OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA ISKORIŠTAVANJEM ŠUMSKE BIOMASE Admira Mešinović 1, Amila Mešinović

OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA ISKORIŠTAVANJEM ŠUMSKE BIOMASE Admira Mešinović 1, Amila Mešinović 2 1 mesinovic_admira@hotmail.com 2 amila.mesinovic@gmail.com Ključne riječi: klimatske promjene, šumska biomasa, šumski požari, zapošljavanje SAŽETAK: Posljednjih godina mnoga naučna istraživanja bave se pitanjem gorenja svjetske biomase i njegovim utjecajem na klimatske promjene. Osnovni cilj je očuvanje prirodnih bogatstava, a od izuzetnog značaja je sprječavanje nastanka štetnih posljedica izazvanih klimatskim promjenama, prvenstveno požara. Sa ekonomskog stajališta, ulaganja u preventivu su niža od šteta, i uvijek se isplate. Ovaj rad ima za cilj ukazati kako prikupljanje i iskorištavanje šumske biomase, kao jedan od načina preventivne zaštite od požara, može donijeti višestruke koristi užoj, ali i široj zajednici. Iskorištavanjem biomase omogućava se zapošljavanje, povećanje lokalne i regionalne privredne aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u šumarstvu i drvnoj industriji, zaštita okoliša, smanjenje opasnosti od šumskih požara, te energetska neovisnost države. 1. UVOD Šume su bitna komponenta klimatskih promjena jer su jedan od najznačajnijih moderatora klime. Za očuvanje šuma od izuzetnog je značaja sprječavanje nastanka štetnih posljedica izazvanih klimatskim promjenama, prvenstveno požara. Najveće izazove predstavljaju prilagođavanje šuma i njihovo sudjelovanje u borbi protiv tih promjena. Preventivna zaštita od požara za 25-30 % direktno smanjuje broj požara, a ulaganja u preventivu su i do 20 puta manja od godišnjih šteta. Posljednjih godina šumska biomasa predstavlja podogno tlo za nastanak i širenje požara. Požarno opterećenje tla biomasom na šumskim površinama je veliko, ali su posljedice još veće. Stoga je cilj doprinijeti boljoj informisanosti o prednostima i mogućnostima korištenja biomase za proizvodnju energije, te potaknuti veće korištenje ovog izvora energije za dobrobit svih građana. 2. ŠUMSKA BIOMASA Prema Zakonu o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07, 152/08), Član 3, biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od poljoprivrede (uključivo s biljnim i životinjskim tvarima), šumarstva i drvne industrije, kao i biorazgradivi dijelovi komunalnog i industrijskog otpada čije je energetsko korištenje dopušteno [1]. Izraz biomasa upotrebljava se za čvrsta, tekuća i plinovita goriva i biogoriva koja se dobivaju iz biomase. Biomasa predstavlja sve bioenergetske izvore iz kojih se kroz tehnološke procese dobivaju gotovi proizvodi. Kao energent, postala je važan faktor u osiguranju društvenih zajednica električnom i toplotnom energijom. Međutim, iskorištavanje energije iz biomase pored ekonomske koristi, treba posmatrati i zbog činjenice da je to jedan od načina održivog upravljanja otpadom. Razvijene zemlje su svjesne pozitivnih utjecaja te u značajnoj mjeri pomažu projekte korištenja biomase. U korištenju bioenergije pioniri su Austrija i Skandinavske zemlje koje mogu poslužiti kao odličan primjer uspješnog iskorištavanja biomase. Dok se ranije šumska biomasa tretirala kao otpad, danas se taj dio otpada može koristiti u proizvodnji te na taj način smanjiti troškove njegova zbrinjavanja. Šumska biomasa predstavlja ekološki prihvatljivo gorivo koje se dobiva iz obnovljivih prirodnih izvora. Pod šumskom biomasom podrazumijevaju se ostaci drveta iz procesa prerade ili korištenja šuma, te drvo koje je namjenski proizvedeno. Uključuje ostatke nastale obradom posječenih stabala. U korisni drvni ostatak ubrajaju se korisni šumski ostatak, drvni ostatak koji nastaje u primarnoj i sekundarnoj preradi drveta, te ostali drvni otpad. Pozitivni utjecaji šumske biomase su sprječavanje erozije tla, iskorištavanje manje produktivnih šumskih i poljoprivrednih površina, smanjivanje emisija CO 2. Emisija štetnih plinova, prvenstveno CO 2, pri sagorijevanju goriva na bazi drvne biomase je minimalna. Zato drvna goriva predstavljaju jedno od rješenja za smanjenje emisije stakleničkih plinova. 1

