i staje traje deticije Aomalies of Deciduous Teeth ad Fidigs i Permaet Detitio Sažetak Prevalecija aomalija mliječih zuba istraživaa je u općoj populaciji predškolske djece Zagreba. Uzorak je sačijavalo.98 djece u dobi od 3 do godia (.58 dječaka i.45 djevojčica). Utvrđea je hipodocija mliječih zuba od,4, hiperdocija od, i dvostruki zubi od,43 za cijeli uzorak. Ukupa preva lecija svih aomalija u uzorku izosila je,. Uzorak za aalizu staja trajih zuba bio je uveća kliičkim uzorkom djece s istim aomalijama i izosio je 48 djece. Djeci s aomalijama mliječih zuba simljei su ortopatomogrami i aalizirao je staje traje deticije. U djece s hipodocijom mliječih zuba ađea je hipodo cija u trajoj deticiji u slučajeva. Kod hiperdocije mliječih zuba, aomalije traje deticije zapažee su u 85, slučajeva, dok su u djece s dvostrukim mliječim zubima aomalije trajih zuba bile zastupljee u, slučajeva. Hipodocija mliječih zuba ađ ea je u obje čeljusti u svega 8,, a u trajoj deticiji u 34,8. Simetričo pojavljivaje hipodocije (tj. obostrao) bilo je začajo više u dječaka (u 5,3) ego u djevojčica (u 8,) u mliječoj deticiji. Simetričost pojave hipodocije začajo je viša u trajoj deticiji ego u mliječoj (8,3 u dječaka i 5, u djevojčica). Od mliječih zuba hipodocijom su ajčešće zahvaćei gorji laterali sjekutići (u 48,8) i doji središji sjekutići (u 34,9)). Hiper docija je ađea samo u dječaka i uvijek se radilo o prekobrojom gorjem lateralom sjekutiću. pokazuju visok stupaj povezaosti s alazom u trajoj deticiji. Hipodocija mliječih zuba zači hipodociju trajih zuba u ) slučajeva. Hiperdocija mliječog zuba zači rizik za aomaliju trajih zuba od 85,, a dvostruki mliječi zubi zače mogućost aomalije trajih zuba u, slučajeva. Ključe riječi: hipodocija, hiperdocija, dvostruki zubi, mli ječa deticija, traji asljedici Ilija Škrijarić Vesa BaracFurtiović* Zavod za dječju i prevetivu stomatologiju, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Dom zdravlja»trešjevka«, Zagreb Acta Stomatologica Croatica 99; 5:55 IZVORNI ZNANSTVENI RAD CODEN: ASCRBK ISSN: 9 Primljeo: 5. srpja 99. Prihvaćeo: 4. ruja 99. Prevalecija umeričkih aomalija mliječih zuba (hipodocije, hiperdocije i dvostrukih zu ba) relativo je iska i u prosjeku izosi oko posto (., 3, 4). To je i razlog da se istraživaju tih aomalija pridaje maje pozorosti. Drugi razlog je što epidemiološka istraživaja moraju uključivati vrlo velik broj djece da bi se dobili podaci koji omogućuju valjao zaključivaje. mm 5
Međutim, podaci da većia djece s takvim ao malijama mliječih zuba ima aomalije u trajoj deticiji upućuju a jihovo začeje za procjeu staja trajih asljedika (). Na dvostruke zube (gemiaciju i fuziju) otpada ajveći broj aomalija mliječih zuba, a jihova prevalecija varira između,4 i 5 (5,, 8, 9, ). Termiološko pitaje te aomalije i je zia zastupljeost u ašoj populaciji razmatrai su u prethodom člaku autora (). Hipodo cija je vrlo rijetka u mliječoj deticiji, s prevalecijom između, i,9 (,, 3, 8, ), dok se u trajoj deticiji kreće od, (, ). Prekobroji zubi u mliječoj deticiji ajrjeđ a su aomalija i dolaze u oko,3,9 opće populacije djece (3). Različite vrste aomalija mliječih zuba e reperkutiraju se u istoj mjeri a traju deticiju, a jihova zastupljeost kao i zastupljeost ao malija trajih zuba u takve djece začajo varira u različitim populacijama. To ameće