untitled

PRA]ENJE FENOMENA TRGOVINE LJUDIMA Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija Beograd, 2006. 1

PRA]ENJE FENOMENA TRGOVINE LJUDIMA Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija Urednica Jovana [krnjug, IOM Beograd Urednice nacionalnih izve{taja Aleksandra Galonja, IOM Beograd Lovorka Marinovi}, IOM Zagreb Sandra Glui}, IOM Zagreb Amela Efendi}, IOM Sarajevo Ajla Merdanovi}, IOM Sarajevo Autorke BOSNA I HERCEGOVINA Marijana Senjak, Medica Zenica Sabiha Husi}, Medica Zenica Nura Luki}, Medica Zenica HRVATSKA Dr Vera Ple{a-Golubovi}, Hrvatski Crveni Kri` SRBIJA Mr Sanja ]opi}, Viktimolo{ko dru{tvo Srbije Dr Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Viktimolo{ko dru{tvo Srbije Prevod Lexica, Beograd Ajla Bajramovi}, Medica Zenica IOM Zagreb Lektura i korektura Marija Radovanovi} Aleksandra Galonja, IOM Beograd Tira`: 3000 Dizajn i {tampa Kolibri BB, Beograd Izdava~: Me unarodna organizacija za migracije (IOM) Drì}eva 11, 11 000 Beograd Srbija i Crna Gora Tel: +381.11.382.17.03. Fax: +381.11.412.739. Email: iombeogradªiom.int Internet: http://www.iom.int IOM je privrèn na~elu da humane i ure ene migracije koriste migrantima i dru{tvu. U saradnji sa svojim partnerima u me unarodnoj zajednici, IOM radi: na re{avanju operativnih izazova migracija; unapre enju znjana iz oblasti migracija; podsticanju dru{tveno-ekonomskog razvoja putem migracija, u cilju istinskom po{tovanja ljudskog dostojanstva i za dobrobit migranata. ISBN 86-85003-00-8 2006 International Organization for Migration (IOM) Sva prava zadràna. Umnoàvanje, kopiranje, i distribucija ove publikacije u celini ili bilo kog njenog dela, su mogu}i samo uz predhodnu pismenu saglasnost izdava~a. Izdavanje ove publikacije omogu}eno je zahvaljuju}i podr{ci King Baudouin Fondacije iz 2 Belgije. Stavovi izneti u ovoj publikaciji su autorski i nu`no ne izraàvaju stav IOMa.

SADR@AJ Uvod 5 BOSNA I HERCEGOVINA 9 Stanje borbe protiv trgovine ljudima u zemlji: Bosna i Hercegovina 11 Udru`enje gra ana/ki Medica Zenica 13 Pra}enje boravi{nog statusa i sudskih procesa za strance `rtve trgovine ljudima 16 HRVATSKA 37 Stanje borbe protiv trgovanja ljudima u zemlji: Republika Hvratska 39 Pra}enje mehanizma reguliranja statusa boravka za strane dr`avljane @rtve trgovanja ljudima i sudskih postupaka u svezi s trgovanjem ljudima 44 SRBIJA 59 Stanje borbe protiv trgovine ljudima u zemlji: Republika Srbija 61 Viktimolo{ko dru{tvo Srbije (VDS) 64 Mehanizam pra}enja trgovine ljudima u Srbiji 67 3

Uvod Me unarodna organizacija za migraciju (IOM) otpo~ela je implementaciju projekta Uspostavljanje mehanizama dobijanja privremene dozvole boravka za `rtve trgovine ljudima i svedoke na Balkanu u avgustu 2003. godine. Projekat je zapo~eo na inicijativu Jedinice za borbu protiv trgovine ljudima pri Paktu za stabilnost jugoisto~ne Evrope. Projektom upravlja Misija IOM-a u Beogradu uz pomo} Misija IOM-a u regionu Balkana. Zavr{na faza projekta }e biti okon~ana krajem maja 2006. godine. Kamen temeljac projekta predstavlja Deklaracija iz Tirane o obavezama legalizacije statusa `rtava trgovine ljudima, dokument potpisan u decembru 2002. godine u Tirani. Protokol Ujedinjenih nacija za spre~avanje, suzbijanje i ka`njavanje trgovine ljudima predstavlja prvi me unarodni pravni dokument koji je pokrenuo pitanje legalizacije statusa `rtava trgovine ljudima 1. Posle potpisivanja Protokola, Jedinica za borbu protiv trgovine ljudima pri Paktu za stabilnost jugoisto~ne Evrope je preduzela akciju za obezbe enje institucionalizacije PDB u jugoisto~noj Evropi. U Tirani, u decembru 2002. godine, predstavnici vlada iz regiona 2 su potpisali Deklaraciju o obavezama legalizacije statusa `rtava trgovine ljudima. Na taj na~in, dràve su potvrdile sopstvenu odgovornost za re{avanje izazova trgovine ljudima, prepoznavanje trgovine ljudima i kao problema organa zakona i kao problema ljudskih prava, potvr uju}i da }e legalizacija statusa `rtava trgovine unaprediti njihovu saradnju sa organima vlasti, kao i da }e olak{ati njihov oporavak. Potpisnice su se sloìle i da su privremene dozvole boravka presudni faktor za svaku uspe{nu strategiju za{tite `rtava i potvrdile su da privremene dozvole boravka za `rtve trgovine iz drugih zemalja koje su pobegle iz kandì trgovaca donose dugoro~ne koristi u smislu spre~avanja ponovne trgovine. Potpisnice Deklaracije iz Tirane su se obavezale na slede}e: 1. Davanje prava `rtvama trgovine ljudima da ostanu na teritoriji zemlje u kojoj su identifikovane, uz dozvoljeni period oporavka u trajanju do 3 meseca da bi se oporavile i napravile planove za budu}nost; 1 ^lan 7. Protokola preporu~uje da "svaka dràva uzme u razmatranje usvajanje zakonskih ili drugih odgovaraju}ih mera koje dozvoljavaju `rtvama trgovine ljudima da ostanu na teritorije te dràve, privremeno ili stalno, prema slu~aju". 2 Potpisnice Obaveza iz Tirane su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, BJR Makedonija, Ma arska, Moldavija, Srbija i Crna Gora i Turska 5

