Josip Šibalin P R I R U Č N I K UZ UDŽBENIK Č I T A N K A 8 sa PRIJEDLOGOM NASTAVNOG PLANA Oktatáskutató és Fejlesztő Intézet, Budimpešta 1

Josip Šibalin P R I R U Č N I K UZ UDŽBENIK Č I T A N K A 8 sa PRIJEDLOGOM NASTAVNOG PLANA Oktatáskutató és Fejlesztő Intézet, Budimpešta 1

Uvod Udžbenik Hrvatska čitanka za 8. razred osnovne škole naših dvojezičnih osnovnih škola je sastavljen kao zadnji član serije od četiri udžbenika koji svojim izgledom i sadržajem odgovara zahtjevima nastavnog programa književnosti za 8. razred i služi kao osnovno nastavno sredstvo u nastavi hrvatske književnosti. Svi udžbenici serije hrvatske čitanke za više razrede nastali su u skladu s važećim smjernicama Okvirnog programa hrvatskog jezika i književnosti za dvojezične škole. Ovim su programom iskazane temeljne programske odrednice i razine znanja koje bi učenici od 5. do 8. razreda obrazovanja morali savladati. Cilj Okvirnog programa hrvatskog jezika i književnosti od 5. do 8. razreda je u sažimanju i interpolaciji književnoumjetničkih sadržaja i usvajanju standardnog hrvatskog jezika na razini obilježavanja nacionalnog identiteta. Stoga treba paralelno realizirati i usvajati nastavne sadržaje jezične, književne i filmske kulture. Shodno ranijim razredima i u ovome jezik i književnost Hrvata u Mađarskoj čine srž nastavnog gradiva namijenjenog usvajanju. Glavni cilj je, u odnosu i na promjenjive i sve složenije spoznajne sadržaje, daljnje razvijanje već utemeljenih kompetencija, to jest njihovo osnaženje, proširivanje, nijansiranje, povećanje njihove djelotvornosti i raznovrsnosti. Zadatak je: Osposobiti učenike da svoje misli što jasnije i jednostavnije izražavaju sukladno s govornom situacijom. Osposobiti učenike da se u prepričavanju pročitanog drže kronološkog, logičnog redoslijeda i da znaju tečno i točno govoriti. Razvijati učeničke sposobnosti radi što kompaktnijeg prilaženja književnom djelu ne izostavljajući mogućnost upoznavanja pojedinih književnih razdoblja i pravaca i sve to smjestiti u općekulturno i povijesno razdoblje. Buditi i razvijati emotivne, estetske i etičke doživljaje i spoznaje. Razvijati svijest tolerancije ukazujući na vrijednosti multikulturalnih sredina, a u okviru toga istaknuti mjesto svekolike hrvatske baštine. 2

Ukazati na važnost nacionalnih manjina u međunarodnim odnosima, pogotovo u odnosima matične zemlje i Mađarske. Razvojni zahtjevi Učenika treba osposobiti za komunikaciju u malim zajednicama. Učenik treba znati u odgovarajućim govornim situacijama upotrijebiti odgovarajući ton i stil pri govorenju i obraćanju. Spoznaja prave namjere govornika u svakodnevici u raznim govornim situacijama. Sposobnost formuliranja mišljenja te razvijanje sposobnost kulturnog raspravljanja, argumentiranja svoga mišljenja, truditi se razumjeti stav drugih. Razumno i tečno čitanje tekstova iz raznih književnih vrsta. Čitanje u sebi s razumijevanjem teksta. Truditi se interpretativno čitati književne tekstove. Jasno formuliranje misli pri govoru i pismu. U pismu služiti se raznim naučenim oblicima: pripovijedanje, opisivanje, karakterizacija, pismo. Sumiranje kratkih jednostavnih tekstova. Sposobnost pisanja treba biti u skladu s povećanim zahtjevima, čitko i uredno. Učenik treba biti siguran u pravopisu. Pisanje sastava prema zahtjevima po razredima. Usmeno i pismeno stvaranje tekstova s temom iz svakodnevice u raznim stilovima. Pri pisanju i govorenju treba razumljivo i povezano iznositi misli. Pisanje i uporaba bilješki u sažetom obliku. Razlikovanje usmene i pisane književnosti. Stvaranje samostalnog mišljenja u zajednici o pročitanim književnim djelima. U pisanom i usmenom obliku izvijestiti o pročitanim djelima i književnicima. Sa sigurnošću upotrijebiti opis, prepričavanje i karakterizaciju: pisanje pisma. Kratak životopis najznačajnijih autora s čijim se djelima ili ulomcima upoznao učenik. 3

