OKUS LJUBAVI

OKUS LJUBAVI Brošura o dojenju i dohrani UDRUGA ZA OBITELJ I RODITELJSTVO IZVOR

Sadržaj UVOD I. IZDANJU... 3 PREDGOVOR II. DOPUNJENOM IZDANJU... 4 DOJENJE I OBITELJSKA PREHRANA, ZDRAVO I S LJUBAVLJU... 5 OD RODITELJA ZA RODITELJE... 5 PRVIH ŠEST MJESECI - ISKLJUČIVO DOJENJE... 6 ŠTO JE DOHRANA?... 7 DOHRANA KAO NADOPUNA, A NE ZAMJENA ZA MAJČINO MLIJEKO... 8 KADA POČETI S DOHRANOM?... 8 KAKO PREPOZNATI VRIJEME ZA NADOHRANU?... 11 KAKO UVODITI DOHRANU?... 13 KAKO DAVATI PRVE OBROKE?... 15 KOJOM HRANOM ZAPOČETI DOHRANU?... 16 TVORNIČKA ILI DOMAĆA HRANA?... 17 PIJENJE IZ ŠALICE... 17 KRUTA HRANA TIJEKOM BOLESTI... 18 TABLICA DOHRANE... 19 VOĆE... 20 POVRĆE... 21 ŽITARICE... 22 MESO... 23 RIBA... 24 VOĆNI SOK... 24 MLIJEČNI PROIZVODI... 25 ALGE... 25 ZAMRZAVANJE HRANE... 25 IZGLED STOLICE... 25 HRANA KOJU BI TREBALO IZBJEGAVATI U PRVOJ GODINI ŽIVOTA... 26 IDEJE ZA PRVI MJESEC DOHRANE... 27 DNEVNIK DOHRANE... 28 RECEPTI... 31 2

Uvod I. izdanju OKUS LJUBAVI Svjetski je tjedan dojenja 2005. godine u prvi plan stavio misao da početak prehrane djeteta krutim namirnicama valja prirodno nadovezati na razdoblje isključivog dojenja do šest mjeseci djetetova života. U središte je pozornosti stavljena činjenica da je majčino mlijeko i nakon šest mjeseci najvažnija djetetova hrana i da nema potrebe za njezinim ukidanjem do dvije godine, čak i duže. Kao da se iz kolektivnog sjećanja podigla slika naših starih koji su, kao djeca, svojim mamama nosili stolčić kako bi ih one pri svakodnevnim poslovima podojile, što tada nikome nije smetalo niti se smatralo čudnim. Kao da suvremenom čovjeku ponovno sviće da je dojenje tada imalo, ali da i sada ima, puno veću ulogu od pukog hranjenja djeteta. Dojenjem dijete doživljava da ljubav ima okus. I miris, i toplinu, i mekoću. Dojenjem majka spoznaje vrhunac darivanja svoje tjelesnosti koja se pretvara (čak i) u okus. Majčino biće u činu dojenja izgrađuje djetetovo na poseban način, pripremajući ga svakim danom njegova rasta za odvajanje, za slobodan let. Mama se raduje prvom zubiću djeteta, mogućnosti da samostalno sjedi, hvata ručicama predmete oko sebe, što su sve nagovještaji da će mu uskoro, osim njezina mlijeka, biti potrebna i druga hrana. Najljepša i najukusnija jela djetetu će biti ona koja su ljubavlju začinjena, jer upravo je taj začin dijete kroz dojenje iskusilo. Baš kao što je kroz mlijeko već kušalo okuse svih namirnica kojima se mama hranila u njegovih prvih šest mjeseci, tako je iskusilo i da je njegova mama uvijek bila tu, nadohvat ruke, kad je bilo teško, a možda i bolno... Stoga vam svima, dragi sadašnji i budući roditelji, naša Udruga želi da svakog dana, zajedno sa svojom djecom, uživate u okusu ljubavi za obiteljskim stolom. Ova je brošura potaknuta željom da uvođenje vašeg djeteta u obiteljsku prehranu bude što spontaniji i radosniji događaj u kome ćete obostrano uživati. I neka vam prvi djetetovi zalogaji budu vrijeme igre i smijeha. To vam svima želi Udruga za roditeljstvo i obitelj IZVOR 3

Predgovor II. dopunjenom izdanju STOL Sjesti za stol, razlomiti riječ i kruh, točiti piće iz jednoga krčaga, blagdan je ljudske duše. Kruh je oplemenjen nebom i zemljom, Bogom i čovjekom. Plod zemlje i rada ruku čovjekovih nastaje tek uz blagoslov Neba. Ljubav kruh umijesi od sunca i zraka, kiše i zemlje. Sjesti za stol, u društvu dragih, jest sebedarno-uzdarni čin. Dok kruh i vino hrane i održavaju čovjekovu tjelesnost, dotle riječ puni dušu sustolnika, a zahvalna molitva puni središte čovjeka. Trebam plodove tvoga rada, ali joj više trebam tebe; pogled tvojih očiju i žar tvoga lica. Tvoja riječ godi mome biću. Molim te stoga: ne ostavi me sama. Namaz iz hladnjaka, sendvič progutan s nogu, mene ostavlja gladnim. Ja trebam tebe; tvoju riječ i tvoj pogled, dodir tvoje ruke. Ti, tvoja ljubav i dobrota postaju moj najslađi kruh i najpotrebniji napitak koji gasi moju žeđ. Trebam prostrt stol i razlomljen kruh. No, blagoslov tvoje riječi i začin vedrinom tvoga lica hrane moju bit. Tvorivo moje tjelesnosti hrani kruh i piće. Znaj, za mene je to premalo. Ja sam tvoga podrijetla. Trebam više od blaga smočnice i hladnjaka. Ja trebam tebe. Dopusti mi da u daru stola primam od tvoga bogatstva i uđem u raskoš tvoje tajne. Vrh svih mojih potreba jest Onaj koji me oblikova na svoju sliku, Onaj koji me hoće u svojoj punini. Potpun sam tek onda kada u daru kruha i tebe prepoznam i primim Darivatelja svega. Zato me hrani, voli i sa mnom moli. fra Andrija Bilokapić 4

DOJENJE I OBITELJSKA PREHRANA, ZDRAVO I S LJUBAVLJU Prva točka Preporuka za promicanje dojenja Hrvatskog pedijatrijskog društva glasi: «Prirodna prehrana je najbolji način prehrane djece. U svezi s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, temeljenih na brojnim zdravstvenim istraživanjima, Komisija za promicanje dojenja Hrvatskog pedijatrijskog društva se zalaže za promicanje isključivog dojenja (prehrana samo majčinim mlijekom, bez dodataka drugih tekućina i/ili hrane) tijekom prvih 6 mjeseci djetetova života i nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu krutim namirnicama do kraja prve godine života, a u socijalno nepovoljnim uvjetima i dulje.» Ova brošura prvi put tiskana je povodom obilježavanja Svjetskog tjedna dojenja 2005. koji ima slogan: «Dojenje i obiteljska prehrana, zdravo i s ljubavlju». Pisana je od roditelja za roditelje. Cilj Svjetskog tjedna dojenja 2005. god., kojeg je ustanovila WABA 1 jest: naglasiti važnost dojenja do 2. godine i duže povećati svijest o rizicima i posljedicama uvođenja druge hrane i pića dojenoj djeci prije 6 mjeseci života, a time povećati potporu isključivom dojenju prvih 6 mjeseci nadopuniti informacije i predodžbe o vrstama hrane i pića koja je potrebna starijoj dojenčadi razmijeniti ideje koje će doprinijeti tome da dohrana bude praktičnija i zdravija, te da predstavlja vrijeme učenja i ljubavi. Iako je svako dijete jedinstveno i ne može se ukalupiti u brojeve i pravila, nadamo se da će vam smjernice navedene u ovoj brošuri, usklađene s najnovijim saznanjima stručnjaka koji se bave dječjom ishranom, pomoći pri uvođenju vašega djeteta u obiteljsku prehranu. Kako ovu brošuru ne sponzoriraju proizvođači dječje hrane, ona je lišena bilo kakva utjecaja njihova marketinga. 2012. godine pojavila se potreba da se Brošura malo revidira i dopuni, ima novih saznanja, neke namirnice su dostupnije nego su to prije bile. OD RODITELJA ZA RODITELJE Često se čuje od majki koje započinju s dohranom kako im je to jedno od težih razdoblja roditeljstva i kako ne znaju s čime i kako započeti. Često su jedini izvor 1 WABA - World Alliance for Breastfeeding Action - Svjetski savez za kampanju dojenja - svjetska inicijativa za zaštitu, promociju i potporu dojenja, temeljena na Globalnoj strategiji prehrane djece i dojenčadi Svjetske zdravstvene organizacije 5

