Prvo usvajanje MSFI-a za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

Транскрипт

1 Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za godinu

2 Sadržaj Sažetak 1 A. Poslovanje i rezultati 3 A.1. Opći podaci 3 A.2. Rezultat u godini 4 A.3. Rezultat ulaganja 7 A.4. Rezultati ostalih djelatnosti 7 A.5. Sve ostale informacije 7 B. Sustav upravljanja 8 B.1. Opće informacije o sustavu upravljanja 8 B.2. Zahtjevi u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom 14 B.3. Sustav upravljanja rizicima uključujući vlastitu procjenu rizika i solventnosti 16 B.4. Sustav unutarnje kontrole 19 B.5. Funkcija unutarnje revizije 21 B.6. Aktuarska funkcija 23 B.7. Izdvajanje poslova 23 B.8. Ocjena prikladnosti sustava upravljanja 24 B.9. Sve ostale informacije 24 C. Profil rizičnosti 25 C.1. Preuzeti rizik 25 C.2. Tržišni rizik 27 C.3. Kreditni rizik 29 C.4. Rizik likvidnosti 30 C.5. Operativni rizik 31 C.6. Ostali značajni rizici 32 C.7. Sve ostale informacije 32 D. Vrednovanje za potrebe solventnosti 33 D.1. Imovina 33 D.1.1 Nematerijalna imovina 35 D.1.2 Financijska imovina 36 D.1.3 Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama 37 D.1.4 Potraživanja iz poslova osiguranja i ostala potraživanja 37 D.1.5 Oprema 38 D.2. Tehničke pričuve 39 D.3. Ostale obveze 45 D.3.1 Obveze iz poslova osiguranja i ostale obveze 46 D.3.2 Odgođena porezna obveza 47 D.4. Alternativne metode vrednovanja 47 D.5. Sve ostale informacije 47 E. Upravljanje kapitalom 48 E.1. Vlastita sredstva 48 E.2. Potrebni solventni kapital i minimalni potrebni kapital 51 E.3. Uporaba podmodula rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju pri izračunu potrebnog solventnog kapitala 52 E.4. Razlika između standardne formule i bilo kojeg upotrijebljenog unutarnjeg modela 52 E.5. Neusklađenost s minimalnim potrebnim kapitalom i neusklađenost s potrebnim solventnim kapitalom 52 E.6. Sve ostale informacije 52 F. Dodatne informacije 53

3 Sažetak predstavlja (u nastavku teksta SFCR), odobreno od strane Uprave uz suglasnost Nadzornog odbora. Izvješće je dio kvalitativnog sustava izvještavanja osiguravajućih društava u svijetlu regulative Solventnost II. posluje na tržištu neživotnih osiguranja u Republici Hrvatskoj te je sa bruto zaračunatom premijom u iznosu od 96 milijuna kuna u godini držalo udio od 1,57% među društvima koja se bave neživotnim osiguranjem (2016.:1,15%). Društvo je u godini ostvarilo gubitak od 13,1 milijuna kuna (2016.: 19,8 milijuna kuna) a kao rezultat znatnog ulaganja u infrastrukturu te kadrovsku strukturu, koje je povezano s razvojem postojećih proizvoda u godini. Znatni napori su uloženi u optimizaciju rada vlastite prodajne mreže Društva te su, kao rezultat toga, zabilježena znatna smanjenja kvote troškova a i u godini Društvo će nastaviti s provođenjem navedenih aktivnosti. Društvo je izradilo i usvojilo brojne politike i smjernice kako bi implementiralo odgovarajući sustav upravljanja u skladu s Direktivom Solventnost II uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost svojih aktivnosti. U tom smislu, posebna pažnja posvećena je zahtjevima za "iskustvo i poslovni ugled" koji se primjenjuju na osobe koje učinkovito vode Društvo ili su odgovorne za druge ključne funkcije. Također, Društvo je uspostavilo četiri ključne funkcije koje imaju važnu ulogu u upravljanju Društvom. Organizacija i implementacija sustava upravljanja, s ulogama i odgovornostima, uključujući sustav upravljanja rizicima, sustav unutarnjih kontrola, ključne funkcije i upravljanje izdvojenim poslovima opisan je u poglavlju B. Sustav upravljanja. Društvo kontinuirano unaprjeđuje vlastiti sustav upravljanja s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti poslovanja te osnovnih načela, pri čemu se velika pozornost posvećuje discipliniranom financijskom upravljanju, efikasnom internom i eksternom izvještavanju te potrebama interesnih skupina, a posebice klijenata u okviru efikasnog i transparentnog rješavanja odštetnih zahtjeva. Rizični profil Društva je analiziran i opisan prema kategorijama rizika, uzimajući u obzir sve značajne rizike s kojima se Društvo susreće. Kako bi upravljalo ovim rizicima, učinkovit sustav upravljanja rizicima je implementiran. Isto je opisano u poglavlju C. Rizični profil. Također, Solventnost II postavlja nove zahtjeve u vezi vrednovanja imovine, tehničkih pričuva i ostalih obveza. Društvo je u nastavku izvještaja (Poglavlje D. Vrednovanje za potrebe solventnosti) objasnilo značajne razlike u vrednovanju prema Solventnosti II i onog prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, uključujući njihove principe, metode i pretpostavke. Društvo je kapitalno adekvatno te u skladu sa zahtjevima potrebnog solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala. U tablici u nastavku je dan pregled ukupne imovine i obveza vrednovanih po principima Solventnosti II u odnosu na vrednovanje prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (u nastavku teksta MSFI vrijednost). u '000 kn Solventnost II vrijednost MSFI vrijednost Razlika Ukupna imovina (12.130) Ukupne obveze ( ) ( ) Višak imovine nad obvezama (6.275) 1

4 Tablica u nastavku prikazuje kapitalne zahtjeve Društva prema Solventnosti II na dan 31. prosinca i 31. prosinca godine: u '000 kn Ukupna imovina Ukupne obveze ( ) (78.889) Višak imovine nad obvezama u '000 kn Dostupna i prihvatljiva vlastita sredstva Potrebni solventni kapital Minimalni potrebni kapital Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala 148% 186% Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i minimalnog potrebnog kapitala 127% 114% U odnosu na prethodno razdoblje, nije bilo značajnih promjena koje imaju utjecaj na položaj i rezultate poslovanja Društva, njegov sustav upravljanja, profil rizičnosti, vrednovanje za potrebe solventnosti i upravljanje kapitalom. 2