Kod obrade književnih djela treba znati odrediti mjesto radnje, okolnosti, analizirati likove, strukturu događaja, književnu vrstu. Prepoznavanje i imenovanje književnih razdoblja. Treba znati upotrijebiti stilske figure, pravilna uporaba citata. Analiza književnih djela na temelju učenih stilskih obilježja. Usmena interpretacija naučenih recitacija i proznih citata (5 recitacija i 1 prozni ili dramski ulomak od 15 redaka). Poznavanje osnovnih podataka o hrvatskim piscima, pjesnicima i njihovim djelima u Mađarskoj. 4

Hrvatska čitanka za 8. razred Udžbenik Hrvatska čitanka za 8. razred je prema raspodjeli i slijedu nastavnog gradiva nastavak prethodnih udžbenika te serije, te kao takav u svojim gledištima i načinu obrade gradiva prati njihova temeljna načela. Ovaj udžbenik, kao i prethodni, ispunjava sve znanstvene, pedagoške, psihološke, didaktičkometodičke, etičke, jezične, likovno-grafičke i tehničke zahtjeve utvrđene udžbeničkim standardom. Strukturiran je u skladu sa spoznajama i metodologijom matične znanosti, tj. hrvatskog književnog jezika i književnosti, s aktualnim didaktičkim strategijama i zahtjevima metodike nastavnog predmeta. Udžbenik za osmi razred osnovne škole je podijeljen na četiri poglavlja: Hrvatska moderna, Hrvatska književnost od moderne do kraja dvadesetog stoljeća poezija, Hrvatska književnost od moderne do kraja dvadesetog stoljeća proza, Drama, kazalište, film i komunikacija. U prvom poglavlju se obrađuju autori hrvatske moderne i njihova djela ukazujući na iznimni značaj toga razdoblja u daljem razvoju hrvatskog jezika, kulture, književnosti i povezanosti prvenstveno s europskom kulturom i književnosti toga razdoblja. Preko književnih djela najistaknutijih autora toga razdoblja u poeziji i prozi učenici stiču znanje i spoznaje o datom razdoblju. Obrađena književna djela su pisana na književnom hrvatskom jeziku i na dijalektu s domoljubnom, ljubavnom, autobiografskom, duhovnom i pejzažnom tematikom. Drugo poglavlje obrađeno u udžbeniku je Hrvatska književnost od moderne do kraja dvadesetog stoljeća poezija. Ovo razdoblje je veoma raznoliko, ali ujedno i sveobuhvatno i daje pregled autora i djela u poeziji od moderne sve do današnjih dana. Pjesnici toga razdoblja se ne mogu svrstati u jedinstvenu skupinu po stilu i načinu pisanja nego u vremenskom periodu razdoblja prikazuju bogatstvo hrvatske lirike. Obrađuju se samo najistaknutiji pjesnici i njihove pjesme ovoga razdoblja pomoću kojih dobivamo bogati i raznolik prikaz domoljubne, ljubavne, misaone, pejzažne, socijalne, antiratne, duhovne poezije i teoriju književnosti koja je usko povezana s datim djelima. U ovom poglavlju su svrstani i obrađeni i domaći autori i njihova pjesnička ostvarenja. U ovom razdoblju također nalazimo pjesnička ostvarenja na književnom jeziku i na dijalektu. 5