6 2. Izdavanje privremenih dozvola boravka za `rtve trgovine iz drugih zemalja (a) za vreme trajanja sporova u slu~aju da odlu~e da svedo~e, ili (b) prema slu~aju. Pored toga, Evropska komisija je usvojila Direktivu o dozvoli boravka 3 u aprilu 2004. godine. Ovom Direktivom se defini{e da, do aprila 2006. godine, svaka ~lanica EU treba da preduzme slede}e: 1. Da obezbedi da se dràvljanima tre}e zemlje odobri privremeni boravak u periodu razmi{ljanja (refleksije), uz omogu}enu za{titu i oporavak od pretrpljenog nasilja, a da bi `rtve donele osnovanu odluku u vezi sa saradnjom sa odgovornim organima vlasti. Trajanje i po~etak ovog perioda }e biti definisan u skladu sa nacionalnim zakonom. (^lan 6:1); 2. Odgovorne vlasti treba da odlu~e o izdavanju dozvole boravka vaè}e u roku od najmanje {est meseci ili o potrebi obnavljanja, ukoliko se ispune potrebni uslovi. (^lan 8:3). Ukoliko potpisnice Obaveza iz Tirane budu èlele da ispune odredbe oba dokumenta kako bi obezbedile usagla{enost sa preporukama EU, one moraju: 1. Da izdaju privremene dozvole boravka na period od tri meseca za potrebe za{tite i pomo}i `rtvama u procesu oporavka; 2. Da `rtvama trgovine ljudima produè privremene dozvole boravka do {est meseci, ukoliko su voljne da sara uju sa nadle`nim organima u rasvetljavanju krivi~nih dela i identifikaciji po~inilaca; 3. Da produè privremene dozvole boravka samo u slu~aju da lice, `rtva trgovine ljudima, uzima aktivno u~e{}e u sudskim procesima kao svedok ili o{te}ena strana, do kraja pravnog postupka, kao i u slu~ajevima kada li~na bezbednost to nalaè. Regionalni projekat PDB IOM-a je aktivan u pet oblasti kako bi obezbedio pomo} zemljama regiona, potpisnicama Deklaracije iz Tirane radi ispunjenja dogovorenih obaveza: 1. Izgradnja kapaciteta struktura vlasti: Implementacija regulativa o privremenim dozvolama boravka i samo obezbe ivanje dozvola. 2. Razmena informacija kroz studijska putovanja/stru~ne posete/regionalne konferencije. 3. Seminari/okrugli stolovi posve}eni sticanju ve{tina za zvani~nike vlada i NVO. 4. Fond za podr{ku `rtvama na osnovu pojedina~nog slu~aja, namenjen pruànju pomo}i `rtvama aktivnim u sudskim postupcima. 5. Izgradnja kapaciteta NVO: Uvo enje mehanizama NVO-posmatra~a u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Cilj projekta jeste institucionalizacija privremenih dozvola boravka na nivou dràve u cilju ja~anja programa za{tite i pomo}i `rtvama trgovine ljudima, kao i ja~anja regionalne institucionalne saradnje. Ovaj cilj je 3 Direktiva Saveta o dozvolama boravka izdatim dràvljanima tre}ih zemalja koji su `rtve trgovine ljudima ili koji su uklju~eni u pomaganje ilegalne imigracije, a koji sara uju sa nadle`nim organima (14994/03).

ispunjen na {est od sedam projektnih lokacija: Bosna i Hercegovina je usvojila zakon i podzakonska akta o PDB. Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Makedonija su usvojile instrukcije za PDB sprovedene od strane relevantnih ministarstava unutra{njih poslova, dok je Rumunija usvojila Instrukcije Vlade koje predvi aju i period razmi{ljanja pored postoje}e mogu}nosti privremenog boravka. Legalizacijom statusa `rtava iz drugih zemalja, privremene dozvole boravka su postale preduslov za kvalitetnu i sistemsku pomo} `rtvama i podsti~u `rtve da istupe i traè za{titu. Bez uvedene PDB, nedefinisan status `rtava i mogu}nost momentalne deportacije dodatno izazivaju strah kod `rtava koje su ve} mnogo puta pretrpele traumati~na iskustva. Uspostavljanje mehanizama privremene dozvole boravka u celoj jugoisto~noj Evropi elimini{e mogu}nost momentalne deportacije `rtava i zna~ajno umanjuje rizike njihovog ponovnog vra}anja u mreè trgovine. Privremene dozvole boravka obezbe uju i pravni osnov za pruànje pomo}i `rtvama iz drugih zemalja od strane NVO i pomo} u gonjenju po~inilaca. Bez uspostavljanja odgovaraju}ih mahanizama, `rtve iz drugih zemalja identifikovane u regionu bez odgovaraju}e dokumentacije bi se obi~no tretirale kao nelegalni migranti i bile bi deportovane, {to bi umnogome umanjilo mogu}nost razotkrivanja po~inilaca ili obezbe ivanja bilo kakve pomo}i samim `rtvama. Uvo enje partnerskih organizacija NVO-posmatra~a u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji je bila jedna od aktivnosti u okviru ovog regionalnog projekta IOM-a. NVO su imale zadatak da analiziraju situcije na polju dobijanja dozvole privremenog boravka i sisteme prikupljanja podataka na polju trgovine ljudima u svakoj od tri zemalja. Tri odabrane NVO su: Medica Zenica za Bosnu i Hercegovinu, Crveni Kri` Hrvatske za Hrvatsku i Viktimolo{ko dru{tvo Srbije za Srbiju. Za vreme faze implementacije, ove tri NVO su se okupile u dva navrata radi koordinacije aktivnosti i me usobne razmene znanja. Kako NVO-posmatra~i u ovoj oblasti i ovom prostoru nisu postojali, rad tri partnerske NVO ima pionirski karakter. Iako su sve tri NVO aktivne na polju borbe protiv trgovine ljudima, razlikuju se po osnovi i stru~nim oblastima kojima se prevashodno bave. U tom smislu, i na zadovoljstvo IOM-a, Preporuke koje su dale ove tri NVO i koje su prezentovane u ovom izdanju, razlikuju se po metodologiji i strukturi. Me utim, op{ta ideja, pra}enje izdavanja PDB i prikupljanje podataka o slu~ajevima trgovine ljudima, osnovne su ideje svih u~esnika u projektu i svaka Preporuka je, bez sumnje, rezultat regionalne saranje koja je uspe{no uspostavljena za kratko vreme, ali koja nam ostavlja smernice za budu}e aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima. 7

BOSNA I HERCEGOVINA 9

SITUACIJA NA POLJU BORBE PROTIV TRGOVINE LJUDIMA: BOSNA I HERCEGOVINA Vlada Bosne i Hercegovine od 1999. godine poduzima zna~ajne korake na prevenciji i suzbijanju trgovine ljudima, osobito u domenu pruànja za{tite i pomo}i `rtvama trgovine ljudima u zemlji. No me utim, iako su brojne, ove aktivnosti jo{ uvijek ostaju skromne i nedovoljne. Nedavno je izra en drugi po redu Dràvni akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima 2005 2007. (NAP Nacionalni akcioni plan) u suradnji sa IOM-om, drugim me unarodnim organizacijama i lokalnim nevladinim organizacijama (NVO) koji rade na suzbijanju trgovine ljudima. Iako NAP predvi a zna~ajne mjere za suzbijanje trgovine ljudima, Vlada BiH nije odvojila potrebna finansijska sredstva kako bi se uspje{no implementirale planirane aktivnosti, te se jo{ uvijek oslanja na finansiranje od strane me unarodnih donatora. Bosansko-hercegova~ko Ministarstvo sigurnosti, institucija u ~ijoj su nadle`nosti aktivnosti na polju suzbijanja trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, trenutno prolazi kroz period institucionalne rekonstrukcije. Nedostaje, kako osoblja, tako i kapaciteta i finansijskih sredstava, kako bi se aktivnosti koje se odnose na suzbijanje trgovine ljudima mogle sprovesti u djelo. Iako je uspostavljanje radnog mjesta BiH Dràvnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije 2003. godine bio pozitivan korak, potrebno je dodatno oja~ati politi~ki zna~aj, stru~nost, tehni~ke i finansijske kapacitete Ministarstva sigurnosti. Tokom posljednjih nekoliko godina, aktivnosti na borbi protiv trgovine ljudima su izvodili uglavnom IOM i lokalne nevladine organizacije. Iako je IOM prenio svoje odgovornosti vezane za direktnu asistenciju `rtvama trgovine ljudima na lokalne nevladine organizacije 2004. godine, one jo{ uvijek nisu spremne preuzeti finansijsku odgovornost za te aktivnosti. Iako Protokol o rukovo enju sigurnim ku}ama za strance-`rtve trgovine ljudima u BiH koji su po~etkom 2005. godine potpisale lokalne nevladine organizacije i Ministarstvo sigurnosti predstavlja zna~ajan korak naprijed, isti ne obezbje uje nikakvu finansijsku podr{ku i postavlja nevladine organizacije u poziciju davaoca usluga, dok im i dalje nedostaje odrìva operativna mreà. Usvajanjem Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima u julu 2004. godine, kao podzakonskog akta BiH Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, u~injen je veliki napredak u pravcu kreiranja zakonskog 11

