Microsoft PowerPoint - IgorRaguzin_KruznaEkonomija

Транскрипт

1 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Okrugli stol Kružna ekonomija Razvoj institucionalnog okvira za kružno gospodarstvo Mr. sc. Igor Raguzin Viši savjetnik specijalist Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora Zagreb, Hotel Arcotel Allegra 25. veljače 2015.

2 Koncept kružnog gospodarstva (KG) 1/2 od industrijske revolucije u našim se gospodarstvima razvio uzorak rasta po načelu uzmi, izradi, konzumiraj, baci linearni model koji se temelji na pretpostavci da su resursi obilni, dostupni te da ih se lako može crpiti i jeftino odlagati ugrožava se konkurentnost Europe za prelazak na KG potrebne su promjene u cijelom lancu vrijednosti, od dizajna proizvoda do novih poslovnih i tržišnih modela, od novih načina pretvaranja otpada u resurse do novih načina ponašanja potrošača nužna potpuna promjena sustava i inovacije, ne samo u tehnologiji, već i u organizaciji, društvu, metodama financiranja i politikama 2

3 Koncept kružnog gospodarstva (KG) 2/2 Umjesto oslanjanja na rješenja usmjerena na kraj uporabnog vijeka proizvoda, u KG dizajnom se eliminira otpad, a inovacije su prisutne u cijelom lancu vrijednosti: smanjenje količine materijala potrebnih za izvršenje određene usluge (smanjenje opterećenja); produljenje uporabnog vijeka proizvoda (trajnost); smanjenje korištenja energije i materijala u fazama proizvodnje i korištenja (učinkovitost); smanjenje korištenja, u proizvodima i postupcima proizvodnje, materijalima koji su opasni ili ih je teško reciklirati (zamjena); stvaranje tržišta za sekundarne sirovine (reciklirane) (na temelju standarada, javne nabave itd.); osmišljavanje proizvoda jednostavnih za održavanje, popravljanje, poboljšanje, preradu ili recikliranje (ekološki dizajn); olakšavanje stvaranja industrijskih klastera kojima se sprječava da nusproizvodi postanu otpad (industrijska simbioza) i drugo. 3

4 od linearnog gospodarstva... sirovine proizvodnja distribucija potrošnja otpad 4

5 ... prema kružnom gospodarstvu 5

6 Strateški cilj KG

7 Industrija EU u kontekstu pristupa KG Značajan potencijal za stvaranje gospodarske vrijednosti poboljšanjem učinkovitosti resursa u EU industriji Procjena smanjenje potrebe za unosom materijala za % do u europskoj bi se industriji mogle ostvariti uštede od 630 milijardi eura godišnjeboljim korištenjem resursima KG potencijal za povećanje BDP-a EU-a do 3,9 % stvaranjem novih tržišta i proizvoda te vrijednosti za poduzeća U razdoblju od do produktivnost resursa u EU-u porasla je za 20 %, no to bi djelomično mogao biti učinak recesije 7

8 Strateški i ostali dokumenti vezani uz KG Strategija Europa za pametan, održiv i uključiv rast, Opći akcijski program za okoliš do (7th EAP) Zaključci Vijeća o održivom upravljanju materijalima te održivoj proizvodnji i potrošnji Plan za resursno učinkovitu Europu i daljnjim mjerama nakon konferencije Rio+20 komunikacija Za kružno gospodarstvo: Program nulte stope otpada za Europu, o održivim zgradama, zelenom zapošljavanju, zelenoj akciji za malo i srednje poduzetništvo i izgradnji jedinstvenog tržišta za zelene proizvode Okvira za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju Zaključci Vijeća EU za okoliš 28. listopada

9 Plan za resursno učinkovitu Europu Cilj: Razdvajanje ekonomskog rasta od korištenja resursa i njihovih utjecaja na okoliš Blagostanje društva društveni i ljudski kapital cilj: jačati društvenu jednakost i pravednu raspodjelu Gospodarstvo Proizvodnja i financijski kapital Cilj:poboljšati učinkovitost resursa Ekosustav prirodni kapital cilj: održavanje ekološke elastičnosti (otpornosti) Tri vremenska okvira Kratkoročne aktivnosti odrednice vizija Tri prioritetna područja - prijela prema zelenom, kružnom gospodarstvu - zaštita prirodnih dobara - Rješavanje ključnih sektora: hrana, zgradarstvo, mobilnost Zajednička odgovornost EU i DČ - Upravljanje i nadzor u okviru Strategije Europa

10 Okvir za KG Uspostava okvira KG Komunikacija Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu Zeleni akcijski plan SMP Inicijativa za zeleno zapošljavanje Ciljevi za gospodarenje otpadom Zakonodavni prijedlozi Procjena utjecaja Utvrđivanje ciljeva za otpad s ciljem stvaranja reciklažnog koncepta društva Posebni izazovi za otpad Održiva gradnja Održiva hrana Morski otpad Cilj resursne učinkovitosti Analiza cilja EU za produktivnost resursa Izvešće o napretku za učinkovitost resursa