Slika 1: Kumulativna CO 2 neutralnost (Izvor: www.economy.rs) Šumska biomasa se može upotrebljavati kao čvrsto gorivo za dobivanje toplote za grijanje, za proizvodnju peleta i briketa, te za direktno spaljivanje i rasplinjivanje. Pored toga, svoju primjenu nalazi i u postrojenjima za proizvodnju eteričnih ulja iz otpadne granjevine crnogorice. Proizvodi od drveta za energetske potrebe dobiveni iz biomase postaju sve traženiji na tržištu. Iskorištavanjem biomase omogućava se otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta, povećanje lokalne i regionalne privredne aktivnosti, zaštita okoliša, smanjenje opasnosti od šumskih požara, ostvarivanje dodatnog prihoda u šumarstvu i drvnoj industriji, energetska neovisnost države. Dakle, upotreba ovog energetskog resursa ima veliku vrijednost kako sa ekonomskog, tako i sa ekološkog aspekta. Prikupljanje i iskorištavanje drvne biomase je komercijalna djelatnost koja se koristi za proizvodnju energije. Smatra se jednim od poslova budućnosti, a njena važnost je u tome da proizvodi energiju na jeftiniji način uz istovremenu zaštitu okoliša. 3. EKONOMSKI ASPEKTI KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE Izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okolinu i uzrokuju klimatske promjene. Toplinska zaštita i ušteda energije predstavljaju bitan razlog za korištenje obnovljivih izvora energije. Njihova prednost, u odnosu na fosilna goriva ogleda se u činjenici da je snabdjevanje energijom iz fosilnih goriva ograničeno. Sve su češća upozorenja na ubrzano smanjenje zaliha fosilnih goriva, što rezultira nestabilnim cijenama (odražava se i na cijene ostalih proizvoda). Većim iskorištavanjem biomase osigurava se održivi razvoj okoliša jer je dobivanje energije iz obnovljivih izvora neutralno za klimu. S ekonomskog stajališta, korištenje drvne biomase je jefitinije od mnogih fosilnih goriva. Iskorištavanje biomase osim što smanjuje trgovinski deficit smanjenjem uvoza energenata, može postati i izvozni proizvod na evropskom tržištu. Iskorištavanje biomase provodi se u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju topline, malim toplinskim sistemima, sistemima područnog grijanja, te proizvodnji krutih goriva kao što su peleti i briketi. Uvođenje sistema na drvnu biomasu zahtijeva veće inicijalne troškove, a povrat investicije je kratak i osigurava dugoročne ekonomske koristi. Ciljnu grupu korištenja drvne biomase za proizvodnju enegrije trebale bi predstavljati prvenstveno javne institucije, bolnice, škole, te centralni sistemi za daljinsko grijanje. Danas je energetska učinkovitost pojam kojem se pridaje velika pažnja. Uz veći udio obnovljivih izvora, efikasnije korištenje energije dovodi do veće energetske održivosti, ali i održivosti društva u cjelini. Na taj način se doprinosi očuvanju okoliša i prirodnih resursa, otvaranju novih radnih mjesta i razvoju zajednica. Stoga je posljednjih godina zanimanje stanovništva razvijenih zemalja usmjereno na uštede iz obnovljivih izvora energije. Zagađenje okoliša i klimatske promjene posljedice su koje svi osjećamo. Bitan faktor u kontekstu korištenja energije biomase je lanac snabdjevanja biomasom, što znači da su geografske i društvene implikacije korištenja energije biomase kao što su poljoprivreda, drvnoprerađivačka industrija, zapošljavanje u ruralnim krajevima šire od korištenja drugih obnovljivih izvora energije. 2

