IOM regionalni ured u Beču Regionalni ured za Jugoistočnu Evropu, Istočnu Evropu i Centralnu Aziju Ured za vezu za UN agencije i ostale međunarodne organizacije smještene u Beču Međunarodna organizacija za migracije 2018 Podaci i činjenice ALBANIJA AZERBEJDŽAN BIVŠA JUGOSLOVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJA BJELORUSIJA BOSNA I HERCEGOVINA CRNA GORA GRUZIJA IZRAEL JERMENIJA KAZAHSTAN KIRGISTAN REPUBLIKA MOLDAVIJA RUSKA FEDERACIJA SRBIJA TADŽIKISTAN TURSKA TURKMENISTAN UKRAJINA UZBEKISTAN KOSOVO* Geografski obuhvat regiona Ova mapa je samo za svrhu ilustracije. Granice i nazivi koji su prikazani, te opisi koji su korišteni na mapi, ne impliciraju zvaničnu potporu ili prihvatanje od strane Međunarodne organizacije za migracije. *Reference na Kosovo trebaju se shvatiti u kontekstu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 (1999). Oktobar 2018.
OPĆI TRENDOVI Međunarodni migranti u svijetu i Udio migranata u odnosu na ukupnu populaciju u region je dvostruko veći od svjetskog prosjeka Svijet 7.3% 3.4% Svijet Gdje odlaze migranti? Glavne destinacije iz zemalja Migracije unutar regiona: glavna odredišta unutar ZAPADNA AZIJA 1.29M (3.42%) SJEVERNA AMERIKA 2.33M (6.16%) DRUGO (4.17%) ISTOČNA EVROPA 17.59M (46.49%) Bjelorusija 1.04M (4.45%) Uzbekistan 1.07M (4.59%) 11.05M (47.23%) JUŽNA EVROPA 3.37M (8.89%) Drugo 2.53M (10.81%) CENTRALNA AZIJA 4.97M (13.14%) 3.26M (13.96%) ZAPADNA EVROPA 6.71M (17.73%) Ukrajina 4.44M (18.96%) Indeks ljudskog razvoja za zemlje u 2017. godini Većina migranata ostaje unutar geografskog regiona * *UN DESA definira regione na sljedeći način: Centralna Aazija (, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan), Istočna Evropa (Bjelorusija, Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Republika Moldavija, Rumunija,, Slovačka, Ukrajina), i Južna Evropa (Albanija, Andora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Gibraltar, Grčka, Sveta Stolica, Italija, Malta, Crna Gora, Portugal, San Marino, Srbija, Slovenija, Španija, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija). Izrael Ruska Feceracija Crna gora Bjelorusija Turska Srbija Albanija Gruzija Bosna i Hercegovina prosjek Azerbejdžan The Bivša former Jugoslavenska Yugoslav Republic Republika of Macedonia Makedonija Jermenija Ukrajina Kosovo* Svijet prosjek Uzbekistan Turkmenistan Republika Moldavija Kirgistan Tadžikistan Indeks ljudskog razvoja (HDI) je izračun očekivanog životnog vijeka, obrazovanja i prihoda po glavi stanovnika kao indikatora, koji za cilj ima pokazati stepen razvoja zemlje. Većina zemalja u region pokazuje visok HDI nivo, a nekoliko zemalja je u kategorijama vrlo visokog i srednjeg. Postoje četiri HDI kategorije: vrlo visok (1.000-0.800) visok (0.799 0.700) srednji (0.699 0.555) nizak (0.554 0.350) 2