11 Upravljanje u okviru Strategije Europa 2020 Cilj: odvajanje ekonomskog rasta od korištenja resursa i povezanih utjecaja na okoliš što neće biti moguće postići bez prelaska na niskougljično zeleno gospodarstvo u kojem se učinkovito koriste resursi a kružno gospodarstvo ima središnju ulogu u ostvarenju promišljenog, održivog i uključivog rasta tri ključna elementa za pokretanje gospodarskog rasta pametan rast, koji potiče znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo održivi rast, koji istodobno potiče konkurentnost te proizvodnju koja se efikasnije odnosi prema resursima uključivi rast, koji povećava uključenost u tržišta rada i stjecanje vještina, čime se sprječava siromaštvo 11

12 Upravljanje u okviru Strategije Europa 2020 Godišnji izvještaj rasta u sklopu Europskog semestra: Fiskalna odgovornost: prebacivanje poreznih opterećenja od rada prema okolišu i uklanjanje okolišno štetnih potpora Rast, zapošljavanje i ulaganje: potencijal zelenog gospodarstva - energetska učinkovitost, gospodarenja otpadom i vodama; niskougljične tehnologije, promociji učinkovitosti resursa u MSP, poticanje eko dizajna i eko inovacija, poboljšanje učinkovitosti u sektoru zgradarstva i smanjenje energetske ovisnosti kao i ozelenjavanje javne nabave i trošenja EU fondova Europa 2020 srednjoročni pregled (reviziju) Pritisak na resurse i briga za okoliš: Jedan od dugoročnih trendova koji utječu na rast Zaključci Vijeća za okoliš (listopad godine) Prijedlozi EK za reviziju Strategije Europa godine (početkom godine) 12

13 Zaključci Vijeća za okoliš (listopad 2014.) jačanje okolišne dimenzije Strategije Europa 2020, a posebno bolje integracije učinkovitosti resursa kao potencijala za zeleni rast i zapošljavanje; iskorištavanje potencijala europskog semestra kao alata za poticanje nužnih strukturnih promjena te za provedbu strategija za zeleni rast; jačanje instrumenata vezanih uz provedbu načela onečišćivač plaća, zelene javne nabave, ekološkog dizajna i ekološke inovacije, razvoj zelene infrastrukture i dr. promicanje uključivanja kružne ekonomije i potencijala zelenog zapošljavanja u godišnjem ciklusu koordinacije ekonomskih politika, po mogućnosti od godine; uvođenje neobveznog aspiracijskog cilja resursne učinkovitosti u kontekstu revizije Strategije Europa 2020 i europskog semestra; uvođenje kao mogućeg kandidata indikatora resursne učinkovitosti kao odnosa BDP-a i potrošnje sirovina potrošnja sirovina (RMC) ili alternativno domaće potrošnje materijala (DMC) kao prikladnog za praćenje napretka prema resursnoj učinkovitosti; 13 jačanje uloge ministara zaštite okoliša u europskom semestru.

14 Indikatori resursne učinkovitosti potrebno je obaviti dodatan posao na razvoju i primjeni tih alata za praćenje i izvješćivanje -Eurostat uzmeti u obzir strukturne razlike gospodarstava DČ i druge nacionalne posebnosti, kao i oskudnost resursa, njihova mogućnost obnavljanja i recikliranja produktivnost resursa se računa kao BDP podijeljen s potrošnjom sirovina (RMC), kao kandidata za zbirni pokazatelj kojim se mjeri sveobuhvatni napredak prema učinkovitosti resursa, alt. DMC produktivnost resursa u EU-u porasla je za 20 % u razdoblju te bi, u odnosu na scenarij u kojem okvirni uvjeti ostaju nepromijenjeni (BaU), zadržavanje ove stope dovelo do dodatnog povećanja od 30 % do uz istovremeno stvaranje više od 2 milijuna radnih mjesta i rasta BDP-a od 1 % 14

15 Produktivnost resursa (BDP/DMC) 15

16 Odrednice Klimatsko energetskog Okvira

17 KG i zeleno zapošljavanje Radna snaga mora raspolagati odgovarajućim vještinama kako bi se osigurao učinkovit prijelaz uz otvaranje novih radnih mjesta Na temelju Komunikacije o zelenom zapošljavanju stvoren je okvir za mogućnosti otvaranja radnih mjesta u više kružnom gospodarstvu u kojem se resursima učinkovito koristi Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti i socijalni partneri također maju važnu ulogu u razvoju ciljane i usklađene podrške u obliku ulaganja, infrastrukture, tehnologije i vještina, a posebno onih usmjerenih na potrebe MSP 17

18 Struktura zelenih poslova EU-28 Izvor: Eurostat (env_ac_egss1)

19 Aktivnosti i izazovi KG u Hrvatskoj prepoznata ulaganja u energetiku, energetsku učinkovitost, klimatske aktivnosti, promicanje učinkovitosti resursa poboljšanjem infrastrukture za gospodarenje otpadom i vodama te razvoj zelene infrastrukture kao potencijal za stvaranje radnih mjesta i podizanje konkurentnosti donesene Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva, usmjeravanja razvoja države prema zelenom gospodarstvu doneseni ili pred donošenjem niz gospodarskih i razvojnih dokumenata u sektoru gospodarenja otpadom, poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu i dr. ključna izrada Strategije niskougljičnog razvoja, koju planiramo izraditi do sredine sljedeće godine, kao krovne gospodarske, razvojne i okolišne strategije 19