Slika 2: Potencijal šumske biomase (Izvor: www.triplepundit.com) Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za iskorištavanje energije iz drvne biomase koja je široko i gotovo ravnomjerno rasprostranjena. Po uzoru na zemlje Evropske unije, potrebno ju je koristiti energetski efikasnije i održivije. Obzirom da se trenutno drvna biomasa iskorištava u šumarskoj i drvnoprerađivačkoj industriji, a drvni ostaci ostaju uglavnom neiskorišteni, lokalne zajednice bi se mogle razvijati u smjeru proizvodnje goriva iz drvne biomase. Na taj način bi osigurale maksimalnu korist iz drvne biomase kroz lokalnu proizvodnju energije koja bi omogućila nova radna mjesta. Upravo utjecaj na zapošljavanje, regionalna i lokalna ekonomska aktivnost, kruženje i zadržavanje novca u državi, odnosno lokalnoj zajednici, investicije, zarade i porezi su najveća prednost korištenja biomase. Proizvodnjom lokalnog goriva također bi se smanjila ovisnost o uvozu energije, a upotrebom obnovljivog izvora energije i provođenjem sistema energetske efikasnosti, ostvarili bi se ciljevi smanjenja efekta na klimatske promjene. Dakle, potrebno je razviti svijest o biomasi kao obnovljivom izvoru energije sa najvećim potencijalom za rast. Tržište energenata za zagrijavanje je najvažnije tržište za brzo raspoređivanje biomase. 4. OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA Uklanjanjem šumskog drvnog ostatka iz šuma eliminišu se nepoželjni efekti, doprinosi održavanju šuma, te njihovom kvalitetnom i redovnom obnavljanju. Pored ekoloških, iskorištavanje biomase pruža mnoge socijalne i privredne koristi. One se ostvaruju razvojem industrije, prvenstveno namijenjene domaćoj potrošnji, ali i izvozu. Tako iskorištavanje energije iz biomase omogućava efikasnu proizvodnju energije uz minimalni utjecaj na okoliš, ali pruža i mogućnosti za otvaranje radnih mjesta. Proizvodnja energije ostvaruje se kroz zaokružen proces lokalne poduzetničke inicijative. Direktnim zapošljavanjem pozitivno djeluje na manje lokalne zajednice, podršku prateće industrije i pripadajućih djelatnosti. Najzastupljeniji proizvodi od šumske biomase u Evropi su briketi i peleti. Njihova proizvodnja i potrošnja konstantno raste. Razlozi za to su što je to energent koji najmanje onečišćuje okoliš. Korištenjem ovih krutih goriva, emisija CO 2 je znatno niža od dozvoljenih graničnih vrijednosti, a klor i sumpor uopće ne sadrže pa se može reći da je to gorivo budućnosti. Njihovom upotrebom i korištenjem otvaraju se nova radna mjesta u industriji, obrtništvu, poljoprivredi, šumarstvu i uslužnoj djelatnosti. Time se može poboljšati socijalna struktura neke regije. Briketi i peleti se isključivo koriste kao ogrjevni materijal, odnosno ekološki izvor energije. Obzirom na potražnju, plasman proizvoda je neupitan. U Bosni i Hercegovini trenutno je iskorištavanje bioloških goriva na niskom nivou. Međutim, uz određena ulaganja u prilagođavanje postojećih sistema loženja, povećanje potrošnje peleta nije bez šanse. Iskorištavanje drvnog ostatka moguće je proizvodnjom briketa i peleta, proizvodnjom toplotne i električne energije, ali i proizvodnjom eteričnih ulja. Zato ovo treba posmatrati i kao jednu od mogućnosti smanjenja nezaposlenosti, a otvaranje novih radnih mjesta trebalo bi biti značajan cilj privredne i socijalne politike u Bosni i Hercegovini. Iskorištavanje šumske biomase ogleda se u mogućnosti zaposlenja lokalnog stanovništva. Ključno je na pravi način organizovati cijeli lanac koji 3

