Prvo usvajanje MSFI-a za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

Транскрипт

1 Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za godinu

2 Sadržaj Sažetak 1 A. Poslovanje i rezultati 3 A.1. Opći podaci 3 A.2. Rezultat u godini 4 A.3. Rezultat ulaganja 7 A.4. Rezultati ostalih djelatnosti 7 A.5. Sve ostale informacije 7 B. Sustav upravljanja 8 B.1. Opće informacije o sustavu upravljanja 8 B.2. Zahtjevi u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom 14 B.3. Sustav upravljanja rizicima uključujući vlastitu procjenu rizika i solventnosti 16 B.4. Sustav unutarnje kontrole 19 B.5. Funkcija unutarnje revizije 21 B.6. Aktuarska funkcija 23 B.7. Izdvajanje poslova 23 B.8. Ocjena prikladnosti sustava upravljanja 24 B.9. Sve ostale informacije 24 C. Profil rizičnosti 25 C.1. Preuzeti rizik 25 C.2. Tržišni rizik 27 C.3. Kreditni rizik 29 C.4. Rizik likvidnosti 30 C.5. Operativni rizik 31 C.6. Ostali značajni rizici 32 C.7. Sve ostale informacije 32 D. Vrednovanje za potrebe solventnosti 33 D.1. Imovina 33 D.1.1 Nematerijalna imovina 35 D.1.2 Financijska imovina 36 D.1.3 Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama 37 D.1.4 Potraživanja iz poslova osiguranja i ostala potraživanja 37 D.1.5 Oprema 38 D.2. Tehničke pričuve 39 D.3. Ostale obveze 45 D.3.1 Obveze iz poslova osiguranja i ostale obveze 46 D.3.2 Odgođena porezna obveza 47 D.4. Alternativne metode vrednovanja 47 D.5. Sve ostale informacije 47 E. Upravljanje kapitalom 48 E.1. Vlastita sredstva 48 E.2. Potrebni solventni kapital i minimalni potrebni kapital 51 E.3. Uporaba podmodula rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju pri izračunu potrebnog solventnog kapitala 52 E.4. Razlika između standardne formule i bilo kojeg upotrijebljenog unutarnjeg modela 52 E.5. Neusklađenost s minimalnim potrebnim kapitalom i neusklađenost s potrebnim solventnim kapitalom 52 E.6. Sve ostale informacije 52 F. Dodatne informacije 53

3 Sažetak predstavlja (u nastavku teksta SFCR), odobreno od strane Uprave uz suglasnost Nadzornog odbora. Izvješće je dio kvalitativnog sustava izvještavanja osiguravajućih društava u svijetlu regulative Solventnost II. posluje na tržištu neživotnih osiguranja u Republici Hrvatskoj te je sa bruto zaračunatom premijom u iznosu od 96 milijuna kuna u godini držalo udio od 1,57% među društvima koja se bave neživotnim osiguranjem (2016.:1,15%). Društvo je u godini ostvarilo gubitak od 13,1 milijuna kuna (2016.: 19,8 milijuna kuna) a kao rezultat znatnog ulaganja u infrastrukturu te kadrovsku strukturu, koje je povezano s razvojem postojećih proizvoda u godini. Znatni napori su uloženi u optimizaciju rada vlastite prodajne mreže Društva te su, kao rezultat toga, zabilježena znatna smanjenja kvote troškova a i u godini Društvo će nastaviti s provođenjem navedenih aktivnosti. Društvo je izradilo i usvojilo brojne politike i smjernice kako bi implementiralo odgovarajući sustav upravljanja u skladu s Direktivom Solventnost II uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost svojih aktivnosti. U tom smislu, posebna pažnja posvećena je zahtjevima za "iskustvo i poslovni ugled" koji se primjenjuju na osobe koje učinkovito vode Društvo ili su odgovorne za druge ključne funkcije. Također, Društvo je uspostavilo četiri ključne funkcije koje imaju važnu ulogu u upravljanju Društvom. Organizacija i implementacija sustava upravljanja, s ulogama i odgovornostima, uključujući sustav upravljanja rizicima, sustav unutarnjih kontrola, ključne funkcije i upravljanje izdvojenim poslovima opisan je u poglavlju B. Sustav upravljanja. Društvo kontinuirano unaprjeđuje vlastiti sustav upravljanja s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti poslovanja te osnovnih načela, pri čemu se velika pozornost posvećuje discipliniranom financijskom upravljanju, efikasnom internom i eksternom izvještavanju te potrebama interesnih skupina, a posebice klijenata u okviru efikasnog i transparentnog rješavanja odštetnih zahtjeva. Rizični profil Društva je analiziran i opisan prema kategorijama rizika, uzimajući u obzir sve značajne rizike s kojima se Društvo susreće. Kako bi upravljalo ovim rizicima, učinkovit sustav upravljanja rizicima je implementiran. Isto je opisano u poglavlju C. Rizični profil. Također, Solventnost II postavlja nove zahtjeve u vezi vrednovanja imovine, tehničkih pričuva i ostalih obveza. Društvo je u nastavku izvještaja (Poglavlje D. Vrednovanje za potrebe solventnosti) objasnilo značajne razlike u vrednovanju prema Solventnosti II i onog prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, uključujući njihove principe, metode i pretpostavke. Društvo je kapitalno adekvatno te u skladu sa zahtjevima potrebnog solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala. U tablici u nastavku je dan pregled ukupne imovine i obveza vrednovanih po principima Solventnosti II u odnosu na vrednovanje prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (u nastavku teksta MSFI vrijednost). u '000 kn Solventnost II vrijednost MSFI vrijednost Razlika Ukupna imovina (12.130) Ukupne obveze ( ) ( ) Višak imovine nad obvezama (6.275) 1