5 A. Poslovanje i rezultati A.1. Opći podaci Društvo (u daljnjem tekstu: Društvo) je osiguravajuće društvo upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem (MBS) , OIB: sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta 80. Dioničari Društva su ERGO Austria International AG, OIB: , kao dioničar Društva sa udjelom od 75,20% (sedamdeset pet cijelih dvadeset posto) od sveukupnih dionica Društva i ERGO Versicherung Aktiengesellschaft, OIB: , kao dioničar Društva sa udjelom od 24,80% (dvadeset četiri cijelih osamdeset posto) od sveukupnih dionica Društva. Nadzorno tijelo koje je nadležno za nadzor Društva je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska 24 b. Vanjski revizor Društva za godinu je KPMG Croatia d.o.o. za reviziju sa sjedištem u Zagrebu, Ivana Lučića 2a. Temeljni kapital Društva u nominalnom iznosu iznosi ,00 kuna (dvadeset osam milijuna osam stotina sedamdeset pet tisuća kuna). Djelatnost Društva je obavljanje poslova osiguranja sklapanjem i ispunjavanjem ugovora o neživotnom osiguranju, i to u slijedećim vrstama osiguranja: - osiguranje od nezgode, osiguranje od požara i elementarnih šteta, ostala osiguranja imovine, zdravstveno osiguranje, ostala osiguranja od odgovornosti, osiguranje kredita, osiguranje jamstava, osiguranje raznih financijskih gubitaka, osiguranje troškova pravne zaštite, putno osiguranje, osiguranje cestovnih vozila, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. U nastavku je prikazana struktura ERGO Grupe na dan 31. prosinca 2017.: 3

6 A.2. Rezultat u godini u '000 kn Promjena Zaračunate bruto premije Premije predane u reosiguranje (4.790) (5.793) Zaračunate premije, neto od reosiguranja Promjena bruto pričuva prijenosnih premija (8.500) (10.367) Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguranja (1.187) (2.597) Zarađena premija, neto od reosiguranja Prihodi od provizija i naknada od reosiguranja Neto financijski prihodi Ostali poslovni prihodi (30) Neto poslovni prihodi Nastale bruto štete (45.367) (31.975) (13.392) Udio reosiguranja u nastalim štetama Nastale štete, neto od reosiguranja (43.888) (30.993) (12.895) Troškovi pribave (26.401) (18.644) (7.757) Administrativni troškovi (23.219) (22.783) (436) Ostali poslovni troškovi (4.194) (2.488) (1.706) Gubitak prije poreza (13.124) (19.741) Porez na dobit Gubitak razdoblja (13.124) (19.741) Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja, neto od poreza na dobit Neto dobici od promjene u fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa i odgođenog (97) poreza Ukupno sveobuhvatni gubitak razdoblja (11.959) (18.479) * Iznosi prikazani u tablici odnose se na MSFI vrijednosti Društvo je poslovnu godinu završilo s ukupno police osiguranja (2016.: ) te sa zaračunatom bruto premijom od 96 milijuna kuna (2016.: 67,4 milijuna kuna). Broj osiguranja je porastao za 50,66%, dok je zaračunata bruto premija povećana za 42,43% u odnosu na isti period prethodne poslovne godine. Navedeno je rezultat rasta prodaje novih vrsta osiguranja: 03 - Osiguranje cestovnih vozila i 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, kao i porasta zaračunate bruto premije u vrsti osiguranja 14 - osiguranje kredita. S obzirom na bruto zaračunatu premiju, Društvo je u držalo 1,57% tržišnog udjela među društvima koja se bave neživotnim osiguranjem. Društvo je u godini ostvarilo gubitak od 13,1 milijuna kuna (2016.: 19,8 milijuna kuna) a kao rezultat znatnog ulaganja u infrastrukturu te kadrovsku strukturu, koje je povezano s razvojem postojećih proizvoda u godini. 4

7 Sljedeća tablica prikazuje analizu zaračunatih premija i nastalih šteta po značajnim vrstama osiguranja u i godini. Svi ugovori o osiguranju su zaključeni u Republici Hrvatskoj Zaračunata Zarađena Bruto Administrativni reosigu- Saldo Troškovi bruto bruto nastale pribave premija premija štete troškovi ranja u '000 kn Osiguranje od nezgode (750) (1.364) (1.367) (96) Osiguranje cestovnih vozila (6.806) (2.577) (1.937) 212 Osiguranje od požara i elementarnih šteta (1.259) (1.559) (1.350) 589 Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (24.763) (13.071) (11.296) Ostala osiguranja imovine (560) (829) (672) 287 Osiguranje kredita (10.105) (2.024) (8.325) - Ostalo (1.124) (1.795) (1.454) 336 Ukupno (45.367) (23.219) (26.401) Zaračunata Zarađena Bruto Administrativni reosigu- Saldo Troškovi bruto bruto nastale pribave premija premija štete troškovi ranja u '000 kn Osiguranje od nezgode (328) (1.921) (1.194) 92 Osiguranje cestovnih vozila (3.820) (2.500) (1.253) 380 Osiguranje od požara i elementarnih šteta (1.056) (1.592) (1.269) 790 Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (15.609) (14.872) (7.811) Ostala osiguranja imovine (859) (689) (413) (234) Osiguranje kredita (9.848) (505) (6.053) Ostalo (455) (704) (651) 165 Ukupno (31.975) (22.783) (18.644) * Iznosi prikazani u tablici odnose se na MSFI vrijednosti Najveći rast ostvaren je u vrsti osiguranja Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila a slijedi ga Osiguranje kredita. Po vrstama osiguranja, osigurateljno-tehnički rezultat je iskazan u kvantitativnom obrascu izvještavanja Rezultati preuzimanja rizika Društva prema vrstama osiguranja tijekom izvještajnog razdoblja u odnosu na projekcije poslovanja za predmetnu godinu ne odstupaju značajno. Društvo je ostvarilo neto zarađena premiju veću za 9% u odnosu na planske veličine, dok su neto izdaci za štete uključujući promjenu matematičke pričuve te izdatke za povrate premija (bonusi i popusti) veći 8,3%. Poslovni rashodi su veći za 2,8% u odnosu na planske veličine. Prilikom planiranja rezultata preuzimanja rizika Društvo u obzir uzima sve dostupne informacije iz Društva (plan proširenja prodajne mreže, plan zaračunate bruto premije osiguranja, reosigurateljni program za plansko razdoblje itd.), te sve relevantne eksterne podatke (npr. kretanje kvote šteta po određenoj vrsti osiguranja, informacije o prosječnim štetama i premijama itd.) Pregled tehnika smanjenja rizika u vidu reosigurateljnih ugovora za godinu: Za osiguranje cestovnih vozila Društvo je ugovorilo neproporcionalni ugovor viška štete s samopridržajem od 30 tisuća eura, dok je za osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila ugovorilo neproporcioalni ugovor viška štete sa samopridržajem od 300 tisuća eura. Imovinska osiguranja reosigurana su kombinacijom proporcionalnih ugovora kvotnog ugovora i svotno-ekscedentnog ugovora. Neto samopridržaj Društva je 100 tisuća eura. 5

8 Za osiguranje od potresa Društvo je ugovorilo kvotni ugovor o reosiguranju uz kvotu od 95%. Za osiguranje od nezgode Društvo je ugovorilo neproporcionalni ugovor viška štete s samopridržajem od 75 tisuća eura, dok je za ostala osiguranje od odgovornosti ugovorilo neproporcionalni ugovor viška štete s samopridržajem od 30 tisuća eura. Osiguranje troškova pravne zaštite reosigurano je kvotnim ugovorom o reosiguranju uz kvotu od 50%.Također, Društvo je zaključilo kvotni ugovor o reosiguranju za produkt asistencije uz tekuće račune Sberbank uz kvotu 70%. Društvo nije provodilo aktivnosti istraživanja i razvoja koji se kapitaliziraju, te nema vlastitih podružnica. Utjecaj tehnika smanjenja rizika na rezultate preuzimanja rizika kao i učinkovitost tehnika smanjenja rizika opisani su u poglavlju C.1. Preuzeti rizik. 6

