AGRONOMSKI FAKULTET SVEUÈILIŠTA U ZAGREBU

2.3. 2.3.1. STRATEGIJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE (M. Posavi, G. Gugić, M. Ernoić) 2.3.1.1. Analiza stanja Sisačko-moslavačka županija predstavlja izrazito poljoprivredno područje s nažalost nedovoljno korištenim prirodnim resursima. Od ukupno 235464 ha poljoprivrednog zemljišta 20% (46921 ha) se uopće ne koristi. Najveći dio površina koje se ne koriste otpada na pašnjake i livade (35460 ha). Glavne ratarske kulture koje se u županiji uzgajaju su kukuruz, pšenica i krumpir, a od stočarske proizvodnje najzastupljenija je proizvodnja mlijeka te tov junadi, svinja i peradi. Stočarska proizvodnja kao najznačajnija grana poljoprivrede zauzima važno mjesto u strukturi dohotka gospodarstva županije. Unutar stočarske proizvodnje najvažnije mjesto zauzima govedarska proizvodnja iza čega slijede svinjogojska i peradarska proizvodnja. Sposobnost pretvaranja jeftine biljne hrane (često puta i otpadaka i nusproizvoda ratarske proizvodnje i prehrambene industrije) u vrlo kvalitetne namirnice za ljudsku ishranu daje stočarskoj proizvodnji poseban značaj. Pored toga domaće životinje imaju važnu ulogu u održavanju plodnosti i strukture tla putem stajskog gnoja. Zbog svega navedenog stočarska i biljna proizvodnja čine jednu proizvodnu cjelinu koja dolazi do izražaja ne samo u njihovoj organskoj povezanosti nego i u njihovom prostornom smještaju. Prema studiji Europske asocijacije za animalnu proizvodnju (EAAP) u dugoročnom razvoju i perspektivama stočarske proizvodnje u Europi je ocijenjeno da će budući trend stočarske proizvodnje zavisiti prvenstveno o slijedećim čimbenicima: ekološkim uvjetima tradiciji stočarske proizvodnje oblika korištenja zemljišta ekonomskim čimbenicima Ekološki uvjeti Sisačko-moslavačke županije ne predstavljaju ograničavajući čimbenik u razvoju stočarske proizvodnje. Klima i tlo pogodni su za držanje gotovo svih vrsta domaćih životinja. Povećanjem obima proizvodnje i razvojem stočarstva stvoriti će se uvjeti za organizaciju održive poljoprivrede (prije svega popravljanje strukture tla primjenom većih količina stajskog gnoja i zelenom gnojidbom). Prilikom lokacije većih farmi treba voditi računa o zaštiti okoline. Tradicijski način držanja i uzgoja u nekim granama stočarske proizvodnje (govedarstvo) mora se iz temelja mijenjati. Male farme s neprikladnim objektima (izrazito loše mikroklime), neadekvatnom hranidbom i lošim managementom ne mogu biti nosioci suvremene govedarske proizvodnje. Temelj stočarske proizvodnje moraju biti obiteljske farme koje u racionalnom proizvodnom procesu ostvaruju dovoljno visok dohodak (viši prosječni dohodak po uposleniku nego u industriji) koji će osigurati zadovoljavajući životni standard obitelji. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 397

Oblik korištenja zemljišta ovisiti će o ekonomskim čimbenicima. Visina dohotka po ha mora biti glavni čimbenik na temelju kojeg će odlučivati o načinu korištenja zemljišta. Sadašnji odnosi cijena ratarskih i stočarskih proizvoda na strani su stočarske proizvodnje (veći se dohodak po ha može ostvariti korištenjem zemljišta za stočarsku proizvodnju tj. za proizvodnju krmnih kultura). U stočarskoj proizvodnji djeluju i mnogi nepovoljni čimbenici kojima se pridružuje i čovjek svojom ekonomikom odnosno svojim zahtjevom za visokom proizvodnjom. Adekvatna produktivnost i efikasnost rada kao i odgovarajući ambijent za ljude i životinje može se postići samo s visokim ulaganjima u životinje (genetske kapacitete), objekte za smještaj životinja i opremu. Visoka ulaganja u osnovna sredstva za proizvodnju, rad i krmiva mogu se ekonomski opravdati samo visokom proizvodnjom. 2.3.1.1.1. Sadašnja struktura i stanje govedarske proizvodnje Govedarska je proizvodnja komplementarno vezana s cjelokupnom biljnom proizvodnjom. Iz tog razloga, kratko ćemo se osvrnuti na strukturu poljoprivrednih površina i način njihovog korištenja na području Sisačko-moslavačke županije. Poljoprivredna domaćinstva (46978 kućanstva) Sisačko moslavačke županije posjeduju ukupno 180778 ha zemlje, što znači da je prosječna veličina posjeda svega 3.8 ha. Osim što je male veličine posjed je i razdijeljen u više parcela. Ove dvije karakteristike (mali posjed i rasparceliranost posjeda) predstavljaju glavni ograničavajući čimbenik u stvaranju modernih obiteljskih gospodarstava sa govedarskom proizvodnjom. Izlaz iz ove situacije može predstavljati prodaja bivše društvene zemlje perspektivnijim, mlaðim gospodarstvima uz povoljne dugoročne kredite. Samo na taj način mogu se osigurati uvjeti za intenzivniji razvoj stočarske proizvodnje organizirane na obiteljskim gospodarstvima. Govedarska proizvodnja je izraz za dvije biološki i tehnološki različite proizvodnje (mlijeko i meso) koje se meðusobno isprepleću. Proizvodnja mesa (prirast, kvaliteta mesa) je u negativnoj korelaciji s proizvodnjom mlijeka. Tako pasmine koje su selekcionirane za visoku proizvodnju mlijeka imaju meso loše kvalitete i ne isplati ih se toviti. Uzgajatelji su davno uočili ove negativne korelacije izmeðu proizvodnje mlijeka i mesa pa su pasmine goveda selekcionirane jednostrano, ili za proizvodnju mesa ili za proizvodnju mlijeka. Tako su danas u većini zemalja s razvijenim stočarstvom ove dvije proizvodnje razdvojene. Za proizvodnju mlijeka koriste se mliječne, a za proizvodnju mesa tovne pasmine. Izuzetak čine srednje-europske zemlje gdje je simentalac dominantna pasmina. Simentalac predstavlja najbolju kombiniranu pasminu dvojnih svojstava, jer pored visoke proizvodnje mlijeka (genetski kapacitet za više od 6000 kg mlijeka u laktaciji) daje i izvanredne rezultate u tovu. Za razliku od proizvodnje mlijeka, proizvodnju mesa završava uništenjem životinja (klanjem). Obim proizvodnje mesa stoga je uvjetovan brojem krava, a pravilna reprodukcija krava jednako je važna kao i u proizvodnji mlijeka. Mogućnosti govedarske proizvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji ovise o brojnom stanju goveda, o njihovim genetskim kapacitetima i ukupnoj okolini u kojoj se govedarska proizvodnja odvija. Glavni ograničavajući čimbenik za razvoj govedarske proizvodnje pored malog i rasparceliranog posjeda biti će veličina farmi, jer obiteljska gospodarstva drže svega 2.2 do 2.6 krava. Kretanje brojnog stanja pojedinih kategorija goveda u nekoliko posljednjih godina prikazano je u tablici 2.3.1. - 1. 398 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1 1. Kretanje broja goveda prema kategorijama u Sisačko-moslavačkoj županiji Godina Kategorije stoke Ukupno Steone junice Krave mlijeka po kravi l/god. Ukupna proizvodnja mlijeka (l) 1996 25353 600 18200 1217 36520000 1997 34430 860 20110 1615 32300000 1998 25515 1122 16960 2100 35070000 Izvor: CROSTAT. Statistička izvješća. DZSH Kako je iz tablice vidljivo ukupan broj goveda i krava značajno varira, a prosječna proizvodnja mlijeka po kravi pokazuje izraziti trend porasta. Meðutim, prema podacima Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra (HSSC) u Sisačko-moslavačkoj županiji ima i do 15% više krava nego što to govore službeni podaci Hrvatskog zavoda za statistiku (DZSH). Tako je na primjer u 1997. godini prema izvješću HSSC-a na području županije bilo 24334 krava i steonih junica, a prema podacima DZSH svega 20970. Smatramo da su podaci HSSC točniji, jer se temelje na stvarno evidentiranim životinjama, a ne procjenama. Stoga će se daljnja analiza temeljiti na njima. Prema podacima Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra (HSSC) broj gospodarstava koja se ozbiljnije bave proizvodnjom mlijeka posljednjih je godina u porastu. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka krava pod selekcijom iznosi 4922 kg za HF i 3945 kg za simentalsku pasminu. Ohrabruje činjenica da se povećava broj krava pod selekcijom što u budućnosti garantira višu proizvodnju mlijeka. Pored visoke otkupne cijene mlijeka naglom interesu za proizvodnju mlijeka i uzgoj goveda doprinijeli su i brojni novčani poticaji za kvalitetni rasplodni podmladak koje su uzgajatelji realizirali preko službe HSSC-a. Tako je od rujna 1998. do rujna 1999. godine u Sisačko moslavačkoj županiji uzgajateljima rasplodnog podmlatka i teladi za tov podijeljeno 1.381.360 kn. Tablica 2.3.1 2. Brojno stanje i udio krava pod selekcijom u Sisačko moslavačkoj županiji Godina 1996 1997 1998 1999 1999 -simetalac -HF Ukupan broj uzgajatelja 1 9500 9300 8600 8500 Ukupan broj krava i steonih Junica 21830 24334 20628 19184 Broj uzgajatelja pod kontr. 938 1331 1081 1262 1080 182 Broj krava pod selekcijom 3028 4274 4329 4520 3730 775 1 procijenjeno- Izvor: Godišnje Izvješće HSSC-a 1998. i 1999. Udio uzgajatelja pod selekcijom (%) 11.0 16.2 15.7 19.4 Udio krava pod selekcijom (%) 13.87 17.56 20.99 23.61 Iako je udio krava pod selekcijom u promatranom razdoblju (1996-1999.) značajno porastao (od 14% na 24%) Sisačko-moslavačka županija je još uvijek županija sa izrazito niskim udjelom krava pod selekcijom. Prosječna veličina farmi obuhvaćenih uzgojno selekcijskim radom iznosila je posljednjih godina (1998.,1999.) svega 4 krave što je malo iznad hrvatskog prosjeka, koji iznosi 3.5 krava po gospodarstvu. Kao što je iz navedenih podataka vidljivo trend opadanja ukupnog broja krava nastavljen je i u prošloj je godini, ali ohrabruje sve veći interes uzgajatelja za kvalitetnim rasplodnim materijalom, što je garancija uspješne proizvodnje mlijeka i ostvarivanja višeg dohotka po kravi. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 399

Ograničavajući čimbenik razvoja govedarstva Županije je veličina farmi. Od svih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka gotovo 90% posjeduje svega 1-3 krave. Samo 37 gospodarstava može se smatrati pravim obiteljskim gospodarstvima. To su gospodarstva sa 15 i više krava i godišnjom proizvodnjom mlijeka većom od 50000 kg. Najveća mliječna farma na području Županije kapaciteta je 46 krava. Posljednjih godina ukupna proizvodnja mlijeka u Županiji iznosi oko 32-35 milijuna litara, dok ukupna potrošnja iznosi ca. 33 milijuna litara. S postojećim fondom krava godišnje se proizvede ca. 7000 teladi za tov (muške i ženske), koja se tovi do prosječno 450-500 kg žive vage. Ukupna godišnja proizvodnja goveðeg mesa (ohlaðene polovice) od teladi, junadi i izlučenih krava iz vlastite populacije iznosi 2260 t. Ukupna godišnja potrošnja goveðeg mesa u županiji nešto je viša od ukupne proizvodnje i iznosi 2452 t. Godišnja potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda stanovniku Županije iznosi oko 165 l (od čega je 97 l mlijeka i 68 l mliječnih preraðevina). Usporedbe radi u Austriji (tablica 2.3.1 3, 2.3.1-4 i 2.3.1-5.) se po stanovniku godišnje troši 333 l mlijeka (155 l konzumnog mlijeka, 5.1 kg maslaca i 12.7 kg sira), u Njemačkoj 268 l (71 l konzumnog mlijeka, 7.6 kg maslaca i 12.4 kg sira), u Nizozemskoj 296 l (111 l konzumnog mlijeka, 3.7 kg maslaca i 14.8 kg sira), a u Francuskoj 372 l (75 l konzumnog mlijeka, 8.1 kg maslaca i 22 kg sira). I u ostalim zemljama EU po stanovniku se troše značajno veće količine mlijeka nego u Sisačko moslavačkoj županiji. Ovdje je potrebno naglasiti da se u europskim zemljama, s izuzetkom Austrije, Finske, Švedske i Irske, po stanovniku troše jednake ili čak manje količine konzumnog mlijeka nego u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nasuprot tome potrošnja sireva i drugih mliječnih proizvoda u svim je zemljama EU značajno veća nego kod nas. Tablica 2.3.1. 3. Potrošnja konzumnog mlijeka po stanovniku godišnje Država 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. SJEVERNA AMERIKA Kanada SAD 101.82 103.83 102.27 103.21 99.53 101.95 99.53 101.96 99.17 100.95 97.2 99.4 EU Austrija Belgija Luksemburg Danska Finska Francuska Njemačka Grčka Irska Italija Nizozemska Portugal Španjolska Švedska Velika Britanija 140.32 76.93 110.38 140.52 78.05 71.01 83.45 188.86 70.81 130.09 72.74 107.37 162.72 124.04 142.64 77.13 108.97 138.39 76.28 71.44 83.09 190.96 68.08 113 77.72 111.84 160.13 124.20 156.63 71.56 109.68 133.76 76.52 72.02 82.35 190.43 63.80 112.12 71.74 110.68 158.80 126.09 156.51 69.68 109.63 131.75 75.72 72.66 80.77 190.68 60.07 108.72 65.80 109.13 158.25 124.71 156.61 68.62 109.00 129.99 75.38 72.97 80.23 190.29 57.38 107.52 60.00 108.83 162.28 123.19 155.3 68.2 108.9 142.4 74.7 70.9 79.5 190.4 61.7 110.7 60.1 107.8 156.7 123.4 Švicarska 102.53 101.05 99.86 98.94 98.25 97.2 ISTOČNA EUROPA Poljska Rumunjska (Izvor: FAS Online- Internet) 163.21 146.74 156.80 163.30 149.56 185.71 148.22 189.24 143.71 189.46 143.5 157.1 400 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1 4. Potrošnja maslaca (kg) po stanovniku godišnje 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. Kanada SAD 2.95 2.12 2.99 2.18 2.88 2.04 2.85 1.94 2.76 1.86 2.73 1.81 EU Austrija Belgija Luksemburg Danska Finska Francuska Njemačka Grčka Irska Italija Nizozemska Portugal Španjolska Švedska Velika Britanija 5.18 5.88 5.80 7.33 8.30 6.88 1.24 3.97 1.72 3.80 1.34 0.43 2.29 3.92 5.15 5.47 5.40 7.10 8.61 6.91 1.14 3.96 1.72 4.55 1.52 0.43 2.28 4.06 5.26 6.05 5.19 6.88 8.57 7.14 1.13 3.94 1.72 3.75 1.51 0.41 2.04 3.43 5.12 6.14 4.22 6.47 8.21 7.26 1.12 3.93 1.71 3.80 1.51 0.40 1.69 3.23 5.10 5.74 3.83 6.26 8.10 7.22 1.21 3.91 1.71 3.72 1.60 0.40 1.46 3.23 5.08 5.53 3.82 5.85 8.07 7.26 1.20 4.18 1.71 3.70 1.50 0.40 1.34 3.22 Švicarska 6.30 6.39 6.35 6.18 6.14 6.25 ISTOČNA EUROPA Poljska Rumunjska 4.47 0.78 4.24 0.73 3.74 0.82 4.11 0.56 4.32 0.60 4.36 0.64 Tablica 2.3.1. 5. Potrošnja sira (kg) po stanovniku godišnje 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. Kanada SAD 10.3 12.0 10.5 12.2 10.2 12.4 10.3 12.6 10.2 12.8 10.1 13.0 EU Austrija Belgija Luksemburg Danska Finska Francuska Njemačka Grčka Irska Italija Nizozemska Portugal Španjolska Švedska Velika Britanija 8.7 12.8 15.5 11.7 21.1 11.3 22.4 5.1 17.9 14.3 6.5 5.3 16.5 8.1 9.2 11.9 14.8 11.6 21.3 11.6 23.2 5.6 18.2 14.5 6.5 6.3 16.5 8.3 9.5 11.9 19.8 11.2 21.5 12.0 23.3 5.6 18.4 14.7 7.1 5.5 16.1 8.8 12.0 12.8 20.9 11.9 21.1 11.9 23.2 5.9 19.4 14.7 7.3 5.8 16.0 9.2 12.3 12.9 19.2 12.1 21.5 12.1 23.2 5.9 19.5 14.8 7.4 5.7 16.0 9.8 12.7 12.9 19.3 12.9 21.6 12.4 23.1 6.1 19.4 14.8 7.4 5.7 15.9 10.5 Švicarska 15.6 14.8 14.4 15.2 15.8 15.7 ISTOČNA EUROPA Poljska Rumunjska 3.0 4.1 2.9 3.9 2.9 4.0 3.1 4.0 3.4 4.1 3.5 4.1 Prema podacima Zavoda za upravu poljoprivrednog poduzeća Agronomskog fakulteta potrošnja goveðeg mesa u Sisačko-moslavačkoj županiji značajno je pala u posljednjih 10- ak godina. Tako sadašnja godišnja potrošnja goveðeg mesa (teletina, junetina, govedina) u AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 401