2,5 milijarde Ukupan broj putnika u avio prometu prevezen 2010. godine 4,1 milijarde Ukupan broj putnika u avio prometu prevezen u 2017. 10,0 milijarde Predviđeni broj putnika u avio prometu do 2040. Prema Međunarodnoj organizaciji civilne avijacije (ICAO), globalni broj putnika koji se preveze u zakazanim letovima je u 2017. Godini poastao za 7,2 % u odnosu na prethodnu godinu, a predviđa se da će porasti još 7,5% u 2018. godini. Najaktivniji dio svijeta je region Azije / Pacifika, koji bilježi 34% svjetskog prometa. Slijedi Evropa (27%) i Sjeverna Amerika (23%). MIGRACIJSKI KORIDORI Vodeći migracijski koridori u u 2017. Ukrajina Ukrajina Uzbekistan Uzbekistan Bjelorusija Bosna i Hercegovna Srbija Bjelorusija Kirgistan Jermenija Tadžikistan Gruzija Migracijski koridori, koji ukazuju na zemlje porijekla i odredišta, od koristi su u idenficiraju bitilateralnih trendova. Većina bilateralnih migracijskih koridora uključuje Rusku Federaciju, posebno prema Ukrajini i iz a, Uzbekistana i Bjelorusije. Istovremeno se javljaju novi koridori: Bjelorusija Poljska, Republika Moldavija Poljska i Ukrajina - Poljska. Ukrajina Republika Moldavija Uzbekistan Azerbejdžan Stope tokova tradicionalnim putevima unutar regiona se smanjuju Poljska se sve više vidi kao atraktivna destinacija u proteklim godinama % promjene (2010-2015) % promjene (2015-2017)* % promjene (2010-2015) % promjene (2015-2017)* Ukrajina Ruska Federacija Uzbekistan Republika Moldavija Poljska Bjelorusija Poljska Ukrajina Poljska *Promena u količini 3
EKONOMSKI INDIKATORI Nezaposlenost (%) unutar regiona je visoko varijabilna Iako neke ekonomije imaju znatno veće stope nezaposlenosti, u 45% zemalja u region one su niže od prosjeka u Evropskoj uniji. Bjelorusija Turkmenistan Izrael Republika Moldavija Azerbejdžan Svjetski prosjek Uzbekistan Kirgistan ЕU-28 Ukrajina Tadžikistan Turska Gruzija Albanija Srbija Crna Gora Jermenija Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija Bosna i Hercegovina *za Kosovo nema dostupnih podataka Prosječni udio izdržavanih u svijetu i u Prosječni udio izdržavanih ukazje n audio populacije koji je radno sposobne dobi, u usporedbi s onima koji su, tipično, izdržavani članovi porodice djeca i penzioneri. Veći broj znači da ima više ljudi kojima je potrebna socijalna podrška (zdravstvena zaštita, penzije, obrazovanje itd.). Niži broj je ono čemu se teži. Svijet ЕU-28 Godišnji rast BDP-a u region u 2017. godini Tranzicijske ekonomije entralne Azije su osjetile značajan rast, što može uzrokovati promjene u budućim migracijskim obrascima. 4 Jermenija Turska Tadžikistan Turkmenistan Uzbekistan Gruzija Kirgistan Kosovo* Republika Moldavija** Crna Gora Albanija Izrael Svijet Bosna i Hercegovina Ukrajina Bjelorusija ЕU-28 Srbija Azerbejdžan Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija ** Republika Moldavija ne uključuje Transnistriju. Podaci preuzeti od Svjetske banke (2018).