9 A.3. Rezultat ulaganja Osnovni cilj Društva pri ulaganju i upravljanju imovinom je optimiziranje prinosa od imovine uz istovremeno minimiziranje neusklađenosti imovine i obveza te usklađivanje sa specifičnom regulativom u osiguranju. Društvo u svom portfelju na dan 31. prosinca godine ima imovinu koju vrednuje kao Financijsku imovinu raspoloživu za prodaju te imovinu klasificiranu kao Zajmove i potraživanja. U nastavku je dan pregled prihoda i troškova od ulaganja za godinu te promjena u odnosu na prethodnu: u '000 kn Promjena Financijska imovina raspoloživa za prodaju Državne obveznice Kamatni prihod Neto tečajne razlike 12 (111) 123 Investicijski fondovi Realizirani dobici (67) Zajmovi i potraživanja Kamatni prihod Neto tečajne razlike (18) 21 (39) (10) 23 (33) Ostali troškovi ulaganja (14) (11) (3) Rezultat ulaganja * Iznosi prikazani u tablici odnose se na MSFI vrijednosti Rezultat ulaganja Društva u godini iznosi tisuću kuna (2016: tisuća kuna). Iako je ulaganje u državne obveznice raslo 35% u odnosu na dan 31. prosinca godine, kamatni prihod je porastao svega 1% a kao posljedica niskih kamatnih prinosa na obveznice. Realizirani dobici rezultat su prodaje udjela u investicijskim fondovima, te su u godini 68% manji nego u godini. Ulaganja u investicijske fondove na dan 31. prosinca su manja za 19% u odnosu na dan 31. prosinca godine te iznose tisuće kuna ( : tisuće kuna). Ostali troškovi ulaganja odnose se na troškove naknada te se nisu značajnije mijenjali u odnosu na godinu. Neto tečajne razlike rezultat su kretanja tečaja tijekom godine. S obzirom da je najveći dio financijske imovine Društva klasificiran kao Financijska imovina raspoloživa za prodaju (državne obveznice i investicijski fondovi), svi dobici i gubici proizašli od promjene fer vrijednosti takve imovine priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tijekom godine neto dobici od promjene u fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa i odgođenog poreza, iznosili su tisuća kuna (2016.: neto dobici od tisuće kuna). A.4. Rezultati ostalih djelatnosti Na dan 31. prosinca godine Društvo nema financijskih najmova. Ostali najmovi su operativni najmovi, a unajmljena imovina odnosi se na poslovne prostore i motorna vozila. Svi najmovi se mogu otkazati i u pravilu su sklopljeni na inicijalno razdoblje od 1 do 5 godina. Plaćanja po osnovi poslovnih najmova, gdje je Društvo najmoprimac, iskazuju se u dobiti ili gubitku prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma. Tijekom godine koja je završila 31. prosinca godine Društvo je kroz dobit ili gubitak priznalo tisuću kuna troškova poslovnog najma (2016.: tisuća kuna). A.5. Sve ostale informacije Sve bitne informacije za Poglavlje A Poslovanje i rezultati, mogu se naći u gore navedenim poglavljima. Za izvještajnu godinu, Društvo nema dodatnih ostalih značajnih informacija u vezi s poslovanjem i rezultatima Društva. 7

10 B. Sustav upravljanja B.1. Opće informacije o sustavu upravljanja Opće informacije o sustavu upravljanja Društvo je uspostavilo i provodi učinkovit i pouzdan sustav upravljanja uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost poslova Društva koji osigurava upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka te koji uključuje odgovarajuću preglednu organizacijsku strukturu s jasnom podjelom i odgovarajućom podjelom odgovornosti te djelotvoran i pouzdan sustav kojim se osigurava dostavljanje informacija. Tijela Društva koja osiguravaju provedbu dobre prakse korporativnog upravljanja Društva su: a) Glavna skupština Glavna skupština redovno se održava najmanje jednom godišnje, a može se sastati i izvanredno, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Statutu Društva. U radu Glavne skupštine društva sudjeluju dioničari Društva, Uprava Društva i Nadzorni odbor Društva. Glavna skupština odlučuje o pitanjima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o osiguranju i drugim primjenjivim zakonima te Statutom Društva, a posebice o upotrebi dobiti, davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora, imenovanju revizora Društva, izboru i opozivu članova Nadzornog odbora, povećanju i smanjenju temeljnog kapitala Društva, izmjeni Statuta Društva. b) Nadzorni odbor Nadzorni odbor sastoji se od četiri člana koje je imenovala Glavna skupština. Članovi Nadzornog odbora imenuju se na mandat do četiri godine. Nadzorni odbor društva sastaje se najmanje dva puta godišnje, po potrebi i više puta godišnje, sve sukladno zakonu i Statutu Društva. Nadzorni odbor Društva provodi nadzor nad ukupnim poslovanjem Društva i ima pravo uvida u poslovnu dokumentaciju Društva, te na svojim sjednicama raspravlja o pitanjima vezanim za poslovanje Društva, a osobito o poslovnom i financijskom planu Društva, ustrojstvu unutarnjih kontrola, strateškom i godišnjem programu rada unutarnje revizije, strategiji i politici preuzimanja rizika i upravljanja rizicima. Članovi Nadzornog odbora Društva tijekom godine su bili kako slijedi. 1. Harald Josef Londer - član Nadzornog odbora do dana i predsjednik Nadzornog odbora do dana ; te ponovo član Nadzornog odbora od dana do dana Thomas Schӧllkopf - član Nadzornog odbora i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora do dana ; te ponovo član Nadzornog odbora od dana i predsjednik Nadzornog odbora od dana Norbert Aringer - član Nadzornog odbora do dana ; te ponovo član Nadzornog odbora od dana Josef Kreiterling - član Nadzornog odbora od dana i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora od dana Christian Sipöcz član Nadzornog odbora do dana Članovi Nadzornog odbora Društva su na dan 1. siječnja 2018.: 1. Thomas Schӧllkopf, predsjednik Nadzornog odbora 2. Josef Kreiterling, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora 3. Norbert Aringer, član Nadzornog odbora 4. Josef Adelmann, član Nadzornog odbora c) Uprava 8

