od koristi onima koji donose politi~ke odluke, medijskim profesionalcima i svim drugim zainteresovanim u procesu priprema za digitalno doba, kao i u daljem istraìvanju ove teme, u cilju osiguranja sna`nih javnih servisa u digitalnom dobu. 28 68 Vidjeti izjavu Karola Jakubowicza na konferenciji "Repositioning Public Service Broadcasting: The BBC Charter renewal and its Global Aftermath" (Repozicioniranje javnih servisa: Obnova Povelje BBC-a i njene globalne posljedice), septembar 2007, London; http://media.mcgill.ca/finles/ psb_statements.pdf.

Tabele NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE Tabela 1. Internet pokazatelji: pretplatnici, korisnici i pretplata na {irokopojasnu vezu u pet zemalja za 2006. g. Zemlja Internet Pretplata na {irokopojasnu vezu Pretplatnici Pretplatnici na Korisnici Korisnici na Ukupno Na 100 (u hiljadama) 100 stanovnika (u hiljadama) 100 stanovnika (u hiljadama) stanovnika Bosna i Hercegovina 237,9 6,08 950 24,28 40 1,02 Bugarska 466,8 6,09 1.661,9 21,66 384,7 5,01 Hrvatska 1.215,9 26,69 1.684,6 36,98 251,8 5,53 Srbija 1.005,2 9,58 1.400 13,34 121,7 1,16 Slovenija 401,9 20,44 1.250,6 63,62 274,5 13,96 Cijela Evropa 124.382 15.39 298.788,9 37,18 91.535 11,37 Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), internet pokazatelji: pretplatnici, korisnici i pretplata na {irokopojasnu vezu, 2006. 69 Tabela 2. Pretplatnici na mobilnu telefoniju 2001-2006 u pet zemalja Zemlja Pretplatnici na mobilnu telefoniju (u hiljadama) (u hiljadama) Zbirna godi{nja Na 100 % % ukupnih 2001. 2006. stopa rasta (%) stanovnika digitalnih telef. pretpl. 2001-2006. 2006. 2006. 2006. Bosna i Hercegovina 444,7 1.887,8 33,5 48,25 100 65,6 Bugarska 1.550 8.253,4 39,7 107,59 99,8 77,5 Hrvatska 1.755 4.395,2 20,2 96,47 100 70,6 Srbija nema podataka 6.643,7 nema podataka 63,29 100 71 Slovenija 1.470,1 1.819,6 4,4 92,56 59,6 68,5 Cijela Evropa 357.146,6 808.209,4 17,7 100,55 87,7 71 Izvor: Me unarodna telekomunikacijska unija (ITU), Mobilni telefoni, broj pretplatnika na 100 stanovnika, 2006. 70 69 http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 70 http://www.itu.int/itu-d/icteye/indicators/indicators.aspx#. 29

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD Tabela 3. Klju~ni dokumenti (odoboreni i o~ekivani) od zna~aja za digitalizaciju u pet zemalja Godina Zemlje Slovenija Bugarska Hrvatska Srbija Bosna i Hercegovina 2002. Zakon o radiodif. 71 2003. Zakon o Zakon o Hrvatskoj telekomunikacijama 73 radio-televiziji 72 Zakon o elektroni~kim medijima 74 Zakon o telekomunikacijama 75 2004. Strategija Politika razvoja RTV Slovenije informacionog 2004-2010 76 dru{tva BiH 77 Strategija razvoja informacionog dru{tva BiH 78 Akcioni plan razvoja informacionog dru{tva BiH 30 71 Politika usvojena 2002. godine. Izmijenjena i dopunjena 2004, 2005. i 2006. godine. Stupila na snagu 11. oktobra 2006. 72 Usvojen u Parlamentu i na snazi. 73 Politika usvojena 2003. godine. Izmijenjena i dopunjena 2006. godine. Stupila na snagu 5. maja 2006. 74 Usvojen u Parlamentu i izmijenjen i dopunjen 2007. godine. 75 Usvojen u Parlamentu u augustu 2003. godine i izmijenjen i dopunjen u novembru 2003, maju 2004. i julu 2005. godine. 76 Usvojilo Vije}e RTV SLO, ali je izgubila na zna~aju nakon promjene Zakona o RTV SLO i promjene rukovodstva i Programskog vije}a. 77 Politika usvojena 22. juna 2004. godine. 78 Strategija i Akcioni plan (koj pokrivaju period 2004-2010) usvojeni 16. novembra 2004. godine.

NEIZVJESNA BUDU]NOST: JAVNI TELEVIZIJSKI SERVIS I DIGITALNO DOBA U PET ZEMALJA JUGOISTO^NE EVROPE Godina Zemlje Slovenija Bugarska Hrvatska Srbija Bosna i Hercegovina 2005. Strategija Strategija razvoja Strategija Rep. Slovenija radio-televizijskog razvoja za prelazak s emitovanja putem radiodifuzije 81 analognog na zemaljskih digitalno predajnika 80 emitovanje 79 2006. Nacionalna Radiodifuzna strategija razvoja politika BiH 83 audiovizuelnog sektora u Bugarskoj 82 Plan uvo enja digitalne zemaljske televizije (DVB-T) u Rep. Bugarskoj 84 79 Usvojila Vlada u februaru 2006. godine. 80 Usvojena u Narodnoj skup{tini; stupila na snagu 1. januara 2006. godine. 81 Strategija na snazi od 27. decembra 2005. godine. Pokriva period 2005-2013. 82 Izra ena krajem 2006. godine, ali nema ozbiljnog utjecaja na proces digitalizacije. 83 Politika usvojena 28. novembra 2006. godine, stupila na snagu 13. marta 2007. godine. 84 Izra en u martu 2007. godine; tek treba da bude usvojen od strane Vije}a ministara. 31

Adla ISANOVI] Miklós SÜKÖSD Godina Zemlje Slovenija Bugarska Hrvatska Srbija Bosna i Hercegovina 2007. Nacrt zakona Zakon o Amandmani na o digitalnom elektronskim zakon o emitovanju 85 komunikacijama 86 elektroni~kim medijima 87 Smjernice za novi Zakon o elektroni~kim komunikacijama 88 2008. Nacionalna strategija uvo enja digitalne zemaljske televizije u BiH 89 Izvor: Nacionalni izvje{taji objavljeni u ovoj knjizi 90 32 85 Predstavljen u junu 2007. godine, tek treba da bude upu}en u parlamentarnu proceduru (septembar 2007). 86 Stupio na snagu u maju 2007. godine. 87 Usvojeni u Parlamentu i stupili na snagu u julu 2007. godine. 88 Vlada usvojila u maju 2007. godine u cilju pokretanja javne rasprave radi dono{enja novog zakona: Zakona o elektroni~kim komunikacijama, za koji se o~ekuje da }e biti usvojen tokom 2008. godine. 89 U procesu izrade. O~ekuje se da }e biti usvojena krajem 2008. ili po~etkom 2009. godine. 90 Pet nacionalnih izvje{taja objavljenih u Sükösd Miklós i Adla Isanovi} (ur.), Public Service Television in the Digital Age: Strategies and Opportunities in Five South-East European Countries (Javni televizijski servis u digitalnom dobu: Strategije i mogu}nosti u pet zemalja jugoisto~ne Evrope), Mediacentar Sarajevo, 2008.