županiji iznosi svega 12.2 kg po stanovniku godišnje, što je znatno manje od potrošnje u zemljama EU (tablica 2.3.1. - 6). Tablica 2.3.1. 6. Potrošnja goveðeg mesa (teletina, junetina, govedina) po stanovniku u svijetu Zemlja Potrošnja goveðeg mesa (kg) po stanovniku godišnje 1994 1995 1996 1997 1998 (P)1999 Kanada 32,9 32,8 31,7 31,8 32,2 31,4 SAD 44,2 44,6 44,8 43,9 44,4 41,5 Argentina 64,8 59,6 60,0 60,1 55,4 56,2 Brazil 33,7 36,2 36,6 35,1 34,7 34,7 Urugvaj 67,6 62,5 61,7 61,3 59,4 60,4 Europska unija Austrija 20,1 19,9 20,7 19,6 19,4 19,4 Belgija-Luksemburg 22,9 23,3 21,4 20,9 20,6 20,5 Danska 20,9 20,1 20,5 22,1 21,4 21,3 Francuska 26,7 27,3 25,2 25,4 25,9 25,8 Njemačka 17,4 16,4 15,2 14,7 15,0 15,3 Grčka 21,7 21,5 21,1 21,9 22,6 22,8 Irska 17,4 18,7 15,3 16,4 16,6 16,5 Italija 26,7 26,7 25,0 25,3 25,9 25,9 Nizozemska 20,2 20,2 20,8 20,1 21,0 19,3 Portugal 19,4 18,1 14,1 15,3 15,8 16,3 Španjolska 13,2 13,1 12,6 13,4 13,4 13,4 Švedska 17,8 18,4 19,6 20,1 19,5 19,5 Velika Britanija 17,3 16,6 14,0 15,4 15,8 15,6 Švicarska 22,2 21,5 21,3 21,4 21,3 21,3 Istočna Europa Češka Republika 45,1 37,6 37,4 32,9 32,0 33,9 Bugarska 39,6 38,1 38,3 35,1 36,3 36,0 Poljska 4,6 4,1 4,4 4,5 5,3 4,5 Rumunjska 47,8 43,3 43,0 40,1 42,1 41,5 Iz svega navedenog vidljivo je da je potrošnja mlijeka, mliječnih proizvoda i goveðeg mesa daleko ispod razine razvijenih zemalja, pa je za očekivati da će s porastom životnog standarda značajno rasti i potrošnja navedenih proizvoda. Temeljna karakteristika govedarske proizvodnje Sisačko-moslavačke županije je vrlo nizak dohodak u proizvodnji mlijeka. Proizvodnja mlijeka opterećena je brojnim problemima što je prikazano na shemi 2.3.1-1. 402 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

N em a p raæen ja i an alize teh n ièk ih pod ataka N em a p raæen ja i an alize ekon om skih po dataka N E A D E K V A T N A H R A N ID B A N e p o zn av an je o sn ov n ih p rin cip a h ran id b e U p otreb a lo ših k rm iva N em a n ap a siv an ja N ed o vo ljn a p ro izv o d n ja k va litetn ih i jeftin ih v o lu m in o zn ih k rm iv a K a sn a k o šn ja livad a i trav n jak a k rm iv a N ep ozn avanje razn olikosti krm n og bilja R asp arceliran ost p o sjed a V elik a u d a ljen o st p arce la o d farm e Lo še o tk rivan je tjeran ja Izostan ak p lo d o red a i zelen o g krm n o g slijeda N IZ A K P R O FIT U P R O IZ V O D N JI M LIJE K A V iso ke k am ate N ed o v o ljn a N isk a p ro izvo d n ja velièin a farm e m lijeka po kravi P rev iše m lijeka popije telad N ISK A P LO D N O S T Ne ko risti se m lijeèn i n ado m jestak N ead ek vata n sm ještaj N epravovrem en o osjem enjivan ja Lo ša k v aliteta sjem en a N edovo ljn o svjetla, zraka i p rostora (loša m ikroklim a) N ed o sta tak i n ek o o rd in ira n o st izm jen e p o d ata k a izm eð u uzgajatelja N eadekvatn a m eh an izacija (n edostatak sp ecijaln ih stro jeva za proizvod nju volum in ozn ih k rm iva) N o v èan i p o tica ji dolaze prekasn o N e d o statak rad n e sn ag e P rek asn o o d b ijan je Shema 2.3.1-1. Prikaz glavnih problema u proizvodnji mlijeka u Sisačko-moslavačkoj županiji AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 403

2.3.1.1.2. Prirodni uvjeti za govedarsku proizvodnju u Sisačko-moslavačkoj županiji Stočarska proizvodnja može se definirati kao iskorištavanje proizvodnih kapaciteta u različitim tehnološkim procesima u kojima se jeftine sirovine preraðuju u kvalitetniji proizvod. Proizvodni kapacitet domaćih životinja predstavlja najveću ostvarenu proizvodnju u optimalnim uvjetima držanja, njege i hranidbe bez štetnih posljedica po zdravlje životinja. Iz toga proizlazi da je proizvodni kapacitet (fenotip) funkcija genetskog kapaciteta i okolišnih uvjeta proizvodnje: PK = f (G + E pr ) gdje je: PK = proizvodni kapacitet ili fenotip (mlijeka, mesa i dr.) G = genotip E pr = okolišni čimbenici koji djeluju na životinje u procesu proizvodnje Prosječni genetski kapaciteti poznati su za pojedine pasmine goveda. Stoga izborom pasmine možemo unaprijed planirati očekivanu proizvodnju. U proizvodnim procesima djeluju brojni okolišni čimbenici od kojih mnogi nisu pod našom kontrolom. Ovom prilikom biti će spomenuti samo oni najbitniji okolišni čimbenici, a to su: klima, tlo, smještaj i način držanja, hranidba i management farme. Za efikasnu proizvodnju u stočarstvu potrebni su odgovarajući proizvodni kapaciteti životinja i optimalni okolišni čimbenici. Kolika je važnost okolišnih čimbenika najbolje govori činjenica da 60-80% ostvarenog rezultata u proizvodnji ovisi o njima. 2.3.1.1.2.1. Klima Sisačko-moslavačke županije kao čimbenik stočarske proizvodnje Goveda imaju odreðene zahtjeve koji se odnose na klimu (i mikroklimu), od kojih su najvažniji: temperatura i vlaga zraka, svjetlo i koncentracije štetnih plinova. Optimalne temperature i vlaga zraka za pojedine kategorije goveda prikazane su u tablicama 2.3.1. - 7. do 2.3.1. - 9. Tablica 2.3.1. - 7. Optimalni raspon temperatura i vlage zraka u zatvorenim objektima za različite kategorije goveda Štale za Mliječne krave Rasplodni podmladak Teljenje Optimalni raspon za životinje Temp/Rel. vlaga zraka C/% 0 do 20/60 do 80 Bikove u tovu 20 do 12/60 do 80 Telad u tovu 20 do 16/60 do 80 Ugljik-4-oksid (CO 2 ), amonijak (NH 3 ) i sumporovodik (H 2 S) štetni su plinovi koji se u zatvorenim (toplim) objektima mogu naći u većim koncentracijama pri neadekvatnom prozračivanju. U tablici 2.3.1. - 8. prikazane su maksimalne dopustive koncentracije štetnih plinova. Praktična iskustva pokazuju da se maksimalne dopuštene koncentracije NH 3 i H 2 S navedene u tablici mogu značajnije premašiti, pogotovo u objektima s tekućim izgnojavanjem (rešetkasti podovi). Stoga u takvim objektima treba posebnu pažnju posvetiti ventilaciji. 404 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1. - 8. Dopuštene koncentracije štetnih plinova u objektima za držanje domaćih životinja prema DIN-u (Koller i sur., 1981.) Vrsta plina Vanjski zrak Maks. dozvoljene koncentracije. u štali Maks. koncentracije u indust. pogonima** CO 2 0.3 l/m 3 0.03 vol.% 300 ppm 3.5 l/m 3 0.35 vol.% 3500 ppm 5.0 l/m 3 0.50 vol.% 5000 ppm NH 3 0.05 l/m 3 0.005 vol.% 50 ppm 0.05 l/m 3 0.005 vol.% 50 ppm H 2 S 0.01 l/m 3 0.001 vol.% 10 ppm 0.01 l/m 3 0.001 vol.% 10 ppm **Maksimalne vrijednosti za industrijske pogone odnose se na 8-satno radno vrijeme. Kako mikroklima u objektima za držanje domaćih životinja jako ovisi o vanjskoj klimi ukratko ćemo prikazati glavne meteorološke pokazatelje za Sisačko-moslavačku županiju. Umjerenu kontinentalnu klimu Sisačko-moslavačke županije karakteriziraju dosta velike temperaturne amplitude. Zimske temperature često se spuštaju ispod -20 o C, a ljetne dižu iznad 35 o C. Tablica 2.3.1. - 9. Važniji meteorološki podaci za Sisačko-moslavačku županiju za razdoblje 1965-1990. godine (Meteorološka postaja Topusko) Mjeseci 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Srednje mjesečne temp. o C -0.4 2.1 6.1 10.3 15.1 18.4 20.0 19.3 15.8 10.5 5.0 1.3 Relativna vlaga zraka (%) 92 91 89 86 84 85 84 86 89 91 92 93 Kako je iz 25-godišnjeg promatranog razdoblja vidljivo najhladniji mjesec u Sisačko moslavačkoj županiji je siječanj, a najtopliji srpanj. Osim prosječnih temperatura važne su i pojedinačne dnevne temperature kao i trajanje nepovoljnih temperatura. Za većinu pasmina goveda zona komfora nalazi se izmeðu 0 o C i 20 o C sa 60-80% relativne vlage zraka. U zatvorenim objektima gornja granica zone komfora je nešto niža (kod goveda npr. 16 o C) jer životinje emitiraju veliku količinu topline i vlage. Za većinu europskih pasmina goveda kritične temperature počinju iznad 27-29 o C. Velik problem za goveda predstavljaju temperature zraka iznad 30 o C (pogotovo ako su povezane s visokom relativnom vlagom zraka), koje mogu narušiti termoregulaciju. U pravilu krave lakše podnose izrazito niske nego umjereno visoke temperature. Tako kritične temperature počinju tek ispod -10 o C, a problemi s održavanjem temperature terminalnih dijelova tijela (ušne školjke) počinju tek kad se temperature spuste ispod -18 o C. Zbog svega navedenog analizirane su godišnje minimalne i maksimalne temperature zraka kao i trajanje toplih i izrazito hladnih razdoblja u Sisačko-moslavačkoj županiji. U razdoblju 1965-1990. godine apsolutni temperaturni maksimum iznosio je 38.5 o C (srpanj, 1983), a apsolutni minimum 27.5 o C (siječanj, 1985). Razdoblja izrazito niskih temperatura (ispod - 10 o C) su u Županiji kratkotrajna i u prosjeku iznose 12.3 dana, s varijacijama od 0 do 31 dan. U pojedinim godinama (1972.,1974. i 1990.) temperatura zraka uopće se nije spuštala AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 405

ispod -10 o C. Stoga niske temperature ne bi trebale predstavljati ograničenje za optimalni management govedarskih farmi. Trajanje izrazito toplih razdoblja (s temperaturom iznad 30 o C) je u prosjeku 18.8 dana godišnje, s varijacijama od 5 dana (1972.) do 36 dan (1983.) u pojedinim godinama. Prosječno trajanje razdoblja s temperaturama zraka iznad 25 0 C u posljednjih 25 godina iznosilo je 78.3 dana. Kako je trajanje izrazito toplog vremena relativno kratko nema posebnih zahtjeva za opremanje staja sustavima za hlaðenje. Treba graditi visoke staje (velikog volumena zraka) s efikasnim sustavima prirodne ventilacije. Pored temperatura zraka za domaće životinje bitan je i temperaturno humidni indeks (THI), koji ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Idealna vrijednost (najugodnija) THI-a je oko 70, a gornja granica zone komfora za domaće životinje završava na vrijednosti THI-a od 75. Vrijednost višu od 75 THI dosiže već pri temperaturi zraka od 24 0 C ukoliko je relativna vlaga zraka viša od 95%. Zona opasnih vrijednosti THI-a je od 79 do 83, koje se postižu već pri temperaturama višim od 26 0 C i relativnoj vlazi zraka višoj od 90%. U slučaju ovako visokih vrijednosti THI-a životinje su već pod jakim stresom te treba izbjegavati sve druge dodatne stresove. Objekte u kojima se životinje nalaze treba pojačano ventilirati, a životinjama treba osigurati hladnu vodu za piće. Pri vrijednostima THI-a višim od 83 (npr. temp. zraka viša od 30 0 C, a relativna vlaga viša od 80%, krave je potrebno dodatno rashlaðivati (polijevanje ležišta hladnom vodom). Tablica 2.3.1. - 10. Temperaturno humidni indeks Temperatura zraka Relativna vlaga zraka (%) 0 C 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 24 70 71 72 73 74 75 25 70 71 72 73 74 75 76 77 26 70 71 72 73 74 75 77 78 79 27 70 71 72 73 75 76 77 78 80 81 28 71 72 73 75 76 78 79 80 82 83 29 71 72 74 75 77 78 80 81 83 84 30 72 74 75 77 78 80 81 83 84 86 31 73 75 76 78 80 81 83 84 86 88 32 74 76 78 79 81 83 85 87 88 90 33 75 76 78 80 82 84 86 87 89 91 34 76 78 80 81 83 85 87 88 90 35 77 79 81 83 85 87 89 91 36 78 80 82 84 86 88 91 37 79 81 83 86 88 90 38 79 82 84 86 88 91 40 82 84 87 90 91 Zbog visoke relativne vlage zraka (80-90%), visoke vrijednosti THI (više od 83) koje ugrožavaju zdravlje životinja, mogu se na području županije pojaviti u srpnju i kolovozu kada dnevne temprature preðu 30 C. Takva razdoblja sa visokim THI su relativno kratka (3-4 dana), pa objekti za držanje krava ne zahtijevaju posebne sustave za hlaðenje. Meðutim, objekti moraju imati veliki volumen i dobru ventilaciju tako da se osigura što veća izmjena zraka. Iz svega navedenog slijedi da se za područje Sisačko-moslavačke županije za goveda mogu preporučiti otvoreni (objekti s vanjskom klimom ili poluotvoreni) jeftini objekti. Ljeti 406 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

životinje treba zaštititi od direktne sunčeve topline i eventualno hladiti, a po zimi ih zaštiti od vjetra i osigurati toplo i suho ležište (slama). 2.3.1.2. Strategija razvitka govedarske proizvodnje 2.3.1.2.1. Izbor pasmina i njihovi proizvodni kapaciteti Prikaz pasmina obuhvatit će samo one pasmine koje mogu biti interesantne za područje Sisačko-moslavačke županije. U tom prikazu dati ćemo samo njihove proizvodnje postignute u optimalnim uvjetima držanja, hranidbe i managementa. Ta razina bila bi donekle odraz njihovog proizvodnog kapaciteta. Od pasmina goveda najznačajnija pasmina za županiju svakako je simentalac. Prema našim spoznajama simentalac danas u pasminskoj strukturi populacije krava Sisačko-moslavačke županije čini preko 95%. Preostalih 5% čine krave Holstein-Friesian (HF) pasmine uglavnom iz uvoza. Udio ostalih pasmina (tovnih) je beznačajan. Zbog visoke cijene mlijeka u budućnosti treba očekivati sve veći interes uzgajatelja za tipične mliječne pasmine, prije svega Holstein-Friesian. Manji dio populacije mogu predstavljati pasmine Montbeliard i Braunvieh (smeðe govedo). Mesne pasmine (Charolais, Limousin, Blonde daquitane, njemački Angus, Highlander) prikladne su za proizvodnju mesa na pašnjacima u sustavu krava-tele. Uobičajena praksa u Austriji i Njemačkoj je da se simentalske krave križaju s bikovima mesnih pasmina (Angus, Blonde d Aquitane i dr.), a križanci se koriste za proizvodnju mesa u sustavu krava-tele (krave majke). SIMENTALAC I MONTBELIARD Simentalac je najznačajnija svjetska pasmina tipičnih kombiniranih svojstava (mlijekomeso). Potiče iz Švicarske odakle se je počeo širiti već početkom 19. stoljeća. Dolaskom na nova područja došla je do izražaja izvanredna prilagodljivost ove pasmine zbog čega se je vrlo brzo širila potiskujući druge pasmine. Tako se danas govori o švicarskom, njemačkom, austrijskom, francuskom, hrvatskom itd. simentalcu. Ostvarena laktacijska proizvodnja simentalskih krava koje su pod kontrolom mliječnosti prikazana je u tablici 2.3.1. - 11. Tablica 2.3.1. - 11. Rezultati kontrole mliječnosti u zemljama sa značajnim uzgojem simentalca (Izvor: Izvješće ICAR-a, 1996.) Zemlja Broj zaključ. laktacija Proiz. mlijeka (kg) u 305 dana % mliječne masti % mliječnih proteina Austrija 185575 5063 4.16 3.34 Francuska-(Montbeliard) 319564 5821 3.85 3.40 Hrvatska 8998 3800 3.80 Njemačka 956530 5520 4.12 3.48 Švicarska 115510 5845 4.08 3.20 Kako je iz tablice 2.3.1. - 11. vidljivo genetski kapacitet simentalskih krava za proizvodnju mlijeka iznosi 5000-6000 kg mlijeka. Pored dobrih mliječnih svojstava simentalac ima i dobra tovna svojstva. U intenzivnom tovu mladih bikova ostvaruju se prosječni dnevni prirasti preko 1200 g/dan s dobrim klaoničkim svojstvima i dobrom kvalitetom mesa (senzorna svojstva). Uz navedeno simentalac ima dobra reproduktivna svojstva i dugovječniji je (bolji fitness) od mliječnih pasmina. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 407

Ukoliko se ostvaruje prosječna proizvodnja mlijeka od 5000 kg po kravi godišnje, tada jedna krava pokriva godišnje potrebe na mlijeku za 23 stanovnika (potrošnja 215 l mlijeka po stanovniku). Istovremeno se po jednoj kravi simentalske pasmine godišnje može proizvesti ca. 250 kg mesa (79 kg govedine i 179 kg teletine i junetine), što uz planiranu potrošnju 2005. godine od 19 kg godišnje po stanovniku može pokriti potrebe 13.2 stanovnika. Prednost simentalca pred drugim pasminama je što on predstavlja plastični genom tj. izborom bikova proizvodnja se može usmjeravati više na proizvodnju mlijeka ili mesa. Tako strategijski (dugoročno gledajući) simentalac predstavlja idealnu pasminu za područje županije, pa stoga može i u budućnosti predstavljati glavninu populacije krava. Kako je iz tablice 2.3.1. - 11 vidljivo hrvatski simentalac po proizvodnji mlijeka znatno zaostaje za simentalcem iz drugih europskih zemalja. Ostvarena prosječna proizvodnja mlijeka (3900 kg) u populaciji hrvatskog simentalca sigurno ne predstavlja njegov genetski kapacitet, jer je uzgojni program vezan na najbolje uzgoje simentalca u Europi, odakle se godinama uvozi sjeme najboljih bikova. Znatno niža proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj primarno se ostvaruje zbog loših hranidbenih prilika i lošeg managementa. Prosječna laktacijska proizvodnja mlijeka simentalskih krava s područja Županije koje su pod kontrolom mliječnosti iznosi 3594 litara, što je nešto ispod hrvatskog prosjeka. Kvalitetnijom hranidbom i boljim managementom u sljedećih 5 godina ova se proizvodnja može približiti 5000 l po kravi u laktaciji. S obzirom na sva navedena svojstva simentalac će i u budućnosti činiti glavninu krava u Sisačko-moslavačkoj županiji. HOLSTEIN-FRIESIAN Predstavlja najmliječniju pasminu goveda s genetskim kapacitetom 9000-10000 kg mlijeka u laktaciji. Prosječna proizvodnja mlijeka HF krava prikazana je u tablici 2.3.1. - 12. Tablica 2.3.1. - 12. Prosječna proizvodnja mlijeka HF krava pod kontrolom mliječnosti u pojedinim zemljama (Izvor: Izvješće ICAR-a, 1996) Zemlja Broj zaključ. laktacija Proiz. mlijeka (kg) u 305 dana % mliječne masti % mliječnih proteina Austrija 13727 6125 4.12 3.28 Kanada 277010 8461 3.70 3.21 Francuska 2011510 7109 4.06 3.29 Hrvatska 4312 5950 3.50 Izrael 69436 9767 3.16 3.00 Njemačka 1235266 6913 4.27 3.33 Nizozemska 27266 7566 4.45 3.46 SAD 3936506 8738 3.66 3.20 Švicarska 34704 6575 4.09 3.13 Kako je iz tablice 2.3.1. - 12. vidljivo europski uzgoji HF goveda po svojoj proizvodnji (6000-8000 kg mlijeka) bitno zaostaju za zemljama s najboljim uzgojem (8500-10000 kg mlijeka) HF goveda. Ovakvo stanje rezultat je različitih uzgojnih ciljeva u pojedinim zemljama. Naime, dok se u Europi selekcija primarno provodi na vrijedne sastojke mlijeka (mast i proteine) u SAD, Kanadi i Izraelu primarni uzgojni cilj je proizvodnja što veće količine mlijeka. Kao posljedica toga HF krave u tim zemljama proizvode u prosjeku 9000-408 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