4 Tablica u nastavku prikazuje kapitalne zahtjeve Društva prema Solventnosti II na dan 31. prosinca i 31. prosinca godine: u '000 kn Ukupna imovina Ukupne obveze ( ) (78.889) Višak imovine nad obvezama u '000 kn Dostupna i prihvatljiva vlastita sredstva Potrebni solventni kapital Minimalni potrebni kapital Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala 148% 186% Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i minimalnog potrebnog kapitala 127% 114% U odnosu na prethodno razdoblje, nije bilo značajnih promjena koje imaju utjecaj na položaj i rezultate poslovanja Društva, njegov sustav upravljanja, profil rizičnosti, vrednovanje za potrebe solventnosti i upravljanje kapitalom. 2

5 A. Poslovanje i rezultati A.1. Opći podaci Društvo (u daljnjem tekstu: Društvo) je osiguravajuće društvo upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem (MBS) , OIB: sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta 80. Dioničari Društva su ERGO Austria International AG, OIB: , kao dioničar Društva sa udjelom od 75,20% (sedamdeset pet cijelih dvadeset posto) od sveukupnih dionica Društva i ERGO Versicherung Aktiengesellschaft, OIB: , kao dioničar Društva sa udjelom od 24,80% (dvadeset četiri cijelih osamdeset posto) od sveukupnih dionica Društva. Nadzorno tijelo koje je nadležno za nadzor Društva je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska 24 b. Vanjski revizor Društva za godinu je KPMG Croatia d.o.o. za reviziju sa sjedištem u Zagrebu, Ivana Lučića 2a. Temeljni kapital Društva u nominalnom iznosu iznosi ,00 kuna (dvadeset osam milijuna osam stotina sedamdeset pet tisuća kuna). Djelatnost Društva je obavljanje poslova osiguranja sklapanjem i ispunjavanjem ugovora o neživotnom osiguranju, i to u slijedećim vrstama osiguranja: - osiguranje od nezgode, osiguranje od požara i elementarnih šteta, ostala osiguranja imovine, zdravstveno osiguranje, ostala osiguranja od odgovornosti, osiguranje kredita, osiguranje jamstava, osiguranje raznih financijskih gubitaka, osiguranje troškova pravne zaštite, putno osiguranje, osiguranje cestovnih vozila, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. U nastavku je prikazana struktura ERGO Grupe na dan 31. prosinca 2017.: 3

6 A.2. Rezultat u godini u '000 kn Promjena Zaračunate bruto premije Premije predane u reosiguranje (4.790) (5.793) Zaračunate premije, neto od reosiguranja Promjena bruto pričuva prijenosnih premija (8.500) (10.367) Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguranja (1.187) (2.597) Zarađena premija, neto od reosiguranja Prihodi od provizija i naknada od reosiguranja Neto financijski prihodi Ostali poslovni prihodi (30) Neto poslovni prihodi Nastale bruto štete (45.367) (31.975) (13.392) Udio reosiguranja u nastalim štetama Nastale štete, neto od reosiguranja (43.888) (30.993) (12.895) Troškovi pribave (26.401) (18.644) (7.757) Administrativni troškovi (23.219) (22.783) (436) Ostali poslovni troškovi (4.194) (2.488) (1.706) Gubitak prije poreza (13.124) (19.741) Porez na dobit Gubitak razdoblja (13.124) (19.741) Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja, neto od poreza na dobit Neto dobici od promjene u fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa i odgođenog (97) poreza Ukupno sveobuhvatni gubitak razdoblja (11.959) (18.479) * Iznosi prikazani u tablici odnose se na MSFI vrijednosti Društvo je poslovnu godinu završilo s ukupno police osiguranja (2016.: ) te sa zaračunatom bruto premijom od 96 milijuna kuna (2016.: 67,4 milijuna kuna). Broj osiguranja je porastao za 50,66%, dok je zaračunata bruto premija povećana za 42,43% u odnosu na isti period prethodne poslovne godine. Navedeno je rezultat rasta prodaje novih vrsta osiguranja: 03 - Osiguranje cestovnih vozila i 10 - Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, kao i porasta zaračunate bruto premije u vrsti osiguranja 14 - osiguranje kredita. S obzirom na bruto zaračunatu premiju, Društvo je u držalo 1,57% tržišnog udjela među društvima koja se bave neživotnim osiguranjem. Društvo je u godini ostvarilo gubitak od 13,1 milijuna kuna (2016.: 19,8 milijuna kuna) a kao rezultat znatnog ulaganja u infrastrukturu te kadrovsku strukturu, koje je povezano s razvojem postojećih proizvoda u godini. 4