12 okvira koji obuhvata za{titu `rtava trgovine ljudima. Dràvni referalni mehanizam kojim se osigurava pomo} i za{tita za `rtve trgovine ljudima tako er je unaprije en kada je, jula 2005. godine, potpisan Referalni sistem (procedure) za postupanje sa `rtvama trgovine ljudima. Me utim, jo{ uvijek ne postoji odgovaraju}i odziv dràve ili zakonske mjere kojima bi se reguliralo pruànje pravne i drugih vidova pomo}i sve ve}em broju BiH dràvljanki koje su `rtve trgovine ljudima, kako unutar ove dràve, tako i u zemljama zapadne Europe. Uz to, sada{nji sistem borbe protiv trgovine ljudima ne zadovoljava potrebe jedinstvene sigurnosti i reintegracije BiH dràvljana, `rtava trgovine ljudima. U pro{losti, aktivnosti na prevenciji i podizanju svijesti o trgovini ljudima sprovodio je uglavnom IOM, u suradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, dok se Dràvni koordinator u taj proces uklju~io tek u posljednje vrijeme. Me utim, obrazovni sistem BiH je kompliciran po{to se sastoji od trinaest ministarstava obrazovanja na koje u velikoj mjeri utje~u politi~ke i etni~ke podjele, predrasude i vrijednosti utemeljene na razlici me u spolovima koje su duboko ukorijenjene u BiH dru{tvu. U takvom obrazovnom okruènju, pitanja koja se ti~u trgovine ljudima se ne smatraju prioritetnim. Rizi~nim grupama BiH djeci i omladini nedostaje obrazovanje o trenutnoj situaciji kada je u pitanju trgovina ljudima, kao i o pitanjima koja su usko povezana sa tim problemom, kao {to su seksualno prenosive bolesti i infekcije, te virus HIV/AIDS. Iako se ~ini se da je broj identificiranih i asistiranih `rtava trgovine ljudima u BiH zna~ajno opao u toku 2003. godine, ~injenice ukazuju na to da se u strvarnosti zapravo radi o promjeni metoda rada, a ne o smanjenju trgovine ljudima u BiH: aktivnosti trgovine ljudima su preba~ene iz javnih ku}a i barova u privatne ku}e i stanove, ~ime je oteàno identificiranje ili lociranje `rtava, po{to agencije za sprovo enje zakona jo{ uvijek nisu prona{le adekvatan na~in pretresa privatnog vlasni{tva. Trgovci ljudima su razvili i nove metode eksploatacije oni ili podnose molbe za azil za `rtve trgovine ljudima ili ih na silu vjen~avaju, te na taj na~in la`no legaliziraju status `rtava trgovine u BiH, osiguravaju}i produèni vremenski period za njihovu daljnju eksploataciju, u kojem roku se njihov zahtjev obra uje. Kao rezultat ovih novih metoda, teè je identificirati `rtve trgovine ljudima, jer one imaju zakonito pravo boravka u BiH. Da zaklju~imo iako su dràvni organi u BiH u~inili zna~ajan napredak, aktivnosti na suzbijanju trgovine ljudima i dalje su uslovljene me unarodnom podr{kom, uglavnom finansijskom. Promjene koje su nastupile u proteklom periodu, osobito one koje se ti~u dràvnog referalnog mehanizma za `rtve trgovine, doprinose generalnom poticaju da se identificiraju specifi~ne uloge i odgovornosti aktera borbe protiv trgovine ljudima, te time osigura suradnja i razmjena informacija, izgradnja i razvoj kapaciteta, uklju~enje u prevenciju i podizanje svijesti, i kona~no, izgradnja sveobuhvatne mreè institucija i aktivnosti na suzbijanju trgovine ljudima u BiH.

Udruènje gra ana/ki Medica Zenica Moku{nice 10 Zenica 72 000 Telefon: 032-463-515 Fax: 032-463-515 Email: medica1ªbih.net.ba www.medica.org.ba Pravni status: Medica Zenica je registrovana kao udruènje gra ana/ki na Kantonalnom sudu Zeni~ko-dobojskog kantona ~ime je steknuto pravo provo enja aktivnosti na teritoriji kantona a koje je pravno lice navelo u Statutu Udruènja. Medica danas Od svog osnivanja (april 1993), u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu Medica je otvorila vrata ènama koje su preìvjele neki od oblika ratnog nasilja. Svoj rad je u po~etku fokusirala na pruànje psiholo{ke podr{ke i medicinske pomo}i ènama koje su preìvjele zlo~in ratnog silovanja. Centar za terapiju je pruào dvadeset~etvoro~asovnu pomo} kroz obezbje enje smje{taja, hrane, odje}e, obu}e op}emedicinske, ginekolo{ke, te psiholo{ke i psihijatrijske podr{ke. Vremenom je njen rad evoluirao od bavljenja posljedicama ratnih trauma, do pruànja terapijskog tretmana preìvjelima bilo kojeg oblika nasilja, kao i za brojne druge probleme èna i djece. Psihosocijalno i medicinsko zbrinjavanje Medica nastavlja pruàti ènama i u postratnom periodu. Centar za terapiju èna, sa svim svojim servisima, i dalje je na raspolaganju ènama i djeci. Svoju okrenutost èni i njenim potrebama Medica profilira i kroz edukativni rad obuke za zanimanja su preduslov za ènsku socijalnu i ekonomsku samostalnost. Medicine saradnice prenose ste~ena znanja i na druge, kroz razli~ite treninge iz oblasti traume, zalaganja, vo enja u nevladinim organizacijama, organizacionom razvoju, humanizaciji odnosa me u polovima, nenasilnoj komunikaciji... Zalaganje za pravo èna na ìvot bez nasilja Kako je ratno nasilje opadalo, tako je nasilje prisutno u porodici, na radnom mjestu ili ulici postajalo vidljivije. Kroz projekte istraìvanja Medica argumentovano progovara o ènskom iskustvu o nasilju, objavljuje ih kroz publikacije, odgovara na li~ne krize posredstvom SOS telefona... Timskim radom, a posebno kroz anga`man Infoteke, radi se na podizanju javne svijesti i zalaganju na lokalnom i dràvnom nivou za bolje policijske, pravosudne, medicinske i socijalne servise koji }e imati vi{e sluha za probleme nasilja nad ènama i vi{e senzibiliteta za njihove potrebe. Iskoraci 13