biomasa prođe, od drvnog ostatka do toplotne ili električne energije u kući, kako je prikazano na slici 3. Slika 3: Lanac biomase (Izvor: www.balkanmagazin.net) Na dnu lanca nalazi se drvni ostatak, čije prikupljanje i prerada zahtijevaju radnu snagu. Radna snaga je potrebna za izgradnju i upravljanje energetskim postrojenjima i manjim individualnim kotlovima, u kojima se za loženje koristi lokalno proizvedena biomasa. Te mogućnosti zapošljavanja predstavljaju direktan i vidljiv utjecaj povećanog iskorištavanja biomase. Indirektni utjecaj je vidljiv kroz prateće aktivnosti kao što su transport biomase, proizvodnja i održavanje opreme, profesionalne usluge. Osnovni preduslov za početak proizvodnje je obezbjeđenje dovoljne količine sirovine. Da bi se omogućila optimalna proizvodnja i započeo nesmetan rad, priklupljanje i skladištenje sirovine treba početi prije instalacije opreme. Pored proizvođača sirovine značajan je i interes ostalih učesnika u procesu razvoja sektora. To mogu biti poduzeća koja se bave prikupljanjem sekundarnih sirovina, transportna poduzeća, proizvođači opreme za proizvodnju, prateće opreme, opreme za proizvodnju toplotne energije, inžinjering i projektna preduzeća, proizvođači toplotne i električne energije, te strani investitori koji pokazuju interes za proizvode od drvnog ostatka. Slika 4 prikazuje postrojenje za proizvodnju peleta. Slika 4: Podcjenjena i nedovoljno iskorištena biomasa (Izvor: www.poslovni.hr) Da bi se osiguralo redovno snabdjevanje drvnim ostatkom, neophodno je njegovo prikupljanje, transport i skladištenje. Radi racionalnije proizvodnje poželjno je uvezivanje svih strana uključenih u proces. Ovdje je također neophodna i ravnomjerna usmjerenost na poticanje proizvodnje, 4

uspostavljanje regionalne mreže snabdjevača biomasom, kao i regionalnih uslužnih poduzeća koja nude usluge snabdijevanja opremom i gorivom. Ta usmjerenost se širi i na upravljanje i održavanje kotlova na biomasu u većim javnim objektima, na primjer općinama, školama, bolnicama. Za brži razvoj ovog sektora potrebno je obezbijediti subvencije ili povoljna kreditna sredstva za pokretanje proizvodnje. Isovremeno treba pojačati napore usmjerene na povezivanje sektora drvne industrije kao što je formiranje klastera, što dovodi do kvalitetnijeg iskorištavanja raspoloživih resursa. Klaster drvne industrije bi trebao imati ključnu ulogu u povezivanju i uvezivanju potencijalnih proizvođača. Stvaranje više podklastera, unutar kojih bi se organizovala proizvodnja i stvorili interesni odnosi, dovelo bi do kvalitetnije proizvodnje i obezbijedilo održivost, a udruživanje u klaster bi povećalo konkurentnost na tržištu. Za uvođenje ovog izvora energije uobičajena, provjerena i uspješna mjera su subvencije. One postoje u gotovo svim evropskim zemljama. Efekti iskorištavanja biomase opravdavaju takva državna ulaganja. Dobar primjer je Slovenija u kojoj je tokom 10 godina za poticaj projekata drvne biomase potrošeno preko 10 miliona eura. Izračun njihovih stručnjaka govori da je 1 euro subvencija za biomasu donio 3,78 eura bruto nacionalnog proizvoda, dok je odljev dohotka u inostranstvo, odnosno uvoz fosilnih goriva smanjen za 0,228 euro. Slika 5: Proizvodnja 20 MW električne energije (Izvor: www.etwoenergy.com) Dakle, proizvodnjom bioloških goriva moguće je ostvariti značajan efekt u povećavanju zaposlenosti. Na osnovu istraživanja koje je provela REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH, za instalisani kapacitet briket prese od 10.550 kg/h ukupan broj potrebnih radnika bio bi 45, dok bi za 7.900 kg/h instalisanog kapaciteta pelet prese bilo potrebno 60 novih radnika. Prema tom istraživanju, na 16 postrojenja za proizvodnju eteričnih