U trećem poglavlju su obrađena prozna djela i njihovi autori hrvatske književnosti od moderne do kraja dvadesetog stoljeća. Slično kao kod poezije u prethodnom poglavljudobivamo pregled autora i njihovih proznih djela jednog vremenskog razdoblja koje po stilu i načinu pisanja nije jedinstveno, ali je sveobuhvatno. Po tematici to su antiratna, socijalna, avanturistička, kriminalistička, putopisna, omladinska, humoristična prozna djela, ulomci romana, pripovjedaka i novela. Putem ulomaka književnih djela učenik ponavlja i stiče nova znanja, a vrstama proznih ostvarenja i načinu njihove obrade. Zadnje, četvrto poglavlje obrađuje dramu, kazalište, film i komunikaciju. Dva istaknuta autora dramskih ostvarenja, dva ulomka, dvije komedije: Pero Budak Klupko i domaći autor Antun Karagić Svijest. Kod filmskih ostvarenja učenik putem knjige snimanja i sinopsisa dva hrvatska filma dobiva uvid u filmsko stvaralaštvo. Na kraju poglavlja važno mjesto zauzima obrada elektroničkog medija. U ovom djelu bi istaknuo upoznavanje učenika sa stručnim nazivima ove istaknute oblasti. Na kraju svakog poglavlja u ponavljanju nudi se pomoć nastavniku i učeniku za pregled i utvrđivanje. Na kraju udžbenika nudim svim korisnicima udžbenika Tumač pojmova koji može poslužiti pri obradi književnih djela. U ovom priručniku nudim nastavnicima Prijedlog za raspodjelu nastavnog gradiva kao mogućnost jer će svaki nastavnik u svojem razredu obraditi onoliko i do takvih dubina, kakve učenike ima na raspolaganju. Nadam se da će vam ovaj udžbenik u mnogome pomoći u obradi književnosti gradiva za osmi razred i biti od koristi u postizanju uspjeha i rezultata i lijepih trenutaka u radu s vašim učenicima. Autor 6

7

PRIJEDLOG ZA RASPODJELU NASTAVNOG GRADIVA IZ HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI za 8. RAZRED (111 sati godišnje) PONAVLJANJE NA POČETKU ŠKOLSKE GODINE (2 sata) Broj Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke sati 1. Ponavljanje Autori i djela književnih Hrvatski narodni i razdoblja. književni preporod. Najvažnija obilježja i Šenoino doba. rezultati oba razdoblja. Novi pojmovi i stilska sredstva učeni kod tih razdoblja. 2. Ponavljanje Hrvatski realizam. Autori i djela realizma kod Hrvata. Domaći hrvatski autori i Najvažnija obilježja i djela. rezultati toga razdoblja. Novi pojmovi i stilska sredstva. Domaći književnici i djela iz udžbenika 7. razreda. HRVATSKA MODERNA (19 sati) Broj Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke sati 3. Antun Gustav Matoš: Krajevi su ljudi Obrada putopisa Krajevi su ljudi. Novi pojam: putopis. 4. Antun Gustav Matoš: Srodnost Obrada pjesme Srodnost. Manje poznate riječi. 5. Antun Gustav Matoš: 1909. Novi pojam: sonet. Obrada domoljubne lirske Manje poznate riječi. 8