11 Uprava Društva sastoji se od dva člana, od kojih je jedan predsjednik Uprave. Članove Uprave imenuje Nadzorni odbor na mandat do pet godina uz prethodno odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Uprava vodi poslove Društva na vlastitu odgovornost te pažnjom savjesnog gospodarstvenika u skladu s odredbama Zakona o osiguranju, drugim zakonskim i podzakonskim aktima, Statutom, Poslovnikom o radu Uprave, odlukama Glavne skupštine i Nadzornog odbora, sve u interesu Društva. Uprava odlučuje na sjednicama, a može donositi odluke i pisanim putem, bez održavanja sjednice. Uprava pravodobno i potpuno izvještava Nadzorni odbor o svim činjenicama i okolnostima koje mogu biti od utjecaja na poslovanje, financijski položaj i stanje imovine Društva te podnosi Nadzornom odboru izvještaje sukladno primjenjivim propisima. Članovi Uprave tijekom godine bili su kako slijedi: 1. Žarko Fatović, predsjednik Uprave Društva do 1. srpnja Nadležnosti Žarka Fatovića kao člana Uprave/predsjednika Uprave Društva do 1. srpnja su bili prodaja, marketing i komunikacije, pravni poslovi, kadrovski poslovi i obrada šteta. Žarko Fatović, predsjednik Uprave Društva od 2. srpnja Nadležnosti Žarka Fatovića kao člana Uprave/predsjednika Uprave Društva od 2. srpnja su prodaja, marketing i komunikacije, pravni poslovi i kadrovski poslovi 2. Igor Peševski, član Uprave Društva do dana 1. srpnja Nadležnosti Igora Peševskog kao člana Uprave Društva do dana 1. srpnja su bili preuzimanje rizika, administracija i obrada portfelja, razvoj proizvoda, financije i računovodstvo, informatički sustav i organizacija poslovanja, upravljanje ulaganjima i kontroling. Igor Peševski, član Uprave Društva od dana 2. srpnja Nadležnosti Igora Peševskog kao člana Uprave Društva od dana 2. srpnja su obrada šteta, preuzimanje rizika, administracija i obrada portfelja, razvoj proizvoda, financije i računovodstvo, informatički sustav i organizacija poslovanja, upravljanje ulaganjima i kontroling. d) Odbori Revizorski odbor Sukladno Zakonu o reviziji, Društvo je u izvještajnom razdoblju imalo Revizorski odbor koji se sastoji od 4 člana. Revizorski odbor prati postupak financijskog izvješćivanja, prati učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije, te sustav upravljanja rizicima, nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih izvještaja, prati neovisnost revizorskog društva koje obavlja reviziju, daje preporuke skupštini o odabiru revizorskog društva, - raspravlja o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje. Odbor za upravljanje imovinom i obvezama (ALM Committee) U rad Odbora za upravljanje imovinom i obvezama uključeni su Članovi ALM Odbora i to nositelj aktuarske funkcije Društva, nositelj funkcije upravljanja rizicima i član Uprave Društva nadležan za financije. Voditelj ALM Odbora je rukovoditelj Službe za financije i računovodstvo. Društvo ima Odbor za upravljanje i Odbor za rizike čije su nadležnosti opisane detaljnije u poglavlju B. 3. e) Sustav upravljanja, uključuje i četiri ključne funkcije koje je Društvo ustrojilo ključne funkcije te je imenovalo nositelje ključnih funkcija u Društvu vodeći računa o tome da one posjeduju poslovni ugled, znanje i iskustvo: 9

12 1. funkciju upravljanja rizicima nositelj ključne funkcije je zaposlenik Društva 2. funkciju praćenja usklađenosti nositelj ključne funkcije je zaposlenik Društva 3. funkciju unutarnje revizije nositelj ključne funkcije je zaposlenik Društva, i 4. aktuarsku funkciju nositelj ključne funkcije je zaposlenik Društva. Tijekom izvještajnog razdoblja došlo je do promjene kod aktuarske funkcije na način da je s danom 27. lipnja dotadašnji nositelj ključne funkcije prestao obavljati funkciju nositelja aktuarske funkcije u Društvu, a s danom 28. lipnja je za nositelja ključne funkcije - aktuarske funkcije Društva imenovan novi nositelj ključne funkcije. Društvo je internim aktima reguliralo zadatke ključnih funkcija. Dodatne informacije o pojedinoj ključnoj funkciji mogu se naći u sljedećim poglavljima: - funkcija upravljanja rizicima detaljnije je opisana u poglavlju B.3 - funkcija praćenja usklađenosti detaljnije je opisana u poglavlju B.4 - funkcija unutarnje revizije detaljnije je opisana u poglavlju B.5 - aktuarska funkcija detaljnije je opisana u poglavlju B.6. Interakcija među funkcijama organizacija Kako se zaduženja četiri ključne funkcije djelomično preklapaju u pojedinim područjima, određuju se zadaci u tim područjima te se tako izbjegava dvostruka odgovornost i posao te osigurava sveoubuhvatnost primjene. Učinkoviti međusobni odnosi glavnih funkcija osiguravaju se kroz međusobnu interakciju. Kako bi se osigurala potrebna redovita izmjena informacija između četiri ključne funkcije, rukovoditelji ključnih funkcija sastaju se najmanje kvartalno u sklopu Odbora za upravljanje kao osnovnog tijela. Odbor za upravljanje raspravlja o sljedećim temama: a. usklađenje procedura o zajedničkim pitanjima/temama b. razmjena informacija o promjenama propisa i zakona koji imaju utjecaja na ključne funkcije c. rasprava o rezultatima/priprema sastanaka određenih tijela d. usklađivanje procesa izvješćivanja e. rasprava o planu nadgledanja i praćenja (funkcija praćenja usklađenosti/aktuarska funkcija/funkcija upravljanja rizicima) te planu revizije (funkcija unutarnje revizije) f. optimizacija interakcija g. ad hoc pitanja/teme koji imaju utjecaja na više funkcija upravljanja/pravne poslove. Osim navedenih promjena nije bilo drugih značajnijih promjena u sustavu upravljanja. Organizacijska struktura Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Društvu utvrđeni su: A. Organizacijski dijelovi Društva s opisom poslova određenog organizacijskog dijela B. Upravljanje i rukovođenje u Društvu C. Sistematizacija radnih mjesta u Društvu s opisom i popisom poslova i radnih zadataka određenog radnog mjesta Organizacijske jedinice Društva su: - Ured Uprave - Službe 10

13 - Odjeli (manje organizacijske jedinice unutar Službi) Organizacijske jedinice Društva su: 1. Ured Uprave 2. Služba za aktuarske poslove, reosiguranje i upravljanje rizicima 2.1. Odjel poslovne i aktuarske analize te aplikativnog razvoja 2.2. Odjel za aktuarske poslove, reosiguranje te upravljanje rizicima 3. Služba za internu reviziju 4. Služba prodaje 4.1. Odjel banko osiguranja 4.2. Odjel vlastite prodaje Zastupstva Prodajna mjesta 4.3. Odjel direktne prodaje 5. Služba za marketing i komunikacije 6. Služba za razvoj proizvoda i preuzimanje rizika 6.1. Odjel za razvoj proizvoda i preuzimanje rizika - osiguranje motornih vozila 6.2. Odjel za razvoj proizvoda i preuzimanje rizika - ostala neživotna osiguranja 7. Služba za administraciju i obradu portfelja 8. Služba za pravne poslove, kadrovske poslove i obradu šteta 8.1. Odjel za pravne i kadrovske poslove 8.2. Odjel za obradu šteta 9. Služba za informatiku 9.1. Odjel infrastrukture 10. Služba za financije i računovodstvo Odjel za financije i računovodstvo Odjel za premijsko knjigovodstvo Prikladnost organizacijske strukture se smatra adekvatnom s obzirom na složenost i veličinu poslovanja te poslovnu strategiju. Sustav upravljanja uključuje odgovarajuću transparentnu organizacijsku strukturu s jasnim dodjelama poslova i funkcija te linijama izvještavanja.. Poslovanje Društva na temelju zakona i Statuta Društva vodi Uprava Društva na način utvrđen Statutom, Poslovnikom o radu, Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i drugim općim aktima i odlukama Društva. Organizacijskim jedinicama Društva i procesima rada rukovode i upravljaju direktori službi, a u slučaju da direktor određene službe nije imenovan, organizacijskom jedinicom rukovodi i upravlja član Uprave, sukladno djelokrugu zaduženja i ovlaštenja koja su mu dodijeljena odlukom Nadzornog odbora. U slučaju da nije imenovan voditelj odjela, organizacijskom jedinicom rukovodi i upravlja direktor Službe, odnosno član Uprave, sukladno djelokrugu zaduženja i ovlaštenja koja su mu dodijeljena Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta odnosno odlukom Nadzornog odbora. 11

