Microsoft PowerPoint - Pedogeneza_02.ppt

Слични документи
Microsoft PowerPoint - ESD - KLIMA - VJ 4.ppt [Compatibility Mode]

ПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА

ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА

No Slide Title

Slide 1

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation

Slide 1

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation

Microsoft Word - analiza_jesen_20131_KSC-KM.doc

Aktivnosti DOOR-a u školama na teme održivog razvoja

ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА

РЕПУБЛИКА СРПСКА

ЈАНУАР 2019.

HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD

22. DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE Razred ili kategorija natjecanja: Zaporka 5. razred Broj postignutih bodova / 70 Potpis članova povj

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation

Slide 1

Microsoft Word - os_preko_susa_2011

Slide 1

Soil protection conference

ФЕБРУАР 2015 Фебруар је био променљив уз честе падавине, поготово у првој и трећој декади месеца. Од почетка месеца до 11. фебруара и поново од

РЕПУБЛИКА СРПСКА ЈАНУАРА 2019

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA

Broj 4 SPIGL.pdf

ЈАНУАР 2019.

Slide 1

PowerPoint Presentation

ENERGETSKI_SUSTAVI_P11_Energetski_sustavi_dizalice_topline_2

Rad_Letopis

Преовлађујући тип времена: екстремно топло Тср за РС у просеку, 17 што је за 2,7 топлије у односу на средњу вредност Тмакс 22.3 (Чемерно, 3

y = -4E-05x x x R² = линија тренда Тср_јан С

Microsoft Word - Dopunski_zadaci_iz_MFII_uz_III_kolokvij.doc

1 Vježba 11. ENERGETSKE PROMJENE PRI OTAPANJU SOLI. OVISNOST TOPLJIVOSTI O TEMPERATURI. Uvod: Prilikom otapanja soli u nekom otapalu (najčešće je to v

Folie 2

Pravilnik referntni uslovi avgust

46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

Sveučilište u Zadru Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Preddiplomski sveučilišni studij primjenjene ekologije u poljoprivredi (jednopredmetn

(Microsoft Word - ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE - Dora Tomi\346.docx)

РЕПУБЛИКА СРПСКА

Prva skupina

РЕПУБЛИКА СРПСКА МАЈА 2019

Microsoft PowerPoint - Hidrologija 4 cas

Microsoft Word - Diplomski Suzana Filic konacno.doc

Slide 1

РЕПУБЛИКА СРПСКА АПРИЛА 2019

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU ONEČIŠĆENJA ZRAKA PM 2,5 ČESTICAMA I BENZO(a)PIRENOM NA PODRUČJU GRADA

VLADA CRNE GORE

ZST_1_Odlucivanje_o_potrebi_procene_uticaja_na_zivotnu_sredinu_Propisani_obrazac

РЕПУБЛИКА СРПСКА ЈУНА 2019

Promet materija u vodi

24. DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE Razred ili kategorija natjecanja: Zaporka 5. razred Broj postignutih bodova / 70 Potpis članova povj

PowerPoint Presentation

UŠP: SISAK Šumarija: SISAK.. Elaborat radova uzgajanja šuma Godina : 2019 Gospodarska jedinica : Odjel / Odsjek : BREZOVICA 108C,109G,110D,111A Početa

NovaFerm Agrotehnologija Žitarice U proizvodnji žitarica NovaFerm proizvodi pozitivno utiču na mikrobiološke procese i živi svet u oraničnom sloju zem

Predavanje 8-TEMELJI I POTPORNI ZIDOVI.ppt

Microsoft Word - DC web08.doc

Пољопривредни факултет у Бањој Луци

ЈВП "Београдводе"

PowerPoint Presentation

IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KVALITETE ZRAKA NA POSTAJI SLAVONSKI BROD U PERIODU OD 01

ОДРЖИВО КОРИШЋЕЊЕ ПРИРОДНИХ РЕСУРСА: ОБНОВЉИВИ РЕСУРСИ

untitled

ZAVOD ZA HIDROMETEOROLOGIJU I SEIZMOLOGIJU CRNE GORE GODIŠNJAK METEOROLOŠKIH I HIDROLOŠKIH PODATAKA 2010 Podgorica, 2019.