6. Antun Gustav Matoš: Notturno 7. Vladimir Nazor: Hrvatski jezik 8. Vladimir Nazor: Anđeo u zvoniku 9. Vladimir Nazor: Požar 10. Fran Galović: Jesenski veter 11. Dragutin Tadijanović: U rudniku 12. Dragutin Domjanić: Kaj Metafore u pjesmi. Povijesne okolnosti koje su ga potakle na pisanje ove Obrada pjesme s pejzažnim, intimnim i misaonim motivima. Odnos slike, zvukova, osjećaja i duševnog raspoloženja. Stilske figure u pjesmi. Sonet. Obrada lirske pjesme Hrvatski jezik. Domoljublje kao najvažniji motiv. Poredbe, metafore, simboli. Obrada ulomka pripovijetke na osnovu pitanja i zadataka u udžbeniku. Sjećanje na događaje iz svoga djetinjstva. Obrada ulomka pripovijetke. Pripovijetka autobiografskog karaktera. Plan teksta, slijed događaja. Lik dječaka Vlade. Dijalog, unutrašnji monolog. Obrada lirske pjesme pisane kajkavskim narječjem. Obrada manje poznatih riječi. Stilske figure u pjesmi. Istaći formu stiha i strofe, te istaći ritmičnost Obrada socijalne lirske Stilske figure u pjesmi, posebno istaći hiperbolu. Težak život ljudi, ekonomska emigracija. Obrada lirske domoljubne pjesme pisane kajkavskim narječjem. Obrada manje poznatih riječi. 9

13. Dragutin Domjanić: Zdrava Marija 14. Dragutin Domjanić: Tama je svud 15. Ivan Kozarac: Milovo sam 16. Dinko Šimunović: Srna 17. Dinko Šimunović: Alkar 18. Hrvatska moderna Sažetak. 19. Provjera znanja. 20. Prva pismena radnja. 21. Ispravak radnje. Istaći melodioznost stihova. Obrada lirske Prikaz krajolika, bogatstvo stilskih figura, epiteti, personifikacije, onomatopeje. Obrada manje poznatih riječi. Obrada lirske religiozne Glavni motiv: rođenje Isusa Krista. Suprotnost: tama-svjetlost. Istaknuta uloga epiteta. Obrada ljubavne lirske Istaći ritam pjesme, deseterac, cezuru i inverziju. Tema Obrada ulomka iz pripovjetke Duga. Posebnu pozornost posvetiti portretiranju lika Srne i opisima krajolika. Novi pojam: portret. Obrada ulomka iz novele Alkar. Opis cetinskog kraja. Ljubavna priča. Suparništvo oca i sina za naklonost Marte. Sporedna radnja i epizoda kao novi pojam. Ponavljanje i utvrđivanje učenog o datom književnom razdoblju, o životu i djelu autora toga razdoblja, te značaju i utjecaju na hrvatsku književnost. Tema po odabiru nastavnika u obliku opisa, prepričavanja ili karakterizacije. 10

HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD MODERNE DO KRAJA DVADESETOG STOLJEĆA POEZIJA (44 sata) Broj Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke sati 22. Antun Branko Šimić: Himnos Obrada lirske Hvalospjev prirodi i rodnom kraju. Doživljaji osjetilom njuha, vida, sluha, okusa. 23. Antun Branko Šimić: Obrada misaone lirske Opomena Poruke čovjeku. Obratiti pozornost na duljinu stihova i raspored u 24. Antun Branko Šimić: Molitva na putu 25. Antun Branko Šimić: Nađeni Bog 26. Augustin Tin Ujević: Ptići 27. Augustin Tin Ujević: Ove su riječi crne od dubine 28. Augustin Tin Ujević: Blaženo jutro 29. Miroslav Krleža: Loza strofi, ponavljanje riječi. Obrada lirske duhovne Želje pjesnika iskazane u obliku molitve. Obrada lirske duhovne, a ujedno i misaone Istaknuta uloga personifikacije. Novi pojam: duhovna pjesma Obrada lirske Istaći sličnost ptića i djece, te ptića i ljudi. Obrada lirske intimne Istaći epitete, poredbe. Utvrditi formu Obrada lirske intimne Nesklad unutarnjeg i vanjskog svijeta. Nada i buđenje optimizma. Novi pojam: sinestezija. Obrada pjesme Loza. Istaći pojam stiha i vrste strofe, vezani, nevezani stih. 11