informacija i ideja komercijalni časopisi za roditelje koje sponzorira industrija dječje hrane. U njima se dohrana preporučuje u dobi od četvrtog do šestog mjeseca života iako Svjetska zdravstvena organizacija i sve važnije zdravstvene organizacije u svijetu i u našoj zemlji ne preporučuju početak dohrane prije šestog mjeseca života. U istim se časopisima nalaze reklame za dojenačke čajeve od 1. tjedna života iako se time nanosi realna šteta dojenčadi i krši Međunarodni pravilnik o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko 2. Osim savjeta koji nisu u skladu s tisućljetnim iskustvom majki, kao ni s najnovijim svjetskim spoznajama, često se prije nailazilo i na probleme praktične prirode. Danas se kvalitetne namirnice mogu nabavit i u Zadru, u DM-u, Bio dućanu (u sklopu Konzuma), Mülleru te na odjelima zdrave hrane većih trgovačkih centara. Kako smo i same kao majke po nekoliko puta prolazile razdoblje prilagodbe djeteta obiteljskom jelovniku i za to vrijeme se susretale s nekim nedoumicama i problemima, željeli bismo pomoći roditeljima kojima često nedostaje inspiracije. Ovdje donosimo primjere recepata što odgovaraju tablicama dohrane i preporukama zdravstvenih stručnjaka koji se bave dječjom prehranom bez komercijalnog interesa. Nadamo se da će vam ova brošura biti ohrabrenje i nadahnuće i da će svaki roditelj ipak naći čarobnu formulu baš za svoje dijete, jer je svako od njih izuzetno i jedinstveno. PRVIH ŠEST MJESECI - ISKLJUČIVO DOJENJE Majčino mlijeko je najzdravija hrana za dojenče i jedina hrana koju dijete treba u prvih 6 mjeseci njegova života. Ono sadrži idealan kvalitativni i kvantitativni sastav hranjivih tvari bjelančevina, šećera, esencijalnih masnih kiselina, vitamina i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života. Sadrži i imunološke spojeve i žive stanice koje dijete štite od infekcija, te ujedno smanjuju mogućnost razvoja alergijskih bolesti, bolesti probavnog sustava, a i mnogih drugih. Majčino mlijeko je nemoguće stvoriti ili oponašati umjetnim putem. Premda u majčinom mlijeku ima vrlo malo željeza, ono je takvog sastava da ga dijete lako apsorbira (20-40%, u usporedbi s 4% iz adaptiranog mlijeka). Visoka razina laktoze i C vitamina u majčinom mlijeku pomažu apsorpciju željeza. Anemija je, stoga, rijetka kod dojene djece. Zdravo, doneseno dijete ima zalihe željeza koje su dovoljne za najmanje prvih 6 mjeseci života kada se kombiniraju sa željezom iz majčinog mlijeka. Dojenje je i najbolji način za uspostavljanje privrženosti između majke i djeteta koja će pozitivno utjecati na psihološki razvoj djeteta. 2 Međunarodni pravilnik o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeka dokument je Svjetske zdravstvene organizacije kojeg je potpisala i Hrvatska 1992. godine, a u njemu se regulira način reklamiranja adaptiranog mlijeka kako bi se što više smanjila štetnost neetičnog pristupa majkama i dojenju od strane proizvođača dječje hrane. 6

Djetetu u prvih 6 mjeseci života ne treba ništa osim majčina mlijeka, a tek nakon 6 mjeseci postupno se uvodi i druga hrana. Isključivo dojenje u prvih šest mjeseci je u skladu s preporukama UNICEF-a i SZO koje kažu i da bi idealno bilo nastaviti s dojenjem do druge godine djetetova života, odnosno sve dok majka i dijete to uzajamno mogu i žele. ISKLJUČIVO DOJENJE je davanje samo majčinoga mlijeka. Davanje čajeva, vode, adaptiranoga mlijeka i sl. uz podoje NIJE isključivo dojenje. O prednostima dojenja se često priča. Toliko često da mnoge žene imaju dojam da se o dojenju priča previše. Neke žene čak osjećaju pritisak, od rodilišta, medija i okoline i zbog toga se osjećaju nelagodno, posebice ako su već imale iza sebe osjećaj neuspjeha. Pa ipak je stopa dojenja jako niska i u Hrvatskoj primjerice, žene doje u prosjeku 3,5 mjeseca. Znamo i da dojenje nije uvijek jednostavno i da se često javljaju konkretni problemi. Nije dovoljno pričati o prednostima dojenja. Ženama je potrebna: potpora u situaciji kada dojenje nije lako i ispravna informacija koja će dovesti do rješenja problema i uspješnog nastavka dojenja. Mala stopa dojenja je razlog zbog kojeg i dalje treba nastojati potaknuti buduće roditelje da o dojenju razmisle vrlo pažljivo. A ono neće dobiti ravnopravnu priliku budu li se dojenje i hranjenje na bočicu predstavljalo jednako. Dojenje se ipak ne propagira ni približno toliko kao prehrana adaptiranim mlijekom. U današnjim uvjetima mnogi mladi parovi često u svom životu i ne vide dojenje do trenutka kada sami postanu roditelji. S druge strane, od dječjih slikovnica, igračaka, sve do filmova i svih drugih medija, slika dojenčeta se automatski vezuje uz bočicu kao nešto što se podrazumijeva, tako da mladi ljudi odrastaju s predodžbama koje postaju sastavni dio roditeljstva. Nadalje, proizvođači nadomjestaka za majčino mlijeko godišnje troše goleme količine novca za reklamiranje dječje hrane, sponzoriranje raznih javnih događanja vezanih za pedijatriju i njegu djece. Ako ste ipak majka koja spada u one rijetke žene koje zbog bolesti ili realnih fizioloških problema ne može dojiti (pretpostavlja se da je riječ o 0,2 do 0,5% žena), ne osjećajte se zato manje vrijednom - jer biti majkom puno je više od dojenja. ŠTO JE DOHRANA? Dohrana je uvođenje drugih namirnica u prehranu dojenčeta uvođenje voća i voćnih sokova, povrća, žitarica, mesa, ribe, jaja i dr. Sve što se daje dojenčetu a nije majčino mlijeko smatra se dohranom. Uvođenje dohrane ne bi trebao značiti 7