10000 kg mlijeka ( u Izraelu i više) ali s malim postotkom mliječne masti (3.16-3.70). Nasuprot tome prosječni postotak mliječne masti HF krava u Europi je 4-4.5 %. S obzirom na trenutne odnose cijena stočarskih proizvoda na tržištu Hrvatske sa HF pasminom se može ostvariti najveća dobit po kravi. Stoga očekujemo sve jače širenje ove pasmine na području Sisačko-moslavačke županije. Ova će pasmina biti uzgajateljima vrlo atraktivna sve dok se ne postigne dovoljna proizvodnja mlijeka za hrvatsko tržište. Meðutim, ovu pasminu preporučamo samo onim uzgajačima koji mogu osigurati sve potrebne uvjete za visoku proizvodnju (proizvodnju kvalitetne stočne hrane, dobar smještaj krava, dobar management). SMEÐE GOVEDO Potječe iz Švicarske odakle se raširilo po cijelom svijetu. Danas postoje europski (Braunvieh) i američki (Brown-Swiss) tip smeðeg goveda. Tablica 2.3.1. - 13. Prosječna proizvodnja mlijeka smeðih krava pod kontrolom mliječnosti u pojedinim zemljama (Izvor: Izvješće ICAR-a, 1996) Zemlja Broj zaključ. laktacija Proiz. mlijeka (kg) u 305 dana % mliječne masti % mliječnih proteina Austrija 57830 5535 4.12 3.28 Kanada 1740 6709 4.05 3.49 Francuska 13421 5639 3.92 3.43 Njemačka 229066 5773 4.11 3.53 SAD 19033 7153 4.03 3.55 Švicarska 181435 5558 3.91 3.30 Europski tip smeðeg goveda još uvijek predstavlja kombiniranu pasminu, ali sa znatno slabijim tovnim karakteristikama od simentalca, dok je američki Brown-Swiss tipična mliječna pasmina. Za Sisačko-moslavačku županiju prikladniji bi bio europski tip (Braunvieh) smeðeg goveda. NJEMAČKI ANGUS Nastao je kombinacijskim križanjem Fleckvieh krava i Aberdeen Angus bikova. Tako je njemački Angus zadržao dobra svojstva i Aberdeen Angusa (bezrožnost, lagana teljenja i posebno kvalitetu mesa) i Fleckvieh-a (veći okvir, veću količinu mesa, bolji kapacitet rasta i veću mliječnost). Ova je pasmina vrlo otporna i može se tijekom cijele godine držati na otvorenom. Potrebno je samo osigurati nadstrešnicu sa suhim ležištem da se životinje mogu skloniti prilikom loših vremenskih uvjeta. Naročito je pogodna (zbog ranozrelosti i visoke kvalitete mesa) za križanja sa simentalcem i mliječnim pasminama. Takvi križanci daju izvrsne rezultate u sustavu krava-tele do težina 300-330 kg (Baby beef). AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 409

Tablica 2.3.1. - 14. Proizvodna svojstva njemačkog Angusa Uzrasli bikovi Uzrasle krave Odbita junad (ca. 10 mj.) muška ženska Dob prvog teljenja Porodna težina Pomoć pri teljenju tjelesna masa visina grebena tjelesna masa visina grebena dnevni prirast dnevni prirast muška telad ženska telad prvotelke starije krave 1000-1200 kg 135-145 cm 550-700 kg 125-135 cm 1000-1100 g 850-950 g 24-27 mj. 33 kg 30 kg 4-5 % 0.5-1 % Ovu pasminu preporučamo za uzgajače koji žele proizvoditi mladu junetinu u sustava krava-tele. Njemačka i austrijska iskustva pokazala su da se bikovi njemačkog Angusa mogu koristiti i za križanja sa simentalskim kravama u svrhu postizanja boljih mesnih karakteristika u križanaca. Poseban vid proizvodnje mlade junetine (baby beef) je tzv. Beef natur, tj. proizvodnja mlade junetine po principima biološke (organske) proizvodnje. CHAROLAIS Ova francuska pasmina velikog okvira spada u pasmine sa najboljim tovnim i mesnim svojstvima. Spada u kasnozrele pasmine, a za nju je karakteristično da mladi bikovi držani na paši do završne težine od 700 kg nakupljaju vrlo malo loja. Iskustva Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta pokazuju da se ova pasmina vrlo dobro prilagodila na naše uvjete i da se u tovu postižu jako dobri rezultati, kako s čistokrvnim Charolais govedima tako i s njihovim križancima. Kako je iz tablice 2.3.1. - 15. vidljivo Charolais govedo ima izvanredna tovna svojstva, a jedini nedostatak predstavljaju teška teljenja. Kao i njemački Angus i ova pasmina je prikladna za proizvodnju mesa na pašnajcima (sustav krava-tele). Prema istraživanju njemačkih autora najbolji rezultati u križanjima s Fleckvieh kravama u svrhu popravljanja mesno-tovnih svojstava postignuti su sa Charolais bikovima. Tablica 2.3.1. - 15. Proizvodna svojstva Charolais goveda Uzrasli bikovi Uzrasle krave Odbita junad (ca. 10 mj.) muška ženska Dob prvog teljenja Porodna težina Pomoć pri teljenju tjelesna masa visina grebena tjelesna masa visina grebena dnevni prirast dnevni prirast muška telad ženska telad prvotelke starije krave 1100-1300 kg 142-155 cm 700-900 kg 132-145 cm 1150-1300 g 1000-1100 g 34 mj. 44 kg 40 kg do 18 % do 6.6 % 410 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

LIMOUSIN Druga francuska tovna pasmina srednjeg do velikog okvira, dugih leða i izražene mišićavosti. Takoðer daje dobre rezultate u križanu sa simentalcem (krava-tele). Za razliku od Charolais goveda krave ove pasmine se lako tele što je vidljivo iz tablice 2.3.1. - 16. pa je stoga ova pasmina prikladnija za tov u sustavu krava tele. Tablica 2.3.1. - 16. Proizvodna svojstva Limousin pasmine Uzrasli bikovi Uzrasle krave Odbita junad (ca. 10 mj.) muška ženska Dob prvog teljenja Porodna težina tjelesna masa visina grebena tjelesna masa visina grebena dnevni prirast dnevni prirast muška telad ženska telad 1100-1200 kg 137-150 cm 650-750 kg 132-143 cm 1000-1200 g 800-1000 g 30 mj. 33-39 kg 30-36 kg Pomoć pri teljenju prvotelke do 5 % Osim navedenih triju pasmina koje se mogu koristi za proizvodnju mlade govedine ili u čistoj krvi ili u sustavu križanja sa simentalskim kravama, u obzir za križanja dolaze još bikovi Blonde d Aquitane, Piemontese, Highland i Belgijske plavo-bijele pasmine. 2.3.1.2.2. Optimalna veličina farme Govedarska farma mora imati karakter proizvodne jedinice čija je osnovna svrha osiguravanje visokog dohotka. Da bi se osigurao visoki dohodak po jedinici kapaciteta, potreban je dobar management farme koji podrazumijeva optimalno korištenje svih postojećih resursa. To se prije svega odnosi na korištenje zemljišta, radne snage (visoka produktivnost rada) i proizvodnih kapaciteta domaćih životinja. Prema njemačkim istraživanjima optimalna veličina obiteljske mliječne farme (kombinirana pasmina, što znači da se muška junad tovi do 600 kg) je pri vezanom načinu držanja 40 krava. Takva farma pored 40 krava ima 10-11 teladi do 100 kg žive vage, 32 grla rasplodnog ženskog podmlatka različite dobi (3 mj. do 2.5 godine) i 25-28 junadi u tovu, što je ukupno 95-100 uvjetnih grla (UG). Takva farma predstavlja kompletnu proizvodnu i uzgojnu jedinicu, koja osim iz proizvodnje mlijeka značajne prihode ostvaruje uzgojem rasplodnog materijala i tovom junadi. Pored brige o životinjama obitelj obraðuje 14 ha oranica (8 ha kukuruza za silažu, 6 ha krmnih kultura) i njeguje 22 ha stalnih pašnjaka (pašno košni sustav). Od članova obitelji (računato je s četveročlanom obitelji - roditelji dobi 50-60 godina i jedan sin sa suprugom dobi 30-35 godina), jedan član obitelji (sin) je angažiran na farmi puno radno vrijeme, a ostali članovi 20-50%. Kada se radni angažman preračuna na puno radno vrijeme ispada da je za farmu ove veličine potrebno dvoje radnika. Povremeno je potrebno kratkotrajno angažirati dodatnu radnu snagu (npr. spremanje silaže). Ovakve se farme (vezani način držanja) smatraju zastarjelim jer je potrebno puno ljudskog rada, a životinje se drže na nehuman način. Stoga se u Njemačkoj i u drugim razvijenim zemljama u novije vrijeme grade isključivo farme sa slobodnim načinom držanja. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 411

Optimalna veličina obiteljske farme sa slobodnim načinom držanja je 50-60 krava, što ovisi o stupnju mehanizacije i automatizacije pojedinih radnih operacija. Ukoliko se radi o farmi s kombiniranom pasminom broj UG iznosi 130-140, a ukupne poljoprivredne površine iznose oko 50 ha, od čega je 30 ha stalnih pašnjaka. Za ovu farmu potrebna je radna snaga kao i u gornjem primjeru (2 radnika s punim radnim vremenom i povremeno dodatna radna snaga). Kako je iz iznesenog vidljivo optimalna veličina obiteljske farme trebala bi biti 50-60 krava. Radi ostvarivanja što većeg dohotka takva bi farma trebala proizvoditi veći dio potrebnih krmiva. Minimalni zahtjev je proizvodnja kompletne voluminozne hrane za što je potrebno 30 ha pašnjaka (koji se koristi u pašno-košnom sustavu) i 10 ha za kukuruznu silažu. Prema navedenom slijedi da se govedarska farma optimalne veličine može preporučiti samo onim obiteljskim gospodarstvima koje posjeduju (ili imaju u zakupu) 40 ha zemlje. Nažalost takvih je gospodarstava vrlo malo, jer je prosječna veličina obiteljskih gospodarstva u Županiji je svega 3.8 ha, a samo 3.2% obiteljskih gospodarstava je veće od 10 ha. Stoga je kako je već ranije naglašeno glavni ograničavajući čimbenik razvoja govedarske proizvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji veličina i rasparceliranost posjeda. Minimalna veličina mliječne farme, organizirane kao kompletne proizvodne i uzgojne jedinice, koja osigurava zadovoljavajući dohodak za tročlanu obitelj je 20 krava. Takva farma ima pored 20 krava, 3-4 teleta do 100 kg težine, 19-21 rasplodnih junica različite dobi i 11-12 junadi u tovu. Ovisno o visini prinosa za proizvodnju voluminozne hrane (sijena, travne silaže, kukuruzne silaže, zelene krme) treba 10-16 ha zemlje. Nažalost, zbog nepovoljne strukture zemljišnog posjeda (malog i rasparceliranog posjeda) farme optimalne veličine (50-60 krava) i managementa ne mogu se preporučiti kao dominantan model govedarske proizvodnje. Meðutim, gdjegod je to moguće treba insistirati na optimalnoj veličini farme. Iz svega navedenog slijedi da bi za područje Sisačkomoslavačke županije bile prikladne mliječne farme veličine 20 do 60 krava. 2.3.1.2.3. Modeli govedarske proizvodnje Iako je optimalna veličina obiteljske mliječne farme 50-60 krava, to ne može biti dominantan model govedarske proizvodnje kao što je to već ranije naglašeno. S druge strane minimalna veličina mliječne farme (organizirane kao kompletne proizvodne i uzgojne jedinice) je 20 krava. Stoga će se u ovom poglavlju analizirati farme od 20-60 krava. Postojeća struktura mliječnih farmi opterećena je brojnim problemima (shema 1.) koji rezultiraju niskom proizvodnjom mlijeka, niskom plodnošću i stoga niskom dobiti po proizvedenoj litri mlijeka. Pretpostavka analiziranih modela je da su temeljni problemi koji ovise o samom uzgajatelju učinkovito riješeni, što znači bolje korištenje zemlje, proizvodnju voluminoznih krmiva dobre kvalitete, pravilnu hranidbu i management farme i dobru veterinarsku uslugu. Ciljani neto dohodak koji bi se u ovoj proizvodnji morao ostvarivati po zaposlenoj osobi iznosi najmanje 3.000 kn mjesečno. U modelima su analizirane dvije pasmine (simentalac i HF) s različitom razinom proizvodnje. Da bi proizvodnja mlijeka bila što jeftinija računato je s vlastitim krmivima, osim pojedinih komponenti koje se moraju kupiti (mineralni dodaci, sojina i suncokretova sačma, posije, starter i mliječni nadomjestak za telad). Pri tome je računato, da ovisno o razini i sustavu proizvodnje po kravi treba od 0.8 do 1 ha zemlje. Godišnje potrebe na pojedinim krmivima prikazane su u tablici 2.3.1. - 17. 412 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1. - 17. Godišnje potrebe na krmivima u kg po pojedinim kategorijama goveda krmivo krava tele do 12 tj junice 4-6 mj junice 7-12 mj junice 13-24 mj junad u tovu zeleno ili paša 10725 0 0 2160 6480 0 kukuruzna silaža 2000 0 0 0 0 5900 travna silaža 4000 0 360 1020 4625 0 sijeno livadno 730 25 45 180 365 180 kukuruzno zrno 250 0 0 0 0 0 ječam 250 0 0 0 0 0 *pšenične posije 250 0 0 0 0 0 *sojina sačma 150 0 0 0 0 0 *mineralni dodatak 44 0 0 14 29 29 *mliječni nadomjestak 0 62 0 0 0 0 *starter za telad 0 78 25 0 0 0 *smjesa 15/6,7 grower 0 0 60 90 0 0 *super koncentrat 0 0 0 0 540 * kupljena krmiva Za višu proizvodnju mlijeka po kravi računato je s istom godišnjom potrošnjom voluminozne hrane, a količina koncentrata povećana je za 500 kg za svakih 1000 kg mlijeka iznad proizvodnje od 5000 kg/god. Za proizvodnju od 4000 kg mlijeka po kravi/god računat je s utroškom koncentrata od 400 kg. Temeljni parametri s kojima je u modelima računato prikazani su u tablici 2.3.1. - 18. Tablica 2.3.1. - 18. Parametri u govedarskoj proizvodnji Krmivo prinos kg/ha Parametar Vrijednost zelena masa kukuruzna silaža travna silaža sijeno ječam kukuruzzrno 40.000 35.000 24.000 6.000 3.500 6.000 plodnost krava remont stada dnevni prirast bikova u tovu dnevni prirast rasplodnih junica cijena mlijeka cijena teladi (120 kg ž.v.) cijena utovljene junadi (500 kg ž.v.) cijena breðih junica amortizacija objekata (vijek 33 god) amortizacija opreme (vijek 8 god) amortizacija strojeva i mehanizacije (vijek 12 god) 90% 20% 1100 g 750 g 215 kn/kg 18-21 kn/kg 11-12 kn/kg 10000 kn/grlo 3.03% 12.5% 8.5% 2.3.1.2.3.1. Modeli govedarske proizvodnje bez značajnijih ulaganja Modeli koji su analizirani u ovom poglavlju odnose se na već postojeće kapacitete, a zahtijevaju samo bolje korištenje zemljišta, proizvodnju kvalitetnijih krmiva i bolju hranidbu i management. Takvih je gospodarstava nažalost jako malo (svega 40) pa će biti potrebna značajna ulaganja za financiranje izgradnje novih kapaciteta, što će biti opisano u sljedećem poglavlju. Kako je već ranije naglašeno simentalac nije samo trenutno najznačajnija pasmina goveda za županiju već će i budućnosti igrati najvažniju ulogu u razvoju govedarstva ovog područja. Kako je godišnja prosječna proizvodnja mlijeka po AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 413