Doznake (%BDP-a) u regionu su neke od najviših u svijetu Iznosi doznaka širom svijeta u 2017. su bili tri puta veći od ODA (u bilijunima USD) Kirgistan Tadžikistan Republika Moldavija prosjek svijet prosjek Neto priliv direktnih stranih investicija Neto primljene doznake Neto primljena službena pomoć razvoju Brojne ekonomije unutar regiona podržavaju financijski transferi migranata njihovim porodicama koje su ostale kod kuće. One predstavljaju veliki potencijal za razvoj zemalja porijekla, pa ipak do sada ostaju u velikoj mjeri neistraženi. Kada se usporedi sa direktnim stranim investicijama (FDI) i Službenom razvojnom pomoći (ODA), doznake imaju svojih prednosti, kao što je činjenica da novac ide izravno korisniku, te da korisnici njime direktno upravljaju. Sveukupno, doznake su tri puta veće od ODA, dok su u nekoliko zemalja, znatno veće od ODA i FDI zajedno. Na primjer, u 2017. godini je Ukrajina primila 12,1 milijardu USD u doznakama, 2,4 milijarde USD u FDI i 1,5 milijardi u ODA. 18 od 20 zemalja suočavaju se s rastom urbanizacije, iako je to po nižoj stopi od svjetskog prosjeka. Međutim, Albanija je zemlja s najbržom stopom urbanizacije s gotovo 2,5 puta većom stopom od svjetskog prosjeka. Urbanizacija je u porastu % Populacije koji živi u urbanim područjima Stopa urbanizacije Prosječna godišnja stopa promjene ruralne populacije Izrael Bjelorusija Ukrajina Jermenija Turska Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija Crna Gora Srbija (uključujući Kosovo)* Gruzija* Azerbejdžan* SVIJET Uzbekistan Turkmenistan Republika Moldavija* Bosna i Hercegovina Albanija Kirgistan Tadžikistan *Podaci za Srbiju uključuju Kosovo, Republika Moldavija uključuje Transnistriju, Gruzija uključuje Avhaziju i Južnu Osetiju a Azerbejdžan uključuje Nagorno-Karabah. Podaci od UN DESA (2018). 5
MIGRACIJA ZAŠTITA I POMOĆ IOM smatra pomognuti dobrovoljni povratak i reintegraciju (AVRR) humanim i dostojanstvenim pristupom podrške migrantima koji nisu voljni ili nisu u mogućnosti ostati u zemlji domaćinu ili tranzitnoj zemlji, a koji se žele vratiti u svoju zemlju porijekla. Ovo predstavlja ključnu aktivnost koju organizacija provodi za migrante i zemlje članice IOM-a širom svijeta. Usprkos 42% smanjenja, u odnosu na 2016. godinu, uslijed značajnog sveukupnog smanjenja AVRR korisnika koji se vraćaju iz EEA, Jugoistočna Evropa, Istočna Evropa i Centralna Azija () ostaju glavni region u koji se migrant vraćaju. Suprotno tome, u 2017. je potvrđen rastući broj AVRR korisnika koji su se vratili iz, što je trend koji je bio već uočen u 2016. IOM AVRR, region porijekla IOM AVRR, region domaćin Azija i Pacifik Zapadna i Centralna Afrika Istočna Afrika i Rog Afrike Bliski istok i Sjeverna Afrika Evropski ekonomski prostor Južna Amerika Centralna i Sjeverna Amerika i Karibi Južna Afrika Evropski Bliski istok i Azija i Pacifik Južna Afrika Južna Amerika ekonomski Sjeverna Afrika prostor Zapadna i Centralna Istočna Afrika i Centralna i Sjeverna Afrika Rog Afrike Amerika i Karibi Podaci o trgovini ljudima iz 2017. Vrsta eksploatacije 2,547 Broj žrtava iz regiona seksualna radna druga vrsta 2,496 Broj žrtava iskorištavanih u regionu muško žensko djeca odrasli ZDRAVLJE I MIGRACIJA Potražnja za zdravstvenim radnicima će se, vjerojatno udvostručiti u narednim decenijama Potražnja u 2013. (u milionima) Regioni Svetske zdravstvene organizacije Potražnja u 2030. (u