7 Sljedeća tablica prikazuje analizu zaračunatih premija i nastalih šteta po značajnim vrstama osiguranja u i godini. Svi ugovori o osiguranju su zaključeni u Republici Hrvatskoj Zaračunata Zarađena Bruto Administrativni reosigu- Saldo Troškovi bruto bruto nastale pribave premija premija štete troškovi ranja u '000 kn Osiguranje od nezgode (750) (1.364) (1.367) (96) Osiguranje cestovnih vozila (6.806) (2.577) (1.937) 212 Osiguranje od požara i elementarnih šteta (1.259) (1.559) (1.350) 589 Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (24.763) (13.071) (11.296) Ostala osiguranja imovine (560) (829) (672) 287 Osiguranje kredita (10.105) (2.024) (8.325) - Ostalo (1.124) (1.795) (1.454) 336 Ukupno (45.367) (23.219) (26.401) Zaračunata Zarađena Bruto Administrativni reosigu- Saldo Troškovi bruto bruto nastale pribave premija premija štete troškovi ranja u '000 kn Osiguranje od nezgode (328) (1.921) (1.194) 92 Osiguranje cestovnih vozila (3.820) (2.500) (1.253) 380 Osiguranje od požara i elementarnih šteta (1.056) (1.592) (1.269) 790 Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (15.609) (14.872) (7.811) Ostala osiguranja imovine (859) (689) (413) (234) Osiguranje kredita (9.848) (505) (6.053) Ostalo (455) (704) (651) 165 Ukupno (31.975) (22.783) (18.644) * Iznosi prikazani u tablici odnose se na MSFI vrijednosti Najveći rast ostvaren je u vrsti osiguranja Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila a slijedi ga Osiguranje kredita. Po vrstama osiguranja, osigurateljno-tehnički rezultat je iskazan u kvantitativnom obrascu izvještavanja Rezultati preuzimanja rizika Društva prema vrstama osiguranja tijekom izvještajnog razdoblja u odnosu na projekcije poslovanja za predmetnu godinu ne odstupaju značajno. Društvo je ostvarilo neto zarađena premiju veću za 9% u odnosu na planske veličine, dok su neto izdaci za štete uključujući promjenu matematičke pričuve te izdatke za povrate premija (bonusi i popusti) veći 8,3%. Poslovni rashodi su veći za 2,8% u odnosu na planske veličine. Prilikom planiranja rezultata preuzimanja rizika Društvo u obzir uzima sve dostupne informacije iz Društva (plan proširenja prodajne mreže, plan zaračunate bruto premije osiguranja, reosigurateljni program za plansko razdoblje itd.), te sve relevantne eksterne podatke (npr. kretanje kvote šteta po određenoj vrsti osiguranja, informacije o prosječnim štetama i premijama itd.) Pregled tehnika smanjenja rizika u vidu reosigurateljnih ugovora za godinu: Za osiguranje cestovnih vozila Društvo je ugovorilo neproporcionalni ugovor viška štete s samopridržajem od 30 tisuća eura, dok je za osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila ugovorilo neproporcioalni ugovor viška štete sa samopridržajem od 300 tisuća eura. Imovinska osiguranja reosigurana su kombinacijom proporcionalnih ugovora kvotnog ugovora i svotno-ekscedentnog ugovora. Neto samopridržaj Društva je 100 tisuća eura. 5

8 Za osiguranje od potresa Društvo je ugovorilo kvotni ugovor o reosiguranju uz kvotu od 95%. Za osiguranje od nezgode Društvo je ugovorilo neproporcionalni ugovor viška štete s samopridržajem od 75 tisuća eura, dok je za ostala osiguranje od odgovornosti ugovorilo neproporcionalni ugovor viška štete s samopridržajem od 30 tisuća eura. Osiguranje troškova pravne zaštite reosigurano je kvotnim ugovorom o reosiguranju uz kvotu od 50%.Također, Društvo je zaključilo kvotni ugovor o reosiguranju za produkt asistencije uz tekuće račune Sberbank uz kvotu 70%. Društvo nije provodilo aktivnosti istraživanja i razvoja koji se kapitaliziraju, te nema vlastitih podružnica. Utjecaj tehnika smanjenja rizika na rezultate preuzimanja rizika kao i učinkovitost tehnika smanjenja rizika opisani su u poglavlju C.1. Preuzeti rizik. 6