ulja bilo bi potrebno 128 radnika [2]. Uz to, potrebno je imati u vidu da je proizvodnja eteričnih ulja najprofitabilnije područje iskorištavanja drvnog ostatka. Međutim, ovdje je bitno apostrofirati da je efekt zapošljavanja u indirektnim procesima i aktivnostima mnogostruko veći. Dakle, implementacijom komercijalnog upravljanja šumskom biomasom ostvaruje se značajan efekt u zapošljavanju. Jedan od uspješnih primjera zapošljavanja i efikasnog upravljanja iskorištavanjem biomase je austrijska pokrajina Štajerska. Šume i drvna industrija u Štajerskoj su jedan od najvažnijih resursa sa 5.300 poduzeća i 58.000 radnih mjesta, i prometom preko 4 milijarde eura. Dakle, samo kroz ovaj primjer postaje vidljiv ogromni potencijal drvne industrije danas, ali i u budućnosti. 5. ZAKLJUČAK U uslovima sve izraženije ekološke krize u svijetu, šume imaju posebnu ulogu u regulisanju životne sredine. Preventivna požarna zaštita - prikupljanje biomase, osim što se može koristiti kao gorivo u malim kogeneracijskim postrojenjima, kao sirovina za proizvodnju peleta i briketa, otvara i nova radna mjesta. Pored direktnih radnih mjesta, otvara i oko 2-4 puta više indirektnih jer se stvara preduslov za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Korištenje energije biomase je svjetski trend. Potaknut je borbom protiv klimatskih promjena, čime se usmjerava tehnološki razvoj, povećava zapošljavanje i izvoz, smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima, te povećava sigurnost snabdjevanja energijom. Energetska efikasnost je mjera koja povećava ekonomičnost predviđanja, smanjuje troškove porodičnih 5

budžeta, ali istovremeno potiče razvoj domaće proizvodnje, te smanjuje potražnju za uvoznim energentima. Najznačajniji izvor biomase za proizvodnju energije u Bosni i Hercegovini je šumska biomasa. Njeno iskorištavanje predstavlja ogroman potencijal, koji još uvijek nije dovoljno iskorišten. Iskorištavanjem obnovljivih izvora energije, prvenstveno biomase potiče se domaće zapošljavanje. Prednosti iskorištavanja šumske biomase su rješavanje pitanja zbrinjavanja otpada, povećanje zaposlenosti, razvoj ruralnih područja, povećanje opskrbe energijom, te dodatni izvor pirhoda. Da bi se poboljšalo trenutno stanje neophodno je jačanje sektora drvne industrije, informisanje o mogućnostima proizvodnje i plasmana proizvoda, edukacija, subvencije države za pokretanje proizvodnje, promocija obnovljivih izvora energije. Preduslov razvitka nacionalnog tržišta je balansiranje ponude sa potražnjom, a glavni pokretač trebala bi biti jasna energetska strategija s lokalnom političkom podrškom. LITERATURA [1] http://www.hep.hr/opskrba/zakon_o_energiji_pocisceni_tekst.pdf [2] Grupa autora, Studija izvodljivosti komercijalna upotreba drvnog ostatka u Centralnoj Bosni i Hercegovini kao projekt oporavka i ekonomskog razvoja regije, REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH, Zenica, 2006. [3] FONDEKO SVIJET Naučno popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologiji, 2011., broj 33, godina XV, Udruženje za podsticanje uravnoteženog razvoja i kvalitet života Fondeko Sarajevo, 2011. 4 Michael Gane: Forest Strategy, Strategic Management and Sustainable Development for the Forest Sector, Springer, Dordrecht, Netherlands, 2007. 5 Mjesečnik»Hrvatske šume«,»hrvatske šume«d.o.o. Zagreb, broj 130 Godina XI, Zagreb, listopad 2007. 6 http://www.ba.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/operations/projects/biomass% 20project/BiH_kratki_vodic_za_grijanje_na_drvnu_biomasu.pdf 7 http://www.sumari.hr/sumlist/pdf/199804430.pdf 8 http://www.europarl.europa.eu/regdata/etudes/fiches_techniques/2013/050211/04a_ft(2013)050 211_HR.pdf 6