20 Radna skupina za KG zbog multidisciplinarnosti KG uključuje potrebu koordinacije i objedinjavanja stajališta više politika i resora MZOIP pokrenulo postupak osnivanja Radne skupine za kružno gospodarstvo Predstavnici: MZOIP, MINGO, MFIN, MPO, MGPU, MRMS, SSSH, HGK, HUP Djelokrug RS: stručna podrška prilikom izrade stajališta RH povezanih s KG, koordinacija međuresornih pitanja u području KG u okviru Ozelenjivanja Europskog semestra i poveznica sa Strategijom Europa 2020, stručna podrška u radu stručnih i političkih tijela EU vezano uz KG, sagledavanje mogućnosti primjene koncepta KG prilikom izrade i donošenja strateških, zakonodavnih i planskih dokumenata određenih resora u RH. 20

21 Strategija niskougljičnog razvoja 1/2 EU je usvojila Plan puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do godine, indikativni ciljevi u Planu puta su smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% do 2030., 60% do te 80%-95% do g. MZOIP stoga provodi aktivnosti na izradi Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do s pogledom do godine s akcijskim planom Cilj: smanjenje emisija stakleničkih plinova, zaštita okoliša, poticanje gospodarskog razvoja na principima održivosti, stvaranje prilika za nove poslove te usmjeravanje društva prema održivom razvoju Započeo rad; završetak i usvajanje u Hrvatskom saboru do konca Uključuje: scenarije 2030 i 2050., modeliranje po sektorima energetike, prometa, industrije, poljoprivrede, šumarstva, otpad, procjena učinka scenarija na okoliš, društvo i gospodarstvo te mjera i instrumenata, 5-godišnji 21 akcijski plan, komunikacijski plan

22 Strategija niskougljičnog razvoja 2/2 Tranzicija treba biti postupna i odmjerena, dimenzionirana na način da pomogne izlasku iz gospodarske krize, potakne konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ne samo da povrati razvoj na one stope porasta gospodarskog rasta i zapošljavanja koje su bile prije gospodarske krize, nego da ga postavi na nove, održive osnove Odredit će se učinak na gospodarstvo (utjecaj na BDP, troškovi razvoja energetskog sustava, cijene energenata), energetski sustav (energetska potrošnja i uvoz izvoz, sigurnost opskrbe, pitanje mreže, cijene energenata ), okoliš (emisije nestakleničkih plinova), prirodu (posebno Natura 2000 područja) i društvo (zapošljavanje, dostupnost energije, utjecaj na zdravlje) Mjere će se fokusirati na tehnologije koje se mogu proizvesti kod kuće, nude najveći potencijal zapošljavanja i smanjenja emisija stakleničkih plinova 22

23 Zaključna razmatranja 1/2 KG horizontalna politika, uspješnost ovisi o koordinaciji politika i međuresornoj suradnji EU: promicanje uključivanja KG i potencijala zelenog zapošljavanja u godišnjem ciklusu koordinacije ekonomskih politika te uvođenje neobveznog aspiracijskog cilja resursne učinkovitosti u kontekstu revizije Strategije Europa 2020 i Europskog semestra (GPR, NPR, SPDČ); razvoj i unaprjeđenje indikatora r.učinkovit. Aktualne rasprave EU: važnost sinergije politike zaštite okoliša s digitalnom agendom korištenjem punog potencijala novih digitalnih tehnologija pri čemu još treba procijeniti područja zaštite okoliša odnosno KG kao prioritetna za povezivanje u kontekstu donošenja strategije o digitalnom jedinstvenom tržištu (prioritet EK) Niskougljični razvoj ostvaruje se kroz sinergiju s razvojem 'zelenog gospodarstva' odnosno KG, koje je utemeljeno na principima održivog razvoja, tj. održivog korištenja resursa za ostvarivanje gospodarskog rasta uz smanjivanje emisija i utjecaja na okoliš, smanjivanje 23 siromaštva i nejednakosti

24 Zaključna razmatranja 2/2 Financijski izvori: strukturni fondovi Operativni program, Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi, tržišni mehanizmi Uloga RS za kružno gospodarstvo: jačanje administrattivnih kapacita te institucionalno povezivanje gospodarske zajednice, socijalnih partnera i javnog sektora u realizaciji koncepta KG Unaprjeđivanje postojećijh i uvođenje novih inovativnih zakonodavnih, ekonomskih i ostalih provedbenih instrumenata / mjera u okviru načela i elemenata kružnog gospodarstva kako bi se ostvario cilj povećavati učinkovitost resursa otvaranje nove mogućnosti za poduzetništvo i zapošljavanje, dakle istodobno povećanje proizvodnje, konkurentnosti i zapošljavanja 24

25 HVALA NA PAŽNJI Više informacija na mrežnoj stranici Ministarstva