prema zajednici, publikovanje i izdava{tvo, zalaganje za ènska ljudska prava su tako e Medica danas. Ali Medica i ju~e i danas je projekat koji se prije svega zalaè za ublaàvanje i eliminisanje ljudske patnje. Vizija Medice Puna jednakopravnost ène i ìvot ène (i djeteta) bez nasilja i diskriminacije. Misija Medice Op{ta misija Medice je uticati na pobolj{anje kvaliteta ìvota ène u Bosni i Hercegovini promocijom i direktnom za{titom ljudskih prava ène (i djeteta), podizanje ènine svjesti o vlastitoj vrijednosti, o njenoj vrijednosti u porodici, u partnerskim odnosima, na radnom mjestu, zajednici, dru{tvu. Pobolj{anjem kvaliteta ìvota ène ujedno se pobolj{ava i kvalitet ìvota porodice, ali i dru{tva u cjelini. Ostvarenje misije Misiju nastojimo ostvariti pruàju}i ènama (i djeci) servisne usluge kroz adekvatnu, pravovremenu i besplatnu pomo} i podr{ku kada joj je ona najpotrebnija: kada je traumatizirana doga ajima u dru{tvu (rat), doga ajima u porodici (doma}e nasilje), ili kada ima neke druge psihosomatske i socijalne probleme. Istovremeno, javno se zalaèmo za promjene u dru{tvu koje }e institucije dràve pribliìti stvarnim potrebama èna i djece. Misija Medice se ostvaruje kroz: Postojanje Medice kao jedinstvenog mjesta gdje se èni pristupa druga~ije kao cjelovitom ljudskom bi}u. Medicin pristup èni odlikuje: humanost, holisti~nost, po{tovanje. Pruànje profesionalnih i besplatnih zdravstvenih servisa koji su okrenuti prema specifi~no ènskim potrebama. Potporu ènama za sticanje ekonomske neovisnosti poha anjem kurseva i {kolovanjem. Informisanje i educiranje èna (kroz savjetovali{te, putem publikacija i medija) o posljedicama traume ili nasilja, kao i njihovim ljudskim pravima. Senzibiliranje zajednice za problematiku traume i nasilja nad ènama i djecom, u ratu i svakodnevnom ìvotu. Na ovaj na~in djelujemo preventivno na spre~avanje dubljih psihi~kih kriza koje prate ène koje su preìvjele traume ili nasilje, kao i spre~avanje preno{enja trauma na sljede}e generacije. Podizanje svijesti o mentalnom zdravlju i zdravlju op}enito, putem seminara i tribina o simptomima, vrstama pomo}i i samopomo}i, kao i o preventivi razvoja dubljih kriza. Na ovaj na~in podupiremo reformu za{tite mentalnog zdravlja u BiH, rade}i od po~etka na principima mentalno zdravlje u zajednici. 14

[irenje mreè pomaga~a i pomaga~ica u oblasti za{tite mentalnog zdravlja èna i djece koja trpe nasilje povezivanjem sa dràvnim institucijama i NVO koje se bave problemima èna i djece koji trpe nasilje. Osim dogovora o direktnoj saradnji i kontakata radimo i edukaciju zaposlenih u tim institucijama (policija, pravosu e, zdravstvo, {kolstvo, socijalni rad...) iz oblasti traume i nasilja. Istraìva~ki rad o problemu nasilja nad ènama i djecom, ènskom organizovanju u BiH i drugim oblastima ìvota ène, te publikovanje rezultata istraìvanja. Povezivanje, umreàvanje i razmjena iskustava sa drugim ènskim organizacijama, drugim srodnim NVO i civilnim inicijativama u BiH i svijetu. 15

PRA]ENJE BORAVI[NOG STATUSA I SUDSKIH PROCESA ZA STRANCE @RTVE TRGOVINE LJUDIMA Pra}enje boravi{nog statusa i sudskih procesa za strance `rtve trgovine ljudima podrazumijeva pra}enje primjene propisanih procedura prema strancima `rtvama trgovine ljudima, te pra}enje primjene propisa kojima se omogu}ava strancu da ostvaruje svoja prava u postupcima pred organima za postupanje, odnosno sudovima i tu`ila{tvima kroz specifi~ne nadle`nosti institucija uklju~enih u projekat, odnosno njihovog djelokruga rada odre enog zakonima, kao i ovla{tenja za postupanje. Navedeno defini{e i ciljeve projekta a kroz odgovore na pitanja iz upitnika za institucije uklju~ene u projekat dobija se i broj tretiranih slu~ajeva po institucijama, te da li su se odredbe propisa o procedurama i pravima `rtava trgovine ljudima primjenjivale na evidentirane slu~ajeve, odnosno da li su iste i ispo{tovane, pote{ko}e sa kojima se iste susre}u u radu, kao i mjere za unapre enje postupka prema strancima `rtvama trgovine ljudima od strane onih institucija koje provode postupke prema strancima `rtvama trgovine ljudima. Dakle, ciljevi projekta su bili: tretiranje odredbi va`e}ih propisa po pitanju boravi{nog statusa i statusa u sudskim postupcima stranaca `rtava trgovine ljudima, utvr ivanje broja evidentiranih/tretiranih slu~ajeva, analiza primjene navedenih propisa o procedurama i pravima `rtava trgovine ljudima na evidentirane slu~ajeve, njihov karakterizacija, sagledavanje pote{ko}a sa kojima se susre}u institucije ili druge organizacije prilikom odlu~ivanja ili postupanja kada su u pitanju stranci `rtve trgovine ljudima a u svrhu prevladavanja istih u budu}em radu i identifikacija mjere za unapre enje postupka prema strancima `rtvama trgovine ljudima od strane onih institucija koje provode postupke ili drugih organizaciju koje postupaju sa strancima `rtvama trgovine ljudima. 16

1. Tretiranje odredbi vaè}ih propisa po pitanju boravi{nog statusa i statusa u sudskim postupcima stranaca `rtava trgovine ljudima Tretiranje odredbi vaè}ih propisa po pitanju boravi{nog statusa i statusa u sudskim postupcima stranaca `rtava trgovine ljudima podrazumijeva tretiranje odredaba: - Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu (Sl. glasnik BiH, broj 29/03), - Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima (Sl. glasnik BiH, broj 33/04), - Pravilnika o azilu (Sl. glasnik BiH, broj 26/04), - Porodi~nog zakona Federacije BiH (Sl. novine FbiH, broj 35/05), - Porodi~nog zakona Republike Srpske (Sl. glasnik Republike Srpske, broj 54/02) koji propisi se odnose na boravi{ni status, kao i: - Zakona o za{titi svjedoka pod prijetnjom i ugroènih svjedoka (Sl. glasnik BiH, broj 21/03), - Zakona o za{titi svjedoka pod prijetnjom i ugroènih svjedoka (Sl. novine FbiH, broj 36/03), - Zakona o za{titi svjedoka u krivi~nom postupku (Sl. glasnik Republike Srpske, broj 48/03), - Zakona o krivi~nom postupku BiH (Sl. glasnik BiH, broj 36/03, 26/04), - Zakona o krivi~nom postupku Federacije BiH (Sl. novine FbiH, broj 35/03), - Zakona o krivi~nom postupku Republike Srpske koji propisi se odnose na status stranaca `rtava trgovine ljudima u sudskim postupcima. Tretiranje propisa koji se odnose na boravi{ni status stranaca `rtava trgovine ljudima podrazumijeva tretiranje slijede}ih odredbi: - U cilju za{tite identiteta `rtava trgovine ljudima odre ena je obaveza uspostave personalnih podataka stranaca `rtava trgovine ljudima u skladu sa propisima o za{titi li~nih podataka (~l. 3. st. 2. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima), - Da se mora po{tovati pravilo povjerljivosti u cilju osiguranja za{tite privatnosti i identiteta stranca `rtve trgovine ljudima (~l. 3. st. 1. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima), - Da se prema `rtvama trgovine ljudima ne smije ispoljavati diskriminacija po bilo kojim osnovama uklju~uju}i spol, rasu, boju koè, jezik, vjeroispovijest, politi~ka i druga stajali{ta, nacionalno i socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinski status, dob, psihi~ku ili fizi~ku invalidnost, status koji se sti~e ro enjem ili neki drugi status (~l. 5. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima), 17