30. Miroslav Krleža: Jesenja pjesma 31. Miroslav Krleža: Bonaca u predvečerje 32. Dobriša Cesarić: Oblak 33. Dobriša Cesarić: Početak proljeća 34. Dobriša Cesarić: Balada iz predgrađa 35. Dobriša Cesarić: Slap 36. Dragutin Tadijanović: Rano sunce u šumi 37. Dragutin Tadijanović: Visoka žuta žita 38. Dragutin Tadijanović: Dugo u noć, u zimsku bijelu noć 39. Mate Balota: Moja mati 40. Ivan Goran Kovačić: Jama Motivi strofe. Poanta Kontrast kao pjesnička slika. Obrada lirske Jesenja pjesma. Prikaz jeseni na drugi način promatrajući je izvana. Obrada lirske Tema pjesme je more. Potražiti stilske figure u pjesmi. Uloga pjesničkih slika. Obrada života i djela autora. Obrada lirske Pitanje ljepote i odnos ljudi prema ljepoti. Obrada lirske Obratiti pozornost na rimovanje te aliteraciju i opkoračenje. Novi pojmovi: aliteracija, opkoračenje. Obrada lirske socijalne Balada i obilježja balade. Obrada lirske Pjesničke slike, posebno istaći metafore. Ritam u pjesmi. Obrada lirske Motivi i pjesničke slike. Ritam Obrada pejzažne lirske Novi pojam: pejzažna pjesma. Obrada lirske Intimni odnos pjesnika prema majci. Novi pojam: asonanca. Obrada lirske Intimni i socijalni prikaz majke. Riječi čakavskog narječja. Obrada ulomka poeme. Novi pojam: poema. 12

41. Jure Kaštelan: Tifusari 42. Jure Kaštelan: Volio bih da me voliš 43. Jure Kaštelan: Konjanik 44. Vesna Parun: Lažna poslovica 45. Vesna Parun: Prozori 46. Vesna Parun: Golubice vukovarske povratak 47. Josip Pupačić: Tri moja brata 48. Josip Pupačić: More 49. Josip Pupačić: Proljeće 50. Gustav Krklec: Srebrna cesta Strahote rata, pitanje žrtve. Obrada ulomka poeme. Nov jezgrovit način prikaza patnji i očaja izazvanog bolešću. Obrada lirske ljubavne Simbolika motiva: noć - zora, izvor - česma. Metafore u pjesmi. Obrada lirske Dramska napetost. Usklične i upitne rečenice. Novi pojam: retoričko pitanje. Život i djelo autorice. Obrada Suprotnosti u pjesmi. Poslovica pouka. Obrada lirske Konkretni motivi, slike i simboli krajolika. Mašta i stvarnost. Personifikacije i metafore. Obrada Vukovar kao simbol otpora i stradanja. Golubica kao simbol mira. Oblik Obrada Intimni osjećaji u pjesmi, bratska ljubav. Usporedbe i preuveličavanje u pjesmi. Novi pojam: preuveličavanje. Obrada Personificiranje mora. Zvukovni doživljaj u pjesmi. Akustičko-vizualni doživljaj. Jedinstvo čovjeka i prirode. Obrada lirske Istaknuta uloga personifikacije u pjesmi. Obrada misaone lirske 13

51. Gustav Krklec: Zagorski vinogradi 52. Grigor Vitez: Dječak u travi 53. Grigor Vitez: Epitaf 54. Vjekoslav Majer: Školski praznici 55. Vjekoslav Majer: Plinska laterna na Griču 56. Slavko Mihalić: Progonstvo Iloka 57. Nikola Šop: Isus u posjetu kod nas 58. Mate Šinković: Na koncu leta 59. Matilda Bölcs: Idemo prik Glavna poruka Stilske figure u pjesmi. Obrada Ljepota prirode, ali ujedno i prikaz prolaznosti. Onomatopeje i personifikacije u pjesmi. Uloga inverzije. Novi pojam: inverzija. Obrada lirske Epiteti i usporedbe u pjesmi. Vrsta lirske Obrada antiratne Simbol i onomatopeja u pjesmi. Slobodan stih. Novi pojam: epitaf. Obrada Istaći usporedbe i personifikacije. Vrsta stiha i strofe. Obrada lirske socijalne Glavna stilska sredstva: personifikacija i metafora. Obrada Antiratna tematika, domovinski rat. Ljudske sudbine i zločini. Obrada duhovne lirske Glavna tema: ratom razrušena Bosna gdje Isus predstavlja utjehu i nadu. Obrada lirske Gradišće je prostor o kojem govori pjesnik. Pjesma je napisana na čakavskom narječju. Život i djelo autorice. Obrada socijalne lirske pjesme na čakavskom narječju. Prikaz sudbine ljudi svoga kraja nekada, ali i danas. 14