prestanak dojenja, kao ni zamjenu majčinog mlijeka krutom hranom. Dohrana znači upravo to što joj i naziv govori: dodatak osnovnoj hrani-majčinom mlijeku. Nakon 6 mjeseci života, djeca uz majčino mlijeko trebaju i drugu hranu da bi zadovoljila svoje prehrambene potrebe. Hrana koja se dodaje treba biti nadopuna hranidbenim tvarima koje osigurava majčino mlijeko. Optimalna dohrana treba biti: pravovremena započeta u pravo vrijeme, tako da ne umanjuje dobrobit dojenja nutricionistički prikladna tako da osigurava optimalan unos kalorija i hranidbenih tvari kod dojene djece starije od 6 mjeseci sigurna pripremljena i dana djetetu uz odgovarajuće higijenske mjere i prilagođena djetetu dana u obliku koji je primjeren djetetovoj dobi, u pozitivnoj atmosferi, te u količini koju dijete želi. Ključne prehrambene tvari koje starije dijete (preko 6 mjeseci) treba u većoj količini nego je može osigurati majčino mlijeko u toj dobi, jesu: željezo, cink, vitamin A, neki od B vitamina, vitamin C i kalcij. DOHRANA KAO NADOPUNA, A NE ZAMJENA ZA MAJČINO MLIJEKO Majčino mlijeko jest i dalje najvažniji izvor prehrambenih tvari za djecu i nakon 6 mjeseci života, kada se uz dojenje uvodi i druga hrana. U prosjeku, dojeno dijete u dobi od 6-8 mjeseci dobiva oko 70% svojih energetskih potreba od majčinog mlijeka, u dobi od 9-11 mjeseci oko 55% i u dobi od 12-23 mjeseca, 40% energetskih potreba. Majčino mlijeko je hrana visoke hranjivosti i kaloričnosti, koja osigurava više kalorija i hranjivih tvari po mililitru nego većina druge hrane. Izazov predstavlja kako uvoditi krutu hranu tako da ona bude hranjiva nadopuna majčinom mlijeku, a ne zamjena za nj. Dojenje i postupno uvođenje druge hrane jedan je od načina prevencije sklonosti ka pretilosti, bolestima krvožilnog sustava i dr. KADA POČETI S DOHRANOM? Trend ranog uvođenja krute hrane započeo je istovremeno s hranjenjem djece dojenačkim formulama. Među majkama se pojavio natjecateljski duh tko ima teže dijete koje je jelo što raznovrsniju hranu, u što većim količinama, u što mlađoj dobi. Industrija dječje hrane je ovaj trend ohrabrivala. Majke se uvjeravalo da je rano uvođenje krute hrane prednost. 8

Možda će vam se učiniti da se trendovi vezani za njegu i odgoj djece neprestano mijenjaju i da se od nas roditelja traži da se sa svakim djetetom prilagodimo najnovijim preporukama. Ponekad se zaista čini tako. U svome djelovanju Udruga za obitelj i roditeljstvo IZVOR želi se pozvati na neke vrijednosti koje ne podliježu modnim trendovima. Na čovjekov sklad s prirodom i spoznaju da smo stvoreni da s mirnim pouzdanjem u Božju ljubav i brigu za nas, sa zahvalnošću primamo Njegove darove. U međuvremenu je medicina dokazala ono što majke znaju instinktivno - da majčino mlijeko osigurava najbolji mogući početak prehrane jer je on prirodno cjelovita hrana za djecu. Maloj djeci je bolje bez rane dohrane. Majčino mlijeko je savršena hrana tijekom najmanje prvih šest mjeseci za zdravo, donešeno dijete i obično nema razloga za uvođenje bilo kakve hrane i pića prije tog roka. Nedonoščad ipak može trebati dohranu ranije jer su njegove zalihe željeza nešto niže. Savjetujte se o tome s vašim pedijatrom. Nema strogih ni čvrstih pravila o tome kada biste trebali ili morali svom dojenčetu nuditi i tzv. krutu hranu. Postoje barem dva dobra razloga za čekanje sa dohranom. Prvo, želite održati količinu mlijeka, a što više krute hrane dijete pojede, moći će pojesti manje mlijeka. Što manje posiše, manje će se mlijeka stvarati. Rano uvođenje dohrane povećava rizik od ranog prestajanja dojenja. Kada kruta hrana zamijeni majčino mlijeko u djetetovoj prehrani, ona umanjuje broj zaštitnih antitijela koje dijete prima. Ranom dohranom se vrijedna hrana zamjenjuje onom manje vrijednom. Drugi razlog za čekanje je sljedeći: što je dijete mlađe, vjerojatnije je da će bilo koja druga hrana osim majčinog mlijeka uzrokovati alergije na hranu. Većina krute hrane je slabo probavljiva za malu djecu i može uzrokovati vrlo nepovoljne reakcije kod dvomjesečnjaka, dok je isto dijete može sasvim dobro prihvatiti ako se njezino uvođenje odgodi za vrijeme kada dijete ima šest ili više mjeseci. Djetetov probavni sustav sazrijeva prvih 6 mjeseci života. Prije nego je sustav spreman na ostalu hranu, većina čvrste hrane se slabo probavlja i može uzrokovati neugodne reakcije. Tako, primjerice, djetetova gušterača ne može lučiti enzim za razgradnju škroba (amilazu) prije navršenih šest mjeseci života. Isto tako, prije sedmoga ili osmoga mjeseca života djeca ne mogu probaviti žitarice kao ni vlakna iz povrća, budući da im još nije razvijena za to potrebna bakterijska flora. Dijete je u stanju probaviti gluten tek u dobi između osam i dvanaest mjeseci života. Sve dok se njegov nezreli probavni sustav ne razvije toliko da može probaviti drugu hranu bez problema, bilo bi lijepo i mudro djetetu dati mogućnost da slijedećih nekoliko mjeseci koristi dobit od hrane koje je savršeno prilagođena njegovim potrebama. Često se mladim roditeljima kaže kako će im dijete početi spavati cijelu noć kada krenu s uvođenjem čvrste hrane. Takva izjava nenaspavanom paru djeluje vrlo uvjerljivo, međutim, dijete neće početi bolje spavati ako uvedete čvrstu hranu ranije nego je to potrebno. 9

Neka djeca će odbiti krutu hranu i u dobi od sedam ili osam mjeseci. To može biti prirodan način zaštite djeteta od hrane koja mu može prouzročiti problem. Takva dojenčad može sasvim lijepo napredovati na majčinom mlijeku sve dok ne budu spremni tolerirati i drugu hranu. Donosimo ovdje osobna iskustva nekih mama o tome: Više puta sam pročitala kako su bebe spremne za krutu hranu negdje između 6 i 12 mjeseci (a ne pod obavezno nakon šest mjeseci). Ja sam počela dohranu nedugo nakon 6 mjeseci ali moja kći nije bila oduševljena. I tako sam joj ja nudila, ona je odbijala i na kraju je završilo tako da sam je praktički do 10 mjeseci isključivo dojila. Tek s 10 mjeseci počela je jesti, ali vrlo male količine (1 dl kašice dnevno), dakle još uvijek uglavnom samo siše. Inače je velika i bucmasta, a i krvna slika joj je odlična. I premda u svim stručnijim člancima, na LLL i u sličnim izvorima do kojih držim kažu da je to ok, ne mogu reći da nisam naišla na osude rodbine i sl. zbog isključivog dojenja nakon 6 mj. a pedijatrici nisam ni rekla jer bi vjerojatno mislila kako sam neodgovorna majka.. Sada moja kći ima 13 mjeseci i još uvijek malo jede. Ja je stavim u stolicu za hranjenje 2-3 puta dnevno i nudim joj hranu, nekad jede, a nekad stvarno ništa. Zdrava je i punačka, i još uvijek preferira ciku. Možda nije zgorega spomenut da joj je kao novorođenčetu bila dijagnosticirana alergija na proteine kravljeg mlijeka. Možda je dijete osjetljivije ili sklono alergijama pa se na taj način štiti? U svakom slučaju, ja je ne silim da jede. Mlijeko i mliječne proizvode joj uopće ne dajem, doji puno, a kad jede, jede jako zdravo tako da se ne brinem. (M.M.) Sinu sam počela davati kašice kad je imao nepunih sedam mjeseci, i njemu se to baš nije sviđalo. Tješila sam se da će to proći, pa svidjet će mu se nešto, međutim do danas ništa. On sada ima 11 mjeseci i skoro na sve okreće glavu i nema šanse da nešto proguta. Ali zato siše dvadeset puta dnevno. Mene malo brine, jer nije baš neki bucko, ima 8kg, sav je sitan. Do pred mjesec dana nije ni usta htio otvoriti da proba. Sada jedva pojede 1dl hrane tokom dana, to je puno za njega, moglo bi se reći - prejeo se. Nekako mi se ne čini da mu išta fali, super je on meni, ALI strašno me frustrira kuhanje kašica, a on ni da proba. Naravno pritisak okoline je golem, pa to dodatno otežava... Nadam se da će ta faza uskoro proći. (D.S.) Ako među ovim prepoznajete i svoje dijete, nemojte se brinuti. Mnogo djece se sasvim lijepo razvija i raste samo na majčinome mlijeku. Ako i vaše dijete odbija dohranu, pokušajte ponovno za tjedan ili dva. U obiteljima koje imaju povijest alergija, rano uvođenje dohrane se može povezati s alergijskim reakcijama, astmom, dermatitisom. Dok je dijete isključivo dojeno, komponente majčinog mlijeka štite djetetov probavni trakt, smanjujući rizik da strani proteini uđu u djetetov sustav i uzrokuju alergijsku reakciju. Oko šestog mjeseca života dijete počne proizvoditi dovoljno antitijela da bi moglo spriječiti apsorpciju antigena hrane kroz crijevnu stjenku reducirajući tako mogućnost alergija na hranu. Na alergijske reakcije na hranu treba posumnjati kada se nakon davanja neke hrane pojave: - promjene na koži: osip, urtikarija, pelenski osip 10