18 - Da }e u svim fazama postupka stranci `rtve trgovine ljudima biti izvije{teni o pravima i obavezama koje proisti~u iz zakona, o pravu na àlbu, o svim eventualnim potraìvanjima za naknadu {tete, kao i o svim potrebnim uslovima za ostvarivanje njihovih prava (~l. 8. st. 2. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu), - Da stranac `rtva trgovine ljudima ima pravo na adekvatan i siguran smje{taj, zdravstvenu za{titu, pravnu pomo} u toku krivi~nog i drugih postupaka u kojima ostvaruje svoja prava, informacije o na~inu pristupa diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima zemlje porijekla ili uobi~ajenog boravka, informacije o mogu}nostima i postupku repatrijacije, te na razli~ite vidove treninga i edukacije u zavisnosti od finansijskih mogu}nosti, - Da stranac za kojeg se ne moè sa sigurno{}u utvrditi dob a postoje razlozi za vjerovanje da je dijete ima pravo da se tretira kao dijete i organi u postupanju su du`ni da sa najve}im stepenom hitnosti i efikasnosti preduzmu sve mjere u cilju njegove najbolje za{tite (~l. 11. st. 3. i ~l. 19. st. 5. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima), - Da je organ koji vodi postupak duàn strancu `rtvi trgovine ljudima omogu}iti da tok postupka prati preko tuma~a (prevodioca) ukoliko ne zna jezik na kojem se postupak vodi (~l. 8. st. 3. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu), - Da su nadle`ni organi u postupku identifikacije `rtve trgovine ljudima du`ni da cijene pokazatelje: samoidentifikacaja, mjesto i uslove gdje je stranac potencijalna `rtva trgovine prona ena, ograni~enje li~ne slobode, psiho-fizi~ko stanje osobe, dob osobe, na~in i svrhu ulaska u BiH, status, kretanje i boravak osobe u BiH, posjedovanje putne isprave, posjedovanje finansijskih sredstava i druge okolnosti relevantne za pravilnu identifikaciju (~l. 8. st. 2. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima), - Da organi u postupanju ne}e pokretati postupke protiv stranaca `rtava trgovine ljudima zbog nezakonitog ulaska ili boravka na teritoriji BiH ili odavanja prostituciji, te posjedovanja ili kori{tenja falsifikovanih isprava, ako su ove radnje izvr{ene u direktnoj vezi sa trgovinom ljudima (~l. 4. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima), - Da stranac `rtva trgovine ljudima sti~e pravo na odobrenje privremenog boravka na teritoriji BiH iz humanitarnih razloga u trajanju do tri mjeseca a u cilju pruànja za{tite i pomo}i u oporavku i povratka u zemlju porijekla, koji rok moè biti produèn (~l. 6. st. 1. i 2. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima a u vezi sa ~l. 35. st. 1. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu), - Da osoba za koju se osnovano sumnja da je `rtva trgovine ljudima ima pravo dobiti status za{ti}ene osobe na period od 15 dana, kao periodom razmi{ljanja za dono{enje odluke o podno{enju zahtjeva za odobrenje boravka iz humanitarnih razloga (~l. 11. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima),

- Da se stranac za kojeg postoji osnovana sumnja da je `rtva trgovine ljudima smje{ta u skloni{ta uz njegovu suglasnost (~l. 11. st. 1. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima), - Da je uprava skloni{ta du`na `rtvama osigurati uìvanje prava propisanih Pravilnikom o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima (~l. 11. st. 5. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima). - Garancije u postupku koje se primjenjuju na sve traìtelje azila, primjenjuju se i na `rtve trgovine ljudima koje traè azil u BiH, pa: - Strancu `rtvi trgovine ljudima kojem je odobren privremeni boravak na teritoriji BiH iz humanitarnih razloga i koji podnese zahtjev za azil (traìlac azila) ili ako mu je odobren azil, dràva odobrava za{titu po osnovu principa zabrane vra}anja, ako se utvrdi da bi takva osoba vra}anjem ili protjerivanjem bila u opasnosti da bude podvrgnuta mu~enju ili drugom nehumanom ili poniàvaju}em postupanju ili ka`njavanju ili ako bi mu ìvot ili sloboda bili ugroèni zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti odre enoj dru{tvenoj skupini ili zbog politi~kog mi{ljenja (~l. 2. st. 1. Pravilnika o azilu u BiH a u vezi sa ~l. 60. i 79. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu). Stranci `rtve trgovine ljudima u navedenom statusu imaju pravo na slobodu kretanja i za{titu od diskriminacije a moraju po{tovati ustavni poredak BiH, propise BiH, entiteta i Br~ko Distrikta BiH, te posjedovati dokumente u svrhu dokazivanja svog identiteta (~l. 4. st. 1. i 2. Pravilnika o azilu u BiH), - Stranca, `rtvu trgovine ljudima/traìoca azila, organi koji u~estvuju u postupku po zahtjevu za azil du`ni su upoznati sa uslovima i postupkom dodjele azila, nadle`nim organima, sa njegovim pravima i du`nostima, sa mogu}no{}u stupanja u kontakt sa UNHCR-om i nevladinim organizacijama koje nude pomo} traìocu azila, kao i svim informacijama koje su mu neophodne da bi mu se boravak u BiH tokom trajanja postupka u~inio {to lak{im (~l. 8. st. 1. Pravilnika o azilu u BiH), - Stranac `rtva trgovine ljudima/traìlac azila ima pravo da iz vjerskih, kulturolo{kih ili nekih drugih razloga postupak po njegovom zahtjevu za azil, kao i poslove prevo enja, vr{i osoba istog spola (~l. 10. Pravilnika o azilu u BiH), - Ukoliko stranac `rtva trgovine ljudima/traìlac azila namjerava napustiti azilantski centar, duàn je dokazati da raspolaè sredstvima za vlastito izdràvanje ili predo~iti garanciju dràvljanina BiH ili stranca sa stalnim boravkom u BiH da se obavezuje da }e izdràvati traìoca azila, kao i predo~iti adresu na kojoj ima namjeru privremeno boraviti (~l. 21. st. 2. Pravilnika o azilu u BiH), - Stranac `rtva trgovine ljudima/traìlac azila je obavezan da po{tuje ustavni poredak BiH, zakone i odluke koje donose nadle`ni organi, da aktivno sara uje sa nadle`nim organima tokom cijelog postupka po zahtjevu za azil, da se pridràva ku}nog reda u azilantskom centru, da 19