potrebu da se prevalecija tih aomalija utvrdi u općoj populaciji djece kao i vjerojatost alaza aoma lije u trajoj deticiji. Zbog toga je cilj ovoga istraživaja bio: utvrditi prevaleciju aomalija mliječih zuba (hipodocije, hiperdocije i dvostru kih zuba) u uzorku opće populacije pred školske djece Zagreba; aalizirati asimetriju u pojavljivaju aoma lija u mliječoj i trajoj deticiji; utvrditi distribuciju aomalija po spolu, če ljusti i zubima; utvrditi odos aomalija pojediih zuba mliječe deticije i staje u trajoj deticiji. Ispitaici i metode rada Epidemiološko istraživaje prevalecije ao malija mliječih zuba provedeo je a uzorku od.98 djece (.58 dječaka i.45 djevojčica) predškolskog uzrasta s područja grada Zagreba. U vrijeme pregleda djeca su bila u dobi između 3 i godia. U ispitaika s utvrđeom aoma lijom mliječih zuba (hipodocija, hiperdocija ili dvostruki zubi) apravljee su ortopatomografske simke a kojima je aalizirao staje traje deticije. Uspoređei su alazi aomalija mliječe i traje deticije, te aaliziraa simetričost jihova pojavljivaja, distribucija po če ljusti i zahvaćeost pojediih zuba. Razlike u frekveciji aomalija testirae su t testom za proporcije. 5 Rezultati U ukupom uzorku od.98 djece utvrđea je prevalecija svih aomalija mliječe deticije (hipodocije, hiperdocije i dvostrukih zuba) od, (tablica ). Nije zapažea razlika u za stupljeosti aomalija prema spolu. Prevalecija hipodocije izosila je,4, hiperdocije,, a dvostrukih zuba,43. U dječaka je ajzastupljeija aomalija bila hipodocija (u,3), a u djevojčica dvostruki zubi (u,4). Djeca s aomalijama mliječih zuba pokazi vala su visoku zastupljeost aomalija u trajoj deticiji (tablica ). U svih ispitaika s hipodo cijom (3 djece) utvrđea je hipodocija u trajoj deticiji. Ispitaici s hiperdocijom pokazivali su aomaliju hiperdocije trajih zuba u 85,, Tablica. Prevalecija aomalija mliječih zuba u uzorku predškolske djece Table. Prevalece o f aomalies o f the deciduous teeth i the sample o f preschool childre Vrsta aomalije (N = 58) (N = 45) Ukupo (N = 98) Hipodocija Hiperdocija Dvostruki zubi,3, 4,8, 4 3,4, 4,5 9,4 3,43 Ukupo, 4,99 3, N broj ispitaika frekvecije aomalija Slika. Hipodocija dojih središjih sjekutća: učestali oblik hipodocije mliječih zuba Figure. Hypodotia o f the madibular cetral icisors: frequet type o f hypodotia o f deciduous teeth mm
Tablica. Staje traje deticije u djece s aomalijama mliječih zuba Table. Status o f permaet detitio i childre with aomalies o f deciduous teeth STANJE TRAJNIH ZUBA Nalaz u mliječoj deticiji Broj djece N Ureda alaz Hipodo cija Hipodocija Hiperdocija Dvostruki zubi 3 4,3 3 8 38,9 9 Ukupo 48 8, 3 Dvostruki zub Hiperdo cija Ukupo aomalija 3 85, 85, 5, 5,5 5,5,, 4,, 4 83,3 N broj ispitaika frekvecije aomalija Tablica 3. Distribucija hipodocije po čeljusti i spolu u mliječoj i trajoj deticiji Table 3. Distributio o f hypodotia accordig to the jaw ad sex i deciduous ad permaet detitio Traja deticija Mliječa deticija Ispitaici (N = ) (N = ) Ukupo (N = 3) Maksila Madibula Obje čeljusti Madibula Obje čeljusti Maksila 9 5,3 5 3,,5 43,8 3 8, 3,5 4 5, 3 4,9 3 4,9 8, 8, 3 5,5 8 34,8 8, 43,5 5, 8 34,8 N broj ispitaika frekvecija hipodocije Tablica 4. Distribucija hipodocije po strai čeljusti u mliječoj i trajoj deticiji Table 4. Distributio o f hypodotia o the side o f jaw i deciduous ad permaet detitio Traja deticija Mliječa deticija Ispitaici (N = ) (N = ) Ukupo (N = 3) Obostrao Obostrao Lijevo Deso,5 9 5,3 3 8, 3 8,3 3 4,8 8, 8, 4,3 8, 4 5, 8 34,8 4,4 4,8 4,4 Lijevo Deso 5 3, 8, 3,9 N broj ispitaika frekvecija hipodocije mm 53