kravi simentalske pasmine 3945 kg u modelu je razmatrana i proizvodnja od 4000 kg po kravi/god. Iako je prosječna proizvodnja mlijeka krava HF na području županije oko 5000 kg/god. početna proizvodnja koja je u modelu razmatrana je 6000 kg mlijeka/god. U modelu je računato da na farmi rade dva člana obitelji. Tablica 2.3.1. - 19. Ekonomski pokazatelji proizvodnje mlijeka sa 20 simentalskih krava, uzgojem ženskog podmlatka i tovom vlastite junadi, pri različitim razinama proizvodnje mlijeka Pokazatelj godišnja proizvodnja mlijeka po kravi 4000 kg 5000 kg 6000 kg a) Ukupni prihod (kn) 249.200 292.200 335.200 a.1.) Mlijeko 172.000 215.000 258.000 a.2.) Tovljenici 43.200 43.200 43.200 a.3.) Junice 34.000 34.000 34.000 b) Ukupni rashod (kn) 190.000 207.000 220.000 b.1. Troškovi 156.527 173.527 186.527 b.2. Amortizacija 33.473 33.473 33.473 b.3. Mirovinsko i zdravstveno 9.600 9.600 9.600 c) Neto dohodak (kn) 49.600 75.600 105.600 c.1. po osobi godišnje 24.800 37.800 52.800 c.2. po osobi mjesečno 2.067 3.150 4.400 c.3. po kravi godišnje 2.480 3.780 5.280 Kako je iz tablice 2.3.1. - 19. vidljivo ovisno o razini proizvodnje neto dohodak koji se na farmi sa 20 krava, organiziranoj kao kompletnoj uzgojnoj jedinici, može realizirati iznosi, ovisno o razini proizvodnje, od 49.600 do 105.600 kn (bez odbitka poreza na dohodak). Mjesečni neto dohodak koji se po zaposlenom može ostvariti varira izmeðu 2.480 kn i 5.280 kn. Ciljani mjesečni neto dohodak (3.000 kn po zaposlenom) ostvaruje se u ovom modelu već pri proizvodnji od 5000 kg mlijeka po kravi godišnje, prodaji 3-4 breðe junice i 7 utovljene junadi. Ukoliko se proizvodnja poveća na 6.000 kg (što danas kod simentalca ne predstavlja problem) po kravi godišnje mjesečni neto dohodak po zaposlenom povećava na 4.400 kn. Godišnji neto dohodak koji se po kravi može realizirati iznosi 2.480 kn do 5.280 kn. Ukoliko se usporede dvije analizirane pasmine (simentalac i HF) vidljivo je da za istu razinu dohotka krave HF pasmine moraju proizvoditi oko 1000 kg mlijeka više od simentalskih krava (tablica 2.3.1. - 19. i 2.3.1. - 20.). Jedan od razloga ostvarivanju ovako visokog neto dohotka je proizvodnja 80-85% potrebnih krmiva na vlastitom gospodarstvu. Za farmu od 20 krava potrebno je u tom slučaju 16-20 ha. Veće farme (50-60 krava) daju još veći neto dohodak po kravi (5800-8000 kn godišnje), no kako je već ranije naglašeno zbog nedostatka zemlje takve veće farme ne mogu biti dominantan model proizvodnje mlijeka u županiji. Usporedbe radi u zemljama EU neto dohodak koji se po kravi ostvaruje (pri razini proizvodnje od 6000 kg po kravi godišnje) iznosi 2.400-3600 kn. 414 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1. - 20. Ekonomski pokazatelji proizvodnje mlijeka sa HF pasminom pri različitim razinama proizvodnje mlijeka Pokazatelj godišnja proizvodnja mlijeka po kravi 6000 kg 7000 kg 8000 kg a) Ukupni prihod (kn) 304.000 347.000 390.000 a.1.) Mlijeko 258.000 301.000 344.000 a.2.) Telad 16.000 16.000 16.000 a.3.) Junice 30.000 30.000 30.000 b) Ukupni rashod (kn) 216.000 233.900 256.000 b.1. Troškovi 179.315 197.215 219.315 b.2. Amortizacija 36.685 36.685 36.685 b.3. Mirovinsko i zdrastveno 9.600 9.600 9.600 c) Neto dohodak (kn) 78.400 103.500 124.400 c.1. po osobi godišnje 39.200 51.750 62.200 c.2. po osobi mjesečno 3.267 4.313 5.183 c.3. po kravi godišnje 3.920 5.175 6.220 Iz svega navedenog slijedi da se u proizvodnji mlijeka na obiteljskom gospodarstvu može ostvarivati zadovoljavajući dohodak. Karakteristike modela proizvodnje koji se za županiju može preporučiti su: Minimalna veličina obiteljske farme trebala bi biti 20 krava. To ne znači da će manje farme nestati, već da se strategija razvoja govedarstva županije mora temeljiti na pravim obiteljskim farmama koje će dohotkom osigurati zadovoljavajući životni standard. Male farme moraju se tretirati ili kao hobi farme koje osiguravaju dodatni prihod, ili (starije obitelji) kao dio socijalnog programa. Gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka moraju posjedovati minimalno 16 ha zemlje, koju moraju bolje koristiti (plodored, gnojidba, viši prinosi) proizvodeći kvalitetna krmiva. Proizvodnja mlijeka mora se temeljiti na kvalitetnom genetskom materijalu (kravama poznatog porijekla i relativno visokog genetskog potencijala). Idealna pasmina za županiju je simentalac, koji ostvaruje zadovoljavajući dohodak već i pri nižoj proizvodnji. Holstein pasmina može s preporučiti samo gospodarstvima koja imaju dovoljno znanja da hranidbom i managementom mogu osigurati barem 6.000 kg mlijeka po kravi godišnje. 2.3.1.2.3.2. Modeli za izgradnju obiteljskih govedarskih farmi Prilikom osmišljavanja idejnih projekata za izgradnju ili adaptaciju objekata za držanje goveda treba voditi računa o slijedećem: Objekti moraju biti izgraðeni i opremljeni tako da se životinje drže na što prirodniji način. Pri tome treba voditi računa o osiguravanja takvih uvjeta da životinje ne budu izložene nikakvim stresovima. Treba graditi što jeftinije objekte, a kapital ulagati u opremu koja mora funkcionalna i osigurati visoku produktivnost rada. Unutrašnje ureðenje objekta mora osigurati logičan tijek svih dnevnih operacija, a da pri tome ne remeti normalno ponašanje životinja. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 415

Postojeće staje za krave na području županije osim par iznimaka ne zadovoljavaju temeljne uvjete držanja krava zbog slijedećeg: nemaju zadovoljavajuću ventilaciju pa su koncentracije štetnih plinova i vodene pare previsoke (pogotovo zimi) krave se drže vezano tijekom cijele godine, a valov i jasle smještene su uz zid tako da hranidba mora biti ručna, što iziskuje puno rada osvjetljenje prirodnim i umjetnim svjetlom nije zadovoljavajuće farme nemaju nikakav management pa je postupak s kravama i planiranje proizvodnog procesa izuzetno loše hranidba krava je loša (ne hrani se prema potrebama krava) u svim fazama proizvodnog procesa Slobodan način držanja goveda (s pojedinačnim boksovima za ležanje ili zajedničkim prostorom za ležanje na dubokoj ili potiskivanoj stelji) je najbolji način držanja goveda. Na svim novijim farmama (sagraðenim u posljednjih 10 godina) krave se drže slobodno. Samo Njemačka danas ima 25000 takvih farmi, a njemački stručnjaci preporučuju svim uzgajateljima adaptaciju starih objekata (s vezanim načinom držanja) u staje sa slobodnim načinom držanja. Temeljne karakteristike tih farmi su: specijalizacija za proizvodnju mlijeka s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i automatizacijom Simentalac s ostvarenom godišnjom proizvodnjom 5500-6500 l mlijeka, Braunvieh s prosječnom godišnjom proizvodnjom mlijeka od 6500-7000 l, i Holstein-Friesian pasmina s očekivanom proizvodnjom mlijeka 7000-9000 l mlijeka po kravi godišnje slobodan način držanja funkcionalno izmuzište (riblja kost ili autotandem) hranidba koncentratom automatizirana i kompjuterizirana ili mehanizirana hranidba kompletnim obrokom tekuće (rešetkasti pod) ili kruto izgnojavanje ( automatski potiskivač gnoja ili duboka stelja) napajanje teladi mliječnom zamjenom odmah nakon kolostralnog razdoblja (najčešće iz automata za napajanje). veličina farmi 30-110 krava uz koje se nalazi pašnjak veličine 10-65 ha Po svom porijeklu govedo je polarna životinja što znači da puno lakše podnosi hladnu i suhu klimu nego toplu i vlažnu. Stoga gradnja masivnih zatvorenih objekata, koji su skupi (35.000 do 40.000 kn po proizvodnom mjestu bez opreme) nema ekonomskog opravdanja. Ukoliko se već grade takve farme treba težiti što jeftinijoj izvedbi (skupo graditi može svatko graditi jeftino je umjetnost), što znači da nije potrebna toplinska izolacija (kako se to često u praksi čini), već dobra ventilacija (prirodna). S obzirom na klimatske uvjete na području županije objekti vanjske klime potpuno zadovoljavaju. S druge strane takvi objekti imaju mnoge prednosti: Jeftiniji su 3-4 puta od masivno graðenih zatvorenih staja. Graðeni su od drvene graðe koju posjeduje veliki broj obiteljskih gospodarstva. Zbog jednostavnosti investitori mogu obaviti puno graðevinskih radova, što dodatno pojeftinjuje gradnju. 416 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Objekti su tako graðeni da mogu poslužiti i u druge svrhe (čak i kao skladišta) Uvjeti držanja za krave su puno bolji, pa su krave zdravije i proizvode više mlijeka (uz jednak genetski potencijal, istu hranidbu i management) Ovakvi objekti poznati su širom svijeta, kao najbolji način držanja goveda. U posljednjih pet godina u Bavarskoj i Austriji (gdje je klima oštrija od naše) je izgraðeno gotovo tisuću ovakvih staja. Praktična iskustva na tim farmama su izuzetno povoljna, pa stručnjaci u Njemačkoj i Austriji preporučuju graditi isključivo takve farme. I u Hrvatskoj su do sada po izuzetno povoljnoj cijeni izgraðene dvije takve staje (kapaciteta 60 i 80 krava). Pokazao se da je izgradnja takvih staja u Hrvatskoj za 30-40% jeftinija nego u Njemačkoj ili Austriji. Zbog svega navedenog smatramo da Hrvatskoj u budućnosti treba graditi samo takve staje. Modeli za govedarsku proizvodnju temelje se na proizvodnji mlijeka sa dvije pasmine koje su dominantne kako u Hrvatskoj tako i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ukoliko se mlijeko proizvodi s HF pasminom tada se dodatni prihod ostvaruje prodajom utovljene teladi za bijelo meso i prodajom viška breðih junica. Simentalska pasmina pored mlijeka ostvaruje prihod od prodaje breðih junica i utovljene junadi. Pretpostavke s kojima je u modelima računato prikazane su u tablici 2.3.1. - 21. Tablica 2.3.1. - 21. Parametri modela za govedarsku proizvodnju SIMENTALAC Prihod Proizv. Jed.cijena Ukupno po kravi kn kn Mlijeko (kg) 5500 2.15 11.825 Tov junadi (grla) 0.36 6.000 2.160 Rasplodne junice (grla) 0.17 10.000 1.700 HOLSTEIN FRIESIAN Proiz. po Jed.cijena Ukupno kravi kn kn 7.000 2.15 15.500 0.5* 2.000 1.000 0.15 10.000 1.500 Ukupno 15.685 18.600 Ukupni rashodi po kravi (računajući i rashode u tovu i uzgoju raspl. junica) 8.800 10.500 * telad utovljena mliječnim nadomjestkom do 120 kg težine 2.3.1.2.3.2.1. Otvorene staje tipa Cuccete Staje ovog tipa raširene su u cijelom svijetu u blažim klimatima (Kalifornija, Italija, Nizozemska, Francuska). Cuccette predstavljaju samo nadstrešnice iznad boksova za ležanje i hranidbenog stola (slika 2.3.1-1., crtež 2.3.1-1.). Bavarski institut za stočarstvo započeo je prije 3 godine projekt u kojem se izmeðu ostalog želi ispitati da li je takav tip staja prikladan za bavarske klimatske uvjete. Prvi rezultati pokazali su slijedeće: Ovakve staje prikladne su i za Bavarsku Krave po ljeti radije borave u Cuccette-ma nego u frontalno otvorenoj ili zatvorenoj staji Po zimi krave ne vole ležati u prvom redu boksova koji je izložen vjetru i snijegu Stoga njemački stručnjaci preporučuju i ovakav tip staja, pod uvjetom da se Cuccette zaštite od vjetra i snijega (zaštitnom mrežom). Pod istim uvjetima ovaj tip jeftinih staja mogao bi se preporučiti i za Sisačkomoslavačku županiju. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 417

Procijenjeni troškovi za farmu tipa Cuccette za 35 krava i podmladak: Cuccette za krave Iglui za telad Izmuzište s mljekarnicom, uredom i rodilištem (zgrada) Silos Hranidbeni stol Oprema za mužnju Gnojište i laguna Ukupno Troškovi po proizvodnom mjestu (po kravi) Troškovi nabave 35 visokobreðih junica 140.000 kn 8.000 kn 120.000 kn 37.000 kn 40.000 kn 84.000 kn 60.000 kn 489.000 kn 13.971 kn 350.000 kn Isplativost investicije i mogućnost povrata kredita za simentalsku i HF pasminu uz ranije navedene parametre (tablica 2.3.1. - 21.) prikazani su u tablicama 2.3.1. - 22. i 2.3.1. - 23. Tablica 2.3.1. - 22. Isplativost izgradnje mliječne farme sa simentalskim kravama Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poček 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 50058 22001 21000 Ukupno 455058 200001 371000 Isplativost projekta Predviðeni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 20% NSV= kn 834.586,83 (uz prosječnu stopu) Povrat u 5,0 godini Tablica 2.3.1. - 23. Isplativost izgradnje mliječne farme sa HF kravama Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poček 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 50058 22001 21000 Ukupno 455058 200001 371000 Isplativost projekta Predviðeni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 21% NSV= kn 858.721,11 (uz prosječnu stopu) Povrat u 5,0 godini * IRR =Internal rate of return: diskontna stopa koja vrijednost budućih primitaka svodi na 0 (nulu). To je približno najviša kamatna stopa koju projekt može podnijeti uz dane prihode i rashode. ** NSV = Neto sadašnja vrijednost: vrijednost serije budućih dobitaka svedena na sadašnju vrijednost po odreðenoj diskontnoj stopi. U ovom slučaju stopa je jednaka prosjeku stopa za tri vrste ulaganja. *** Povrat, g. =Broj godine projekta u kojoj kumulativna vrijednost dobitaka pokrije vrijednost ulaganja. Kako je iz tablica 2.3.1. - 22. i 2.3.1. - 23. vidljivo ukoliko se cijela investicija kreditira (objekt, oprema, junice) kredit se može vratiti u predviðenom roku od 5 godina. 418 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Slika 2.3.1-1. Staja za mliječne krave tipa Cuccette Crtež 2.3.1-1. Presjek Cuccetta za držanje mliječnih krava AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 419

2.3.1.2.3.2.2. Staje vanjske klime Staje vanjske klime (crtež 2.3.1-2.) mogu se izvesti na različite načine. Za sve tipove ovakvih staja zajedničko je da je mikroklima u staji gotovo jednaka vanjskoj klimi. Kako je već ranije naglašeno klima županije je umjerena kontinentalna s temperaturnim amplitudama 20ş do +350C. Razdoblja izrazito niskih i jako visokih temperatura su kratkotrajna pa ne predstavljaju posebno ograničenje za gradnju ovakvih staja. Stoga preporučamo gradnju isključivo takvih staja u budućnosti. Iskustva s takvim tipovima staja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj toliko su dobra da tamošnji stručnjaci u budućnosti preporučuju gradnju isključivo takvih staja. Nosiva konstrukcija takvih staja može biti drvena, čelična ili betonska (rjeðe), dok su zidovi najčešće drveni (daske debljine 2.5 cm). Uz ovakve staje masivno se grade samo izmuzišta u sklopu kojih se nalaze mljekarnice i rodilišta. Prosječna cijena (uključujući i svu potrebnu tehniku za staju) ovakvih staja u Njemačkoj je oko 5.000-7.000 DEM po proizvodnom mjestu. Ima primjera iz prakse gdje su takve staje i puno jeftinije (manje od 5.000 DEM po proizvodnom mjestu). U tim slučajevima staje su graðene vlastitom drvenom graðom, najčešće neobraðenim trupcima (slika 2.3.1-2., 2.3.1-3. i 2.3.1-4.) i/ili je djelomično korištena vlastita radna snaga. Slika 2.3.1-2. Postavljanje konstrukcije od okruglih trupaca za staju kapaciteta 50 krava 420 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Crtež 2.3.1-2. Princip izgradnje staja vanjske klime AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 421

Slika 2.3.1-3. Unutrašnjost staje s jednostavnom konstrukcijom Slika 2.3.1-4. Okrugli trupci manjeg promjera mogu poslužiti i za ureðenje ležišta za krave 422 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Primjeri farmi za mliječne krave s vanjskom klimom: 1. Staja s vanjskom klimom za 20 krava i podmladak na punom podu Objekt je frontalno otvoren u smjeru jugoistoka (slika 2.3.1-5.). Sastoji se od 28 boksova za ležanje, rodilišta i grupnog boksa za držanje teladi na dubokoj stelji (crtež 2.3.1-3.). Od 28 boksova za ležanje 8 ih je namijenjeno junicama. Ukoliko postoji stariji objekat koji može poslužiti za držanje junica onda se u ovoj staji može držati 28 krava. Iznad staje predviðen je skladišni prostor za sijeno i slamu. Otvorena strana objekta je od vjetra zaštićena plastičnom mrežom. Izmuzište (autotandem 2x2) s mljekarnicom, uredom i rodilištem je masivno graðeno. Ukupna investicija za takvu farmu prikazana je u slijedećoj tablici: Objekt 371.000 Oprema 115.000 Stoka 200.000 Ukupno 686.000 Troškovi po pr. mjestu (kravi) 34.300 Izgradnja i opremanje ovakve farme znatno je skuplja od ostalih primjera jer se radi o objektu malog kapaciteta. Meðutim ako postoji stari, jednostavan i jeftin objekt junice se mogu držati u njemu na dubokoj stelji, čime se u novom objektu dobiva 8 dodatnih mjesta za krave. Tablica 2.3.1. - 24. Isplativost investicije za staju vanjske klime sa simentalskim kravama Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poček 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 45856 14214 12000 Ukupno 416856 129214 212000 Isplativost projekta Predviðeni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 15% NSV= kn 384.639,48 (uz prosječnu stopu) Povrat u 6 godini Tablica 2.3.1. - 25. Isplativost investicije za staju vanjske klime sa HF kravama Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poček 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 45856 14214 12000 Ukupno 416856 129214 212000 Isplativost projekta Predviðeni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 15% NSV= kn 398.430,50 (uz prosječnu stopu) Povrat u 6 godini AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 423

Crtež 2.3.1-3. Skica staje s vanjskom klimom za 20 krava 424 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Kako je iz tablica 2.3.1. - 24. i 2.3.1. - 25. vidljivo kredit za izgradnju i opremanje staje s vanjskom klimom može se vratiti u 6-oj godini. Ukoliko bi se proizvodnja mlijeka povećala za 10% (simentalac 6000 kg i HF 7700 kg godišnje po kravi) kredit bi se mogao vratiti i u 5- oj godini proizvodnje. Slika 2.3.1-5. Staja je otvorena s jugoistočne strane koja je od vjetra zaštićena mrežom. 2. Staja s vanjskom klimom za 50 krava na dubokoj stelji (slika 2.3.1-6.) Kapacitet staje je 50 krava, 10-12 teladi do 120 kg, i 50-60 grla ženskog podmlatka različite dobi (od 4 do 26 mj.). Staja je graðena od drveta (jelovina), a sastoji se od dva objekta. Objekt A namijenjen je kravama u laktaciji, a objekt B suhim kravama, teladi i ženskom podmlatku (crtež 4.). Oba objekta su poluotvorena (vanjska klima), otvorena strana objekta okrenuta je u smjeru jugoistoka. Tri zida su do visine 2.5 m puna (obijena daskama 2.5 cm debljine), a iznad toga do visine od 4.0 m nalazi se tzv. space board (zid je obijen letvama s razmakom od 1.5 cm). Staja ima centralno izmuzište tipa riblja kost kapaciteta 2 x 5, u kojem se može pomusti 45-50 krava u jednom satu. Izmuzište je masivno graðeno i grijano, a uz izmuzište se nalazi mljekarnica, ured i rodilište. Hranidba krava koncentratom i napajanje teladi mliječnim nadomjestkom je automatizirano i kompjuterizirano. Ukoliko se radi o kravama simentalske pasmine dovoljan je jedan boks za hranidbu koncentratom (kapacitet 210 kg). Ukoliko se uzgajatelj odluči na crno-bijelu (HF) pasminu tada treba postaviti dva boksa za hranidbu koncentratom. Za telad je dovoljan jedan automat za napajanje bez obzira o kojoj se pasmini radi. Pojilice za napajanje vodom (isto tako i dovod vode) moraju biti zaštićene od smrzavanja. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 425