UŠP: Šumarija: Sisak Pokupsko Elaborat radova uzgajanja šuma Godina : Gospodarska jedinica : Pokupske šume Odjel / Odsjek : 15 c Početak radova

1. Tijela i tvari Sva tijela zauzimaju prostor. Tijela su načinjena od tvari. Tvari se mogu nalaziti u trima agregacijskim stanjima: čvrstom, tekućem

mfb_april_2018_res.dvi

PROJEKT GRADOVI EUROPE

6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA

EKONOMSKI RAST I RAZVOJ

STRATIGRAFIJA JUGOSLAVIJE

Slide 1

START

Broj: /17 Zagreb, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Oznaka: OB-022 ZAVOD ZA ISHRANU BILJA Izdanje: 02 ANALITIČKI LABORATORIJ

Strna žita Najbolje iz Austrije RWA od 1876.

Сума кишних падавина: од 13.3мм у Зворнику до 138мм Требињу Количина кише за Р.Српску, у просеку, у оквиру нормале ; Највећа дневна количина

ЈВП "Београдводе"

Правилник о изменама и допунама Правилника o условима и начину вођења рачуна за уплату јавних прихода и распоред средстава са тих рачуна Члан 1. У Пра

Microsoft Word - sazetak za javnost

Процена максималних вредности годишње температуре ваздуха у Бањалуци

Slide 1

test_8 r_sk

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO GOD

OB - Ocjena zahtjeva, ponuda i ugovora

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar

PowerPoint Presentation

Бања Лука Добој Бијељина Соколац Чемерно Гацко Требиње Калиновик МркоњићГ. Приједор Нови Град Градишка Билећа Рибник Србац ХанП. Вишеград Сребреница Д

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)

1_Agrometeorologija_2019_final_pdf [Compatibility Mode]

Klimaoprema katalog PPZEN

SREDNJA ŠKOLA GEOGRAFIJA Test knjižica II

Sluzbeni glasnik opstine Knic broj 3/2009

ISSUE No. 01 T +44 (0)

STANDARDNA METODA PREBROJAVANJA U TOČKI

Toplinska i električna vodljivost metala

Извјештај припремио/ла:

Microsoft Word - Naslovna_strana_Balen.doc

Транскрипт:

PEDOGENEZA II. dio doc.dr.sc. Vesna Vukadinović

PEDOGENETSKI ČINITELJI Tlo = f (cl,o,r,p,t) Klima Organizmi Aktivni činitelji Reljef Matični supstrat Vrijeme Pasivni činitelji

KLIMA

KLIMA kao prosječno stanje atmosfere nekog kraja u pedologiji označava ava skup činitelja koji iz atmosfere, direktno ili indirektno, djeluju na procese kojima se formira i mijenja tlo. TOPLINA OBORINE ZRAČNE MASE (PLINOVI, VJETAR) Temperatura zraka je stanje njegove topline i izražava ava se u stupnjevima. Zagrijavanje pojedinih dijelova Zemljine površine je različito. ito. Tako se npr. pješčana obala rijeke zagrijava više e nego vodena površina, golo tlo brže od tla pod biljnim pokrivačem.

Temperatura zraka opada s porastom visine prilično jednoliko, u prosjeku oko 6,5 C C za svakih 1.000 m visine. Na visini od 11.000 m temperatura je gotovo stalna i iznosi oko -56 C. Vjetar je horizontalno zračno strujanje. Određuju ga dva elementa: : pravac i brzina. Pravac vjetra se određuje prema strani svijeta iz koje zrak struji. Brzina se izražava ava u m/s ili km/h. Kapi vode i kristali leda koji iz oblaka padaju na površinu tla nazivaju se atmosferskim padalinama (oborinama). Oblici oborina : kiša, izmaglica, snijeg, mokri snijeg, sugradica, grad, rosa, slana, inje.

PALEOKLIMA - u tercijaru u našim krajevima su vladali tropski i suptropski uvjeti pleistocenske glacijacije i interglacijacije (glacies = led, glacial = ledeno doba) RECENTNA KLIMA - u holocenskom razdoblju, posljednjih 10-150.000 150.000 godina. podaci o svojstvima pouzdano zadnjih 100-200 godina. KLIMATSKE ZONE polarna (tundre i šumo tundre), borealna, stepska (degradirana tla), pustinjska (pijesci, kamenjari i slana tla), suptropska vlažna (smeđa i crvenice) ) i tropska (crvenice i lateriti).