- promjene na dišnom traktu: kašalj, kihanje, hripavost, curenje i začepljenje nosa, simptomi prehlade - crvene oči i svrab - usna infekcija - iziritiranost, plač, kolike - probavne smetnje: povraćanje, zatvor, proljev, nadimanje, plinovi. Ako nešto od navedenog primijetite, obavezno odvedite dijete liječniku. Postoje i drugi razlozi zašto dijete ne želi jesti krutu hranu. Dr. Carlos Gonzáles 3 navodi neke zanimljive činjenice. U raspravi o kalorijskim potrebama dojenčadi i djece napravio je usporedbu između kaloričnosti majčinog mlijeka i druge hrane. Tako na primjer, 100 grama majčinog mlijeka ima oko 70 kalorija. Najbliži po kaloričnosti je kuhani krumpir sa 65 kalorija na 100 grama, jabuka ima 52 kalorije, a jedna od najdražih namirnica za početak dohrane mrkva ima samo 27 kalorija na 100 grama. Dr. Gonzáles navodi da dojenčad ima vrlo mali želudac i ne voli slabo kaloričnu hranu. U dobi od 6 24 mjeseca djeca rastu brže nego ikada kasnije u životu (do prvog rođendana utrostruče svoju porođajnu težinu), a njihovi želučići su još relativno mali (veličine šake). Tijekom tog razdoblja oni trebaju kaloričnu hranu koja u maloj količini osigurava visoku hranjivost. To ukazuje na važnost kvalitete prehrane u prvoj godini djetetova života jer ona izravno utječe na zdravlje, rast i tjelesnu težinu. Početak uzimanja druge hrane veliki je događaj za dojenče ne samo u prehrambenom smislu, već znači i ulazak u novi svijet okusa i mirisa, navikavanje na gustoću i tvrdoću hrane, postupno privikavanje na jelovnik odraslih. To je uzbudljivi početak sudjelovanja djeteta u još jednom dijelu obiteljskog života. Dijete treba naučiti jesti bez sisanja i naviknuti se na mnogo novih okusa i svojstava hrane. Ono treba naučiti da ukusna hrana koja će utažiti njegovu glad može biti poslužena i na tanjuru, a ne mora uvijek doći iz dojke (ili bočice). Sudjelovanje u zajedničkim obiteljskim obrocima je dodatan razlog za uvođenje krute hrane. KAKO PREPOZNATI VRIJEME ZA NADOHRANU? Uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta bi trebalo biti ugodno vrijeme i za mamu i za dijete. Mama bi trebala imati pozitivan stav o tome i pustiti dijete da joj bude vodič. Sva djeca nisu spremna na dohranu u istome periodu života. Vaše dijete će vam reći kad je spremno - PROMATRAJTE DIJETE, NE KALENDAR. Oko šestog ili sedmog mjeseca, većina dojenčadi počinje dobivati zubiće i počinje se razvijati prirodna želja (potreba) za žvakanjem i grizenjem. Njegova usta i jezik 3 Carlos Gonzáles je španjolski pedijatar, član Zdravstvenog vijeća LLLI i autor knjige «My Child Won't Eat», (Moje dijete ne želi jesti) 11

spremni su za nove vještine koje će mu trebati, a i probavni mu je sustav vjerojatno spreman uhvatiti se u koštac s novom hranom. Većina djece pokazuje znakove spremnosti za uzimanje čvrste hrane negdje oko polovice prve godine života. Ako odjednom poveća zahtjeve za hranom u dobi od otprilike šest mjeseci i ti zahtjevi se nastavljaju dva do tri dana unatoč češćem dojenju, možete pretpostaviti da je došlo vrijeme za dohranu. Ako je puno mlađe od šest mjeseci ne žurite s dohranom jer bi njegovo ponašanje moglo imati i druge uzroke. Možda traži češće podoje zbog nadolazeće prehlade? Ako je dijete bolesno nije dobro vrijeme za uvođenje krute hrane. Ako ste sami u fazi povećane aktivnosti i osjećate se napeto, možda dijete traži više pozornosti? Ako je uznemireno zbog razloga koji nije glad, dojenje će biti dovoljno za nadvladavanje krize. Zato pokušajte s čestim podojima par dana prije nego se zaista uvjerite da je glad odgovorna za djetetovu promjenu u ponašanju. Doima li se dijete kao da je spremno za iskušavanje novog načina hranjenja? Može li uspravno sjediti u svojoj stolici ili još uvijek klone ako ga nitko ne drži u naručju? Ako može sjediti naslonjeno, je li zainteresirano za ono što se događa za stolom? Ako vas ponekad promatra dok jedete prateći svaki pokret od tanjura do usta, pokrećući čeljusti dok žvačete i govori «a,a,a» kao da traži da i njemu date, očito mu je sinulo da radite nešto u čemu uživate pa i ono želi sudjelovati. Teško je zamisliti bolji razlog da mu date da nešto kuša. Jedete li neku blagu i nezačinjenu hranu, nema razloga da mu ne date malo da kuša s vašeg prsta. Ako isplazi jezik u trenutku kada ga dotaknete prstom, znači da je još aktivan refleks koji štiti vrlo malu dojenčad od gušenja, izbacujući iz usta strana tijela, pa tako i hranu. Uočite li taj refleks, znači da dijete još uvijek nije spremno. Ali ako zgrabi vaš prst i siše ga i doima se razočarano kad izgubi okus hrane, vjerojatno će uživati u pola čajne žličice neke nove hrane. Ako se sve to, međutim, događa bitno prije šestog mjeseca života, ipak se sjetite da probavni sustav vašeg djeteta treba još malo dodatnog vremena da sazrije i da mu neće baš ništa nedostajati ako odgodite dohranu. Znakovi djetetove spremnosti na dohranu: može sjediti izgubljen je refleks kojim dijete automatski gura jezikom hranu iz usta spremnost na žvakanje izrastao je pokoji zubić sposobnost uzimanja hrane rukom i stavljanja u usta povećan zahtjev za dojenjem koji se ne može povezati s bolešću, izlaženjem zuba ili promjenama obiteljske rutine 12