Troškovi izgradnje i opremanja takve farme su: Objekt 858.000 Oprema 220.000 Stoka 500.000 Ukupno 1.578.000 Troškovi po pr. mjestu (kravi) 31.560 Ako je vidljivo ukupna investicija za potpuno opremljeni objekat za 50 krava s pripadajućim podmlatkom iznosi 1.578.000 kn, što je 31.560 po kravi. U ovoj investiciji nedostaju još elektronski ureðaji u izmuzištu (npr. Metatron Westfalia) za kontrolu mliječnosti i voðenja kompletnog managementa direktno iz izmuzišta. Instalacija tih elektronskih ureðaja povećava investiciju za 130.000 kn. Tablica 2.3.1. - 26. Isplativost investicije za farmu kapaciteta 50 simentalskih krava Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poček 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 106049 27192 30000 Ukupno 964049 247192 530000 Isplativost projekta Predviðeni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 17% NSV= Kn 1.059.217,14 (uz prosječnu stopu) Povrat u 6 godini Tablica 2.3.1. - 27. Isplativost investicije za farmu kapaciteta 50 HF krava Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poček 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 106049 27192 30000 Ukupno 964049 247192 530000 Isplativost projekta Predviðeni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 17% NSV= Kn 1.093.694,68 (uz prosječnu stopu) Povrat u 6 godini Kako je iz tablica 2.3.1. - 26. i 2.3.1. - 27. vidljivo kredit za ovu investiciju mogao bi se vratiti u 6-oj godini proizvodnje. Ovakav tip objekata može se preporučiti samo uzgajateljima koji imaju (ili jeftino mogu nabaviti) velike količine slame. Dnevna potrošnja slame po kravi u ovakvom tipu objekta iznosi 6-10 kilograma, a po ženskom podmlatku 3-9 kg (ovisno o dobnoj kategoriji).godišnje potrebe na slami za 50 krava i pripadajući podmladak iznose 240-315 tona. 426 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Slika 2.3.1-6. Primjer staje vanjske klime s dubokom steljom AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 427

Crtež 2.3.1-4. Skica staje vanjske klime za 50 krava na dubokoj stelji 428 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

3. Staja s vanjskom klimom za 60 krava krave i podmladak drže se u pojedinačnim boksovima za ležanje, a s obzirom da staja ima puni pod predviðeno je kruto izgnojavanje. Staja je frontalno otvorena, a izgraðena od drvene graðe (slika 2.3.1-7.). Zid je pun do visine 2.5 m, a iznad toga je space board. Izmuzište s mljekarnicom i uredom je masivno graðeno. Staja se izgnojava traktorskom daskom ili automatskim potiskivačem gnoja (puni pod). Ukoliko se ispod staje izgrade kanali i postavi rešetkasti pod tada svakodnevno izgnojavanje nije potrebno. Izmuzište je tipa riblja kost 2x5 čiji je kapacitet 45-50 krava na sat. Izmuzište se ne mora u početku opremiti kompletno već se može opremiti samo 8 muznih mjesta. U tom slučaju mužnja bi trajala 1.5 sati. Farma je tako koncipirana da se u budućnosti može proširiti zbog čega je predviðeno veće izmuzište nego je potrebno za 60 krava. Ukupna investicija za ovu farmu je 1.821.000 kn, odnosno 30.350 kn po kravi. Objekt 946.000 Oprema 275.000 Stoka 600.000 Ukupno 1.821.000 Troškovi po pr. mjestu (kravi) 30.350 Tablica 2.3.1. - 28. Isplativost investicije za farmu od 60 simentalskih krava Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poček 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 116926 33990 36000 Ukupno 1062926 308990 636000 Isplativost projekta Predviðeni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 18% NSV= kn 1.310.236,63 (uz prosječnu stopu) Povrat u 5 godini Tablica 2.3.1. - 29. Isplativost investicije za farmu od 60 HF krava Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poček 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 116926 33990 36000 Ukupno 1062926 308990 636000 Isplativost projekta Predviðeni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 18% NSV= kn 1.351.609,68 (uz prosječnu stopu) Povrat u 5 godini Kako je investicija po proizvodnom mjestu to manja što je farma većeg kapaciteta tako se kredit za farmu kapaciteta 60 krava može vratiti već u 5-oj godini proizvodnje. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 429

Slika 2.3.1-7. Staja vanjske klime za 60 krava na rešetkastom podu 430 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Crtež 2.3.1-5. Skica staje vanjske klime za 60 krava AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 431

4. Objekti za tov junadi i držanje krava u sustavu krava-tele Na sličan način mogu se graditi i staje za tov junadi (slika 2.3.1-8., crtež 2.3.1-6.) samo su troškovi izgradnje i opremanja farmi daleko niži jer nije potrebno graditi izmuzišta, oprema je puno jeftinija a junad u tovu zahtijeva daleko manje stajskog prostora nego mliječne krave. Junad se drži u grupnim boksovima na dubokoj ili potiskivanoj stelji. Investicija za tovilišta kapaciteta većeg od 100 junadi u turnusu iznosi 4500-5000 kn po junetu. U brdovitim predjelima (Banovina) gdje postoji puno neiskorištenih prirodnih pašnjaka mogla bi se vrlo uspješno organizirati proizvodnja mlade govedine u sustavu krava-tele. Crtež 2.3.1-6. Presjek objekta za tov junadi (frontalno otvoreni objekt vanjske klime) Slika 2.3.1-8. Staja vanjske klime za tov junadi 432 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tov junadi u sustavu krava-tele poseban je oblik tova naročito prikladan za područje Banovine. Krave i telad se po ljeti drže na paši (danju i noću) a po zimi u jeftinim drvenim objektima. Cijena izgradnje takvog jednostavnog objekta je 6000-8000 kn po kravi. Jedan takav objekt kapaciteta 45 krava i pripadajućeg podmlatka prikazan je na crtežu 2.3.1-7. Crtež 2.3.1-7. Skica staje vanjske klime za 45 krava i telad (sustav krava-tele) AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 433

2.3.1.2.3.2.3. Zaključno razmatranje za modele govedarske proizvodnje Kako je iz pojedinih modela vidljivo investicije za gradnju i opremanje mliječnih farmi izuzetno su visoke. Osnovna je strategija izgraditi što jeftinije objekte, da bi se što više moglo uložiti u opremu i kvalitetne junice. Objekti vanjske klime predstavljaju jeftino i dobro rješenje pa ih treba graditi gdje god je to moguće. Isplativost investicije i mogućnost otplate kredita za mliječne farme mogu se vidjeti u slijedećim tablicama: Simentalac: Vrsta objekta - projekt: Ulag. po mjestu IRR* NSV** Povrat, g.*** Vanjska klima, 20 krava: 34.300 15,12% kn 384.639,48 6,0 Vanjska klima, 50 krava: 31.560 16,79% kn 1.059.217,14 6,0 Vanjska klima, 60 krava: 30.350 17,56% kn 1.310.236,63 5,0 Couccette, 35 krava: 26.657 20,29% kn 834.586,83 5,0 Holstein-Friesian: Vrsta objekta - projekt: Ulag. po mjestu IRR* NSV** Povrat, g.*** Vanjska klima, 20 krava: 34.300 15,36% kn 398.430,50 6,0 Vanjska klima, 50 krava: 31.560 17,03% kn 1.093.694,68 6,0 Vanjska klima, 60 krava: 30.350 17,80% kn 1.351.609,68 5,0 Couccette, 35 krava: 26.657 20,53% kn 858.721,11 5,0 * IRR =Internal rate of return: diskontna stopa koja vrijednost budućih primitaka svodi na 0 (nulu). To je približno najviša kamatna stopa koju projekt može podnijeti uz dane prihode i rashode. ** NSV = Neto sadašnja vrijednost: vrijednost serije budućih dobitaka svedena na sadašnju vrijednost po odreðenoj diskontnoj stopi. U ovom slučaju stopa je jednaka prosjeku stopa za tri vrste ulaganja. *** Povrat, g. =Broj godine projekta u kojoj kumulativna vrijednost dobitaka pokrije vrijednost ulaganja. Ulaganja po proizvodnom mjestu, koja uključuju investiciju za izgradnju i opremanje objekata te nabavu osnovnog stada jednaka su za simentalske i HF krave jer je potrebna jednaka oprema, a cijene junica se neznatno razlikuje. Kako je iz tablica vidljivo najniža ulaganja zahtijevaju Cuccette. Cuccette (mrežom zaštićene od vjetra i snijega) bi mogle biti prikladne za županiju (trebalo bi izgraditi jednu takvu farmu kao pilot projekt). Najprikladnije farme za mliječne krave (prikladne za životinje i relativno niska investicija) su staje vanjske klime. Ovisno o stupnju opremljenosti suvremenom opremom, investicija za takve farme iznosi 30.000 do 34.000 kn po proizvodnom mjestu (u ulaganja je uračunata i nabava visokobreðeih junica). Najviše kamatne stope koje krediti za ovakve farme mogu podnijeti nešto su više za HF nego za simentalske krave. Zbog nešto većeg prihoda po kravi HF pasmine neto sadašnja vrijednosti (NSV) veće su za projekte koji se odnose na HF pasminu. Potrebno vrijeme da se kredit otplati (vrijeme u kojem je kumulativni zbroj dobitaka jednak vrijednosti investicije) jednako je za HF i simentalsku pasminu i iznosi 5-6 godina. Kako je po sada važećem pravilniku o dodjeli kredita rok otplate 5 godina za objekte i opremu, a 3 godine za osnovno stado, dio investicije (20-30% ukupne vrijednosti investicije) trebali bi investitori pokriti vlastitim kapitalom. 434 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

2.3.1.2.3.3. Model korištenja pašnajaka u Parku prirode Lonjsko polje (G. Gugić, M. Posavi ) Izmeðu Zagreba i Nove Gradiške, uzduž većeg dijela Save, uspio se održati krajolik, koji je do druge polovice 19. stoljeća bio tipičan za mnoga srednjoeuropska područja. Danas se Srednja Posavina s periodički poplavljenim pašnjacima i nizinskim šumama, može označiti kao zadnji i jedinstveni primjer takvog sustava gospodarenja zemljom. Dio Posavine izmeðu Siska i Nove Gradiške je 1990. stavljen pod zaštitu. Park prirode Lonjsko polje obuhvaća 380 km 2 nizinskih poplavnih šuma i 120 km² pašnjaka. Kako tradicionalno pašarenje s izvornim pasminama krava, konja i svinja, kao i za Posavinu toliko tipični čardaci predstavljaju veliku kulturno-povijesnu vrijednost, svakako ih treba očuvati. Osim što ovo područje predstavlja veliku turističku atrakciju, veći dio pašnjaka može se koristiti na tradicionalan način i na taj način donositi značajnu ekonomsku dobit. S obzirom da te pašnjake uglavnom koriste hrvatske izvorne pasmine (posavski konj, turopoljska svinja, banijska šara svinja) ovakav način proizvodnog sustava ujedno predstavlja i zaštitu genetskih resursa managementom. Sustav pašarenja Bitan preduvjet za funkcioniranje pašarenja je postojanje pasmina domaćih životinja, koje su dorasle ekstremnim životnim uvjetima u Lonjskom polju. Nizinsko poplavno stanište i način stočarenja odreðuju poseban profil proizvodnosti upotrebljivih pasmina: životinje moraju biti dobre u iskorištavanju hrane, kako bi preživjele i sa slabo kvalitetnom hranom na pašnjacima. robusna konstitucija omogućuje životinjama preživljavanje pod patološki ekstremnim uvjetima močvarnog staništa. Osim toga životinje su se prije morale u svako doba godine držati na otvorenome, kada bi visoke vode na nekoliko tjedana poplavile štale. životinje moraju imati izrazito socijalno ponašanje. To je najbitniji preduvjet za uspješno ekstenzivno držanje stoke. Ovaj specijalni profil proizvodnosti se može ostvariti samo kod izvornih pasmina. Unatoč tome ove pasmine su sve ugroženije, jer proizvodnost tih pasmina ne zadovoljava današnje zahtjeve. Tradicionalno se na paši drže konji, goveda, svinje, a na pojedinim mjestima i guske. Ovce i koze - kao tipične brdske životinje - prema mišljenju domaćeg pučanstva u ovom području nemaju što tražiti. Dominantna pasmina goveda je domaći simentalac. Posavski konj je druga važna pasmina za održavanje i korištenje ovih pašnjaka. Posavski konj se vrlo dobro prilagodio na ekstremne uvjete riječnog močvarnog područja. Turopoljska svinja je izvorna pasmina svinja gornje i srednje Posavine i obilježje krajobraza već više od 230 godina. Na žalost ta je kasnozrela masna svinja ugrožena i pred izumiranjem. Ona je potisnuta od banijske šare (proizašla iz križanja turopoljske s pasminom Berkshire) a danas se križa uglavnom sa Duroc pasminom. Križanci banijske šare sa Durocom daje meso izuzetne kvalitete. Stoga jedan od uspješnih modela proizvodnje na ovom području može biti tzv. deprodukcija, što znači uzgoj turopoljskih i banjiskih šarih svinja u čistoj krvi i njihovo korištenje za križanje sa nerastovima Duroc pasmine. Za zaštitu prirode bi nestanak turopoljske svinje AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 435

značio težak udarac, jer samo ta pasmina može zbog svoje izdržljive kondicije koristiti sve površine koje su na raspolaganju za svinjsku ispašu, i to u svako doba godine. Pašnjačke površine Osnovno što se mora razlikovati je paša krupne stoke i paša sitne stoke (guske, svinje). Ispaša svinja se pri tome dijeli na poljsku i šumsku ispašu. Tablica 2.3.1. - 30. Pregled nešumskih pašnjačkih površina prema kategorijama vlasništva u gornjem djelu parka prirode Lonjsko polje. privatno mjesna zajednica skupština općine šumarija PIK mjesto ha mjesto ha mjesto ha mjesto ha mjesto ha Mužilovčica 5 Osekovo 1742,5 Čigoč 1527,5 Kutina 197,5 Gračenica 1172,5 Sjenokoša 272,5 Repušnica 770 Kratečko 567,5 Mužilovčica 5 Kutina 115 Lonja 37,5 Mužilovčica 122,5 Sjenokoša 45 Svinjičko 1057,5 Puska 15 Sjenokoša 167,5 Puska 25 Lonja 142,5 Čigoč 7,5 K.Velika 110 Puska 210 pošumljeno 337,5 2802,5 2095 382,5 2697,5 Gospodarski objekti sustava pašarenja Za optimalizaciju sustava pašarenja nužno je urediti sljedeće objekte: Putevi tjeranja stoke na ispašu. Krave muzare se moraju svaki dan iz sela, kroz voćnjake i oranice tjerati na pašnjak. Putevi su tako postavljeni da imaju sjenu od drveća, a trnovito grmlje (npr. glog) se koristi kao prirodna ograda za sprečavanje probijanja stoke na oranice. Kod salaša (vidi u nastavku) otpada dnevni hod krava muzara, jer se iste muzu na salašu. Plandišta. Lokalno stanovništvo tako nazivaju šumske otoke koji su na pašnjacima namjerno ostavljeni kao sjenovita područja za zaklon krupne stoke. Pogotovo konji bježe ljeti u ta plandišta, skrivajući se od obada. Za vrijeme podneva pastiri tjeraju i krave muzare u te zaklone. Bunari. Za krupnu stoku se postavljaju izdašniji bunari, po mogućnosti u blizini plandišta. Za svinje se voda izvlači iz običnih bunara u blizini svinjca i to u grabe, potoke ili riječice, a koji se provlače kroz nizinske poplavne šume. Bunari se ograðuju s ogradom kako svinje ne bi zatrpale bunarski otvor i onečistile vodu, pogotovo kada se po ljeti manji vodotoci sasuše i samo bunar daje vodu. Svinjci. Tamo gdje su svinje na ispaši uvijek se nalaze i svinjci, koji se od pamtivijeka rade od drveća i sijena, odnosno trske. Tipični šumski svinjac je ograðen (zatvoren) s tri strane, ali su bočne stranice tako napravljene da svinje (pogotovo krmače) mogu promatrati okolinu kroz otvore, i obratno, pastiri vide u svinjac, a da ne ometaju svinje i odojke. Na četvrtoj strani jedna letva služi kao zapreka prolaza koji vodi u malo ograðeno prednje dvorište. 436 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

U ogradi se najčešće nalaze i mala vrata za pastira i veliki, široki tor za nesmetano tjeranje krda iz obora. Ovisno o vrsti namjene razlikuju se dva tipa svinjaca: podijeljeni svinjac za suprasne krmače. običan svinjac s mjestom za spavanje, skupljanje i rad (npr. kastriranje nerastića). Materijal drvo i trska imaju i higijensku prednost: prilikom zaraznih bolesti pastiri ih jednostavno zapale. Slika 2.3.1-9. Drveni svinjac u Mužilovčici (foto: Goran Gugić) Salaš ili stan. Stare kućne zadruge održavale su u blizini šume takozvane salaše odnosno stanove. To je predstavljalo vanjski (izdvojeni ) dio imanja. Tamo su pastiri stanovali s blagom i od tuda su svaki dan tjerali stoku na ispašu, a svinje u šumu. Svinje su izvan vremena žirenja tjerane samo u šume koje okružuju salaš. Prevedeno u današnje doba radi se o nizinskoj verziji alpskog planinskog stočarstva. Hranilišta. U Lonjskom polju danas više ne postoje salaši odnosno stanovi. Oprema za hranjenje svinja je reducirana: uz šumske puteve su postavljeni obični stalci na koje se stavlja kukuruz (dovoljno visoko da ih poplava ne odnese), kako bi se ili na licu mjesta hranile ili dalje u šumi podijelile za hranjenje na predviðena mjesta (uloga meðuskladištenja ). AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 437