dok je u, djece s dvostrukim mliječim zubima ađea aomalija trajih zuba; pretežo hipodocija (u 5, slučajeva), a rijetko hiper docija (5,5) ili dvostruki zub (5,5). Hipodocija je bila ajzastupljeija u maksili u mliječoj i trajoj deticiji (tablica 3). Za čajo je istakuti da je alaz hipodocije u obje čeljusti za mliječe zube izosio svega 8,, dok je u trajoj deticiji istodobi alaz te ao malije u obje čeljusti zapaže u 34,8. Ista te decija zapaža se za dječake i djevojčice. Obostrao pojavljivaje hipodocije mliječih zuba osjeto je više u dječaka (5,3) ego u djevojčica (8,), a u prosjeku izosi oko 4,8 (tablica 4). To simetričo pojavljivaje hipodocije daleko je više u trajoj deticiji u dječaka (8,3) i u djevojčica (5,). Od mliječih zuba hipodocijom su ajčešće zahvaćei gorji laterali sjekutići (u 48,8), a ako jih središji doji sjekutići (u 34,9) (tablica 5) (slika ). Hiperdocija mliječih zuba ađea je samo u dječaka, a uvijek su bili zahvaćei samo gorji laterali sjekutići (slika ). Aaliza dvostrukih zuba u mliječoj deticiji provedea je u prija šjem člaku ( ). Tablica 5. Zahvaćeost pojediih mliječih zuba hipodocijom Table 5. Idividual deciduous teeth affected with hypodotia. Zub JU JI Li iii (N = ) (N = ) Ukupo (N = 3), 8, 8 8,,9,3 9,4 3 4,8 5,9, 3 3, 4, 8, 8 8, r T I SI, 4,3,3 3 8,8 4,3 4 9,3 Ukupo 34 N broj ispitaika frekvecija hipodocije 54 9 43 Slika. Prekobroji gorji desi laterali sjekutić Figure. A superumerary maxillary right lateral icisor Diskusija i zaključci Rao dijagosticiraje aomalija mliječih zuba važo je da se što prije utvrdi staje trajih asljedika, a u skladu s alazom i plaira pra vodoba terapijski postupak. Pri tome am epi demiološki podaci mogu poslužiti u predviđaju mogućeg alaza trajih zuba, odoso u procjei rizika za zahvaćeost traje deticije kad je di jagosticiraa aomalija mliječih zuba. Prevalecija ukupih aomalija mliječih zuba od,, utvrđea u ovome radu, alazi se u okviru raspoa sličih istraživaja za bijele popu lacije (,, 3, 4, 5). Isto se može ustvrditi i za pojedie vrste aomalija. Tako se za hipodociju mliječih zuba ajčešće avodi raspo prevalecije između, i,9 (,, 3, 8, ). Naš alaz od,4 alazi se u sredii toga raspoa. To je daleko iža prevalecija od oe za traje zube koja se kreće između i, (), a za ašu populaciju od,3 () do 5,5 (4). Saito (5) avodi prevaleciju hipodocije mli ječih zuba od čak 5, za japasku djecu. U ovom istraživaju sva djeca s hipodocijom mliječih zuba (3 djece) pokazivala su hipodo ciju trajih zuba (u slučajeva), samo je hipodocija tu bila osjeto jače izražea i zahva ćala je više zuba. Hipodocija se u trajoj de ticiji pojavljuje daleko simetričije (3,9) ego u mliječoj deticiji (4,8). Takvo simetričo pojavljivaje može se objasiti visokom geet skom kotrolom hipodocije (,, ). Po po dacima Grahea i Graatha ( ) osobe s hipo docijom mliječih zuba imaju istu aomaliju trajih zuba u 5 slučajeva. Rav () i Gelli