obavje{tava nadle`ni organ o svakoj promjeni svoje adrese (~l. 33. Pravilnika o azilu u BiH). Tretiranje propisa koji se odnose na status u sudskim postupcima stranaca `rtava trgovine ljudima podrazumijeva tretiranje slijede}ih odredbi: - U sudskom postupku kod svjedo~enja, strancu `rtvi trgovine ljudima mora biti za{ti}eno pravo na po{tivanje privatnog ìvota i zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu (odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima), - Stranac `rtva trgovine ljudima ~ija je li~na bezbjednost ili bezbjednost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog u~e{}a u postupku pred nadle`nim sudom kao rezultat prijetnji, zastra{ivanja ili sli~nih radnji koje su vezane za njegovo svjedo~enje ili je ozbiljno fizi~ki ili psihi~ki traumatizovan okolnostima pod kojima je izvr{eno krivi~no djelo ili koji pati od ozbiljnih psihi~kih poreme}aja koji ga ~ine izuzetno osjetljivim, odnosno dijete i maloljetnik, imaju pravo biti za{ti}ene u postupku svjedo~enja, odnosno da se prema njima primijeni jedna od mjera za{tite svjedoka (omogu}avanje pruànja pomo}i od strane organa nadle`nog za socijalno staranje, odnosno psiholo{ke podr{ke, druk~iji redoslijed izvo enja dokaza saslu{anja takvog svjedoka na glavnom pretresu, od strane suda kontrolisani na~in ispitivanja ugroènog svjedoka u cilju za{tite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja, ispitivanje svjedoka putem tehni~kih ure aja za prijenos slike i zvuka a bez prisustva stranaka i branioca u istoj prostoriji, udaljenje optuènog iz sudnice za vrijeme svjedo~enja, izuzetak od direktnog izvo enja dokaza saslu{anjem svjedoka (~itanje zapisnika o iskazu datom u istrazi, ograni~enje prava optuènog i njegovog branioca da pregleda spise i dokumentaciju, dodatne mjere za osiguranje anonimnosti svjedoka li~ni podaci svjedoka ostaju povjerljivi, svjedo~enje iza paravana ili kori{tenjem elektronskih ure aja za promjenu glasa ili slike svjedoka ili oboje koriste}i se tehni~kim ure ajima za prijenos slike i glasa, saslu{anje za{ti}enog svjedoka (~l. 6 13, te 15 23. Zakona o za{titi svjedoka pod prijetnjom i ugroènih svjedoka BiH; ~l. 7 14, te 16 24. Zakona o za{titi svjedoka pod prijetnjom i ugroènih svjedoka Federacije BiH), - Sud, tuìlac i drugi organi koji u~estvuju u postupku su du`ni po slu`benoj du`nosti pou~iti svjedoka pod prijetnjom ili ugroènog svjedoka o mjerama za{tite svjedoka predvi enim zakonom (~l. 5. st. 1. Zakona o za{titi svjedoka pod prijetnjom i ugroènih svjedoka BiH; ~l. 6. st. 1. Zakona o za{titi svjedoka pod prijetnjom i ugroènih svjedoka Federacije BiH), - Stranac `rtva trgovine ljudima kao svjedok u krivi~nom postupku ima pravo da se sluì svojim jezikom, odnosno da mu se osigura prevo enje (~l. 8. st. 2. Zakona o krivi~nom postupku BiH; ~l. 9. st. 2. Zakona o krivi~nom postupku Federacije BiH), 20

- Od stranca, `rtve trgovine ljudima koji u~estvuje u sudskom postupku, ne moè se iznu ivati priznanje ili bilo kakva druga izjava (~l. 10. st. 1. Zakona o krivi~nom postupku BiH; ~l. 11. st. 1. Zakona o krivi~nom postupku Federacije BiH), - Na svjedo~enju stranca `rtve trgovine ljudima pribavljenog povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i me unarodnim ugovorima koje je BiH ratifikovala, ne moè se zasnivati sudska odluka (~l. 10. st. 2. Zakona o krivi~nom postupku BiH; ~l. 11. st. 2. Zakona o krivi~nom postupku Federacije BiH). S tim u vezi su pitanja iz upitnika napravljena tako da se od institucija zatraè odgovori o primjeni navedenih propisa na konkretne evidentirane slu~ajeve trgovine ljudima, ~ime se dobija podatak o broju slu~ajeva i primjeni propisa i tako sagledava boravi{ni status i status u sudskim postupcima istih u kontekstu navedenog. Period za koji su zatraèni podaci na odgovore iz upitnika je: 1. 1. 2003 30. 6. 2005. godine. Od 31 instutucije je zatraèno da odgovori na pitanja iz upitnika a u vezi primjene gore navedenih propisa koji se odnose na boravi{ni status i status u sudskim postupcima stranaca `rtava trgovine ljudima. Od navedenog broja, 30 institucija je dalo odgovore na pitanja iz upitnika, dok 1 institucija nije dala odgovore. Institucije od koji je zatraèno da odgovore na pitanja iz upitnika su: na dràvnom nivou vlasti: - Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, - Sud Bosne i Hercegovine i - Tuìla{tvo Bosne i Hercegovine; na nivou entiteta Federacije BiH: na kantonalnom nivou vlasti: - Kantonalni sud u Zenici, Travniku i Mostaru, - Kantonalno tuìla{tvo u Zeni~ko-dobojskom, Srednjebosanskom i Hercegova~ko-neretvanskom kantonu, - Kantonalni sud za prekr{aje u Zenici, Travniku i Mostaru, - Ministarstvo unutra{njih poslova Odjel za strance u kantonima Zeni~ko-dobojskom, Srednjebosanskom i Hercegova~koneretvanskom; na op}inskom nivou vlasti: - Op}inski redovni sud u Zenici, Travniku i Mostaru, - Op}inski sud za prekr{aje u Zenici, Travniku i Mostaru, - Centar za socijalni rad u op}inama Zenica, Travnik i Mostar; na nivou entiteta Republika Srpska u op{tini Bijeljina: - Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske Centar javne bezbjednosti Bijeljina, Odjel za strance 21

- Okru`ni sud Bijeljina, - Okru`no tuìla{tvo u Bijeljini, - Osnovni sud u Bijeljini, - Sud za prekr{aje u Bijeljini i - Centar za socijalni rad op{tine Bijeljina. S tim u vezi pitanja za: Ministarstvo sigurnosti BiH odnosila su se na nadle`nosti Ministarstva iz Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave u BiH koji se odnosi na kreiranje, staranje i provo enje politike useljavanja i azila, odnosno specifi~nih poslova odre enih zakonima i podzakonskim propisima u vezi sa: ure enjem procedura i na~ina organizacije slu`be vezano za kretanje i boravak stranaca u BiH, uspostavljanjem skloni{ta i nadzorom rada istih, repatrijacijom u zemlju porijekla, uspostavom personalnih podatka `rtava trgovine ljudima, Odjele za strance Ministarstva unutra{njih poslova iz njihove nadle`nosti boravka i kretanja stranaca propisana odredbama Zakona o boravku i kretanju stranaca i azilu, te drugih poslova koje obavljaju do uspostavljanja organizacionih jedinica Ministarstva sigurnosti, Centre za socijalni rad kao organa starateljstva a u vezi s poslovim za{tite djece stranaca `rtava trgovine ljudima, Sudove, od dràvnog do op}inskog nivoa, u vezi s krivi~nim, odnosno prekr{ajnim postupcima koji se vode protiv po~inilaca krivi~nih djela, odnosno prekr{aja iz njihove nadle`nosti i postupanja prema strancima `rtvama trgovine ljudima kao svjedoka ili o{te}enih u postupku, te u vezi s tim i za nadle`na tuìla{tva u vezi sa gonjenjem i optuènjem. 2. Broj evidentiranih/tretiranih slu~ajeva, analiza primjene propisa o procedurama i pravima stranaca `rtava trgovine ljudima, karakteristike slu~ajeva (podaci iz odgovora iz upitnika, konstatacije u vezi s primjenom propisa i slu~ajevima) Ukupan broj evidentiranih predmeta prema podacima iz upitnika kod svih institucija je 240 a razvrstani su prema boravi{nom statusu i statusu u sudskim postupcima, odnosno postupcima pred tuìla{tvima. 22