9 A.3. Rezultat ulaganja Osnovni cilj Društva pri ulaganju i upravljanju imovinom je optimiziranje prinosa od imovine uz istovremeno minimiziranje neusklađenosti imovine i obveza te usklađivanje sa specifičnom regulativom u osiguranju. Društvo u svom portfelju na dan 31. prosinca godine ima imovinu koju vrednuje kao Financijsku imovinu raspoloživu za prodaju te imovinu klasificiranu kao Zajmove i potraživanja. U nastavku je dan pregled prihoda i troškova od ulaganja za godinu te promjena u odnosu na prethodnu: u '000 kn Promjena Financijska imovina raspoloživa za prodaju Državne obveznice Kamatni prihod Neto tečajne razlike 12 (111) 123 Investicijski fondovi Realizirani dobici (67) Zajmovi i potraživanja Kamatni prihod Neto tečajne razlike (18) 21 (39) (10) 23 (33) Ostali troškovi ulaganja (14) (11) (3) Rezultat ulaganja * Iznosi prikazani u tablici odnose se na MSFI vrijednosti Rezultat ulaganja Društva u godini iznosi tisuću kuna (2016: tisuća kuna). Iako je ulaganje u državne obveznice raslo 35% u odnosu na dan 31. prosinca godine, kamatni prihod je porastao svega 1% a kao posljedica niskih kamatnih prinosa na obveznice. Realizirani dobici rezultat su prodaje udjela u investicijskim fondovima, te su u godini 68% manji nego u godini. Ulaganja u investicijske fondove na dan 31. prosinca su manja za 19% u odnosu na dan 31. prosinca godine te iznose tisuće kuna ( : tisuće kuna). Ostali troškovi ulaganja odnose se na troškove naknada te se nisu značajnije mijenjali u odnosu na godinu. Neto tečajne razlike rezultat su kretanja tečaja tijekom godine. S obzirom da je najveći dio financijske imovine Društva klasificiran kao Financijska imovina raspoloživa za prodaju (državne obveznice i investicijski fondovi), svi dobici i gubici proizašli od promjene fer vrijednosti takve imovine priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tijekom godine neto dobici od promjene u fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa i odgođenog poreza, iznosili su tisuća kuna (2016.: neto dobici od tisuće kuna). A.4. Rezultati ostalih djelatnosti Na dan 31. prosinca godine Društvo nema financijskih najmova. Ostali najmovi su operativni najmovi, a unajmljena imovina odnosi se na poslovne prostore i motorna vozila. Svi najmovi se mogu otkazati i u pravilu su sklopljeni na inicijalno razdoblje od 1 do 5 godina. Plaćanja po osnovi poslovnih najmova, gdje je Društvo najmoprimac, iskazuju se u dobiti ili gubitku prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma. Tijekom godine koja je završila 31. prosinca godine Društvo je kroz dobit ili gubitak priznalo tisuću kuna troškova poslovnog najma (2016.: tisuća kuna). A.5. Sve ostale informacije Sve bitne informacije za Poglavlje A Poslovanje i rezultati, mogu se naći u gore navedenim poglavljima. Za izvještajnu godinu, Društvo nema dodatnih ostalih značajnih informacija u vezi s poslovanjem i rezultatima Društva. 7

10 B. Sustav upravljanja B.1. Opće informacije o sustavu upravljanja Opće informacije o sustavu upravljanja Društvo je uspostavilo i provodi učinkovit i pouzdan sustav upravljanja uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost poslova Društva koji osigurava upravljanje poslovima pažnjom dobrog stručnjaka te koji uključuje odgovarajuću preglednu organizacijsku strukturu s jasnom podjelom i odgovarajućom podjelom odgovornosti te djelotvoran i pouzdan sustav kojim se osigurava dostavljanje informacija. Tijela Društva koja osiguravaju provedbu dobre prakse korporativnog upravljanja Društva su: a) Glavna skupština Glavna skupština redovno se održava najmanje jednom godišnje, a može se sastati i izvanredno, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Statutu Društva. U radu Glavne skupštine društva sudjeluju dioničari Društva, Uprava Društva i Nadzorni odbor Društva. Glavna skupština odlučuje o pitanjima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o osiguranju i drugim primjenjivim zakonima te Statutom Društva, a posebice o upotrebi dobiti, davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora, imenovanju revizora Društva, izboru i opozivu članova Nadzornog odbora, povećanju i smanjenju temeljnog kapitala Društva, izmjeni Statuta Društva. b) Nadzorni odbor Nadzorni odbor sastoji se od četiri člana koje je imenovala Glavna skupština. Članovi Nadzornog odbora imenuju se na mandat do četiri godine. Nadzorni odbor društva sastaje se najmanje dva puta godišnje, po potrebi i više puta godišnje, sve sukladno zakonu i Statutu Društva. Nadzorni odbor Društva provodi nadzor nad ukupnim poslovanjem Društva i ima pravo uvida u poslovnu dokumentaciju Društva, te na svojim sjednicama raspravlja o pitanjima vezanim za poslovanje Društva, a osobito o poslovnom i financijskom planu Društva, ustrojstvu unutarnjih kontrola, strateškom i godišnjem programu rada unutarnje revizije, strategiji i politici preuzimanja rizika i upravljanja rizicima. Članovi Nadzornog odbora Društva tijekom godine su bili kako slijedi. 1. Harald Josef Londer - član Nadzornog odbora do dana i predsjednik Nadzornog odbora do dana ; te ponovo član Nadzornog odbora od dana do dana Thomas Schӧllkopf - član Nadzornog odbora i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora do dana ; te ponovo član Nadzornog odbora od dana i predsjednik Nadzornog odbora od dana Norbert Aringer - član Nadzornog odbora do dana ; te ponovo član Nadzornog odbora od dana Josef Kreiterling - član Nadzornog odbora od dana i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora od dana Christian Sipöcz član Nadzornog odbora do dana Članovi Nadzornog odbora Društva su na dan 1. siječnja 2018.: 1. Thomas Schӧllkopf, predsjednik Nadzornog odbora 2. Josef Kreiterling, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora 3. Norbert Aringer, član Nadzornog odbora 4. Josef Adelmann, član Nadzornog odbora c) Uprava 8