14 U skladu s navedenim, zaposlenici u okviru organizacijskih jedinica izvještavaju svog neposrednog rukovoditelja/voditelja odjela koji podnosi izvještaje svom neposrednom rukovoditelju/direktoru službe koji izvještava Upravu Društva. Odgovornosti su na odgovarajući način određene i odvojene tako da osiguraju učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja. Organizacijska pravila su postavljena fleksibilno kako bi se organizacija mogla brzo prilagoditi zahtjevima tržišta i raspoloživoj unutarnjoj strukturi. Temeljni princip organizacije je suradnja između Uprave Društva, organizacijskih dijelova, direktora, voditelja i svih zaposlenika. Za sva radna mjesta vrijedi obveza izvršavanja i ostalih poslova odnosno radnih zadataka sukladno pojedinačnoj potrebi i po nalogu nadređenog odnosno Uprave Društva i u slučaju da ti poslovi nisu sadržani u osnovnom smislu naziva radnog mjesta, a odgovaraju kvalifikaciji pojedinog zaposlenika i u vezi su / srodni detaljno i pojedinačno opisanim radnim zadacima. Organizacija posla je utvrđena na način da je u svako doba osigurana zamjena za svakog zaposlenika za slučaj odsutnosti zaposlenika. Zaposlenika koji nije zaposlen na rukovoditeljskom radnom mjestu zamjenjuje zaposlenik zaposlen na radnom mjestu u istom organizacijskom dijelu kao zaposlenik kojeg se zamjenjuje, a u slučajevima kada to nije moguće, zamjenjuje ga rukovoditelj organizacijskog dijela u kojem zaposlenik radi prema istom načelu opisanom u prethodnom stavku ovog članka. Svi su zaposlenici obvezni povjerene im poslove obavljati savjesno, pridržavajući se zakona i drugih propisa, pravilnika i drugih internih akata Društva te pravila struke te međusobno surađivati u svrhu djelotvornog obavljanja poslova iz djelokruga Društva. Organizacijska struktura Društva je sljedeća: Politika primitaka Politika nagrađivanja Društva propisuje principe ugovaranja i donošenja odluka o nagrađivanju zaposlenika, članova Uprave i Nadzornog odbora, čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti Društva. Cilj je sprječavanje sukoba interesa i preuzimanja neprimjerenih rizika u poslovanju tj. onih rizika koji nisu u skladu s profilom rizičnosti Društva, kako bi se zaštitili interesi Društva i ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika iz ugovora o osiguranju. Ova Politika sastavni je dio sustava upravljanja rizicima te se primjenjuje uzimajući u obzir ostale politike Društva. 12

15 Politika nagrađivanja primjenjuje se na sljedeće organizacijske strukture: 1. Nadzorni odbor 2. Upravu Društva 3. Savjetnike Uprave 4. Ključne funkcije 5. Rukovoditelje organizacijskih jedinica: a) direktore Službi b) voditelje Odjela 6. Ostale zaposlenike Društva. Ova Politika ne primjenjuje se na one zaposlenike u Službi prodaje, s kojima je dodatkom ugovoru o radu ugovoren cilj u vidu ostvarenja premijskog prihoda, a iznosi varijabilnog dijela plaće (provizije) ovise o ispunjenju ciljeva. Sustav nagrađivanja je takav da je plaća zaposlenika Društva (članovi Uprave, rukovoditelji i ostali zaposlenici) određena ugovorom o radu. Sklapanje Ugovora o radu s članovima Uprave Društva u nadležnosti je Nadzornog odbora, dok je za sklapanje ugovora o radu s ostalim zaposlenicima nadležna Uprava Društva. Komponente naknade za rad zaposlenika su: 1. osnovna plaća obvezna komponenta 2. varijabilni dio plaće opcionalna komponenta. Isplata varijabilnog dijela plaće ugovara se s onim zaposlenicima Društva za koje Uprava procijeni da iznimnim zalaganjem mogu unaprijediti poslovanje Društva. Uprava može donijeti odluku o isplati varijabilnog dijela plaće u vidu nagrade za iznimno zalaganje i za zaposlenike s kojima varijabilni dio plaće nije ugovorena komponenta. Prilikom donošenja odluke o varijabilnom dijelu plaće uzima se u obzir individualni doprinos zaposlenika, kao i rezultati iz područja nadležnosti zaposlenika i rezultati poslovanja Društva. Ukupan godišnje isplaćen varijabilni dio plaće za rukovoditelje organizacijskih jedinica i ostale zaposlenike Društva u pravilu ne iznosi više od 25% ugovorenog iznosa godišnje osnovne plaće. Najmanje 20% varijabilne komponente plaće članova Uprave i nositelja ključne funkcije, ukoliko je takva varijabilna komponenta ugovorena, sadrži odgođenu komponentu s razdobljem odgode koje nije kraće od tri godine. Članovi Nadzornog odbora za rad u svojstvu članova Nadzornog odbora ne primaju naknadu. Sustav nagrađivanja u tabličnom prikazu za članove Uprave je sljedeći: Komponenta Temelj za procjenu Iznos Uvjet za isplatu Dinamika isplate Osnovna plaća Funkcija, odgovornost, Fiksno Ugovor o radu Mjesečno učinkovitost Varijabilni dio plaće Individualni doprinos, rezultati iz područja nadležnosti i rezultati Društva / Odluka Nadzornog odbora Prema odluci Nadzornog odbora Sustav nagrađivanja u tabličnom prikazu za ostale zaposlenike Društva je sljedeći: Komponenta Temelj za procjenu Iznos Uvjet za isplatu Dinamika isplate Osnovna plaća Funkcija, odgovornost, Ugovoreno, fiksno Ugovor o radu Mjesečno učinkovitost Varijabilni dio plaće Individualni doprinos, rezultati iz područja nadležnosti i rezultati Društva Varijabilno ugovoreno ili temeljem odluke Uprave Odluka Uprave Prema odluci Uprave Za kontrolu provedbe Politike nagrađivanja nadležna je osoba zadužena za proces obračuna i isplate plaća. Nadležna osoba će bez odgode, po primitku odluke Uprave, upozoriti Upravu Društva ukoliko bi, izvršenjem odluke Uprave o isplati varijabilnog dijela plaće, bila prekršena neka odredba primjenjivih propisa, predmetne Politike ili bilo kojeg drugog internog akta Društva. U takvom slučaju Uprava će preispitati i po potrebi opozvati Odluku. U Društvu se ne primjenjuje sustav dopunskih mirovina i prijevremenog umirovljenja za članove upravnih i nadzornih tijela te za ostale nositelje ključnih funkcija. Tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo promjena u politici primitaka i nagrađivanja. Informacije o značajnim transakcijama Tijekom izvještajnog razdoblja dioničari Društva su izvršili uplatu u rezerve kapitala Društva u iznosu od tisuća kuna. 13