(4) avode frekvecije od 8, odoso 9 hipodocije trajih zuba u djece s hipodocijom u mliječoj deticiji. Zubi u maksili češće su zahvaćei hipodocijom u mliječoj i trajoj de ticiji ego zubi u madibuli. Međutim, istodobo pojavljivaje hipodocije u obje čeljusti izosi 8, za mliječu i 34,8 za traju deticiju, što je statistički začajo (P<,5). Hipodocijom su ajčešće pogođei gorji la terali sjekutići (u 48,8), a u madibuli sredi šji sjekutići (u 34,9). Zahvaćeost tih zuba hipodocijom, ali i ostalim aomalijama, može se objasiti teorijom»razvojih polja zuba«, po kojoj ti zubi spadaju u skupiu geetski labilih (). Hiperdocija je rijetka aomalija u mliječoj i trajoj deticiji. U mliječoj deticiji prevale cija se kreće između,3 i,9 (3). Preko broji zubi u ašem uzorku ađei su u, ispitaika:, dječaka i, djevojčica. Gelli (4) je ašao podjedaku zastupljeost hi perdocije u dječaka i djevojčica, ali u trajoj deticiji ta je aomalija dvaput učestalija u dje čaka. U aših ispitaika s hiperdocijom mliječ ih zuba ( osoba) ađea je i hiperdocija traj ih zuba u 85, slučajeva, a u 4,3 alaz je bio ureda. Svi prekobroji zubi bili su gorji laterali sjekutići. Najveći prekobroji zub u traj oj deticiji jest meziodes i a jega otpada od 4 svih prekobrojih zuba (8). To je i razlog da su prekobroji zubi oko devet puta zastupljeiji u maksili ego u madibuli (8). Dvostruki zubi javljaju se češće u mliječoj ego u trajoj deticiji. U ašem uzorku utvrđ ei su u,43 opće populacije predškolske dje ce, i to češće u djevojčica (u,4) ego u dječaka (o,5). Nalaz dvostrukih zuba u mli ječoj deticiji imao je reperkusije a traju de ticiju u, slučajeva. Najčešća aomalija traj ih asljedika bila je hipodocija (5,), a rijetko hiperdocija (5,5) ili dvostruki zub (5,5). Podaci u ovome radu pokazuju da alaz ume ričke aomalije mliječih zuba zači vrlo visoku vjerojatost pojave aomalije u trajoj deticiji (u 83,3). Taj je rizik ajviši kod hipodocije mliječih zuba koju prati i hipodocija u trajoj deticiji u slučajeva, dok dvostruki zubi u mliječoj deticiji zače aomaliju trajih a sljedika u, slučajeva. Potrebo je istak uti da aomalija mliječoga zuba e mora za čiti samo aomaliju trajog asljedika, već se često radi o zahvaćeosti i ostalih trajih zuba iz skupie geetski labilih u obje čeljusti. Zbog toga je kod alaza aomalije mliječog zuba uža izrada ortopatomograma za aalizu cje lokupe traje deticije. ANO M ALIES OF DECIDUOUS TEETH AND FINDINGS IN PERM ANENT DENTITION Summary Prevalece o f aomalies o f deciduous teeth has bee aalyzed i the geeral populatio o f Zagreb preschool childre. The sample comprised.98 childre from 3 to years o f age (.58 boys ad,45 girls). Hypodotia was foud i,4, hyperdotia i,, ad double teeth i,43) o f total sample. Total prevalece o f all aomalies i the sample was,. The sample for the aalysis o f permaet detitio has bee elarged with the cliical sample o f childre havig the same aomalies ad comprised 48 childre. I all childre with aomalies o f primary teeth the orthopatomograms were take ad the status o f permaet detitio was aalyzed. I childre with hypodotia i primary detitio hypodotia o f perma et teeth was foud i o f cases. Patiets with hyperdotia o f primary teeth displayed aomalies i permaet detitio i 85,, while i childre with primary double teeth, aomalies o f Adresa za korespodeciju: Address for correspodece: Dr. Ilija Škrijarić Stomatološki fakultet Gudulićeva 5 4 Zagreb 55