KAKO UVODITI DOHRANU? Dojeno dijete se već pomalo upoznalo s raznim okusima preko majčinoga mlijeka budući da njegov okus ovisi o hrani koju je majka jela i dijelu dana u kojem dijete siše. Ovo ga može pripremiti na hranu koju će jesti za obiteljskim stolom. Kada započnete dohranu, vi time ne stavljate samo hranu u djetetov trbuščić, već počinjete razvijati i njegove životne stavove o hrani. Imajte u vidu da ćete tijekom prve ili druge godine provesti više vremena hraneći svoje dijete nego u bilo kojoj drugoj interakciji s njim. Zato je bolje da oboje uživate u tome. Jednom kada odlučite da je vaše dijete spremno na drugu hranu osim mlijeka, nudite mu je žličicom, ili čak na svom prstu. Ako ne dojite, nego hranite dijete na bočicu, nemojte nikada miješati drugu hranu s mlijekom u boci. Na taj mu način uskraćujete mogućnost da odbije tu drugu hranu, a da istovremeno ne odbije i mlijeko. Budete li u napasti bilo što dodavati u bočicu, sjetite se da je majčino mlijeko po svom sastavu idealno i da u njega ne možete dodavati žitne pahuljice (a niti lijekove ). Važno je uživati u jelu. Prva kušanja krute hrane imaju više odgojnu, nego prehrambenu svrhu, a najvažnije je naučiti se radovati jelu. Novi, i ne uvijek laki zadatak rukovanja žlicom neće zamijeniti niti smanjiti osjetilni užitak koji pruža sisanje. Uvođenje novih vrsta hrane ne znači početak odbijanja od dojke. Ne dajte da vas proizvođači dječje hrane uvjere kako djetetu trebate davati sve veće količine krute hrane i sve manje mlijeka. Umjesto toga, dajte mu veoma male količine krute hrane i uobičajenu količinu mlijeka, povećavajući količinu i jednog i drugog samo ako to dijete želi. Nikada ga ne silite da jede krutu hranu. Dajte mu da kuša i pustite da odluči želi li jesti ili ne želi. Na početku nije uvijek lako raspoznati odbijanje, i zato radije pogriješite tako što ćete mu dati manje nego što bi možda htjelo, nego više. Imati će cijeli život vremena jesti mrkvu. Čak i kada se unos mlijeka smanji jer dijete želi jesti više krute hrane, ono će i dalje biti glavni izvor svih potrebnih bjelančevina, minerala i vitamina. Prva kruta hrana potrebna je, dakle, kao dodatni izvor kalorija i nekih prehrambenih tvari. Ne žurite se. Prijelaz na krutu hranu je ozbiljna zadaća za vaše dijete. Budete li ga uzrujavali pokušavajući ga natjerati onda kada ne želi, može se dogoditi da zamrzi sve što ima veze s dohranom. 13

Nemojte misliti da će ga glad motivirati. Kada je dojenče gladno, želi sisati mlijeko: to je jedini način na koji zna utažiti glad. Trebat će mu vremena dok ne otkrije da i ono što mu dajete na žlicu može imati sličan učinak. Vodite računa o dobu dana. Nemojte davati djetetu krutu hranu za vrijeme obroka pri kojem je jako nemirno. Najbolje vrijeme za davanje dohrane je kasno jutro ili rano poslijepodne. To je najčešće i najmirniji dio dana za većinu djece. Obično najbolje funkcionira «princip sendviča»: neka najprije nekoliko minuta siše da ublaži najjači osjećaj gladi i da se uvjeri kako je dojka još uvijek tu, na raspolaganju, a zatim mu ponudite nešto krute hrane, a potom opet mlijeka koliko želi. Ako je žedno, utažit će žeđ onim prvim mlijekom, a ako je još gladno, onda će sisati dulje. Ovo međutim ne mora biti pravilo. Tražite način koji najbolje odgovara baš vašem djetetu. Ako dijete nije zainteresirano, stavite mu stolicu ili ga sjednite u svoje krilo da gleda kako ostatak obitelji jede. Iskoristite i djetetovu sposobnost da se igra vlastitim ručicama. U toj dobi neće se mnogo najesti od hrane narezane na štapiće i kockice, ali će u tome uživati. Ta dobra stara navika naših baka ne služi da dijete nahrani trbuh, već osjetila i mozak. Skuhana mrkva ili grašak, na primjer, mogu pomoći djetetu da trenira motoriku prstiju i koordinaciju. Uvijek budite kraj djeteta dok samo jede kako biste mu mogli pomoći u slučaju da se počne gušiti, iako se to događa jako rijetko. Primjeri hrane koja se može jesti prstima su: naribano voće i povrće kruh od cjelovitih žitarica usitnjena meka hrana Pri izboru, vodite računa o tome da to bude hrana koju ste već uveli u djetetov jelovnik pojedinačno. Hrana koju u početku dijete jede prstima, pomoći će mu pri stjecanju vještine samostalnog hranjenja. Tako će se dijete moći samostalno hraniti već u dobi od godinu dana. Djeca određenu hranu vole ili ne vole, baš kao i mi. Ili im određena vrsta hrane dosadi nakon nekog vremena. Djecu ne treba tjerati da jedu! Jelo tada može postati sredstvo ucjene u rukama djeteta i gubi svoju primarnu, prirodnu funkciju. 14

Djeci valja u urednim razmacima nuditi ono što priredite za jelo (bez zamjena po želji djeteta) i što sigurno uvažava prehrambene navike i prioritete vaše djece, ali i ono što vi znate o zdravoj i dječjoj dobi primjerenoj prehrani. Izbor namirnica određuju roditelji, a količinu (koliko će jesti) dijete! Pokušajte kuhati ukusno i jedite kad i oni, neka vam obroci budu zajednički, obiteljski događaj. Kada dijete bude starije uključite ga u pripremu obroka i pića. Kada ono dobije priliku da samo napravi npr. limunadu, rado će je i popiti. Uvijek nudite jednu po jednu namirnicu u razdoblju do tjedan dana. Na ovaj način možete odmah uočiti na što dijete reagira (ako reagira). Iako je dijete starije od 6 mjeseci u znatno manjoj opasnosti od razvoja alergijske reakcije nego mlađe dijete, ipak je reakcija još uvijek moguća. Počnite tako da djetetu date 5 ml (4,7g ili manje) hrane i polako povećavajte količinu. Ovisno o starosti dojenčeta, hrana se može usitniti ili zgnječiti i pomiješati s vodom ili majčinim mlijekom (ili onim koji dijete inače dobiva). Isto tako, namirnicu koju ste već uveli u djetetov jelovnik pokušajte davati djetetu stalno, barem jednu žličicu tjedno da biste izbjegli moguću alergijsku reakciju zbog ponovnog uvođenja hrane nakon dugog vremena. Ta mjera opreza je potrebna kroz cijelu prvu godinu. Hranjenje djeteta nudi mogućnost za razvoj komunikacijskih vještina, motorike i usklađenosti pokreta oko-ruka. Gustoća i sastav hrane, način na koji je dijete hranjeno i ponuđena količina trebaju se mijenjati kako dijete raste i uči kako hranu žvakati, rukovati žlicom i samo se hraniti. To je odgovorno hranjenje koje omogućuje eksperimentiranje s različitom hranom uz što manje ometajućih čimbenika, tako da hranjenje postaje vrijeme učenja i ljubavi. Uvođenje dohrane i nastavak dojenja dio je nježnog obrata s isključivog dojenja do potpunog sudjelovanja u obiteljskim obrocima. KAKO DAVATI PRVE OBROKE? Posjednite dijete u stolicu za hranjenje ili u svoje krilo. Započnite polako, u početku s jednom žličicom hrane, da biste postupno količinu povećali na tri dnevna obroka. U početku je hranu potrebno prilagoditi djetetu. Majka može upotrijebiti mikser kako bi hranu propasirala. No, za većinu hrane dovoljno je gnječenje vilicom. Dijete koje počinje dohranu sa 6 mjeseci ne treba propasiranu i razvodnjenu hranu. Ako je potrebno, namirnice se mogu na samom početku dohrane gnječiti, uz dodavanje tekućine, no potom se količina dodane tekućine postupno smanjuje kako dijete počinje sve bolje žvakati. No, neka djeca, posebice starije od 6 mjeseci, vole početi s hranom koja se može jesti prstima. Dojenče u početku mljacka kašicu jezikom po nepcu i veći dio iscuri niz bradu, no nešto ipak 15