Boravi{ni status stranaca `rtava trgovine ljudima Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine Broj evidentiranih slu~ajeva koji se odnosi na postupanja sa strancima `rtvama trgovine ljudima kod Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine je 10. U podacima odgovora iz upitnika koji se odnosio na navedenu instituciju se navodi: - Da je, {to se ti~e obaveze uspostave centralne baze podataka o strancima, u toku izrada Pravilnika o centralnoj bazi podataka o strancima u Bosni i Hercegovini ali da i pored navedene ~injenice Ministarstvo sigurnosti raspolaè bazama podataka koji se odnose na strance koji imaju stalni ili privremeni boravak, kojima je odbijen ulazak, koji su protjerani, kojima je otkazan boravak ili im je izre~ena mjera zabrane ulaska u BiH, te izvr{enim mjerama koje se ti~u stranaca, kao i da raspolaù ostalim evidencijama propisanim odredbom ~l. 91. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu o strancima a koje evidencije nisu sistemski obra ene, pa je, dakle, potrebno da se iste formatiziraju i sistemski obrade, - Da cijene da se prema strancima po{tuje princip zabrane diskriminacije, te da nije bilo prigovora u vezi sa eventualnim kr{enjem istog, - Smatraju da su stranci `rtve trgovine ljudima tokom svih faza postupka izvije{teni o pravima i obavezama koje proisti~u iz Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, pogotovo {to je to i obaveza, prema vaè}im zakonskim propisima BiH, svih nadle`nih u postupanju, - U vezi s institutom neovisne pravne pomo}i napominju da je Ministarstvo sigurnosti potpisalo Protokol o suradnji sa udruènjem Va{a prava kojim je precizirano na koji na~in se `rtvama trgovine ljudima omogu}ava pruànje pravne pomo}i u svim fazama a u cilju regulisanja statusnih pitanja istih, te prema podacima kojima raspolaù i u vezi s ~injenicama do kojih su do{li tokom analize zahtjeva za odobrenje privremenog boravka, da se moè re}i da su `rtve uveliko koristile ovo pravo i da im je isto uvijek bilo na raspolaganju putem direktne pomo}i uposlenika udruènja Va{a prava, - Da su, analizom slu~ajeva koji su rje{avani pred ovim Ministarstvom, `rtve trgovine ljudima dobrim dijelom identifikovane prema pokazateljima: mjesto i uslovi gdje je stranac prona en, status, kretanje i boravak na teritoriji BiH, samoidentifikacija i sl., - Da su, od evidentiranog broja slu~ajeva, u 7 slu~ajeva stranci `rtve trgovine ljudima posjedovali odgovaraju}e putne isprave, dok u 3 slu~aja nisu, - Da se, prema njihovim podacima, kod registrovanih `rtava trgovine ljudima uglavnom radilo o strancima koji su ilegalno u{li na teritoriju BiH ili su na istu u{li iz zemalja bez viznog reìma, 23

24 - Da su u svih 10 registrovanih slu~ajeva stranci `rtve trgovine ljudima podnijeli zahtjev za odobrenje boravka iz humanitarnih razloga, da su isti rije{eni tako {to je 5 od njih dobilo odobrenje privremenog boravka iz humanitarnih razloga, da je u 3 slu~aja postupak obustavljen jer su podnosioci zahtjeva odustali od istog, dok u 2 slu~aja postupak dono{enja odluke po zahtjevu nije okon~an, - Da, od momenta identifikacije tj. od momenta pruànja za{tite od strane Ministarstva sigurnosti, nijedan stranac za kojeg je utvr eno da postoje osnovi sumnje da se radi o `rtvi trgovine ljudima nije procesuiran kao izvr{ilac nekog krivi~nog djela, - Da nije bilo slu~ajeva izricanja mjere protjerivanja stranca `rtve trgovine ljudima sa teritorije BiH, - Da su svih 10 registrovanih stranaca `rtvi trgovine ljudima bili primljeni u neko od skloni{ta sa kojima Ministarstvo sigurnosti ima potpisan Protokol o suradnji i osiguranju adekvatnog smje{taja i zbrinjavanja stranaca `rtava trgovine ljudima u BiH, te se ovo Ministarstvo koristi smje- {tajnim kapacitetima NVO: Lara Bijeljina, La Strada Mostar, Me unarodni forum Doboj, Medica Zenica i @ena BiH Mostar, - Da nije bilo evidentiranih maloljetnih lica `rtava trgovine ljudima, - Da nije bilo slu~ajeva da se nije mogla odrediti dob stranaca `rtava trgovine ljudima a da se sa takvom osobom postupalo sa pretpostavkom da je dijete, - Da su, kada je u pitanju obavljanje nadzora nad radom skloni{ta koji je u nadle`nosti Ministarstva sigurnosti, gore pomenutim Protokolom jasno propisana prava i obaveze strana potpisnica Protokola kao ravnopravnih partnera u postupku pruànja za{tite i pomo}i `rtvama trgovine ljudima, pa u vezi s tim se postupanjem i po{tovanjem odredbi Protokola stvorio sistem samokontrole u postupanju, - Da nije bilo slu~ajeva da je strancu `rtvi trgovine ljudima izdat putni list, - Da je od evidentiranih 10 stranaca `rtvi trgovine ljudima, jedna `rtva trgovine ljudima u toku trajanja za{tite podnijela zahtjev za azil u BiH a da su 3 `rtve trgovine ljudima prije podno{enja zahtjeva za odobrenje privremenog boravka u BiH bile traìoci azila u BiH, - Da su svi stranci `rtve trgovine ljudima imale komunikaciju sa UNHCR-om, - Da od preuzimanja azilantskog postupka od UNHCR-a, odnosno od 1.4.2004. godine, Sektor za azil pri ovom Ministarstvu nije odobrio nijedan izbjegli~ki status strancu koji se smatra `rtvom trgovine ljudima. - Na osnovu navedenog jasno je da Ministarstvo sigurnosti obavlja poslove iz nadle`nosti Ministarstva koji se odnose na kreiranje, staranje i provo enje politike useljavanja i azila, odnosno specifi~nih poslova odre enih zakonima i podzakonskim propisima u vezi sa ure enjem procedura i na~ina organizacije slu`be vezano za kretanje i boravak stranaca u BiH, uspostavljanjem skloni{ta i nadzorom nad radom istih, repatrijacije u zemlju porijekla, uspostavom personalnih podatka `rtava trgovine ljudima.