/. Škrijarić, V. BaracFurtiović permaet teeth were preset i, o f cases. Missig deciduous teeth were foud i both jaws i oly 8, o f cases, ad i 34,8) i permaet detitio. Symmetrical occurrece o f hypodotia of primary teeth (i.e. i both sides o f jaws) was sigificatly higher i boys (5,3) tha i girls (8,?). I permaet detitio symme trical occurrece o f hypodotia was sigificatly higher tha i primary detitio (8,3 i boys ad 5, i girls). The most frequetly missig primary teeth were maxillary lateral icisors (48,8)) followed by madibular cetral icisors (34,9)). Hyper dotia o f primary teeth has bee foud oly i boys, ad it related oly to the maxillary lateral icisors. Aomalies o f deciduous teeth show a high degree o f associatio with the fidig i the permaet detitio. Hypodotia o f primary teeth idicate the hypodotia o f permaet teeth i ) o f cases. Childre with hyperdotia o f primary teeth have a risk for the aomaly o f permaet teeth of 85,, while fidig o f double deciduous teeth idicates to the possibility o f aomaly o f permaet teeth i, o f cases. Key words: Hypodotia, hyperdotia, double teeth, primary detitio, permaet successors Literatura 9. HAGMAN FT. Aomalies of form ad umber, fused primary teeth, a correlatio of the detitios. J Det Child 988; 55:3593.. GRAHNEN H, GRANATH LE. Numerical variatio i primary detitio ad their correlatio with the permaet detitio. Odot Revy 9; :34835.. BARACFURTINOVIĆ V, ŠKRINJARIĆ I. Dvostruki zubi u mliječoj deticiji i staje trajih asljed ika. Acta Stomatol Croat 99; 5:3943.. RAVN JJ. Aplasia, superumerary teeth ad fused teeth i the primary detitio. A epidemiologic study. Scad J Det Res 9; 9:.. BROOK AH. Detal aomalies of umber, form ad size: their prevalece i British schoolchildre. J It Assoc Det Child 94; 5:3 53. 3. JARVINEN S, LEHTINEN L. Superumerary ad cogeitally missig teeth i Fiish childre. Acta Odotol Scad 98; 39:838.. MILIČIĆ A, ČANAK V. Hipodocija i prateći feo mei. Acta Stomatol Croat 95; 9:33 35. 4. GELLIN ME. The distributio of aomalies of primary aterior teeth ad their effect o the permaet suc cessors. Det Cli North Am 984; 8:9 8. 3. BODIN I, JULIN P. Hyperdotia. I. Frequecy ad distributio of superumerary teeth amog.9 pa tiets. Detomaxillofac Radiol 98; :5. 5. JUEN WH, CHAN JCY, WEI SHY. Double primary teeth ad their relatioship with permaet successors: a radiographic study of 3 cases. Ped Det 98; 9:448. 4. VISKOVIĆ R, JURŠIĆ A, CMELNIK N. Hipodocija prevalecija i varijacije u ortodotskih pacijeata. Acta Stomatol Croat 988; :3 3. 5. SAITO T. A geetic study o the degeerative aoma lies of deciduous teeth. Jap J Hum Geet 959; 4:53.. STEWART RE. The detitio ad aomalies of tooth size, form, structure, ad eruptio. I: Stewaet RE, Barber TK, Troutma KC, Wei SHY, Eds. Pediatric Detistry. Scietific foudatios ad cliical practice. St. Louis: The C.V. Mosby, 98: 8.. DIXON GH, STEWART RE. Geetic aspects of ao malous tooth developmet. I: Stewart RE, Prescott GH. Oral Facial Geetics, The C.V. Mosby, 9: 45. 8. MAGNUSSON TE. Hypodotia, hyperdotia, ad double formatio of primary teeth i Icelad. A epi demiological stydy. Acta Odotol Scad 984; 43:339. 5 m. BROOK AH. A uifyig aetiological explaatio for aomalies of huma tooth umber ad size. Archs oral Biol 984; 9:3338.. BAILIT HL. Detal variatio amog populatios. A athropological view. Det Cli North Am 95; 9:539. 8. BURZYNSKI NJ, ESCOBAR VH. Classificatio ad geetics of umeric aomalies of detitio. Birth De fects: Origial Articles Series 983; 9:95.