60. Stipan Blažetin: Pjesma rodnom selu 61. Đuso Šimara Pužarov: Sve je sivo 62. Hrvatska književnost od moderne do kraja dvadesetog stoljeća, poezija. Sažetak. 63. Provjera znanja. 64. Druga pismena radnja. 65. Ispravak radnje. Obrada lirske Istaći ljubav prema svome zavičaju. Obrada lirske Glavni motiv: majka. Ponavljanje i utvrđivanje doba književnog razdoblja, života i djela autora toga razdoblja. Tema po odabiru nastavnika u obliku opisa, prepričavanja ili karakterizacije. Broj sati 66. 67. 68. 69. 70. 71. HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD MODERNE DO KRAJA DVADESETOG STOLJEĆA PROZA (32 sata) Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke Miroslav Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne Slavko Kolar: Breza Ivo Andrić: Knjiga Ponoviti život i djelo autora. Obrada ulomka novele. Sudbina običnih ljudi u vrtlogu Prvog svjetskog rata. Stilske figure u noveli. Novi pojam: novela. Obrada ulomka pripovjetke. Psihološka karakterizacija lika. Opis likova i interijera. Prikaz atmosfere u ulomku. Novi pojmovi: interijer, ironija, crni humor. Obrada ulomka pripovjetke. Istaći lik dječaka i njegove strahove. 72. Mile Budak: 15

73. Ognjište Obrada ulomka iz romana Ognjište. Raspad obiteljske zadruge. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. Marija Jurić Zagorka: Kći Lotršćaka Vladan Desnica: Pravda Ranko Marinković: Zagrljaj Ivan Raos: Škola u zvoniku Ivo Brešan: Ptice nebeske Pavao Pavličić: Frizer za muške Život i djelo autorice. Obrada ulomka romana. Radnja se odvija u srednjevjekovnom Zagrebu. Cilj romana: zabaviti čitatelje, prikaz odvažnosti Manduše. Obrada ulomka novele. Književni tekst bez dijaloga, nego samo unutarnji monolog. Odgovor na pitanje što je pravda na kraju ostaje na čitatelju. Novi pojam: etička karakterizacija lika. Obrada ulomka pripovjetke. Opis likova i njihov psihološki portret. Pisac se stavlja na stranu lukavog seljaka. Obrada ulomka iz romana Vječno nasmijano nebo. Roman autobiografskog karaktera, obrada razdoblja djetinjstva i školskih dana. Ponoviti: jednostavna i složena radnja; glavna i sporedna radnja. Obrada ulomka iz istoimenog romana. Pustolovni roman. Govorna karakterizacija likova. Komične situacije u zapletu radnje. Obrada ulomka kriminalističke pripovjetke. Napeta radnja, umiješanost frizera u pljačku banke. Razotkrivanje počinitelja. Novi pojam: kriminalistička pripovjetka, roman. 16