Köeppen-ova klasifikacija klime (FAO-SDRN, Agrometeorološka grupa, 1997.)

Köeppen-ova podjela izdvaja pet osnovnih tipova klime na temelju prosječnih godišnjih ili mjesečnih količina oborina ili temperatura. A vlažna tropska klima B suha klima S semiaridna ili stepska W aridna ili pustinjska C humidna umjerena klima D kontinentalna klima E hladna klima

PUSTINJA TUNDRA

STEPA

MEDITERANSKA KLIMA

KLIMA U HRVATSKOJ U obalnom pojasu vlada hladnija (sjeverna varijanta) sredozemna klima.. Odlikuje se vrućim i suhim ljetima, te blagim zimama. Maksimum kiše e u kasnu jesen. U ljetnim sušnim mjesecima velika evapotranspiracija. Takvim uvjetima prilagođene p su drvenaste kulture, npr. vinova loza, maslina, badem. Dominantni vjetrovi veće e snage su jugo i bura. Posolica. Oranične ne kulture prednost jednogodišnje nje ozimine. je planinske klime ima velike oscilacije Područje ima velike oscilacije u temperaturi dana i noći. Obilje oborina kiše e i snijega. Humidna i perhumidna klima. Gorski Kotar 1.800 do 3.000 mm godišnje oborina.

Kontinentalna klima s izdiferenciranim godišnjim dobima proljeće, e, ljeto, jesen i zima. Velika godišnja temperaturna amplituda. Velike ljetne vrućine i hladne zime. Oborina manje nego u planinskoj i sredozemnoj klimi. U širokom rasponu 500-1.200 mm godišnje oborina. Mrazevi. Ljeti se javljaju češće e kraće e ili duže e suše. Pogoduje uzgoju čitavog niza kultura, drvenastih i zeljastih, jednogodišnjih njih i višegodi egodišnjih. Meteorološki podaci i pokazatelji kišni faktor Langa, indeks aridnosti de Martonne-a hidrotermički koeficijent Seljaninova

Kišni faktor po Langu (Kf) kvocijent srednjih godišnjih (mjesečnih) oborina i srednje godišnje (mjesečne) temperature. Kf < 40 40-60 60-80 80-160 > 160 Klima aridna semiaridna semihumidna humidna perhumidna E. De Martonneov indeks aridnosti (I) - - izračunava se prema izrazu: O/t o C + 10 I < 20 20-24 24-29 > 29 Klima aridna semiaridna semihumidna humidna

Klimatski pokazatelji za Donji Miholjac Klimatski pokazatelji 2000. god. 2001. god. Tip klime prema W. Köpennu Umjereno topla klima Snježno-šumska (borealna) klima Klimatska formula Csa Dwwax'' Langov kišni faktor (KFg) 27,79 76,35 Tip klime prema Langovom kišnom faktoru Aridna klima Semihumidna E. De Martonneov indeks aridnosti (I) 15,98 42,12 Srednja godišnja temperatura zraka 13,40 C 11,70 C Ukupna godišnja količina oborina 373,10 mm 912,60 mm Eto (god.) 990,9 mm 823,3 mm Količina oborina od IV-IX mj. (veget.) 199,50 mm 573,80 mm Srednja temperatura zraka IV-IX mj. (veget.) 20,24 C 17,98 C

Klimadijagram po Walteru Klima dijagram po Walteru za 2000. god. - D. Miholjac 75 30 65 25 55 20 oborine (mm) 45 35 25 15 15 10 5 temperatura ( o C) mm t 5 0-5 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjesec -5

Klimadijagram po Walteru Klima dijagram po Walteru za 2001. god. - D. Miholjac 225 90 200 80 175 70 150 60 oborine (mm) 125 100 75 50 50 40 30 20 temperatura ( o C) mm t 25 10 0-25 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjesec 0-10

Utjecaj klime na svojstva tla: a) reakcija otopine tla i sadržaj aj karbonata Bazično - duboko ph Karbonati Kiselo - plitko malo Oborine puno

Klima - tlo A A A A 10cm C R Vruća, Hladna Bca Bt 1m >1m 15m Bcn C C R C R Suha, polusuha Umjerena, vlažna Tropska, vruća