16 B.2. Zahtjevi u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom Politika iskustva i poslovnog ugleda Društva uređuje kriterije i postupke koji se primjenjuju kako bi se osiguralo da osobe na izvršnoj dužnosti u Društvu koje stvarno/djelotvorno upravljaju Društvom i osobe koje imaju druge ključne funkcije unutar Društva - ključne osobe, uvijek odgovaraju standardima koji se odnose na zahtjeve vezane uz iskustvo/stručnost ( fit ) i poslovni ugled/primjerenost ( proper ) u skladu s važećim propisima. Opći zahtjevi i uvjeti koje ključne osobe moraju ispunjavati propisani su zakonima i podzakonskim aktima. Kriteriji procjene iskustva, stručnosti i poslovnog ugleda (fit and proper) Pri određivanju kriterija primjerenosti i ispravnosti ključnih osoba potrebno je uzeti u obzir sljedeće kriterije: Zahtjevi vezani uz iskustvo i stručnost (fit requirements) Smatra se da ključna osoba posjeduje prikladno iskustvo i stručnost ukoliko posjeduje odgovarajuće profesionalne i formalne kvalifikacije, znanje i iskustvo u sektoru osiguranja, drugim financijskim sektorima ili drugim poslovima na temelju kojih može upravljati pažnjom dobrog stručnjaka. U obzir treba uzeti određene dužnosti dodijeljene ključnoj osobi te, gdje je to relevantno, njezine/njegove vještine vezane uz osiguranje, financije, računovodstvo, upravljačke i aktuarske vještine. Članovi Uprave trebaju kolektivno posjedovati kvalifikacije, iskustvo i znanje o sljedećem: (i) tržištima osiguranja i financijskim tržištima; (ii) poslovnoj strategiji i poslovnom modelu; (iii) sustavu upravljanja; (iv) financijskoj i aktuarskoj analizi te (v) regulatornom okviru i zahtjevima i standardima. Posebni standardi i uvjeti za članove Uprave određeni su važećom verzijom relevantnih propisa. Članovi Nadzornog odbora moraju posjedovati kvalifikacije, iskustvo i znanje kako bi adekvatno izvršavali dužnosti nadzora. Član nadzornog odbora društva za osiguranje može biti osoba koja u svakom trenutku ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije, iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti i koja nije u sukobu interesa u odnosu na društvo za osiguranje, dioničare, druge članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo društva za osiguranje. Posebni standardi i uvjeti za članove Nadzornog odbora određeni su važećom verzijom relevantnih propisa. Osobe odgovorne za druge ključne funkcije moraju posjedovati teoretska i praktična znanja koja zahtijeva određena ključna funkcija (npr. upravljanje rizicima, usklađenost sa zakonodavstvom, unutarnja revizija ili aktuarska znanja, ako su potrebna). Pojedinačna znanja variraju ovisno o ključnoj funkciji te se definiraju u sklopu specifičnog opisa za svaku funkciju koji je definiran Zakonom o osiguranju. Posebni standardi i uvjeti za nositelje ključnih funkcija određeni su važećom verzijom relevantnih propisa. Zahtjevi vezani uz poslovni ugled (proper requirements) Ključna osoba se smatra primjerenom ako posjeduje dobar ugled i integritet. Zahtjevi vezani uz poslovni ugled uključuju i to da ključna osoba izbjegne radnje koje bi mogle dovesti do sukoba interesa ili pojave takva sukoba. Ključne osobe općenito dužne su raditi u najboljem interesu Društva te u skladu s tim ne smiju raditi za vlastiti interes kad je riječ o donošenju odluka i ne smiju koristiti poslovne prilike društva za osobni dobitak. Procjena iskustva i poslovnog ugleda svake ključne osobe obavlja se prije angažiranja odnosno imenovanja te osobe te ponovno, ako okolnosti tako nalažu. Za procjenu ili ponovnu procjenu odgovorno je tijelo odnosno organizacijska jedinica koja dodjeljuje dužnost ključnoj osobi ili je predlaže za izbor odnosno imenovanje. Rezultati i glavne točke procjene moraju se dokumentirati. Odgovorno tijelo je: (i) Glavna skupština, ako je ključna osoba član Nadzornog odbora, (ii) Nadzorni odbor, ako je ključna osoba član Uprave; ili (iii) Uprava za druge ključne osobe. Organizacijska jedinica nadležna za poslove zapošljavanja zadužena je za dokumentiranje prikupljenih informacija. 14

17 Procjena iskustva (fit requirements) Procjena iskustva uključuje, ali se ne ograničava na pregled radnog iskustva, referenci, obrazovanja i profesionalnih kvalifikacija u vezi s određenim dužnostima za potrebnu ključnu funkciju. Procjena prikladnosti temelji se na potrebnom znanju, iskustvu i kvalifikacijama potrebnima za određenu dužnost. Procjena poslovnog ugleda (proper requirements) Procjena poslovnog ugleda ključnih osoba, vrši se uzimajući u obzir karakter osoba, njihovo osobno i profesionalno ponašanje. 15