11 Uprava Društva sastoji se od dva člana, od kojih je jedan predsjednik Uprave. Članove Uprave imenuje Nadzorni odbor na mandat do pet godina uz prethodno odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Uprava vodi poslove Društva na vlastitu odgovornost te pažnjom savjesnog gospodarstvenika u skladu s odredbama Zakona o osiguranju, drugim zakonskim i podzakonskim aktima, Statutom, Poslovnikom o radu Uprave, odlukama Glavne skupštine i Nadzornog odbora, sve u interesu Društva. Uprava odlučuje na sjednicama, a može donositi odluke i pisanim putem, bez održavanja sjednice. Uprava pravodobno i potpuno izvještava Nadzorni odbor o svim činjenicama i okolnostima koje mogu biti od utjecaja na poslovanje, financijski položaj i stanje imovine Društva te podnosi Nadzornom odboru izvještaje sukladno primjenjivim propisima. Članovi Uprave tijekom godine bili su kako slijedi: 1. Žarko Fatović, predsjednik Uprave Društva do 1. srpnja Nadležnosti Žarka Fatovića kao člana Uprave/predsjednika Uprave Društva do 1. srpnja su bili prodaja, marketing i komunikacije, pravni poslovi, kadrovski poslovi i obrada šteta. Žarko Fatović, predsjednik Uprave Društva od 2. srpnja Nadležnosti Žarka Fatovića kao člana Uprave/predsjednika Uprave Društva od 2. srpnja su prodaja, marketing i komunikacije, pravni poslovi i kadrovski poslovi 2. Igor Peševski, član Uprave Društva do dana 1. srpnja Nadležnosti Igora Peševskog kao člana Uprave Društva do dana 1. srpnja su bili preuzimanje rizika, administracija i obrada portfelja, razvoj proizvoda, financije i računovodstvo, informatički sustav i organizacija poslovanja, upravljanje ulaganjima i kontroling. Igor Peševski, član Uprave Društva od dana 2. srpnja Nadležnosti Igora Peševskog kao člana Uprave Društva od dana 2. srpnja su obrada šteta, preuzimanje rizika, administracija i obrada portfelja, razvoj proizvoda, financije i računovodstvo, informatički sustav i organizacija poslovanja, upravljanje ulaganjima i kontroling. d) Odbori Revizorski odbor Sukladno Zakonu o reviziji, Društvo je u izvještajnom razdoblju imalo Revizorski odbor koji se sastoji od 4 člana. Revizorski odbor prati postupak financijskog izvješćivanja, prati učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije, te sustav upravljanja rizicima, nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih izvještaja, prati neovisnost revizorskog društva koje obavlja reviziju, daje preporuke skupštini o odabiru revizorskog društva, - raspravlja o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje. Odbor za upravljanje imovinom i obvezama (ALM Committee) U rad Odbora za upravljanje imovinom i obvezama uključeni su Članovi ALM Odbora i to nositelj aktuarske funkcije Društva, nositelj funkcije upravljanja rizicima i član Uprave Društva nadležan za financije. Voditelj ALM Odbora je rukovoditelj Službe za financije i računovodstvo. Društvo ima Odbor za upravljanje i Odbor za rizike čije su nadležnosti opisane detaljnije u poglavlju B. 3. e) Sustav upravljanja, uključuje i četiri ključne funkcije koje je Društvo ustrojilo ključne funkcije te je imenovalo nositelje ključnih funkcija u Društvu vodeći računa o tome da one posjeduju poslovni ugled, znanje i iskustvo: 9

12 1. funkciju upravljanja rizicima nositelj ključne funkcije je zaposlenik Društva 2. funkciju praćenja usklađenosti nositelj ključne funkcije je zaposlenik Društva 3. funkciju unutarnje revizije nositelj ključne funkcije je zaposlenik Društva, i 4. aktuarsku funkciju nositelj ključne funkcije je zaposlenik Društva. Tijekom izvještajnog razdoblja došlo je do promjene kod aktuarske funkcije na način da je s danom 27. lipnja dotadašnji nositelj ključne funkcije prestao obavljati funkciju nositelja aktuarske funkcije u Društvu, a s danom 28. lipnja je za nositelja ključne funkcije - aktuarske funkcije Društva imenovan novi nositelj ključne funkcije. Društvo je internim aktima reguliralo zadatke ključnih funkcija. Dodatne informacije o pojedinoj ključnoj funkciji mogu se naći u sljedećim poglavljima: - funkcija upravljanja rizicima detaljnije je opisana u poglavlju B.3 - funkcija praćenja usklađenosti detaljnije je opisana u poglavlju B.4 - funkcija unutarnje revizije detaljnije je opisana u poglavlju B.5 - aktuarska funkcija detaljnije je opisana u poglavlju B.6. Interakcija među funkcijama organizacija Kako se zaduženja četiri ključne funkcije djelomično preklapaju u pojedinim područjima, određuju se zadaci u tim područjima te se tako izbjegava dvostruka odgovornost i posao te osigurava sveoubuhvatnost primjene. Učinkoviti međusobni odnosi glavnih funkcija osiguravaju se kroz međusobnu interakciju. Kako bi se osigurala potrebna redovita izmjena informacija između četiri ključne funkcije, rukovoditelji ključnih funkcija sastaju se najmanje kvartalno u sklopu Odbora za upravljanje kao osnovnog tijela. Odbor za upravljanje raspravlja o sljedećim temama: a. usklađenje procedura o zajedničkim pitanjima/temama b. razmjena informacija o promjenama propisa i zakona koji imaju utjecaja na ključne funkcije c. rasprava o rezultatima/priprema sastanaka određenih tijela d. usklađivanje procesa izvješćivanja e. rasprava o planu nadgledanja i praćenja (funkcija praćenja usklađenosti/aktuarska funkcija/funkcija upravljanja rizicima) te planu revizije (funkcija unutarnje revizije) f. optimizacija interakcija g. ad hoc pitanja/teme koji imaju utjecaja na više funkcija upravljanja/pravne poslove. Osim navedenih promjena nije bilo drugih značajnijih promjena u sustavu upravljanja. Organizacijska struktura Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Društvu utvrđeni su: A. Organizacijski dijelovi Društva s opisom poslova određenog organizacijskog dijela B. Upravljanje i rukovođenje u Društvu C. Sistematizacija radnih mjesta u Društvu s opisom i popisom poslova i radnih zadataka određenog radnog mjesta Organizacijske jedinice Društva su: - Ured Uprave - Službe 10