stigne u želudac. U početku roditelji moraju imati puno strpljenja i mirno bez uzrujavanja navikavati dojenče na krutu hranu, jer će dijete s vremenom steći potrebno iskustvo. Urednost ostavite za kasnije. Gladno dijete će se vjerojatno jako uzrujati kada umjesto još jedne žličice hrane dobije mokru krpu na usta. Ono još nije spremno učiti manire lijepog ponašanja za stolom. To ostavite za razdoblje kada dijete bude malo veće. Ono što u početku možete učiniti da izbjegnete veliki nered je to da stavite samo jednu hranu istodobno ispred djeteta - zdjelicu koja se ne može razbiti s malo hrane ili samo čašu. Stavite malu količinu hrane u zdjelicu i dopustite djetetu da samo traži još. Nemojte ubacivati djetetu hranu u usta. Radije mu sa malom žličicom prislonite sadržaj između usana tako da ga može posisati. Žličicu uvijek nudite ravno, ne sa strane, tako da dijete može sadržaj uzeti lakše sa užeg dijela. Kasnije ne treba pretjerano usitnjavati hranu i ubacivati je u usta djetetu, bolje je da ju ono samostalno uzme usnama i žvače. Neka mišići rade i pripremaju se za složeniju funkciju govor! Pravila dohrane: 1. Kašice se daju žličicom, a tekućina iz čaše. 2. Dijete ne treba siliti da jede. Izbor namirnica određuju roditelji, a količinu (koliko će jesti) dijete. 3. Uvodite novu hranu jednu po jednu da bi se dijete naviklo na novi okus. 4. Napravite razmak od tjedan dana između uvođenja nove vrste hrane kako biste mogli utvrditi uzrok moguće alergijske reakcije. 5. Kod dojenčadi koja su već pokazivala znakove alergije ili čiji su roditelji alergični na hranu, dohrana mora biti sporija i opreznija. 6. U početku dajte djetetu vrlo male količine hrane (1-4 čajne žlice) i polako povećavajte količinu. 7. Vodite računa o dobu dana. Najbolje vrijeme za davanje dohrane je kasno jutro ili rano poslijepodne. 8. U hranu za dojenčad ne stavljate sol, začine, niti šećer. 9. Oblik hrane prilagodite djetetu. 10. Štetno je stalno uzimanje zaslađenih sokova, naročito kod uspavljivanja. KOJOM HRANOM ZAPOČETI DOHRANU? Načelo je isto za dijete i za cijelu obitelj: hrana što bliža svome prirodnom obliku ima to veću nutricionističku vrijednost. 16

Nije važno s kojom vrstom namirnica započinjete dohranu. Započnemo s bilo kojom namirnicom iz grupe 6 mjeseci u tablici dohrane. U Hrvatskoj se uvriježio početak dohrane voćem, odnosno voćnim sokom. U nekim evropskim zemljama se započinje juhama od povrća, a u drugim dohrana započinje žitaricama (rižinim i kukuruznim - bez glutena). Djeca koja sišu majčino mlijeko radije će prihvaćati slatki okus voća jer je i majčino mlijeko slatko. Dojenčad ima razvijeniji okus slatkoga od drugih okusa. Ako vaše dijete ima nedovoljan prirast na težini, pokušajte ipak započeti dohranu s povrćem ili žitaricama jer takvi obroci imaju veću kaloričnu vrijednost. TVORNIČKA ILI DOMAĆA HRANA? Uvijek dajte prednost svježim namirnicama nad tvorničkim pripravcima koji u sebi mogu sadržavati dosta šećera i koji su prekomjerno obrađena. Takvo voće se prvo razrijedi, a zatim ponovno zgušnjava škrobom ili drugim zgušnjivačima. Katkad se prirodni okus izgubi u kuhanju i zamjenjuje umjetnim okusima, pa se dodaje čitav niz aditiva i pojačivača okusa. Pročitajte sastav što je on kraći, to bolje. Osim toga, tvornički pripravljena hrana često je skupa. Čitajte deklaracije. Kod pripreme domaće hrane, treba voditi računa o potrebnim higijenskim uvjetima pripreme i porijeklu namirnica. Hrana za dijete do godine dana mora biti bez začina, pa kada se djetetovi obroci budu odvajali od obiteljskih, treba paziti da se to učini prije stavljanja začina. PIJENJE IZ ŠALICE Početkom dohrane, djetetu će biti potrebna dodatna tekućina. Dijete te dobi je, nasuprot uvriježenom mišljenju, vrlo sposobno uzimati tekućinu iz šalice. Sandra Lang, savjetnik primaljama u Velikoj Britaniji 4 tvrdi da hranjenje iz šalice dovodi do pozitivnog oralnog iskustva i sprečava korištenje bočice koje može odbiti 4 Sandra Lang - savjetnik primaljama u Velikoj Britaniji, jedan od brojnih eksperata koji su prepoznali hranjenje iz šalice kao znatno bolje od bočice. S. Lang je s uspjehom predstavila hranjenje iz šalice u nekoliko britanskih bolnica, kao bolji način hranjenja nedonošene djece koja se tako pripremaju za prsa. Kod hranjenja nedonoščadi na šalicu sa mlijekom ono počinje zahvaćati mlijeko jezikom, vježbajući stražnji dio jezika, što je vještina neophodna kod dojenja. Hranjenje iz šalice navest će dijete da ispruži jezik iznad desni, što je radnja koja omogućava dobar prihvat dojke. Sisanje dude na bočici izaziva obrnutu radnju guranje jezika nazad u usta. 17

dijete od dojenja. Uz to, dijete kontrolira hranjenje njegovu brzinu, količinu hrane i odmor. Hranjenje iz šalice ne zahtijeva posebnu snagu, čak ni za pospanu ili nedonošenu djecu. Ono potiče pokrete jezika i čeljusti, osjet mirisa, stvaranje enzima sline i dobar kontakt pogledom. Kako hraniti dijete iz šalice: 1. Dijete treba biti u sjedećem ili polusjedećem položaju, u vašem krilu. 2. Prinesite malu šalicu s vodom do djetetovih usana. Nagnite šalicu tako da voda samo dotiče usne djeteta. Šalica treba biti lagano naslonjena na donju usnu, a rubovi šalice trebaju doticati vanjski dio gornje usne. 3. Dijete će postati oprezno i otvoriti usta i oči. Zatim će sisati ili srknuti tekućinu, pljunuvši nešto pri tome. 4. Nemojte lijevati vodu u usta djeteta. Nastavite držati šalicu na usnama, dopustivši da dijete samo uzme vodu. Kada djetetu bude dosta, ono će samo zatvoriti usta i odbiti uzeti. Ako vam više odgovara, pokušajte sa čašom s kljunom ili slamkom. KRUTA HRANA TIJEKOM BOLESTI Kada je dijete bolesno, obično ne želi jesti krutu hranu. Ako je dojeno, ne brinite, jer ono poveća broj podoja i na taj način uzme primjerenu količinu majčina mlijeka. Čak i djeci starijoj od godinu dana, ako je isključivo dojeno tijekom neke akutne bolesti, neće ništa nedostajati. Jedina promjena koju možete primijetiti je iznimno povećana količina mlijeka u grudima i izmijenjen izgled stolice. Stolica će biti rjeđa i izgledat će opet kao stolica dojenog djeteta. Majčinim mlijekom dijete je dobilo sve bitne hranidbene sastojke i toliko važna imunotijela da bi se što lakše othrvalo bolesti. Kada bolest prođe, dijete će se opet vratiti starom ritmu prehrane. 18