milionima) Svjetska zdravstvena organizacija definira potražnju kao broj zdravstvenih radnika koje zdravstveni system može podržati u smislu financiranih pozicija Svijet Zapadni Pacifik Evropa Amerike Jugoistočna Azija Afrika Istočni Mediteran Udio liječnika na 10.000 stanovnika Gustoća na 10.000 stanovnika Prosjek EU-28 Prosjek stope su relativno male, sa gotovo duplo više doktora na 10.000 stanovnika od svjetskog prosjeka. Prosjek u svijetu Doktori koji aktivno prakticiraju medicine u OECD zemljama a rođeni su u inostranstvu 19.5% (2000) 23.3% (2010) Porast u potražnji za zdravstvenim radnicima širom svijeta vjerovatno će se pretočiti u porast zdravstvenih radnika koji biraju da migriraju. Emigracija zdravstvenih radnika može predstavljati ograničenja zajednici iz koje odlaze, ograničavajući u njoj pružanje zdravstvenih usluga. Problem odljeva mozgova emigracije visokostručnih građana je uobičajen problem u region, što znači da je država neefikasna u zadržavanju stručnih radnika nakon što ih educira. 6
PRISILNE MIGRACIJE 3,8 miliona izbjeglica i drugih migranata živi u Turskoj 186,768 Broj dolazaka u Evropu morem i kopnom u 2017. smanjenje od 52% u usporedbi s 387.739 prijavljenih u 2016. * Podaci izvučeni u oktobru 2018 Trenutno, u 2018. preko 3,8 miliona izbjeglica i drugih migranata živi u Turskoj, uključujući preko 3,5 miliona Sirijaca pod privremenom zaštitom, što Tursku čini domaćinom najveće izbjegličke populacije u Svijetu. Broj migranata i tražitelja azila koji su smješteni na Zapadnom Balkanu i u Jugoistočnoj Evropi 60,000+ Ukupno IDP uslijed prirodnih katastrofa, sukoba i nasilja (2008 2017) 2,42 miliona Konflikt i nasilje prirodne katastrofe Vodeći principi UN-a o internom raseljenju definiraju interno raseljene osobe (IDP) kao osobe koje su prinuđene da napuste svoje domove kao rezultat općeg nasilja ili prirodnih katastrofa, a koje nisu prešle međunarodno priznate državne granice. U 2017, prirodne katastrofe kao što su poplave, požari i klizišta su raselili 7.100 ljudi u u, 5.900 u Ruskoj Federaciji, 4.700 u Tadžikistanu, 3.500 u Albaniji i 3.300 u Kirgistanu. Prema centru za praćenje interne raseljenosti (IDMC), preko dva miliona ljudi ostaju u, većinom produženim, situacijama raseljenja u. Turska Ukrajina Azerbejdžan Gruzija Bosna i Hercegovina Ruska Federacija MIGRACIJA I ZAKON Međunarodne konvencije vezane za migraciju i trenutni status ratifikacije u regionu Ratificiran Nije ratificiran 7
Poruka regionalne direktorice Naš region je dom veoma diverzificiranoj skupini građana, od kojih su 32 miliona odlučila preći međunarodne granice i u velikoj mjeri doprinijeti globalnoj ekonomiji. Ustvari, 258 miliona migranata, ili 3,4% svjetske populacije su doprinijeli stvaranju 6,7 bilijuna USD, odnosno 9,4% ukupnog BDP-a u 2015. godini. Većina međunarodnih migranata ostane u regionu, s Rusijom, Ukrajinom i om kao najpopularnijim odredištima. Međutim, sada uočavamo nove trendove u Istočnoj Evropi koji se odskora formiraju. Visok stepen migracija dešava se i unutar njihovih zemalja urbanizacija je u porastu širom regiona, budući da se više prilika stvara u većim gradovima. Istovremeno, preko 2,4 miliona ljudi unutar regiona našlo se prinuđeno da migriraju unutar svoje zemlje, kako bi pobjegli od prirodnih katastrofa ili onih koje je prouzrokovao čovjek. Medicinski radnici su kičma društva, tako što ga čuvaju sigurnim i produktivnim. Mnogi