Montažne kolibe. Ako je u obližnjim šumama, npr. zbog kasnog mraza izostalo žirenje tada su se znala prevaliti udaljenosti i do 100 km kako bi se došlo u šume hrasta, bukve ili kestena koje su pogodne za žirenje. Za poboljšanje mobilnosti pastira isti su od kućnih zadruga bili opskrbljeni s pravim montažnim kolibama. Osim toga je zadruga slala svakih 14 dana, ili jednom mjesečno, vozilo koje je pastire opskrbljivalo sa najnužnijim stvarima. Nematerijalne sustavne komponente Za povijest šumarstva je naročito zanimljiv razvoj pravnih odnosa. Klasični dokument iz pred-feudalnog doba za hrvatsko-bosansko područje je Poljički statut iz godine 1440. Prema MIRKOVIĆU tada utvrðene odredbe o pašarenju u nekim selima i danas (1961.) imaju svoju važnost. Statut ne regulira samo prostornu raspodjelu već i vremensku podjelu korištenja šume i pašnjaka. Tako se npr. utvrðuje da ovce smiju tek nakon ispaše krupne stoke ići na polje. Statut treba shvatiti kao povijesni dokument koji ukazuje na činjenicu da pašnjaci nisu rezultat od stoke usmjerene sukcesije, već da su takvi krajolici aktivno oblikovani od čovjeka. Kombinacijski i interakcijski odnosi (sustavna dinamika) Već kod rasprave Poljičkog statuta bilo je naznačeno da postoji vremenska i prostorna organizacija ispaše. Pri tome se već ocrtavalo da nije pravilno za pojam pašarenje kao sinonim koristiti izraze koji se odnose na korištenje površine - pašnjak i šumski pašnjak. Pašarenje je dinamični sustav, koji ovisno o nužnosti povlači za sobom površine, koje ostatak ili pod promijenjenim uvjetima stoje izvan sustava. Ispaša krupne stoke Ispaša počinje kada je snijeg otopljen ili kada su pašnjaci toliko osušeni (vidi proljetni visoki vodostaj) da stoka može po njima hodati. Stanje ledine u tom pravcu nije kriterij, tako da se stoka često tjera na polje, a da trava nije dovoljno izrasla. U slučaju visokog proljetnog vodostaja stoka najprije pase na livadama, najkasnije do 1. svibnja. Tada se te livade moraju napustiti kako bi se do košnje mogle oporaviti. Košnja počinje 1. srpnja i traje do 15. kolovoza. Ali i nakon tog termina se mogu naći nepokošene površine, jer pored tjeranja stoke i poplava, često je nužna veća hitrost drugih poslova (npr. kasna ili vremenski ograničena berba uroda zbog poplava) što je dovoljan razlog da se termin košnje pomakne. Kasna košnja omogućuje izmeðu ostalog i samostalno osjemenjivanje livade (vidi ušteda vremena). Veći dio livada se zbog toga kosi samo jednom godišnje. Livade za košnju koje su poplavljene i muljevite kose se najkasnije, jer se to sijeno koristi samo kao hrana za konje. Kao hrana za krave muzare takvo sijeno otpada. Krupna stoka je na ispaši cijelo ljeto sve do kasne jeseni (prvi mrazevi) odnosno do novih poplava (listopad/studeni). Ali do poplave može doći i za vrijeme regularnog doba ispaše. Tada seljaci sa stokom moraju izbjegavati poplavljene livade i prelaziti na nepoplavljene, ili u tom razdoblju držati stoku u štali. U jesen nakon košnje, privatne livade postaju gmajne, i mogu se koristiti za ispašu stoke. To isto vrijedi i za oranice na kojima je obavljena žetva, a gdje se dopušta da ih u nastavku svinje pročiste od ostataka uroda. 438 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

U selima koja posjeduju velike gmajne, krave muzare su u razdoblju ispaše cijeli dan na pašnjaku. Seljaci se mijenjaju pri čuvanju stoke. Obračunska osnovica za broj dana koji se provodi na čuvanju, a koje jedan seljak mora odraditi, je broj njegove stoke koju je dao na pašu. Samo je na pašnjaku Osekovo još zaposlen profesionalni pastir. Ali i tu je u zamjenu jedan seljak stavljen na raspolaganje kao potpora. Seljaci u selima s pretežno privatnim pašnjacima tjeraju krave muzare od jutra do podneva na pašnjak, kako bi se za vrijeme podnevne vrućine kod kuće nahranila sa zelenilom ili sjenom. Oko 16 sati još jednom se tjeraju na pašu i tamo ostaju do navečer. U takvim selima ispaša je privatna stvar. Radni konji se na pašu vode samo po noći. Posavci su prije držali dosta veliki broj konja (nerijetko po 8 konja) jer su često bili prisiljeni zbog velikih voda, poljodjelske radove obaviti u vrlo kratkom vremenu. Danas posavski konj, na žalost, većim dijelom služi za proizvodnju salama. Ti "mesnati" konji su cijele godine bez nadzora na paši. Veći dio dana konji su zbog napasti obada u šumi ili u blizini šume. Samo u slučaju velikih ljetnih vrućina oni se dohranjuju sa sijenom. Za krupnu stoku su plandišta na nešumskim pašnjačkim površinama vrlo bitna. U ljeti daju životinjama zaklon od sunca i obada. Prema GUGIĆU u Parku prirode Lonjsko polje mogu se izvući tri osnovna oblika pašarenja: "Gmajna" U taj tip pašarenja spadaju sela čiji su pašnjaci u vlasništvu bivšeg društvenog sektora. Tim pašnjacima se zajednički gospodari. "Sjenokoša" U taj tip pašarenja ulaze sela koja imaju velike komplekse sjenokoša. Livadama se nakon 1. svibnja i nakon striženja, zajednički gospodari. Pri tome nije bitno da li je livada u privatnom ili u društvenom vlasništvu. U slučaju visokog vodostaja u ljetnom razdoblju sela se prebacuju sa "gmajnskog" oblika na sustav sjenokoše. "Poloj" U taj tip pašarenja ulaze sela kojima ne stoje na raspolaganju veća područja gmajne i koja zbog male veličine privatnih pašnjaka pribjegavaju korištenju nasipa, rubova putova, gajeva i inundacijskog prostora izmeðu starog nasipa i Save (tzv. poloj). Ovaj tip je naročito raširen u selima koja su pripadala bivšoj Vojnoj krajini. Ispaša svinja Zbog prostornog razloga može se na ovom mjestu samo kratko posvetiti ispaši svinja i žirenju. GUGIĆ (1992) ukazuje da svinje koriste sve prije navedene vrste šumskih zajednica, a ne samo hrastove šume. U proljeće (rano) kada je niska vegetacija još slabo razvijena, svinje pretražuju šume poljskog jasena, gdje u vodom napunjenim mikrodepresijama mogu naći dovoljno životinjskih bjelančevina. Tako dugo dok krupna stoka nije izišla na ispašu smiju se koristiti i nešumske pašnjačke površine, koje gotovo u cijelosti preruju. Na taj način se najvjerojatnije povećava vrijednost pašnjaka. Čim se na ispašu dovede krupna stoka, svinje, prema tradicionalnom pravilu, moraju napustiti nešumske pašnjačke površine jer rovanjem uništavaju za krupnu stoku važan travnati sloj. Tog starog običaja branjevine danas se rijetko tko pridržava. Meðutim, svinje same odlaze u vlažnija šumska područja kada se po ljeti pašnjaci isuše. U kasnu jesen se svinje tjeraju na AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 439

oranice kako bi obrstile polja od ostataka žetve i berbe. Tada pastiri moraju prijeći na sustav upravljanja stadom, to znači da pastir drži ukupan broj svinja na okupu. Inače, uobičajen oblik držanja ide u susret prirodnom ponašanju svinje. Srž čini krdo, koje je primarno sastavljeno od krmače i njezinog podmlatka. Iz krda uobičajeno proizlazi rod koji se sastoji od kastriranog mužjaka i ženskog podmlatka različite dobi. Pastiri sastavljaju više usko povezanih krda u tzv. jato. Osnovu jata čine u tom pravcu 6-8 iskusnih krmača sa svojim podmlatkom, tako da jedno jato u grubo čini oko 40-50 svinja. Pastiru su stare krmače stvarni kapital koji pokušava s brižnošću održati: one su ujedno i sredstvo proizvodnje i proizvod, te "management" cijelog jata stoji i pada s kvalitetom vodeće krmače; jer ona predaje doziv, na osnovu iskustva poznaje ona mjesta u šumi koja za vrijeme poplave nisu zahvaćena vodom, i ne traže pri uzgoju prasadi, nasuprot mladim nazimicama, veću njegu. Osim toga drže jato na okupu i tako u višestrukom smislu imaju stabilizirajuću funkciju. Cjelokupno stado jednog pastira se sastoji od više jata koja su prostorno meðusobno razdvojena (u šumi rasporeðena). Svako jato pokazuje izrazito teritorijalno ponašanje. Svinje iz različitih jata se meðusobno ne trpe. Iz toga proizlazi za upravljanje sustava više važnih zaključaka. Pastir će gdje god je to moguće dati prednost podjeli krda u jata, jer se na taj način smanjuje potreba za nadzorom. Potreba za nadzorom izrazito raste ako cijelo stado mora čuvati na okupu, a stupanj kontroliranog utjecaja raste. Pastir će težiti kontroli uvijek gdje ona ima prednost i sve svinje po mogućnosti čuvati u jednom stadu; npr. kada ih tjera na oranicu, na prodaju ili strane šumske prostore na žirenje. Opterećenje radnog kapaciteta pastira kod sustava upravljanjem stadom je ovisno o broju svinja, a kod sustava upravljanja jatom to ovisi o broju jata. Iz toga proizlazi da jedan pastir može sustavom upravljanja jatom držati mnogo više svinja nego sustavom upravljanja stadom. Prema vlastitim promatranjima pri težim terenskim uvjetima u polju granični kapacitet jednog pastira je 8-10 jata. Uvjetovano teritorijalnim ponašanjem svinja površina se svodi na 800-1000 ha, koje pastir u kritičnim vremenima mora dnevno propješačiti. Da bi se opisani sustav pašarenja mogao uspješno organizirati treba riješiti niz gorućih problema i provesti slijedeće mjere: onemogućiti nekontroliran pristup polju odrediti tko upravlja pašnjačkim površinama obavljati stalnu edukaciju lokalnog stanovništva (uzgoj životinja, gospodarenje, seoski turizam) izgraditi jednostavne (tradicionalne) objekte za životinje 2.3.1.2.3.4. Projekcija razvitka govedarske proizvodnje Zbog nedostane proizvodnje mlijeka i goveðeg mesa, govedarstvu je u ovoj studiji dato posebno važno mjesto. Govedarstvo u stočarskoj proizvodnji inače ima posebno važnu ulogu zbog: krave su preživači te mogu koristiti jeftinu hranu i nisu konkurent u hrani čovjeku 440 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

mlijeko predstavlja živežnu namirnicu bez koje je opstanak čovjeka nezamisliv Pored toga govedo ima vrlo važnu ulogu u održavanju strukture i plodnosti tla preko stajskog gnoja. Stanje govedarske proizvodnje na području Županije izuzetno je loše. Seljačka gospodarstva Sisačko-moslavačke županije su izrazito siromašna na zemljištu i kapitalu, a proizvodnju karakteriziraju mali tržni viškovi. U većini slučajeva proizvodnja se odvija na razini zadovoljavanja vlastitih potreba. Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstva iznosi svega 3.8 ha. Osim što je prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta mala, posjedi su jako rasparcelirani. Tako ove dvije karakteristike (mali posjed i rasparceliranost posjeda) predstavljaju glavni ograničavajući čimbenik u stvaranju modernih obiteljskih gospodarstava sa govedarskom proizvodnjom. Izlaz iz ove situacije može predstavljati prodaja bivše društvene zemlje perspektivnijim, mlaðim gospodarstvima uz povoljne dugoročne kredite. Samo u tom slučaju može se računati na intenzivan razvoj govedarske proizvodnje organizirane na obiteljskim gospodarstvima veličine 20-50 krava. Osim sitnog i rasparceliranog posjeda prosječan veličina govedarskih farmi je svega 2-3 krave. Dodatno procijenjena prosječna proizvodnja mlijeka po kravi godišnje iznosi svega 2000 litara što je 40% genetskog kapaciteta našeg simentalca. Slično kao i kod mlijeka i u proizvodnji goveðeg mesa genetski potencijal rasta nedovoljno se iskorištava. Naime, osim što se preveliki dio teladi kolje već sa 120-150 kg tjelesne mase i tov junadi je krajnje neefikasno organiziran. Završne težine muške junadi u tovu iznose 450-500 kg (umjesto 600-650) a hranidba junadi je ekstremno skupa (preveliki udio skupog koncentrata u tovu). Navedeni rezultati pokazuju da je iskorištavanje genetskog kapaciteta izuzetno loše, ali istovremeno pružaju mogućnost značajnog povećanja proizvodnje mlijeka primjenom pravilnog managementa i suvremenih tehnoloških rješenja. Uzrok ovako lošeg iskorištavanja genetskih kapaciteta je loš management farmi, neadekvatna hranidba, i loš smještaj (loši zoohigijenski uvjeti) krava. Stalna edukacija proizvoðača je stoga neophodna. Osim što uzgajatelji ne poznaju suvremenu tehnologiju, često puta nisu upućeni ni u temeljna načela hranidbe mliječnih krava, pogrešno hrane krave u suhostaju, ne pripremaju ih za laktaciju pa krave u ranoj laktaciji u pravilu gladuju. Situaciju značajno pogoršava i management uzgoja teladi u najranijoj dobi, jer se telad hrani gotovo isključivo punomasnim svježim mlijekom u velikim količinama (500-1000 l po teletu), iako punomasno mlijeko predstavlja najskuplju hranu za telad. Stoga kao tržni višak ostaje svega nešto preko 1500 l mlijeka po kravi godišnje. Prosječnu potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda po stanovniku Sisačko- moslavačke županije, daleko manja od europskog prosjeka. Isto tako je i prosječna potrošnja goveðeg mesa daleko ispod razine potrošnje u razvijenim zemljama. S obzirom na sve navedeno u govedarskoj su proizvodnji potrebne radikalne promjene. Kako su govedarsku proizvodnju potrebna velika investicijska ulaganja, farma mora imati dobar management koji će osigurati visoku produktivnost rada i optimalno iskorištavanje genetskih kapaciteta životinja. Genetski kapaciteti krava za proizvodnju mlijeka moraju biti visoki (simentalac 5000 l, smeðe govedo 5500-6000 l, a Holstein-Friesian 8000-9000 l mlijeka u laktaciji). Uzgojem visoko proizvodnih krava za mlijeko smanjuje ukupan broj krava što znači manji broj teladi za tov. Sadašnju pasminsku strukturu (95% simentalca i 5% HF) biti će zbog visokih cijena mlijeka teško održati. Interes uzgajatelja za visoko-mliječnim AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 441

pasminama (HF) biti će sve izraženiji, jer ih većina razmišlja kratkoročno. Naime uvažavajući postojeće proizvodne i tržišne uvjete, znanje i iskustvo uzgajatelja te činjenicu da je simentalac plastični genom podjednako dobar za proizvodnju mlijeka i mesa simentalac je idealna pasmina za Sisačko-moslavačku županiju. Stoga preporučamo da se prilikom davanja potpora i kredita prednost daje uzgajateljima koji žele ovu pasminu. HF pasmina se može preporučiti samo onim uzgajateljima koji imaju dovoljno znanja i iskustva da mogu osigurati uvjete za visoku proizvodnju mlijeka. Pored dvije navedene pasmine za područje županije prikladne su i smeða pasmina, Red Holstein i Montbeliard, ali ove pasmine neće činiti značajniji dio populacije. Red Holstein i Montbeliard prikladne su pasmine za popravljanje mliječnih svojstava simentalske pasmine (melioracijsko križanje). Kako je već ranije spomenuto glavni ograničavajući čimbenik razvoja govedarstva Sisačkomoslavačke županije predstavlja veličina farme i posjeda obiteljskih gospodarstava. Najviše (više od 90%) je gospodarstava sa 1-3 krave, na kojima se danas nalazi oko 16500 krava, s niskom proizvodnjom i malim tržnim viškovima. To su uglavnom staračka gospodarstva čiji će se broj u budućnosti drastično smanjivati, a jedan dio će se transformirati u veće farme (4-6 krava). Preostalih 10% gospodarstava predstavljaju farme sa više od 3 krave. Da bi se proizvodnja mlijeka na području Županije povećala treba poduzeti slijedeće mjere: Edukacija stočara nameće se kao jedan od prioritetnih zadataka. Suvremena proizvodnja mlijeka vrlo je zahtjevna u pogledu znanja (reprodukcije, hranidbe) i vještina (kompjuterizirani management). Kako je znanje proizvoðača mlijeka vrlo skromno potrebna je njihova stalna edukacija. Za edukaciju praktičara bilo bi dobro sagraditi edukacijsku farmu (primjer Poleve kod Čakovca). Uzgajatelji se moraju udruživati u Udruge uzgajatelja kako bi mogli utjecati na uzgojne programe za pojedine pasmine, nabavu kvalitetnog sjemena rasplodnjaka, organizirati aukcijske prodaje rasplodnog materijala, izložbe goveda i dr. Suradnja s HSSC-om mora biti efikasnija i materijalno potpomognuta. Poboljšati management malih farmi (4-6 krava). Ovakva gospodarstva baviti će se pored proizvodnjom mlijeka i drugim djelatnostima (tovom vlastite junadi, proizvodnjom i tovom prasadi i dr.). Proizvodnja bi se na ovim malim farmama odvijala u postojećim objektima, koje bi takoðer trebalo adaptirati da bi se postigli optimalni uvjeti držanja krava (mikroklima) i racionalizacija radnih operacija. Proizvodnju mlijeka i mesa treba organizirati po principu low input husbandry, što znači da u proizvodnji treba koristiti jeftinu voluminoznu hranu proizvedenu na vlastitom gospodarstvu. Najprikladnija pasmina za ovakve farme je simentalac. Kvalitetnom voluminoznom hranom (paša, travna silaža, kukuruzna silaža i sijeno) mogu se pokriti sve potrebe krava do razine proizvodnje od 3000-4000 l mlijeka po kravi godišnje. Jedina komponenta obroka koja se u ovakvom sustavu mora kupovati je mineralni dodatak. Prema podacima HSSC na području županije danas ima oko 250 farmi veličine 4-6 krava. Naša je procjena da ćemo 2010. godine na području Županije imati 1500 takvih malih farmi, s ukupno 7500 krava. Minimalna ukupna proizvodnja mlijeka na tim farmama (prosječna proizvodnja 442 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