Tablica dohrane 5 žitarice 6. mjesec 7. mjesec 8. mjesec 9. mjesec 10.mjesec 11.mjesec 12.mjesec 13.mjesec kukuruzna krupica (palenta), kukuruzno brašno, riža, rižine pahuljice, proso, amaranth, quinoa pšenično brašno, krupica (griz) ili pahuljice, ječam, raž, kus -kus kruh, dvopek Tjestenina bez jaja miješane žitarice, dojenački muesli voće povrće meso riba kruške, jabuke koraba, tikvice, buča, batat banane, marelice, breskve, šljive, trešnje bijelo pileće i pureće meso, janjetina, kunić bijela riba, pastrva mrkva, krumpir, mahune, brokula, cvjetača teletina, tamno meso peradi kupine, borovnic e, maline grašak, repa, rajčica, krastavac junetina, govedina kupus, kelj, poriluk, paprika, leća Jagode, agrumi (naranča, limun, grejp) koštunjav o voće (orah, lješnjak, badem) grah, špinat, blitva 6 svinjetina, suhomesna ti proizvodi, iznutrice (što kasnije) plava riba jaja žumance bjelance Maslinovo ulje Biljna peršin i maslac sol i masnoće i začini ulja češnjak začini u malim količinama mliječni proizvod i svježi kravlji sir, skuta, jogurt, kiselo mlijeko vrhnje 5 tablica je preuzeta s stranice Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju 6 uz uvjet da se daju unutar dva sata od branja 19

VOĆE Voće je zdrava namirnica, ne samo zbog bogatstva vitamina i minerala već i zbog drugih svojstava (voće sadrži jake antioksidante potrebne organizmu za neutralizaciju viška slobodnih radikala). Najbolji izbor je svježe sezonsko voće, po mogućnosti uzgojeno organski, bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva. To isto, naravno, vrijedi i za povrće. Počinje se s voćem iz prve skupine namirnica (vidi tablicu dohrane) jabukom i kruškom s šest mjeseci, zatim s sedam mjeseci banane, marelice, breskve, šljive, trešnje. Voće je prije upotrebe potrebno oprati i oguliti. Voće se može usitniti električnim mikserom, a ili samo zgnječiti vilicom. Sirovu, oguljenu jabuku ili krušku također možete strugati žličicom (plastičnom) i davati djetetu, što je vrlo praktično. Možete kupiti i ribež za đumbir (keramički ribež) te na njemu hranu izribati, dobije se fina masa, lako probavljiva. Voće je najbolje davati sirovo, te se nakon uvođenja drugih namirnica u kašicama miješa s njima. Jako su zdrave kombinacije voća i žitarica. Treba izbjegavati dodavanje keksa voću (npr. Petit buerrea) da bi se podebljao obrok. Banana je hrana koju većina djece voli, jednostavna je za pripremu, rijetko uzrokuje alergijske reakcije i sadrži vrijedne hranjive tvari. Ali ako možete birati, češće dajte prednost svježem, domaćem voću, radije nego banani koja je rasla tako daleko i neprirodno dozrijevala. A treba imati na umu i to da banana stolicu čini tvrđom. U voćne kašice se ne dodaje šećer, voće je samo po sebi slatko. Ako ste započeli dohranu, a srpanj je, primjerice, i jabuke su stare godinu dana, možete započeti sa žitaricama i svježom mladom mrkvicom, pa pričekati dozrijevanje prvih jabuka. Kupine, borovnice i maline se uvode s 10 mjeseci, dok se citrusi (limun, mandarina, naranča, grejp) uvode tek s navršenih godinu dana jer mogu izazvati alergijske reakcije. Suho voće ne bi trebalo davati djeci prije najmanje prvoga rođendana. 20

POVRĆE Kao i kod voća, najvažnije je poznavati porijeklo povrća i vrijeme u kojem dozrijeva. Ako ste u mogućnosti sami uzgojiti povrće bez upotrebe pesticida, najbolje je da obroke za svoje dijete pripremate sami. Možete početi svježom izribanom mrkvicom koju možete pomiješati s ribanom jabukom ili nekom drugom namirnicom koju dijete već dobiva. Veća je hranjiva vrijednost ribanog svježeg od kuhanog povrća, ali je ono teže djetetu za žvakanje i probavu (pa tako nije neuobičajeno naći komadiće povrća u peleni). Dobar izbor je i kuhana mrkva ili kuhana tikvica koje se sviđaju većini djece. Blitva i špinat više ne spadaju u namirnice prve skupine i mogu se dati djetetu tek oko prve godine, i to ako od njihova branja nije prošlo više od 2 sata. Ako niste u mogućnosti znati koliko je vremena prošlo od branja do pripremanja, nemojte ih davati djetetu jer stajanjem nitrati oksidiraju u nitrite koji su štetni za zdravlje. Isto tako, djeci se ne preporučuje dati gotov kuhani špinat stariji od 2 sata. Blitvu i špinat je dobro začiniti s malo peršina koji je bogat vitaminom C što pomaže apsorpciju željeza iz njih, ili ih praviti u kombinaciji s mlijekom (ne kravljim) i mliječnim proizvodima. Povrće kuhajte u vrlo malo vode ili na pari te dobro usitnite vilicom. Možete kuhati povrće i u više vode, pa u vodu u kojoj ste kuhali, dodati žitarice da jelo zgusnete i tako dobijete cjeloviti obrok. Bitno je da povrće ne kuhate predugo jer se tako uništava većina hranjivih sastojaka, te da se voda u kojoj se kuhalo iskoristi, a ne prolijeva. Postupno treba uvesti juhe i variva od povrća. S 6 mjeseci se može početi s povrćem iz prve skupine korabom, tikvicama, bučom i batatom, samo pripazite na doba godine u kojem je ono sezonsko. Korabica (vidi sliku) je povrće koje se kod nas malo koristi, a ako je ipak poželite nabaviti, znajte da dozrijeva od kolovoza do studenog. Mlade glavice očiste se struganjem, narežu i kuhaju 20-30 minuta. Ovo povrće je vrlo zdravo i za ostatak obitelji pa se isplati razmisliti i o sijanju korabice u proljeće. Mrkva, krumpir, mahune, brokula, cvjetača se uvode s 8 mjeseci. Mahunarke (grah, leća, slanutak) je nabolje uvoditi prema tablici i to u vrlo malim količinama jer su teže probavljive. Prije posluživanja bilo bi dobro ih blanširati (izvaditi iz opne). Tijekom prve godine povrće se ne soli. 21