13 - Odjeli (manje organizacijske jedinice unutar Službi) Organizacijske jedinice Društva su: 1. Ured Uprave 2. Služba za aktuarske poslove, reosiguranje i upravljanje rizicima 2.1. Odjel poslovne i aktuarske analize te aplikativnog razvoja 2.2. Odjel za aktuarske poslove, reosiguranje te upravljanje rizicima 3. Služba za internu reviziju 4. Služba prodaje 4.1. Odjel banko osiguranja 4.2. Odjel vlastite prodaje Zastupstva Prodajna mjesta 4.3. Odjel direktne prodaje 5. Služba za marketing i komunikacije 6. Služba za razvoj proizvoda i preuzimanje rizika 6.1. Odjel za razvoj proizvoda i preuzimanje rizika - osiguranje motornih vozila 6.2. Odjel za razvoj proizvoda i preuzimanje rizika - ostala neživotna osiguranja 7. Služba za administraciju i obradu portfelja 8. Služba za pravne poslove, kadrovske poslove i obradu šteta 8.1. Odjel za pravne i kadrovske poslove 8.2. Odjel za obradu šteta 9. Služba za informatiku 9.1. Odjel infrastrukture 10. Služba za financije i računovodstvo Odjel za financije i računovodstvo Odjel za premijsko knjigovodstvo Prikladnost organizacijske strukture se smatra adekvatnom s obzirom na složenost i veličinu poslovanja te poslovnu strategiju. Sustav upravljanja uključuje odgovarajuću transparentnu organizacijsku strukturu s jasnim dodjelama poslova i funkcija te linijama izvještavanja.. Poslovanje Društva na temelju zakona i Statuta Društva vodi Uprava Društva na način utvrđen Statutom, Poslovnikom o radu, Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i drugim općim aktima i odlukama Društva. Organizacijskim jedinicama Društva i procesima rada rukovode i upravljaju direktori službi, a u slučaju da direktor određene službe nije imenovan, organizacijskom jedinicom rukovodi i upravlja član Uprave, sukladno djelokrugu zaduženja i ovlaštenja koja su mu dodijeljena odlukom Nadzornog odbora. U slučaju da nije imenovan voditelj odjela, organizacijskom jedinicom rukovodi i upravlja direktor Službe, odnosno član Uprave, sukladno djelokrugu zaduženja i ovlaštenja koja su mu dodijeljena Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta odnosno odlukom Nadzornog odbora. 11

14 U skladu s navedenim, zaposlenici u okviru organizacijskih jedinica izvještavaju svog neposrednog rukovoditelja/voditelja odjela koji podnosi izvještaje svom neposrednom rukovoditelju/direktoru službe koji izvještava Upravu Društva. Odgovornosti su na odgovarajući način određene i odvojene tako da osiguraju učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja. Organizacijska pravila su postavljena fleksibilno kako bi se organizacija mogla brzo prilagoditi zahtjevima tržišta i raspoloživoj unutarnjoj strukturi. Temeljni princip organizacije je suradnja između Uprave Društva, organizacijskih dijelova, direktora, voditelja i svih zaposlenika. Za sva radna mjesta vrijedi obveza izvršavanja i ostalih poslova odnosno radnih zadataka sukladno pojedinačnoj potrebi i po nalogu nadređenog odnosno Uprave Društva i u slučaju da ti poslovi nisu sadržani u osnovnom smislu naziva radnog mjesta, a odgovaraju kvalifikaciji pojedinog zaposlenika i u vezi su / srodni detaljno i pojedinačno opisanim radnim zadacima. Organizacija posla je utvrđena na način da je u svako doba osigurana zamjena za svakog zaposlenika za slučaj odsutnosti zaposlenika. Zaposlenika koji nije zaposlen na rukovoditeljskom radnom mjestu zamjenjuje zaposlenik zaposlen na radnom mjestu u istom organizacijskom dijelu kao zaposlenik kojeg se zamjenjuje, a u slučajevima kada to nije moguće, zamjenjuje ga rukovoditelj organizacijskog dijela u kojem zaposlenik radi prema istom načelu opisanom u prethodnom stavku ovog članka. Svi su zaposlenici obvezni povjerene im poslove obavljati savjesno, pridržavajući se zakona i drugih propisa, pravilnika i drugih internih akata Društva te pravila struke te međusobno surađivati u svrhu djelotvornog obavljanja poslova iz djelokruga Društva. Organizacijska struktura Društva je sljedeća: Politika primitaka Politika nagrađivanja Društva propisuje principe ugovaranja i donošenja odluka o nagrađivanju zaposlenika, članova Uprave i Nadzornog odbora, čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti Društva. Cilj je sprječavanje sukoba interesa i preuzimanja neprimjerenih rizika u poslovanju tj. onih rizika koji nisu u skladu s profilom rizičnosti Društva, kako bi se zaštitili interesi Društva i ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika iz ugovora o osiguranju. Ova Politika sastavni je dio sustava upravljanja rizicima te se primjenjuje uzimajući u obzir ostale politike Društva. 12