18 B.3. Sustav upravljanja rizicima uključujući vlastitu procjenu rizika i solventnosti Sustav upravljanja rizicima Ciljevi upravljanja rizicima Upravljanje rizicima jedan je od najvažnijih elemenata upravljanja Društvom. Njegova uloga je ostvarivanje glavnih strateških ciljeva te pravovremeno otkrivanje događaja koji mogu ugroziti daljnji napredak, čak i samo postojanje Društva. Društvo je uspostavilo sustav upravljanja rizicima kako bi osiguralo održavanje financijske stabilnosti Društva, te tako omogućilo ispunjavanje svih obveza prema našim klijentima. Cilj je također i zaštititi te povećati vrijednost ulaganja svojih dioničara te održati reputaciju Društva i Grupe u cjelini. Strategija i politika upravljanja rizicima Strategija rizika i politika upravljanja rizicima temelje se na rizičnom profilu Društva, povezuju poslovnu strategiju i upravljanje rizicima te definiraju ukupni okvir za rizični apetit. U njima je dokumentirano kako Društvo razumije i definira sustav upravljanja rizicima uključujući podjelu uloga, zaduženja, odgovornosti, ograničenja rizika te organizaciju funkcije upravljanja rizicima. Društvo je definiralo sposobnost nosivosti rizika, rizični apetit te ograničenja rizika. Određivanje sposobnosti nosivosti rizika omogućava Društvu da apsorbira gubitke uslijed negativnog djelovanja rizika. Također, utvrđivanje odgovarajućih kriterija vezanih uz izračune kapitalnih zahtjeva omogućava Društvu da bude adekvatno kapitalizirano prilikom pojave nepovoljnih događaja ili novih rizika. Društvo je definiralo kriterije za svaku kategoriju rizika i pripadajuće tolerancije. Izloženosti se redovito prate. Procesi i postupci izvješćivanja Upravljanje rizicima unutar Društva, provodi se na svim razinama i u svim organizacijskim jedinicama sukladno organizacijskoj strukturi, a prema modelu tri linije obrane : preuzimatelji rizika (1. linija), funkcija upravljanja rizicima, aktuarska funkcija, funkcija usklađenosti (2. linija), te funkcija unutarnje revizije (3. linija). Direktiva Solventnost II funkcije navedene pod 2. i 3. linijom obrane definira kao ključne funkcije. Ovim funkcijama biti će u svako vrijeme dopušten neograničen pristup svim informacijama potrebnim za obavljanje njihovih dužnosti. Uprava Društva odgovorna je za definiranje strategije rizika i ima konačnu odgovornost za upravljanje rizicima u Društvu. Sustav upravljanja rizicima operativno je implementiran kao ciklički proces koji obuhvaća cjelokupnu procjenu rizika Društva, uključujući identifikaciju, analizu, procjenu, upravljanje i izvješćivanje. Ovaj proces uključuje redovitu razmjenu informacija između organizacijske jedinice za upravljanje rizicima i stručnjaka u ostalim organizacijskim jedinicama zaduženih za operativno upravljanje rizicima. Na ovaj način osiguran je redovit nadzor nad svim rizicima i aktivno upravljanje. Detaljnije, koraci unutar procesa upravljanja rizicima su: identifikacija rizika: cilj ovog procesa je osigurati kompletnu konzistentnu identifikaciju svih značajnih rizika kako na redovitoj tako i na ad hoc osnovi. Kako se rizici moraju identificirati na svim razinama, ovaj proces uključuje sve službe/odjele Društva. procjena rizika i mjerenje: cilj druge faze je imati potpunu i sistematičnu procjenu svih rizika. Temeljeno na rezultatima identifikacije, rizici se mogu procijeniti kvalitativno ili kvantitativno. Frekvencija procjene rizika određena je prirodom i značajem pojedinog ili grupe rizika. upravljanje rizicima: uključuje ovladavanje rizicima u skladu s poslovnom strategijom, strategijom rizika i politikom upravljanja rizicima. Društvo drži rizike unutar odgovarajućih ograničenja te poduzima određene radnje na uzrocima rizika. Ovaj koncept upravljanja rizicima služi da se razviju i kontinuirano primjenjuju i nadziru potrebne mjere kako bi se osiguralo ostvarivanje poslovnih ciljeva i ciljeva strategije rizika. nadzor nad rizicima i izvještavanje: zadnja faza ciklusa upravljanja rizicima je osigurati neprekidan nadzor i izvještavanje o svim rizicima i mjerama. Nadzor nad rizicima fokusira se na rizični profil i u obzir uzima ograničenja rizika te međuovisnosti. Svrha izvještavanja o rizicima je omogućiti detaljne informacije za donošenje poslovnih odluka. Interni izvještaji o rizicima opisuju najvažnije rizike kojima je Društvo izloženo te pružaju Upravi informacije koje im pomažu da učinkovito i uspješno upravljaju Društvom. Sustav izvještavanja je transparentan i dokumentiran unutar svake poslovne jedinice. Vanjski izvještaji o rizicima omogućavaju trećim stranama da razumiju i imaju pregled nad rizičnim profilom Društva. Kako bi komunikacija i razmjena informacija unutar Društva bila još efikasnija, Uprava je uspostavila Odbor za rizike koji je odgovoran je za implementaciju i provođenje odgovarajućih procesa upravljanja rizicima, uključujući davanje prijedloga Upravi 16

19 Društva o usvajanju novih politika. Ovaj Odbor osigurava da cijeli sustav upravljanja rizicima bude u skladu s regulatornim zahtjevima i politikom upravljanja rizicima Društva. Kako bi se osigurala redovita razmjena informacija između ključnih funkcija osnovan je i Odbor za upravljanje, a članovi su sve četiri ključne funkcije. Dodatno, Uprava osigurava odgovarajući način i kanale komunikacije na svim razinama Društva glede svih značajnih rizika te tako uspostavlja organizacijsku kulturu rizika. Obzirom na sve navedeno, na ovaj način Društvo je osiguralo identifikaciju i aktivno upravljanje rizicima. Funkcija upravljanja rizicima Društvo je uspostavilo funkciju upravljanja rizicima. Ova funkcija je dio Sustava upravljanja rizicima te služi kao podrška uspostavljanju cijelog sustava upravljanja rizicima. Glavni zadaci funkcije upravljanja rizicima su: koordinacija funkcija upravljanja rizicima koordinira aktivnostima upravljanja rizicima na svim razinama i u svim područjima poslovanja, uključujući i koordinaciju organizacijskih jedinica. Zadužena je za razvoj strategija, metoda, procesa i procedura za identifikaciju, procjenu, mjerenje, upravljanje, nadzor nad rizicima i izvještavanje, te osiguravanje pravilne primjene internih akata za upravljanja rizicima. poslovi kontrole rizika funkcija upravljanja rizicima zadužena je za nadgledanje i praćenje ukupnog rizičnog profila Društva. Njezini poslovi uključuju određivanje međusobnih odnosa između pojedinih kategorija rizika, definiranje ukupnog rizičnog profila Društva, te identifikaciju rizika koji mogu dovesti u pitanje opstanak Društva/Grupe. rano upozorenje funkcija upravljanja rizicima odgovorna je za uspostavljanje sustava koji osigurava rano prepoznavanje rizika i pripremu prijedloga za odgovarajuće protumjere. savjetodavni poslovi funkcija upravljanja rizicima savjetuje Upravu društva u/o pitanjima upravljanja rizicima i kroz savjetovanje daje podršku u donošenju strateških odluka. poslovi praćenja i nadgledanja funkcija upravljanja rizicima prati učinkovitost sustava upravljanja rizicima, utvrđuje moguće slabosti, te o njima izvješćuje Upravu društva. Također, daje preporuke za poboljšanje sustava upravljanja rizicima. Dodatno, funkcija upravljanja rizicima zadužena je za sveobuhvatno izvješćivanje Upravi društva; osigurava informiranost o trenutnoj rizičnoj situaciji, odnosno rizičnom profilu, koja uključuje rezultate ORSA-e te procjenu kvalitete cjelokupnog sustava upravljanja rizicima. Neovisnost funkcije upravljanja rizicima osigurana je na način da funkcija upravljanja rizicima ne sudjeluje u operativnim poslovima preuzimanja rizika i poslovima ulaganja. Također, ukoliko je potrebno, funkcija upravljanja rizicima može eskalirati bilo koji predmet / temu Upravi društva. Funkcija upravljanja rizicima je neovisna u smislu odgovornosti tj. funkciji upravljanja rizicima osigurano je da je u poziciji da donese neovisno gledište obzirom na rizični profil Društva. Neovisno gledište promatra se u smislu da su osobe zadužene za upravljanje rizicima neovisne od osoba izravno uključenih u preuzimanje rizika i upravljanja Društvom te da nemaju odgovornosti za profit Društva i/ili financijske rezultate. Funkcija upravljanja rizicima integrirana je u organizacijsku strukturu na način da je osigurano da nema utjecaja, kontrole ili ograničenja na funkciju obzirom na njene odgovornosti i zaduženja od strane ostalih operativnih ili ključnih funkcija ili Uprave društva. Funkcija upravljanja rizicima zadužena je za donošenje odluka za pravilno provođenje svojih dužnosti bez uplitanja ostalih. Postupak obavljanja vlastite procjene rizika i solventnosti Vlastita procjena rizika i solventnosti (ORSA) ključni je dio sustava upravljanja rizicima Društva. Ista je sastavni dio poslovne strategije Društva kojom se redovito procjenjuju ukupne potrebe solventnosti obzirom na specifični profil rizičnosti Društva. ORSA uključuje sve procese i procedure za identifikaciju, procjenu, nadzor, upravljanje i izvještavanje o rizicima društva u kratkom i dugom roku. Ona povezuje poslovnu strategiju sa strategijom upravljanja rizicima i upravljanja kapitalom na trenutne i buduće datume izvještavanja, a sve u skladu s razdobljem poslovnog planiranja. Cjelokupna odgovornost za ORSA-u je na Upravi društva, dok funkcija upravljanja rizicima ima operativnu odgovornost. ORSA Izvješće je središnji alat koji Upravi društva pruža cjelovite, sveobuhvatne informacije i rezultate o rizicima i solventnoj poziciji Društva. Unutar ORSA Izvješća Društvo dokumentira ulazne i izlazne podatke ORSA procesa te sve korištene pretpostavke. Uprava društva raspravlja o Izvješću, formalno ga usvaja i koristi ga prilikom donošenja odluka. ORSA Izvješće sadrži sve ključne nalaze i zaključke ORSA-e uključujući: ukupnu procjenu profila rizičnosti, ključne nalaze ili pitanja koja proizlaze iz ORSA procesa, prikladnost korištenog modela, 17