ŽITARICE Žitarice su bogate škrobom i bjelančevinama. Neke od tih bjelančevina gluten - treba izbjegavati kod prehrane dojenčadi. Zato se ne počinje žitaricama koje ga sadrže (pšenica, ječam, raž, zob). Počinje se uglavnom rižinim pahuljicama, kukuruznom krupicom i pahuljicama koje se miješaju s majčinim ili adaptiranim mlijekom ili vodom u rjeđe kašice. Za početak se može koristiti riža, npr basmati riža. Riža je blagog neutralnog okusa. Ako koristite zrna riže, zobi, pšenice ili ječma, namočite ih preko noći i kuhajte dok ne budu posve mekana, a zatim ih zgnječite vilicom. Pahuljice od integralne riže ili pšenice možete samljeti bez namakanja, a zatim kuhati. Kuhanje neće biti potrebno kad dijete bude veće. Tek nakon navršenih 8 mjeseci uvode se žitarice s glutenom i njihove prerađevine (tjestenina) - pšenica, zob, raž, ječam. S 8 mjeseci se uvodi pšenično brašno, krupica (griz) ili pahuljice, ječam, raž,kus kus. S 10 mjeseci se uvode kruh i dvopek. Tjestenina bez jaja se uvodi s 11 mjeseci, dok se tjestenina s jajima uvodi nakon što je dijete probalo i jaja. S 12 mjeseci uvodimo miješane žitarice i dojenački muesli.. Dajte prednost cjelovitim (integralnim) žitaricama nad onim oljuštenima, jer su integralne žitarice važan izvor vitamina i minerala, dok je u onima oljuštenima ostao uglavnom samo škrob. Ta navika neka se održi kroz život uporabom kruha od integralnog brašna. Integralne, odnosno cjelovite žitarice neka budu dio djetetove cjelovite prehrane. To znači da nije dobro djetetu davati npr. samo pšenične mekinje u želji da mu osiguramo zdrav pšenični omotač. Previše biljnih vlakana brzo napuni djetetov želudac koji je malog volumena, pa dijete dobije manje drugih hranjivih tvari. Iz istog razloga nije dobro da dojenče jede samo integralne žitarice, već i one rafinirane. Radi smanjenja biljnih vlakana u prehrani dobro je i oguliti voće ili povrće, posebice ako ne znate gdje je uzgajano. Izbjegavajte mješavinu žitarica dok prethodno niste uveli jednu po jednu. Preporučamo vam da žitarice dajete bez ikakvih zaslađivača. Kuhanje žitarica (proso, quinoa i amaranth se stavljaju kuhati u vruću vodu, ostale žitarice u hladnu): 22

50-60 minuta kuhamo zob te pšenicu, raž (uz prethodno namakanje) 45-50 minuta kuhamo rižu i ječam (uz prethodno namakanje) 25-30minuta quinou i amaranth 20 minuta proso do 10 minuta griz/krupica/brašno Žitarice kuhajte na vodi, ne na mlijeku. Kuhanjem majčino mlijeko gubi vrijedne sastojke. Ako imate česte podoje, žitna kašica na vodi u kombinaciji s voćem biti će cjelovit obrok. Ako su podoji rjeđi i pretpostavljate da je djetetu potrebna dodatna mliječna kašica, možete skuhati kašicu od žitarica na vodi i izdojiti se u gotovu kašicu do željene gustoće. Nije potrebno izdajati se i pohranjivati majčino mlijeko za buduće kašice jer možete poremetiti odnos ponude i potražnje u prsima. Kako su prvi obroci mali, u njih ćete se morati i malo izdojiti. Kasnije će se postupno povećavati količina izdojenog mlijeka prema djetetovim potrebama, a time i postupno povećavati količina mlijeka koja se stvara u prsima a koja je potrebna za kašice. U početku dohrane je bolje za dijete da uvodite namirnice od iste vrste. Ako dijete već jede nekoliko namirnica iste vrste (npr. jabuku i krušku), uvedite i jednu vrstu povrća ili jednu vrstu žitarica. Nakon što ste uveli po jednu ili dvije od svake vrste namirnica, potrebno ih je međusobno kombinirati da bi se dobio cjelovitiji obrok - voće i povrće (npr. jabuka i mrkva), žitne kašice s voćem (npr. rižine pahuljice i jabuka) ili umiješati žitarice u variva od povrća (npr. kukuruznu krupicu s tikvicama). MESO Meso se uvodi u prehranu dojenčeta nakon 7 mjeseci, bijelo pileće i pureće meso, janjetina, kunić.. Prvo kao mesna juha koja se miješa s povrćem ili žitaricama, a poslije kao pasirano ili usitnjeno meso. Preporuča se njegovo rano uvođenje jer sadrži dosta željeza i proteina. Mlado, nemasno pileće, pureće meso, potom kunić i mlada janjetina ili teletina najbolji su izbor za početak. Tamno meso peradi se uvodi od 9. mjeseca života, junetina i govedina od 10. mjeseci, a svinjetina ne prije prvog rođendana. Nakon što je prošlo tjedan dana od uvođenja tamnog mesa peradi, dajte djetetu pileći batak s preostalim komadićima mesa u ručicu, nakon što ste odstranili tanku kost i dijelove hrskavice na vrhu. Dijete će rado grickati batak iz ruke, osobito ako ima potrebu za žvakanjem i grizenjem. Ovo će također razvijati njegovu mišićnu koordinaciju. 23

RIBA Bijela riba se uvodi nakon 7. mjeseca života, a plava ne prije prvog rođendana. Svježu ribu prepoznat ćete po mirisu (lagan, ne neugodan), izgledu očiju (sjajan, vlažan), izgledu ljusaka (sjajne, dobro prianjaju uz tijelo ribe) i škrga (crvene, vlažne). Priprema se tako da se očisti i kratko skuha. U vodi u kojoj se kuhala riba, može se skuhati riža do željene gustoće. Riba se očisti i umiješa u juhu s rižom i doda se maslinovo ulje. Riba koja je posebno prikladna za dojenčad je mol koji se lako čisti od kosti. Možete početi npr. s oslićem koji se može lako naći, ima mekano meso i nema puno kosti/bodlji. S ribljim prerađevinama i školjkama pričekajte do godine dana. VOĆNI SOK Sokovi, kao i čvrsta hrana, zamjenjuju mlijeko u dječjoj prehrani. Zato ih treba davati minimalno u tijeku prve godine života. Svježi voćni sok je dobar izvor vitamina C i odličan u kombinaciji s obrokom od mesa jer poboljšava apsorpciju željeza. Međutim, između obroka i za utaživanje žeđi, najbolje je nuditi djetetu vodu. Ako kupujete gotove sokove, pažljivo birajte i čitajte sastav, što ima manje aditiva (umjetne boje, okusi, konzervansi, emulgatori), to bolje. Voće možete izribati i protisnuti kroz cjedilo (ili gazu). Na taj se način očuva više hranjivih sastojaka, a u početku dohrane, kada dijete treba vrlo male količine razrijeđenog voćnog soka, lako je prirediti. Kasnije, kada je potrebno više soka, možete upotrebljavati sokovnik. U početku je sok potrebno razrijediti s vodom! Naučite dijete da pije iz čaše što ranije. Radi sprječavanja karijesa važno je da nakon pranja zuba dijete nauči da za piće može dobiti samo vodu. Ako dijete nije isključivo dojeno ili je potpuno na adaptiranom mlijeku, kada je žedno, treba mu nakon obroka dohrane ponuditi vodu! Izbjegavajte gazirane i zaslađene voćne sokove ne samo kad su djeca mala nego i kasnije. Nakon prve godine previše soka može uzrokovati probleme s prehranom. Davanje previše voćnih sokova djetetu može se negativno odraziti na unos drugih hranjivih namirnica što nanosi štetu njegovu rastu i razvoju. Gazirana pića i razne vrste kola sadrže previše šećera ili drugih sladila, a često i kofeina te u njima nema baš ništa što bi bilo korisno vašoj djeci. Gazirane tekućine (sokovi, mineralna voda) ispiru iz djetetovog organizma sve korisne stvari. Zapamtite, djetetovo piće tijekom prve godine života treba biti majčino mlijeko, voda i nezaslađeni sok od voća i povrća. 24