minimalno 3000 l mlijeka po kravi godišnje) iznosila bi 22.500.000 l godišnje. Istovremeno na tim se farmama može proizvesti i 1875 t goveðeg mesa (tov vlastite junadi i meso izlučenih krava). Pored ovih malih farmi još uvijek će ostati dosta gospodarstva sa 1-3 krave. Danas na području Županije ima oko 6800 takvih gospodarstava. Naša je procjena da do 2010. ostati još oko 3600 takvih gospodarstava s ukupno 6000 krava. Ukupna proizvodnja mlijeka na tim gospodarstvima iznosit će 15.000.000 l, a proizvodnja mesa ca. 1440 t. Poboljšati management, te povećati i adaptirati farme koje sada imaju više od 6 krava. Takvih farmi sada ima ca. 170, od kojih je samo 22 većih od 16 krava s objektima za držanje koji ne zahtijevaju veću adaptaciju. Na preostalih 148 farmi adaptacija nije moguća (zbog veličine postojećeg objekta, zbog lokacije ili dotrajalosti), već treba graditi nove objekte. Da bi se zadovoljile potrebe na mlijeku za stanovništvo županije trebalo bi izgraditi 200 novih mliječnih farmi (veličine 20 do 60 krava) pa bi ukupan broj takvih modernijih farmi bio oko 222. Većina novosagraðenih staja trebala bi biti tipa vanjske klime. Veličina farmi kretala bi se od 20 do 60 krava, ovisno o poljoprivrednoj površini s kojom gospodarstvo raspolaže. Nove farme moraju se graditi što jeftinije (staje vanjske klime), da bi se kapital mogao ulagati u suvremenu opremu koja omogućuje visoku proizvodnju mlijeka. Minimalni zahtjev je da gospodarstvo ima dovoljno zemlje da može proizvesti svu potrebnu voluminoznu hranu i zrnje žitarica. Idealno bi bilo da gospodarstvo uz farmu ima 0.4 ha pašnjaka koji bi se koristio pregonski u pašno-košnom sustavu. Uz pašnjak potrebno je 0.4 ha oranica po kravi. Oranične površine koristile bi se za proizvodnju kukuruzne silaže, krmnog bilja i žitarica. To praktički znači da jedna farma veličine 20 krava s pripadajućim podmlatkom (ukupno oko 40 UG) treba imati minimalno 16 ha zemlje, dok jedna farma veličine 50 krava s pripadajućim podmlatkom (ukupno oko 100 UG) treba imati minimalno 40 ha zemlje. Od navedenih 222 novih farmi 172 bi ih trebalo uzgajati simentalsko govedo a ostalih 50 Holstein-Friesian pasminu. Farme sa simentalcem (ukupno 5160 krava) moraju proizvoditi minimalno 5000 l mlijeka po kravi u laktaciji, što znači ukupno 25.800.000 l mlijeka godišnje. Navedene farme sa simentalskim govedom (172 farmi x 30 krava = 5160 krava) bavile bi se i tovom junadi do većih završnih težina 600-650 kg, te bi ukupno proizvele oko 1367 t goveðeg mesa (junetine i govedine izlučenih krava). Na 50 preostalih farmi uzgajale bi se krave HF pasmine (ukupno 2000 krava) s prosječnom proizvodnjom 7500 l mlijeka u laktaciji. Te bi farme godišnje proizvele ukupno 15.000.000 l mlijeka i 116 t teletine. Pasminska struktura govedarstva Sisačko moslavačke županije izgledala bi ovako: Pasmina Broj krava % od ukupnog broja Simentalac Holstein-Friesian 18.660 2.000 90.3 9.7 Ukupno 20.660 100 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 443

Struktura farmi te proizvodnja mlijeka i mesa prikazana je slijedećom shemom: PROIZVODNJA MLIJEKA 50 specijaliziranih mliječnih farmi sa HF kravama 2000 krava x7500 l = 15.000.000 l mlijeka 172 suvremene farme sa simentalskim kravama 5160 krava x5000 l = 25.800.000 l mlijeka 1500 malih farmi sa 4-6 simentalskih krava 7500 krava x3000 l = 22.500.000 l mlijeka 3600 malih farmi sa 1-3 simentalskih krava 6000 krava x2500 l = 15.000.000 l mlijeka PROIZVODNJA GOVEÐEG MESA Specijalizirane mliječne farme sa HF (teletina izlučena i škartirana Suvremene farme sa simentalskim kravama (junetina i govedina Male farme sa 4-6 simentalskih krava (junetina i govedina izlučenih Male farme sa 1-3 simentalskih krava (junetina i govedina izlučenih grla) izlučenih grla) grla ) grla ) Ukupno = 116 t Ukupno = 1367 t Ukupno = 1875 t Ukupno = 1440 t Kako je iz prikaza vidljivo na ukupno 5322 farme (220 modernih obiteljskih farmi, 1500 malih farmi s 4-6 krava, 3600 malih farmi s 1-3 krave) proizvodilo bi se ukupno 78.300.000 litara mlijeka. Predviðena potrošnja županije u 2010. godini iznosit će 55.660.000 litara. Višak mlijeka plasirati će na tržište izvan Županije jer Hrvatskoj još uvijek nedostaje oko 150 milijuna litara mlijeka. Osim toga potrošnja mlijeka u Županiji i dalje će rasti s porastom standarda stanovništva. Nadalje, predviðena integracija Hrvatske u EU (u slijedećih 5-10 godina) nužno donosi sa sobom i mliječne kvote. Kako je polazište za odreðivanje kvota zatečeno stanje, cilj nam mora biti proizvoditi što više mlijeka (barem postići samodostatnost vlastitog tržišta). Ukupna količina goveðeg mesa koja bi se mogla proizvesti u populaciji planiranog broja (20660 krava) mliječnih i kombiniranih pasmina iznosila bi 4798 t (18.9 kg po stanovniku godišnje). Navedenom proizvodnjom goveðeg mesa dostigla bi se prijeratna proizvodnja i potrošnja koja je iznosila 18.6 kg po stanovniku. Stoga jača introdukcija mesnih pasmina neće biti potrebna. Meðutim, s obzirom na velike mogućnosti za izvoz mlade junetine (Baby Beef u sustavu krava tele) županija bi trebala podržavati programe proizvodnje mlade govedine. Uvjeti za proizvodnju mesa s mesnim pasminama u sustavu krava-tele izvanredni su u pojedinim područjima (Banovina) Sisačko-moslavačke županije. Pasmine koje dolaze u obzir za tov su simentalac, Charolais i Limousin, Angus i različiti križanci simentalca s mesnim pasminama. Većina junadi može izvesti nakon odbića (10 mjeseci starosti) s prosječnom težinom 300-330 kg, dok se manji dio može nastaviti toviti do većih završnih težina (600-650 kg žive vage). Poboljšati management uzgoja teladi, naročito u prva tri mjeseca. Telad hraniti umjerenim količinama tekuće hrane (odmah nakon kolostralnog razdoblja, uz eventualne male količine mlijeka, početi telad hraniti mliječnim nadomjestkom) uz pravodoban prijelaz na krutu hranu (teladsko sijeno i starter). Na taj način moguće je uštediti ogromna sredstva (ca. 1300 kn po teletu što bi za ukupan predviðen broj od 20660 krava, iznosilo 26.858.000 kn godišnje) jer je mlijeko najskuplja hrana za telad. Ukoliko se primjeni pravilan 444 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

management uzgoja teladi kao tržni višak ostalo bi 600-800 l mlijeka više po kravi godišnje, telad bi umjereno (optimalno) prirastala i rasla pa bi rezultati tova i uzgoja bili puno bolji. Govedarska proizvodnja po principima biološke proizvodnje mogla bi se takoðer organizirati na području Županije (Lonjsko polje, Banovina). Ovakvom se proizvodnjom može baviti manji broj uzgajatelja koji mogu zadovoljiti tražene uvjete iz pravilnika IFOAMa i BIOS-a. Posebno interesantna je proizvodnja i prerada mlijeka u tzv. ŠKOLSKO MLIJEK0. Za ovu vrstu proizvodnje potreban je mali pasterizator i punionca u bočice od 2.5 dl. Krave se moraju držati i hraniti po principima biološke proizvodnje, a mlijeko mora zadovoljavati vrlo stroge kriterije u pogledu kvalitete i higijenske ispravnosti. Mlijeko je namijenjeno djeci u školama i dječjim vrtićima. Pod pojmom BEEF NATUR podrazumijeva se proizvodnja mlade junetine (dob 10 mj. tjelesne mase 300-330 kg) u sustavu krava tele po principima biološke proizvodnje. U Austriji i Njemačkoj ovakva vrsta proizvodnje obično se provodi s križanom teladi (simentalac sa Limousenom ili Angusom). Krave se hrane travnom silažom i sijenom (po zimi) te pašom (po ljeti) uz male (maksimalno 20% obroka) količine koncentrirane hrane. Telad siše krave (majke) svih 10 mjeseci i dodatno jede samo travu i sijeno. Farme koje se bave ovakvom proizvodnjom imaju malu klaonicu i hladnjaču i najčešće prodaju meso (30-40% skuplje od obične junetine) na dvorištu. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 445

2.3.1.3. Gospodarska ocjena predloženih modela ustroja govedarstva (Z. Grgić) Opći model proizvodnje mlijeka u gospodarstvu Temeljne pretpostavke zasnivanje farme mliječnih goveda predloženog kapaciteta su raspolaganje odreðenim poljoprivrednim površinama, poljoprivrednom mehanizacijom, stajskim i pratećim objektima, te kvalitetnim osnovnim stadom. Za uspješno zasnivanje farme s 50-ak muznih grla potrebno je u ovom području imati oko 50 ha poljoprivrednih površina. Oko 20 ha bi činili pregonski pašnjaci, te livade za spremanje sijena i sjenaže. Ostale površine se odnose na potrebe vlastite proizvodnje žitarica, kukuruza i kukuruzne silaže. Tablica 2.3.1. - 31. Visina i struktura ulaganja Iznos Kn % Gospodarski objekt (staja) 309.749 26,70 Pomoćni objekti 90.248 7,78 Betonirano gnojište 49.586 4,27 Horizontalni silos 40.662 3,50 Poljoprivredna mehanizacija 243.750 21,01 Traktor 134.550 11,60 Okretač sijena 12.480 1,08 Sakupljač sijena 17.940 1,55 Samoutovarna prikolica 33.150 2,86 Silokombajn-vučeni 45.630 3,93 Osnovno stado 475.000 40,94 Steone junice 475.000 40,94 Oprema za krave 41.500 3,58 Muzna oprema 32.800 2,83 Hladionik za mlijeko (1.500 litara) 8.700 0,75 S V E U K U P N O 1.160.247 100 Ukupna ulaganja u farmu navedenih obilježja su oko 1,16 milijuna kuna. Najveći dio ulaganja (preko 40%) čine troškovi nabavke kvalitetnog osnovnog stada. Gotovo 310 tisuća kuna (26,7% investicije) se odnosi na izgradnju staje za goveda, a troškovi potrebne mehanizacije su preko 243 tisuće kuna (21,1% investicije). Ukupni prihod poslovanja farme čine vrijednost prodanog mlijeka i državna naknada za držanje uzgojno valjanog pomlatka umatičenih grla. Prosječna otkupna cijena mlijeka s uračunatom državnom premijom je oko 2,15 kuna. Ukupni prihodi farme su oko 719 tisuća kuna. Troškovi hrane predstavljaju najveći dio troškova proizvodnje. Za rentabilnu proizvodnju farme nužna je proizvodnja vlastite stočne hrane, a kupljena hrana se odnosi na specifične potrebe vitaminsko-mineralnih dodataka i smjesa za krave pojedinim fazama proizvodnje, te rasplodni pomladak. Ukupni rashodi su preko 406 tisuća kuna, pa je očekivani bruto dobitak oko 312 tisuća kuna. Pretpostavljeni neto dobitak za vrijeme punog poslovanja farme je gotovo 250 tisuća kuna. 446 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1. - 32. Proračun dobiti pri punom poslovanju farme Opis kuna Ukupni prihod 719.000 mlijeko (300.000 litara) 645.000 državna naknada (1.480 kn/grlo) 74.000 Troškovi proizvodnje 350.268 Kupljena hrana 34.423 Vlastita hrana 240.685 Veterinarske usluge 11.800 Vlastiti rad (3 uposlena) 63.360 Amortizacija 43.771 Objekti 20.000 Strojevi i oprema 23.771 Investicijsko održavanje 12.557 Ukupni rashodi 406.596 Bruto dobitak 312.404 Porez 62.481 Neto dobitak 249.923 Osiguranje navedenih pretpostavki zasnivanja mliječne farme, te dosljedno provoðenje prikazanih načela suvremene proizvodnje mlijeka trebalo bi u današnjim gospodarskim uvjetima u potpunosti opravdati visoka ulaganja u predloženom modelu proizvodnje mlijeka. Može se pretpostaviti kako će u skorašnjoj budućnosti, u gospodarskim uvjetima pri očekivanoj integraciji hrvatske poljoprivrede u europske i svjetske trgovinske tokove, predloženi model proizvodnje mlijeka biti minimalni okvir ekonomski uspješne proizvodnje. Naime, na suvremenim mliječnim farmama iznad 50-60 muznih grla u osnovnom stadu može se i u očekivanim lošijim gospodarskim uvjetima proizvodnje mlijeka zadržati gospodarska učinkovitost i poslovno širenje farme. Opći model proizvodnje tovne junadi u gospodarstvu Prema izloženim tehničkim obilježjima suvremenih tovilišta junadi proračunata su tovilišta (modelska rješenja) primjerena obiteljskim gospodarstvima i poduzetnicima na ovom području. Radi se o tovilištu zatvorenog tipa ili poluzatvorenog tipa, s držanjem na dubokoj stelji. Dio poda u staji za junad u početnom tovu (predtovu) bit će pod rešetkama. Proračunata su ulaganja, tehnološki normativi i gospodarska učinkovitost tova 100, 200 i 300 grla u turnusu. Faza predtova traje oko 150 dana, kada utovljena junad ima masu 200-250 kg. Puni tov traje prosječno oko 205 dana, do mase 450-500 kg. Odmor objekta je preostalih 10-ak dana. U staji kapaciteta 100 grla u turnusu se s uračunatim gubitkom od 2% godišnje proizvede oko 166 tovljenika. Pretpostavljeno je da se u tovu koriste u nas uobičajena telad simentalske pasmine koja imaju prilično dobra proizvodna svojstva. Nije razmatrano korištenje znatno kvalitetnijih mesnih pasmina čija nabavka još nije dovoljno dobro organizirana da bi se osigurala kontinuirana proizvodnja u našim uvjetima značajno velikih farmi. Nužni tehnički preduvjeti za ostvarenje prikazanih projekata su raspolaganje dostatnim poljoprivrednim površinama, objektima i opremom, te mogućnost nabavke teladi za tov (kooperanti ili specijalizirani dobavljači). Za proizvodnju vlastite stočne hrane je prema preporučenim kapacitetima farme potrebno raspolagati s najmanje 50, 80 i 120 ha poljoprivrednih površina. Pritom prosječno 40, 60 i 90 ha čine oranične površine za proizvodnju žitarica, kukuruza u zrnu i silažni kukuruz, a preostale površine se koriste za dobivanje sijena i sjenaže. Navedene površine treba uzeti vrlo uopćeno, jer temelje se na AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 447

prosječnim proizvodnim rezultatima u Kontintalnoj regiji Hrvatske. U proizvodnji vlastite stočne hrane se koristi uobičajena poljoprivredna mehanizacija: traktor s priključcima za obradu tla i njegu kultura, oprema za sijeno, silokombajn, transportna sredstva i sl. Za navedene modele su prosječna ulaganja od 717.020 do 1,535.232. kuna. S porastom kapaciteta tovilišta povećava se udio troškova za nabavku prvog turnusa tovljenika. Tablica 2.3.1. - 33. Pregled ulaganja u tovilište junadi (u kunama) Opis /kapacitet tovilišta 100 200 300 Graðevinski objekti 289.000 421.940 537.130 Turnus tovljenika 240.000 480.000 720.000 Oprema 188.020 233.008 278.102 Boksovi 53.900 67.375 82.198 Ograde 45.700 61.238 77.772 Pojilice 11.300 12.995 15.594 Podne rešetke 47.600 61.880 73.018 Pokretna rampa 15.840 15.840 15.840 Mosna vaga 13.680 13.680 13.680 U K U P N O 717.020 1.134.948 1.535.232 Za proizvodnju vlastite stočne hrane se na farmi manjeg kapaciteta može koristiti u nas uobičajena poljoprivredna mehanizacija, a pri specifičnim radnim postupcima (siliranje, kombajniranje i sl.) se koriste tuðe usluge. No, za farme većeg kapaciteta se preporučuje nabavka specijaliziranih strojeva i opreme. Ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju su oko 500 tisuća kuna. Troškovi nabavke predložene mehanizacije predstavljaju bolji odnos cijene i mogućnosti, jer su strojevi i oprema izabrani tako da zadovolje potrebe farme. Nabavka kvalitetnije mehanizacije za ovu namjenu može biti i dvostruko veća. Odabrana mehanizacija osigura pravovremeno i kvalitetno pripremanje vlastite stočne hrane bez koje ne može biti ekonomski uspješnog tova. Predviðeno je da na farmi prema predloženim kapacitetima bude stalno uposleno 2, 3 i 5 radnika. Prema mjerilima suvremene proizvodnje ovaj broj stalno uposlenih može podmiriti veći dio radnih potreba farme (rad u staji i na poljoprivrednim površinama). Za odreðene radne postupke će se koristiti sezonska radna snaga. Prema prosječnim normativima je proračunat obrt stada i prirast u tovilištu. U predtov godišnje u dva ciklusa ulazi telad prosječne mase oko 120 kg. Obrt stada u pravom tovu je oko 1,65. Dakle, nepotpuna dva ciklusa tova. Pritom se muška grla tove do mase od oko 500 kg, a ženska grla do mase od oko 450 kg. 448 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1. - 34. Proizvodna obilježja farme Kapacitet tovilišta jedinica 100 200 300 Predtov muških grla grlo 70 140 210 ženskih grla grlo 30 60 90 Tov trajanje tova muških grla dana 215 215 215 ženskih grla dana 190 190 190 Proizvodnja (neto) muških grla grla 111 222 333 ženskih grla grla 55 128 192 Proizvodnja (prirast) muških grla kg 42.180 84.360 126.540 ženskih grla kg 18.150 42.240 63.360 ukupno kg 60.330 126.600 189.900 Nakon početne godine ulaganja već u drugoj godini se pri uvjetima osiguranja potrebnih poljoprivrednih površina i kvalitetnih grla na ulasku u tov može očekivati puno poslovanje farme. U prihode je osim vrijednosti prodane junadi uračunat iznos državnih poticaja. Tablica 2.3.1. - 35. Proračun dobiti i gubitka farme (u kunama) Opis/ kapacitet farme 100 200 300 Ukupni prihod 1.340.370 2680740 4021110 Vrijednost proizvodnje 1.264.500 2.529.000 3.793.500 Državni poticaji 75.870 151.740 227.610 Troškovi proizvodnje 1.070.397 1.984.072 3.140.482 Troškovi materijala 955.428 1.805.934 2.846.404 Ulaz teladi 420.000 840.000 1.260.000 Kupljena stočna hrana 98.600 202.130 380.004 Vlastita stočna hrana 401.800 703.150 1.110.977 Pomoćni materijal 25.020 42.548 65.603 Lijekovi 10.008 18.106 29.820 Troškovi rada 114.969 178.138 294.078 Vlastite usluge 88.704 133.056 221.760 Tuðe usluge 13.475 23.851 37.923 Veterinarske usluge 12.790 21.231 34.395 Amortizacija objekta i opreme 33.252 44.398 54.667 Investicijsko održavanje 8.531 11.210 13.714 Ostali neizravni troškovi 53.520 99.204 157.024 Troškovi poslovanja 1.165.699 2.138.883 3.365.887 Bruto dobitak 174.671 541.857 655.223 Porez 61.135 189.650 229.328 Neto dobitak 113.536 352.207 425.895 Glavne pretpostavke uspješnog i brzog razvitka stočne proizvodnje u nas su kreditiranje manjih i srednjih klaonica, te objekata za tov teladi i junadi privatnih poljoprivrednika, te omogućavanje poljoprivrednicima da koriste veće obradive površine i livade neophodne za proizvodnju krmne hrane na kojoj počiva suvremena tehnologija intenzivnog tova goveda. Danas je okrupnjavanje poljoprivrednih površina unutar poljoprivrednih gospodarstava omogućeno uzimanjem u zakup ili kupnjom poljoprivrednog zemljišta kojem je vlasnik Republika Hrvatska, a sadašnji uživaoci su najčešće nekadašnja društvena poduzeća koja AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 449