86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. Ivan Kušan: Prst sudbine Zvonimir Balog: Prvi sat u novoj školi Branka Primorac: Sve zbog Ane Matko Peić: Nije sva Slavonija ravna 94. Hrvatska književnost od moderne do kraja dvadesetog stoljeća, proza. Sažetak. 95. Provjera znanja. 96. Treća pismena radnja. 97. Ispravak radnje. Obrada ulomka iz romana Ljubav ili smrt. Roman omladinskog karaktera. Likovi školske dobi, osnovni motiv ljubav. Glavni lik poznat iz više autorovih romana upada u razne smiješne situacije. Pratiti slijed događaja. Duhovitosti doprinose i jezične greške glavnog lika. Obrada ulomka iz knjige Bosonogi general. Tema ulomka: školsko razdoblje glavnog lika. Sukob s profesorom i školom. Život i djelo autorice. Obrada ulomka iz romana Sve zbog Ane. Roman za mladež. Likovi: učenici. Tema: nesretna ljubav. Obrada ulomka putopisa Skitnje. Rad po skupinama na osnovu razgovora o tekstu u udžbeniku. Ponoviti putopis. Ponavljanje i utvrđivanje datog književnog razdoblja, život i djelo autora toga razdoblja. Tema po odabiru nastavnika u obliku opisa, prepričavanja ili karakterizacije. 17

DRAMA, KAZALIŠTE, FILM I KOMUNIKACIJA (14 sati) Broj sati 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke Pero Budak: Klupko Antun Karagić: Svijest Ante Babaja: Breza Branko Schmidt: Sokol ga nije volio Obrada ulomka iz komedije Klupko. Komedija u tri čina. Jezik: lička štokavska ikavica. Zaplet, vrhunac i rasplet radnje. Komedija i tragedija kao dramsko djelo. Što je drama, čin, prizor, scenski prostor? Tko je scenograf? Obrada ulomka iz igrokaza Svijest. Prikaz iz života bunjevačkohrvatskog naroda. Glavna pouka igrokaza: nacionalna svijest našeg življa. Obrada ulomka scenarija i knjige snimanja igranog filma Breza. Usporedba ulomka novele i ulomka scenarija i knjige snimanja. Razlike u tekstovima. Glavni likovi se u filmu dopunjuju. Novi pojmovi: filmska adaptacija, scenarij, sinopsis, knjiga snimanja. Život i djelo redatelja. Obrada ulomka scenarija igranog filma. Kako to izgleda u knjizi snimanja. Film obrađuje istinite događaje i sudbine ljudi. 18

106. 107. Elektronski internet mediji: 108. Drama, kazalište, film i komunikacija. Sažetak. 109. Provjera znanja. 110. 111. Ponavljanje i utvrđivanje učenoga na kraju 8. razreda. Kako se snaći na internetu: pretraživači i portali. Elektronička pošta. Kako računalo može poslužiti u učenju hrvatskog jezika. Budući da su učenici dobro upoznati s računalom i internetom, težište sata treba posvetiti upoznavanju i utvrđivanju hrvatskih izraza informativnog jezika. Ponavljanje i utvrđivanje obrađene tematike u ovom poglavlju. 19

UVJETI NAPREDOVANJA UČENIKA NA KRAJU 8. RAZREDA Čitanje učenika treba biti tečno, razumljivo i ujednačeno pri čitanju nepoznatog jednostavnog teksta. Nakon prethodnog proučavanja učenik treba znati izražajno čitati književna djela. Učenik treba povezano govoriti o književnim djelima i piscima koje je upoznao tijekom osmog razreda. Iz tematskog kruga Povijesni pregled književnosti Hrvata upoznati razvojni put književnosti Hrvata u Mađarskoj i po odabiru nastavnika upoznati djelatnost pojedinih autora. Usvajanje 250-300 riječi u aktivni leksički fond. Učenik sa sigurnošću treba prepoznati književne vrste i poznavati njihove osobine. Sa sigurnošću treba govoriti o poruci koju prepoznaje u književnom djelu, znati analizirati likove i književno djelo na temelju naučenih pojmova. Pisanje i popravak tri sastavka tijekom godine: opis, karakterizacija, prepričavanje. Naučiti: tri pjesme suvremenih hrvatskih književnika, jedan monolog. Stručni termini: psihološka karakterizacija likova, humor, ironija, satira, novela, putopis, simbol, metafora, poema, komedija. 20