20 trenutne i buduće kapitalne zahtjeve Društva usklađenost s regulatornim kapitalnih zahtjevima, rizike kapitalnog dodatka. Za izračun kapitalnih zahtjeva - procjenu rizičnog profila i potrebnog solventnog kapitala te kvantificiranje svojih rizika, Društvo koristi Standardnu formulu. Rizici koji se ne mogu kvantificirati procjenjuju se kvalitativno. Rizični profil Društva može se opisati koristeći sljedeću strukturu: preuzeti rizik postojeći portfelj (kvantitativna i kvalitativna procjena rizika) tržišni i kreditni rizici (pregled portfelja imovine, glavni pokretači rizika i rezultati modela) operativni rizik strateški rizik reputacijski rizik rizik likvidnosti Redovite aktivnosti ORSA procesa povezane su s procesom poslovnog planiranja i provode se godišnje, ili češće ukoliko je potrebno. ORSA podprocesi provode se tijekom godine i individualno su definirani aktima Društva. Redovit nadzor nad značajnim rizicima i ad hoc izvještavanje je također uspostavljeno. Društvo je u godini provelo ORSA-u. Sažeci ORSA-e su kako slijedi: Društvo je osiguralo kontinuiranu usklađenost s regulatornim kapitalnim zahtjevima u razdoblju srednjoročnog planiranja; Društvo je adekvatno planiralo i iskazalo potrebe za dodatnim kapitalom u razdoblju srednjoročnog planiranja; Profil rizika Društva ne odstupa značajno u odnosu na pretpostavke standardne formule, te se smatra da je korištenje Standardne formule prikladno. U sklopu redovitog procesa planiranja, utvrđuju se ključni pokazatelji rizika i solventnosti, a oni služe kao osnova za analizu i provedbu ORSA-e. Rasprava o rizičnom profilu također je temelj ORSA procesa. Društvo analizira i potrebu za dodatnim mjerama upravljanja kapitalom. Uprava Društva odlučuje jesu li dodatne mjere potrebne. Posebno, Uprava ima sljedeće odgovornosti u vezi s ORSA-om: preispituje i odobrava poslovni plan kao temelj budućeg planiranja odobrava ishod ORSA-e. ORSA Izvješće je središnji alat za Upravu društva i zaključuje ishode podprocesa na kojima se temelji tako što najmanje jednom godišnje sažima sva bitna gledišta. Omogućuje Upravi da razumije te rizike i odgovarajući model te kako se rizici prevode u kapitalne zahtjeve. Uprava: 1. pregledava i preispituje rezultate analize profila rizičnosti i ORSA-e. 2. izvodi konačan zaključak ORSA-e. 3. uzima u obzir rezultate ORSA-e (barem) u područjima upravljanja kapitalom, pri donošenju strateških odluka, poslovnog planiranja te razvoja i oblikovanja proizvoda. Upravu se redovito obavještava o ključnim elementima ORSA-e putem različitih procesa izvještavanja i donošenja odluka (npr. kvartalno izvještavanje o rizicima, ad hoc izvještavanje (po potrebi), izvještaji Upravi relevantni za informiranje i donošenje odluka vezanih uz ORSA-u). Uprava donosi odluku jesu li potrebne određene radnje ili dodatne informacije i analize. Uprava Društva u sklopu internih akata definira strategiju i tolerancije rizika, a unutar okvira strateškog i operativnog planiranja uzimajući u obzir zakonodavstvo i Grupne smjernice. Odbor za rizike je odbor koji pomaže Upravi društva u provođenju njezinih zadataka. Njegova odgovornost je određivanje sustava upravljanja rizicima, uključujući strateške kriterije rizika i tolerancije rizika. U kontekstu ORSA-e, Odbor za rizike mora preispitati prikladnost ORSA okvira i ORSA Politike barem jedanput godišnje. Odbor za rizike preporučuje konačno usvajanje dokumenata Upravi društva. Godišnji pregled dokumentira se u zapisniku sastanka Odbora za rizike i Uprave. Procjena rizičnog profila je ključni dio ORSA procesa. Društvo je odredilo svoje potrebe solventnosti korištenjem Standardne formule, a koja je adekvatna obzirom na rizični profil Društva. U sklopu ORSA okvira, uspostavljen je proces redovitog planiranja pri čemu se određuju kapitalni zahtjevi, vlastita sredstva te omjeri solventnosti. Sve gore navedeno služi za analizu i provedbu vlastite procjene rizika i solventnosti te utvrđivanje eventualnih potreba za dodatnim kapitalom. Na temelju svega navedenog, Uprava donosi i pokreće potrebne mjere. 18