Dubina akumulacije CaCO 3 A A 10cm Bca 80cm Bt Cca Cca Malo oborina Puno oborina

ORGANIZMI

Organizmi nastanjuju biosferu, a to je zona koja obuhvaća a dio atmosfere, tlo, hidrosferu i litosferu. VEGETACIJA - indirektno i direktno djelovanje (količina ina i raspodjela odložene mrtve organske tvari) na razvoj tla biljne formacije: pustinjska, polupustinjska, stepska i livadska, šumska, makije. EDAFON - svi živi organizmi tla (fauna i flora) značajni ajni su pri transformaciji prvenstveno mrtve organske tvari, a u manjem stupnju i mineralne tvari. ČOVJEK - direktno i indirektno mijenja uvjete života i svoju okolinu različitim itim načinima obrade tla, gnojidbe, onečišćenjem enjem okoliša, sječom šuma, površinskim kopovima, antropogenizacija.

Pustinjska i polupustinjska biljna formacija

Stepska biljna formacija

Šumska biljna formacija

Uloga kišnih glista

Sječa šume???

Kamenolom???

Poljoprivredna proizvodnja na zaslanjenim zemljištima

Zaslanjivanje tla rižišta

RELJEF

Oblik i položaj Zemljine površine u prostoru. Plastikom zemljine površine (ravninama, isponima i udubljenjima) stvara specifične uvjete za preraspodjelu tvari i energije koja pristiže e iz atmosfere, biosfere, a dijelom i iz litosfere.

REPUBLIKA HRVATSKA Topografija apsolutne visine

O reljefu u velikoj mjeri ovise: debljina A horizonta i soluma, tekstura, vodno-zra zračni režim tala, sadržaj aj humusa, baza i hraniva. vapnenačko ko-dolomitna crnica planinski reljef

nizine klimatska vertikalna zonalnost (temperatura i relativna vlaga zraka, količina ina oborina) erozija neposredan utjecaj na tlo (voda, gravitacija, vjetar, ekspozicija i forma nagiba) preraspodjela sunčeve energije: (inklinacija, ekspozicija i nadmorska visina) černozem

Utjecaj reljefa na formiranje tla: toposekvenca

Terasiranje - sprečavanje erozije

Erozija

Erozija

VRIJEME

razvijaju se u skladu sa sadašnjom konstelacijom pedogenetskih činitelja RECENTNA TLA - razvijaju se u skladu sa - po stupnju razvoja mogu biti mlada tla, ali i evolucijski jače e razvijena ili im razvoj može e biti potpuno dovršen posjeduju svojstva prijašnjih konstelacija pedogenetskih činitelja i procesa čija su obilježja ja ili tvorevine sadržane ane (kao relikti) u profilima tla, tj. u površinskim dijelovima koji nastavljaju dalji razvoj RELIKTNA TLA posjeduju svojstva prija - npr. černozem stara tla koja su zatrpana, najčešće e u pleistocenu ili holocenu mlađim sedimentima,, pa je njihov razvoj ometen ili potpuno prekinut PALEO TLA - stara tla koja su zatrpana, naj

Geološka karta Republike Hrvatske

Utjecaj vremena na evoluciju tla: KRONOSEKVENCE C 1m A C >1m A Bcn C 15m A E Bt C Matični supstrat Mlado tlo Razvijeno tlo Jako razvijeno tlo

Korištena literatura: - Bogunović,, M. (2005): Pedologija - autorizirane pripreme za predavanja. Agronomski fakultet Sveučili ilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb. - Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet Kiril i Metodij Skopje. Skopje. - Penzar, I., Penzar, B. (1989): Agroklimatologija. Školska knjiga Zagreb. Zagreb. - Resulović,, H., Čustović,, H. (2002): Pedologija opći i dio. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo. - Škorić,, A. (1991): Postanak, razvoj i sistematika tla. Fakultet Poljoprivrednih znanosti. Zagreb. - Tajder, M., Herak, M. (1966): Petrografija i geologija. Školska knjiga Zagreb. Zagreb. - Vidaček, Ž.. (2000): Opća a pedologija autorizirane pripreme za predavanja. Agronomski fakultet Sveučili ilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. - internet