Ministarstva unutra{njih poslova odjeli za strance Ukupan broj evidentiranih slu~ajeva kod ministarstava unutra{njih poslova odjela za strance od kojih su zatraèni podaci je 15. U datim podacima iz upitnika koji se odnosio na navedene institucije se navodi: - Da postupaju na osnovu Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima u BiH, Vla{i~kih procedura o postupanju sa `rtvama trgovine ljudima u BiH, krivi~nih zakona entiteta i Krivi~nog zakona BiH, Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima u BiH, Preporuka SZO za vo enje razgovora sa ènama `rtvama trgovine, te kriminalisti~ko-policijske prakse, - Da koriste me unarodne standarde u ovoj oblasti i to pravi~an tretman prema strancu `rtvi trgovine ljudima i odgovaraju}u pomo} strancu `rtvi trgovine ljudima, - Da se u svim postupcima i obavljenim intervjuima s potencijalnim `rtvama trgovine ljudima radilo s najve}im stepenom diskrecije a u cilju za{tite privatnosti i identiteta stranca `rtve trgovine ljudima, odnosno da se po{tovalo pravilo povjerljivosti u cilju osiguranja za{tite privatnosti i identiteta stranca `rtve trgovine ljudima, - Da po{tuju princip nediskriminacije po bilo kom osnovu prema strancu `rtvi trgovine ljudima i smatraju da prilikom postupanja strancu `rtvi trgovine ljudima pristupaju bez ikakvih predrasuda, - Da je odlu~uju}i faktor identifikacije `rtve trgovine ljudima bio: samoidentifikacija u 5 slu~aja, ograni~enje li~ne slobode u 1 slu~aju, materijalne prilike u 3 slu~aja i starosna dob osobe u ostalim slu~ajevima pri ~emu je starosna dob bila od 20 do 27 godina ìvota, - Da `rtvi trgovine ljudima u okviru svojih ovla{tenja obezbje uju odgovaraju}u pomo} koja se odnosi na zdravstvenu za{titu, informisanje o njenom statusu, pravima i obavezama, - Da su stranci `rtve trgovine ljudima bili upoznati sa mogu}no{}u kori{tenja nezavisne pravne pomo}i putem udruènja Va{a prava, te udruènja Lara Bijeljina, - Da su u ve}ini tretiranih slu~ajeva stranci `rtve trgovine ljudima znale jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH, tako da u tim slu~ajevima nije bilo potrebe za angaòvanjem tuma~a, a u suprotnom im je u postupku omogu}eno da isti prate preko tuma~a (prevodioca), - Da su 9 slu~ajeva stranci `rtve trgovine ljudima imali odgovaraju}e putne isprave, a u 6 nisu, - Da ni u jednom slu~aju stranac `rtva trgovine ljudima nije imao odobren boravak na teriitoriji BiH, - Da je u 1 slu~aju `rtva trgovine ljudima, pored ostalih uslova za ulazak na teritoriju BiH, imala obezbje en smje{taj preko turisti~ke agencije, 25

26 - Da su 3 stranca `rtve trgovine ljudima podnijeli zahtjev za odobrenje boravka na teritoriji BiH iz humanitarnih razloga, - Nije bilo zabiljeènih slu~ajeva da su stranci `rtve trgovine ljudima sudski procesuirani kao osobe osumnji~ene za neka krivi~na djela, - Da nije bilo slu~ajeva da su strancu `rtvi trgovine ljudima bile izre~ene mjere protjerivanja stranca sa teritorije BiH, - Da nije bilo podnesenih zahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka protiv stranca `rtve trgovine ljudima, - Da je u 1 slu~aju bilo nemogu}e odrediti dob stranca `rtve trgovine ljudima, a da je postojala sumnja da se radi o djetetu, odnosno osobi mla oj od 18 godina ìvota, - Da su 12 `rtava trgovine ljudima bile upu}ene u skloni{te, od kojih su 2 bila djeca, - Da je poznato da su 2 `rtve trgovine ljudima ostvarile pravo na repatrijaciju a za ve}inu slu~ajeva institucije ne raspolaù tim podacima, - Da nije bilo podne{enih zahtjeva za azil od strane `rtava trgovine ljudima. Na osnovu datih podataka moè se konstatovati da navedeni organi u postupanju, prema njihovim navodima, sa `rtvama trgovine ljudima primjenjuju sve vaè}e propise iz ove oblasti. Tako su istima obezbijedili nezavisnu pravnu pomo} preko NVO Va{a prava i Lara Bijeljina (primjeri iz Zenice, Mostara i Bijeljine). Nadalje, u postupcima su `rtve trgovine ljudima mogle tok istog pratiti na jeziku koji razumiju (primjeri iz Mostara i Bijeljine), odnosno preko tuma~a (primjer iz Zenice). Tako e im je obezbije ena i odgovaraju}a zdravstvena za{tita (primjer iz Mostara odlascima na redovne zdravstvene preglede). Prema broj~anoj klasifikaciji evidentiranih slu~ajeva, o~ito je da su, u postupku identifikacije `rtava trgovine ljudima, cijenili pokazatelje za identifikaciju propisane odredbom ~l. 8. st. 2. Pravilnika o za{titi stranaca `rtava trgovine ljudima (primjeri iz Mostara, Zenice i Bijeljine). @rtvama trgovine ljudima je obezbije en smje{taj, jer je od tretiranih 15 slu~ajeva njih 12 smje{teno u sigurne ku}e. Nije bilo procesuiranih slu~ajeva protiv stranaca `rtava trgovine ljudima zbog prekr{aja odavanja prostituciji ili krivi~nih djela, za koja propis nalaè da se ne gone ukoliko su u vezi sa trgovinom ljudima, te nije bilo slu~ajeva da su izricane za{titne mjere protjerivanja stranca sa teritorije BiH (podaci iz Mostara, Zenice i Bijeljine). Na primjeru da nijedan tretirani stranac nije imao odobren boravak na teritoriji BiH, zaklju~uje se da se radi o ilegalnim boravku na teritoriju BiH, {to se moè dovesti u vezu sa organizovanim kriminalom.

Tri su stranca `rtve trgovine ljudima iskoristile pravo da podnesu zahtjev za odobrenje boravka iz humanitarnih razloga (primjer iz Bijeljine). Svi odjeli za strance uklju~eni u projekat su naveli da imaju pravi~an tretman prema strancima `rtvama trgovine ljudima i da po{tuju princip nediskriminacije po bilo kom osnovu. Bez povratnih informacija od stranaca `rtava trgovine ljudima ne bi se mogli donositi zaklju~ci o navedenom. Centri za socijalni rad Ukupan broj evidentiranih slu~ajeva centara za socijalni rad od kojih su zatraèni podaci je 2. - U datim podacima iz upitnika koji se odnosio na navedene institucije se navodi: - Da su do saznanja za slu~ajeve maloljetnika stranaca `rtve trgovine ljudima do{li obavije{}u policijskih organa, - Da se postupak stavljanja pod starateljstvo maloljetnika stranaca `rtve trgovine ljudima provodi hitno, - Da je u jednom slu~aju maloljetnika `rtve trgovine ljudima u postupku bila done{ena privremena mjera smje{taja u sigurnu ku}u, - Da je u 1 slu~aju maloljetniku strancu `rtvi trgovine ljudima bio postavljen staralac koji je imao ovla{tenja da zastupa i {titi prava maloljetnika do povratka u zemlju porijekla ili uobi~ajenog boravka, te obavezu da radi na sigurnom i ùrnom povratku maloljetnika, dok u drugom slu~aju nije bio postavljen staralac jer je dijete, posredstvom centra, predato roditeljima, - Da smatraju da su u potpunosti informisani o svim pitanjima od interesa za maloljetnog stranca `rtvu trgovine ljudima u svim fazama postupka kod zastupanja njegovih interesa, - Da u potpunosti po{tuju pravilo povjerljivosti u cilju osiguranja za{tite privatnosti i identiteta stranca `rtve trgovine ljudima, - Da nije bilo slu~ajeva objavljivanja informacija u sredstvima informisanja s podacima na osnovu kojih se moè prepoznati identitet stranca `rtve trgovine ljudima, u kojima je pretpostavka izvora informacija nadle`ni dràvni organ, - Da nije bilo slu~ajeva da se nije mogla odrediti dob stranca `rtve trgovine ljudima a da se sa takvom osobom postupalo sa pretpostavkom da je dijete, - Da je bio 1 slu~aj djeteta stranca `rtve trgovine ljudima bez pratnje roditelja, odnosno staratelja, - Da je 1 dijete stranac `rtva trgovine ljudima smje{teno u skloni{te, - Da je za skloni{te kori{ten kapacitet nevladine organizacije, - Da nisu imali problema sa provjerom podataka i uspostavljanjem kontakta sa nadle`nim organom iz zemlje porijekla djeteta stranca `rtve trgovine ljudima, 27