15 Politika nagrađivanja primjenjuje se na sljedeće organizacijske strukture: 1. Nadzorni odbor 2. Upravu Društva 3. Savjetnike Uprave 4. Ključne funkcije 5. Rukovoditelje organizacijskih jedinica: a) direktore Službi b) voditelje Odjela 6. Ostale zaposlenike Društva. Ova Politika ne primjenjuje se na one zaposlenike u Službi prodaje, s kojima je dodatkom ugovoru o radu ugovoren cilj u vidu ostvarenja premijskog prihoda, a iznosi varijabilnog dijela plaće (provizije) ovise o ispunjenju ciljeva. Sustav nagrađivanja je takav da je plaća zaposlenika Društva (članovi Uprave, rukovoditelji i ostali zaposlenici) određena ugovorom o radu. Sklapanje Ugovora o radu s članovima Uprave Društva u nadležnosti je Nadzornog odbora, dok je za sklapanje ugovora o radu s ostalim zaposlenicima nadležna Uprava Društva. Komponente naknade za rad zaposlenika su: 1. osnovna plaća obvezna komponenta 2. varijabilni dio plaće opcionalna komponenta. Isplata varijabilnog dijela plaće ugovara se s onim zaposlenicima Društva za koje Uprava procijeni da iznimnim zalaganjem mogu unaprijediti poslovanje Društva. Uprava može donijeti odluku o isplati varijabilnog dijela plaće u vidu nagrade za iznimno zalaganje i za zaposlenike s kojima varijabilni dio plaće nije ugovorena komponenta. Prilikom donošenja odluke o varijabilnom dijelu plaće uzima se u obzir individualni doprinos zaposlenika, kao i rezultati iz područja nadležnosti zaposlenika i rezultati poslovanja Društva. Ukupan godišnje isplaćen varijabilni dio plaće za rukovoditelje organizacijskih jedinica i ostale zaposlenike Društva u pravilu ne iznosi više od 25% ugovorenog iznosa godišnje osnovne plaće. Najmanje 20% varijabilne komponente plaće članova Uprave i nositelja ključne funkcije, ukoliko je takva varijabilna komponenta ugovorena, sadrži odgođenu komponentu s razdobljem odgode koje nije kraće od tri godine. Članovi Nadzornog odbora za rad u svojstvu članova Nadzornog odbora ne primaju naknadu. Sustav nagrađivanja u tabličnom prikazu za članove Uprave je sljedeći: Komponenta Temelj za procjenu Iznos Uvjet za isplatu Dinamika isplate Osnovna plaća Funkcija, odgovornost, Fiksno Ugovor o radu Mjesečno učinkovitost Varijabilni dio plaće Individualni doprinos, rezultati iz područja nadležnosti i rezultati Društva / Odluka Nadzornog odbora Prema odluci Nadzornog odbora Sustav nagrađivanja u tabličnom prikazu za ostale zaposlenike Društva je sljedeći: Komponenta Temelj za procjenu Iznos Uvjet za isplatu Dinamika isplate Osnovna plaća Funkcija, odgovornost, Ugovoreno, fiksno Ugovor o radu Mjesečno učinkovitost Varijabilni dio plaće Individualni doprinos, rezultati iz područja nadležnosti i rezultati Društva Varijabilno ugovoreno ili temeljem odluke Uprave Odluka Uprave Prema odluci Uprave Za kontrolu provedbe Politike nagrađivanja nadležna je osoba zadužena za proces obračuna i isplate plaća. Nadležna osoba će bez odgode, po primitku odluke Uprave, upozoriti Upravu Društva ukoliko bi, izvršenjem odluke Uprave o isplati varijabilnog dijela plaće, bila prekršena neka odredba primjenjivih propisa, predmetne Politike ili bilo kojeg drugog internog akta Društva. U takvom slučaju Uprava će preispitati i po potrebi opozvati Odluku. U Društvu se ne primjenjuje sustav dopunskih mirovina i prijevremenog umirovljenja za članove upravnih i nadzornih tijela te za ostale nositelje ključnih funkcija. Tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo promjena u politici primitaka i nagrađivanja. Informacije o značajnim transakcijama Tijekom izvještajnog razdoblja dioničari Društva su izvršili uplatu u rezerve kapitala Društva u iznosu od tisuća kuna. 13