danas koriste takve površine nedovoljno i na neodgovarajući način. Novčani poticaj proizvoðačima prema odredbama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu isplaćivat će se za utovljenu junad od 450-700 kg žive mase na temelju obračuna uvjetnog grla mase 500 kg. Novčani poticaji iznose za utovljena junad 450,00 kn po grlu ( na strateškom području 700,00 kn po grlu). Ocjena različitih modela držanja goveda u gospodarstvu U tehnološkom dijelu Studije prikazana su različita tehnička rješenja pri zasnivanju i poslovanju farme. Različita ulaganja, te usmjeravanje proizvodnje (mlijeko, meso, rasplodne junice) utječu na značajne razlike u ustrojstvu i gospodarskoj učinkovitosti govedarske proizvodnje u obiteljskom gospodarstvu. Tako su proračunati modeli držanja goveda Holstein-frisien i Simentalske pasmine s predložena tri tipa objekata za držanje(uobičajeni zatvoreni objekt, objekt s vanjskom klimom i boksovima, te otvoreni natkriveni objekt cuccette). Pri proračunavanju je za Holstein pasminu predviðena proizvodnja mlijeka i rasplodnih junica, a za simentalsku pasminu je predviðena proizvodnja mlijeka i rasplodnih junica, te proizvodnja mlijeka i tov vlastite teladi. Za sve ocijenjene modele u gospodarstvu predviðena je proizvodnja vlastite stočne hrane, a ekonomski učinci su odreðeni na temelju visine ulaganja u preporučene modele, prosječnom proizvodnjom i prihodima, te proizvodnim troškovima. Korišteni su tehnološki normativi (struktura i utrošci hrane po grlu u proizvodnji i tovu) dobiveni u tehnološkom dijelu Studije. Najvažniji su: prirodi i cijene koštanja u proizvodnji vlastite stočne hrane, utrošci rada i materijala, te amortizacija osnovnih sredstava u poljoprivredi. Proračuni su raðeni prema modelu gospodarstva B u dijelu Studije o ustrojstvu gospodarstva i gospodarskoj ocjeni ratarske proizvodnje. Osnovnim sredstvima su dodana ulaganja u poljoprivredne objekte i osnovno stado iz predloženog općeg modela proizvodnje mlijeka u gospodarstvu. Kao najniža prihvatljiva razina proizvodnje uzeto je osnovno stado od 30 rasplodnih grla s podmlatkom. Pri preporučenoj proizvodnji se ostvaruju dohodak dostatan za ekonomski prihvatljivo poslovanje cijelog gospodarstva u našim prosječnim uvjetima. Model proizvodnje mlijeka (Holstein, 30 grla) Model se temelji na prodaji proizvedenog mlijeka i muške teladi mase oko 120 kg. Prosječna proizvodnja po grlu je 6.000 kg mlijeka godišnje. Prema metodologiji navedenoj za modele ratarske proizvodnje (obračun cijene koštanja, izdataka i ukupnih troškova, te ekonomičnosti Ek1 i Ek2) dobiveni su prosječni pokazatelji za različite tipove objekta na farmi. Svi ispitani modeli omogućuju dobru uposlenost 2 stalna radnika, dostatni dohodak za poslovanje gospodarstva i punu učinkovitost ulaganja. U okviru poslovanja gospodarstva se naveća ekonomičnost ostvaruje tipom otvorenog natkrivenog objekta cuccette. 450 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1. - 36. Proračun gospodarskih rezultata različitih tipova farme (u kunama) Opis / Tip objekta Masivna staja Otvoreni objekt Cuccette Prihodi 506.520 506.520 506.520 Ukupni troškovi 342.678 328.468 320.193 Izdaci (materijal i usluge) 223.500 223.500 223.500 Amortizacija 73.818 67.168 58.893 Vlastiti rad 45.360 37.800 37.800 Bruto dohodak 209.203 215.853 224.128 Bruto dobitak 163.843 178.053 186.328 Ekonomičnost Ek1 2,27 2,27 2,27 Ek2 1,48 1,54 1,58 Izvor: Vlastita istraživanja Proračunom učinkovitosti na različitim razinama godišnje proizvodnje mlijeka vidljivo je da se bez većeg pojačanja troškova rada i ulaganja u osnovna sredstva može povećati dohodak i dobitak gospodarstva pri boljem iskorištenju kapaciteta visokomliječne Holstein pasmine. Tablica 2.3.1. - 37. Proračun gospodarskih rezultata različitog obujma proizvodnje otvoreni tip, u kunama Opis / kg mlijeka godišnje 5000 6000 7000 8000 Prihodi 433.020 506.520 580.020 653.520 Ukupni troškovi 284.918 328.468 372.018 415.568 Izdaci (materijal i usluge) 186.250 223.500 260.750 298.000 Amortizacija 67.168 67.168 67.168 67.168 Vlastiti rad 31.500 37.800 44.100 50.400 Bruto dohodak 179.603 215.853 252.103 288.353 Bruto dobitak 148.103 178.053 208.003 237.953 Ekonomičnost Ek1 2,32 2,27 2,22 2,19 Ek2 1,52 1,54 1,56 1,57 Izvor: Vlastita istraživanja Model proizvodnje mlijeka (Simentalac, 30 grla) Proizvodnja mlijeka korištenjem u nas uobičajene Simentalske pasmine je takoðer učinkovita u ispitivanim tipovima objekta s razinom proizvodnje od oko 4.500 kg mlijeka po muznom grlu godišnje. Vidljivo je značajno smanjenje dohotka i dobitka gospodarstva korištenjem ove pasmine, te ekonomskih pokazatelja u odnosu na korištenje Holstein pasmine. Treba napomenuti da se radi o manje intenzivnoj proizvodnji koja se može preporučiti gospodarstvima s više obradivih površina, manjom tehničkom opremljenošću i manjom akumulacijom (dijelom sredstava za obnovu i proširenje kapaciteta u gospodarstvu). U svakom slučaju za povećanje kapaciteta govedarskih farmi u obiteljskom gospodarstvu usmjerenom na mliječno govedarstvo treba kad je to moguće koristiti prednosti suvremenog držanja visokomliječne Holstein pasmine. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 451

Tablica 2.3.1. - 38. Proračun gospodarskih rezultata različitih tipova farme (u kunama) Po grlu Tip objekta Masivna staja Otvoreni objekt Cuccette Prihodi 396.270 396.270 396.270 Ukupni troškovi 335.946 321.358 313.083 Izdaci (materijal i usluge) 214.500 214.500 214.500 Amortizacija 73.818 67.168 58.893 Vlastiti rad 47.628 39.690 39.690 Bruto dohodak 107.953 114.603 122.878 Bruto dobitak 60.325 74.913 83.188 Ekonomičnost Ek1 1,85 1,85 1,85 Ek2 1,18 1,23 1,27 Izvor: Vlastita istraživanja Učinkovitost obiteljskog gospodarstva je dobra na svim ispitivanim razinama proizvodnje mlijeka. Gospodarstvo može bez većih ulaganja, samo na temelju primjene suvremene tehnologije hranidbe i držanja muznih krava povećati svoj dohodak za 29-43%, a dobitak gospodarstva se na višem stupnju iskorištenja tehnološkog potencijala simentalske pasmine (5.500 kg/godišnje) može povećati preko 58%. Tablica 2.3.1. - 39. Proračun gospodarskih rezultata različitih razina proizvodnje mlijeka otvoreni tip objekta, u kunama Opis / kg mlijeka godišnje 3500 4500 5000 5500 Prihodi 322.770 396.270 433.020 469.770 Ukupni troškovi 257.153 321.358 338.576 365.717 Izdaci (materijal i usluge) 166.833 214.500 238.333 262.167 Amortizacija 67.168 67.168 67.168 67.168 Vlastiti rad 23.153 39.690 33.075 36.383 Bruto dohodak 88.769 114.602 127.519 140.436 Bruto dobitak 65.617 74.912 94.444 104.053 Ekonomičnost Ek1 1,93 1,85 1,82 1,79 Ek2 1,26 1,23 1,28 1,28 Izvor: Vlastita istraživanja Model kombinirane proizvodnje mlijeko i produženi tov (Simentalac, 30 grla) Za manji broj gospodarstava koji nema povoljne uvjete za brzi gospodarski rast i povećanje kapaciteta, a posjeduje dovoljno obradivih površina, dosta radne snage i zadovoljavajuću poljoprivrednu mehanizaciju, može se preporučiti kombinirana govedarska proizvodnja. Kako se radi o najmanje intenzivnoj govedarskoj proizvodnji u ispitivanim modelima obiteljskog gospodarstva, preporučuju se otvoreni tip objekta i cuccette. Dohodak i dobitak gospodarstva omogućuje normalno poslovanje i punu uposlenost s radno aktivna člana. 452 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tablica 2.3.1. - 40. Proračun gospodarskih rezultata različitih tipova farme (u kunama) Broj grla Tip objekta po grlu Masivna staja Otvoreni objekt Cuccette Prihodi 389.520 389.520 389.520 Ukupni troškovi 345.433 338.783 330.508 Izdaci (materijal i usluge) 229.500 229.500 229.500 Amortizacija 76.243 69.593 61.318 Vlastiti rad 39.690 39.690 39.690 Bruto dohodak 83.778 90.428 98.703 Bruto dobitak 44.088 50.738 59.013 Ekonomičnost Ek1 1,70 1,70 1,70 Ek2 1,13 1,15 1,18 Izvor: Vlastita istraživanja Gospodarski pokazatelji su u sadašnjim uvjetima niži nego u proračunima isključivo mljekarske proizvodnje, jer su viši izdaci i troškovi stočne hrane u tovu junadi. Sa stajališta ekonomski manje usmjerenih gospodarstava je ova kombinirana proizvodnja važna zbog većeg financijskog rezultata i dohotka kućanstva, jer ova gospodarstva se u poslovnim odlukama rukovode samo odnosima prihoda i izdataka u poljoprivrednoj proizvodnji. Tablica 2.3.1. - 41. Proračun gospodarskih rezultata različitih tipova farme Opis / kg mlijeka godišnje 3500 4500 Prihodi 322.770 396.270 Ukupni troškovi 282.075 336.113 Izdaci (materijal i usluge) 189.330 226.830 Amortizacija 69.593 69.593 Vlastiti rad 23.153 39.690 Bruto dohodak 63.848 99.848 Bruto dobitak 40.695 60.158 Ekonomičnost Ek1 1,70 1,75 Ek2 1,14 1,18 Izvor: Vlastita istraživanja Uvažavajući ovakvo neekonomsko prosuðivanje gospodara, može se preporučiti ova razina proizvodnje kao najniža zadovoljavajuća i prihvatljiva s navedenim ograničenjima. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 453

2.3.2. STRATEGIJA RAZVITKA KONJOGOJSTVA (M. Posavi, G. Gugić, M. Ernoić) 2.3.2.1. Analiza stanja Brojno stanje konja u županiji prati opći trend naglog opadanja karakterističan za cijelu Hrvatsku. Tako je prema popisu u 1991. godini u županiji bilo ukupno 6612 konja, a kako je iz tablice 31. vidljivo, u 1995. preostalo još svega 3937 grla, odnosno svega 3516 kobila i ždrebnih omica. Kako je vidljivo u svega 4 godine broj konja se u županiji smanjio za više od 40%. Zahvaljujući HSSC i državnim premijama koje ostvaruju uzgajatelji obuhvaćeni uzgojno-selekcijskim radom naglo opadanje broja konja zaustavljeno je poslije 1995. godine (tablica 2.3.2. - 1). Tablica 2.3.2. - 1. Kretanje brojnog stanja konja u Sisačko-moslavačkoj županiji Godina Ukupno (grla) Kobile i ždrebne omice 1995 1996 1997 1998 3937 3919 4118 3740 3516 3511 3711 3100 Meðutim, prema podacima HSSC ukupan broj konja u županiji iznosi oko 2600 grla, što je daleko manje od službenih podataka HDZS. Bez obzira kojim se podacima poslužili Sisačko-moslavačka županija predstavlja županiju sa najvećim brojem konja u Hrvatskoj. Dodatno, udio konja obuhvaćenih uzgojno-selekcijskim radom u županiji veći je nego u svim ostalim županijama zajedno (na području županije uzgojno selekcijskim radom obuhvaćeno je 1800 grla). Glavninu konja (oko 97%) čine hladnokrvni konji (posavski konj, hrvatski hladnokrvnjak) koji se koriste za proizvodnju ždrebadi za tov. Iako je prodajna cijena utovljene ždrebadi niska, uzgajatelji ostvaruju značajni dohodak, jer su troškovi proizvodnje vrlo niski. Konji se veći dio godine drže na pašnajcima (slika 2.3.2. - 1 i 2.3.2. - 2) bez ikakve dodatne prihrane. Ovakav način držanja konja je najjeftiniji i vjerojatno najučinkovitiji. 454 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Slika 2.3.2. - 1 Posavski konji na poplavljenom pašnjaku (foto: Pjanić) 2.3.2.2. Strategija razvitka Zbog mehanizacije poljoprivrednih radova i transporta konji su odavno izgubili svoju osnovnu namjenu. Stoga se danas za rad mogu koristi vrlo ograničeno samo u uvjetima nepristupačnim strojevima. Zbog navedenog za konje je potrebno pronalaziti nove programe u kojima mogu ostvarivati ekonomsku korist. Strategija uzgoja Kako je već naglašeno glavninu konja na području županije čine posavski konj i hrvatski hladnokrvnjak. Sve ostale pasmine konja zastupljene su u tako malom broju da ih se u strategiji može zanemariti. Kako trenutno postoji više različitih udruga uzgajatelja nužno je stvaranje jedinstvenog saveza uzgajatelja koji će biti nosioc uzgojnog programa (usklaðenog s globalnim uzgojnim programom konjogojstva u RH. Proizvodni programi Većina konja na području županije danas se uzgaja za meso. Ždrebad se prodaje u živom stanju uglavnom na talijansko tržište, pri čemu se zbog ponude istočnog tržišta (Rusija, Rumunjska, Ukrajina) ostvaruju vrlo niske prodajne cijene. Stoga je bolje proizvoditi meso i mesne preraðevine (kobasice, salame, šunka) i direktno ili indirektno (turizam) plasirati ih na inozemno tržište. Za ovakvu vrstu proizvodnje jako je važan marketing. Treba stvarati proizvode s hrvatskim znakom (meso ždrebadi proizvedeno na pašnjacima) i specifične tržne niše. AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 455

Kobile se uz normalan rad mogu koristiti i za proizvodnju mlijeka. Predlažemo projekt Proizvodnja i korištenje kobiljeg mlijeka. Pored kobila posavske pasmine (što bi bio efikasan program zaštite) u projekt mogu ući i kobile drugih pasmina. Na projektu bi trebalo pored stručnjaka HSSC i stručnjake Medicinskog fakulteta i zainteresiranu kozmetičku kuću. Kobile se mogu iskorištavati za proizvodnju mlijeka kako je prikazano na shemi 2. Period mužnje (137 dana) 140-170 dana x 5 mužnji x 0,5 l=350-425 l Ždrijebljenje Početak mužnje Odbiće ždrijebeta Ponovni pripust 9-11. dan Ponovno ždrijebljenje Ždrijebe siše 10-40 dana Period mužnje po danu svakih 2-3 sata (4-6 puta/dan) Po noći siše ždrijebe B) Nastavak mužnje po danu i noći (produž. laktacija ŽDREBNOST 11 mjeseci Zasušenje Shema 2. Iskorištavanje kobila u proizvodnji mlijeka tijekom godine (izvor: M. Ernoić, 1998.) Na shemi 2. prikazana je mogućnost proizvodnje kobiljeg mlijeka koja bi se mogla iskoristiti za posavskog i hrvatskog hladnokrvnjaka, ali i kobile drugih pasmina. Prema preporuci Ernoića (1998) mužnja bi započela izmeðu 10-og i 40-og dana laktacije ovisno o kondiciji kobila i vitalnosti ždrebadi. Laktacija uz dobru hranidbu obično traje oko 180 dana, što znači da se kobila može musti 140-170 dana. Uz prosječnu dnevnu namuženu količinu mlijeka od 2.5 l kobila godišnje može proizvesti 350-425 l mlijeka. Dnevna dinamika mužnje kobila prema preporuci Ernoića prikazana je na shemi 3. S obzirom na vrlo visoku cijenu kobiljeg mlijeka i mogućnost izvoza u europske zemlje ovakav način iskorištavanja kobila donosio bi značajne prihode proizvoðačima i mogao bi poslužiti kao model konzervacije managementom. Da bi ovakav model korištenja kobila uspješno funkcionirao potrebno je stvoriti tržište za proizvode od kobiljeg mlijeka (jačanje imunološkog sustava, terapija svježim mlijekom, kozmetički preparati i dr.). Jedna od mogućnosti je i turistička ponuda kobiljeg mlijeka kao posebnosti hrvatskog tržišta zdrave i kvalitetne hrane (Ernoić, 1998). 456 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

17.00 sati 4. mužnja 20.00 sati 5. mužnja 14.00 sati 3. mužnja 11.00 sati 2. mužnja ždrijebe siše kobilu tijekom noći 8.00 sati 1. mužnja 6.00 sati odvajanje ždrebeta od kobile Shema 3. Dnevna dinamika mužnje kobila (Ernoić, 1998) Slika 2.3.2. - 2 Posavski konji na pašnjaku (foto: Pjanić) AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 457