od njih su migranti gotovo jedan od četiri doktora u OECD zemljama rođen je u nekoj stranoj zemlji! Naš region ima sreće da je dom relativno velikoj gustoći doktora na 10.000 stanovnika. Međutim, potražnja za doktorima kontinuirano raste, što mnoge vodi tome da migriraju. Argentina Szabados Regional Director for South-Eastern Europe, Eastern Europe and Central Asia Kako se javljaju novi koridori, kao što je onaj iz Ukrajine za Poljsku, aktivno nastavljamo podržavati vlade u upravljanju migracijskim tokovima, temeljeći to na gotovo sedam decenija iskustva. Ogroman porast putnika u zračnom prometu tokom protekle decenije je nešto što takođe uzimamo u obzir u svojim projektima, posebno kada se radi o razvoju apliakcije za informacijski sistem naprednih putničkih informacija (APIS) širom regiona. Naš region uključuje različite migrante: s različitim vještinama, ambicijama i pokretačima, uključujući one koji su tražitelji azila koji žele doći do sigurnog utočišta u Evropskoj uniji. Naši programi širom regiona pomažu brojnim životima, uključujući i one koji su u potrazi za novim i dugotrajnim smještajem, bez obzira na razlog. Nadalje, naš region raste ekonomski vrhunskom stopom, sa životnim i radnim standardima koji rastu u svim dijelovima. Dio visokog ekonomskog rasta može se pripisati velikim doznakama koje šalju međunarodni migranti. Ova privatna sredstva pomažu da zajednica kod kuće prevaziđe prepreke, to podupire lokalnu ekonomiju za buduće generacije. Konačno, IOM je odlučan u osiguravanju unapređenja posvećenosti koje su usvojile zemlje članice, koje sve prepoznaju razvojne aspekte migracija, kako su utvrđeni kroz GCM i uvršteni u Agendu 2030. Prema tome, svi IOM projekti, programi i inicijative osiguravaju da naše intervencije služe napredovanju državnih i regionalnih prioriteta, kao i GCM ciljeva i ciljnih rezultata postavljenih u Agendi 2030. MEĐUNARODNA SARADNJA I PARTNERSTVA Organizacije UN-a smještene u Beču Organizacije koje nisu UN a smještene su u Beču IOM ima saradnju s nizom agencija, organizacija i institucija, te akademija, od kojih je nekoliko smješteno u Beču. Regionalni ured u Beču ima privilegiju da je imenovani Ured za vezu za veliki broj njih. UNIDO UNODC OSCE ICMPD IACA Podaci o izvorima podataka: Podaci o međunarodnom broju migranata osigurani kroz UN DESA (2018), nivoi nezaposlenosti, doznake i BDP podaci prikupljeni od Svjetske banke, (septembar 2018), podaci o izbjeglicama od UNHCR-a iz Globalnih trendova (septembar 2018), podaci o internoj raseljenosti iz IDMC Globalne baze podataka o internoj raseljenosti (septembar 2018), HDI podaci iz UNDP-a (septembar 2018), podaci o zdravstvenim migracijama od Svjetske zdravstvene organizacije (septembar 2018), podaci o avio prometu od ICAO (septembar 2018). Ažurirano u 2018 Podaci od 31.12.2017 Odrednice korištene i prikazani materijal putem listi činjenica, ne impliciraju izražavanje mišljenja od strane Međunarodne organizacije za migracijevezano za pravni status bilo koje zemlje, teritorije, grada ili područja ili njihovih vlasti, vezano za granice i teritorij. Regionalni ured za Jugoistočnu Evropu, Istočnu Evropu i Centralnu Aziju Ured za vezu za UN agencije i druge međunarodne organizacije smještene u Beču Međunarodna organizacija za migracije Dampfschiffstrasse 4 1030 Vienna Austrija Tel: +43 1 581 22 22 Faks: +43 1 581 22 22 30 e-mail: rovienna@iom.int rovienna.iom.int