16 B.2. Zahtjevi u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom Politika iskustva i poslovnog ugleda Društva uređuje kriterije i postupke koji se primjenjuju kako bi se osiguralo da osobe na izvršnoj dužnosti u Društvu koje stvarno/djelotvorno upravljaju Društvom i osobe koje imaju druge ključne funkcije unutar Društva - ključne osobe, uvijek odgovaraju standardima koji se odnose na zahtjeve vezane uz iskustvo/stručnost ( fit ) i poslovni ugled/primjerenost ( proper ) u skladu s važećim propisima. Opći zahtjevi i uvjeti koje ključne osobe moraju ispunjavati propisani su zakonima i podzakonskim aktima. Kriteriji procjene iskustva, stručnosti i poslovnog ugleda (fit and proper) Pri određivanju kriterija primjerenosti i ispravnosti ključnih osoba potrebno je uzeti u obzir sljedeće kriterije: Zahtjevi vezani uz iskustvo i stručnost (fit requirements) Smatra se da ključna osoba posjeduje prikladno iskustvo i stručnost ukoliko posjeduje odgovarajuće profesionalne i formalne kvalifikacije, znanje i iskustvo u sektoru osiguranja, drugim financijskim sektorima ili drugim poslovima na temelju kojih može upravljati pažnjom dobrog stručnjaka. U obzir treba uzeti određene dužnosti dodijeljene ključnoj osobi te, gdje je to relevantno, njezine/njegove vještine vezane uz osiguranje, financije, računovodstvo, upravljačke i aktuarske vještine. Članovi Uprave trebaju kolektivno posjedovati kvalifikacije, iskustvo i znanje o sljedećem: (i) tržištima osiguranja i financijskim tržištima; (ii) poslovnoj strategiji i poslovnom modelu; (iii) sustavu upravljanja; (iv) financijskoj i aktuarskoj analizi te (v) regulatornom okviru i zahtjevima i standardima. Posebni standardi i uvjeti za članove Uprave određeni su važećom verzijom relevantnih propisa. Članovi Nadzornog odbora moraju posjedovati kvalifikacije, iskustvo i znanje kako bi adekvatno izvršavali dužnosti nadzora. Član nadzornog odbora društva za osiguranje može biti osoba koja u svakom trenutku ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije, iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti i koja nije u sukobu interesa u odnosu na društvo za osiguranje, dioničare, druge članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo društva za osiguranje. Posebni standardi i uvjeti za članove Nadzornog odbora određeni su važećom verzijom relevantnih propisa. Osobe odgovorne za druge ključne funkcije moraju posjedovati teoretska i praktična znanja koja zahtijeva određena ključna funkcija (npr. upravljanje rizicima, usklađenost sa zakonodavstvom, unutarnja revizija ili aktuarska znanja, ako su potrebna). Pojedinačna znanja variraju ovisno o ključnoj funkciji te se definiraju u sklopu specifičnog opisa za svaku funkciju koji je definiran Zakonom o osiguranju. Posebni standardi i uvjeti za nositelje ključnih funkcija određeni su važećom verzijom relevantnih propisa. Zahtjevi vezani uz poslovni ugled (proper requirements) Ključna osoba se smatra primjerenom ako posjeduje dobar ugled i integritet. Zahtjevi vezani uz poslovni ugled uključuju i to da ključna osoba izbjegne radnje koje bi mogle dovesti do sukoba interesa ili pojave takva sukoba. Ključne osobe općenito dužne su raditi u najboljem interesu Društva te u skladu s tim ne smiju raditi za vlastiti interes kad je riječ o donošenju odluka i ne smiju koristiti poslovne prilike društva za osobni dobitak. Procjena iskustva i poslovnog ugleda svake ključne osobe obavlja se prije angažiranja odnosno imenovanja te osobe te ponovno, ako okolnosti tako nalažu. Za procjenu ili ponovnu procjenu odgovorno je tijelo odnosno organizacijska jedinica koja dodjeljuje dužnost ključnoj osobi ili je predlaže za izbor odnosno imenovanje. Rezultati i glavne točke procjene moraju se dokumentirati. Odgovorno tijelo je: (i) Glavna skupština, ako je ključna osoba član Nadzornog odbora, (ii) Nadzorni odbor, ako je ključna osoba član Uprave; ili (iii) Uprava za druge ključne osobe. Organizacijska jedinica nadležna za poslove zapošljavanja zadužena je za dokumentiranje prikupljenih informacija. 14

17 Procjena iskustva (fit requirements) Procjena iskustva uključuje, ali se ne ograničava na pregled radnog iskustva, referenci, obrazovanja i profesionalnih kvalifikacija u vezi s određenim dužnostima za potrebnu ključnu funkciju. Procjena prikladnosti temelji se na potrebnom znanju, iskustvu i kvalifikacijama potrebnima za određenu dužnost. Procjena poslovnog ugleda (proper requirements) Procjena poslovnog ugleda ključnih osoba, vrši se uzimajući u obzir karakter osoba, njihovo osobno i profesionalno ponašanje. 15

18 B.3. Sustav upravljanja rizicima uključujući vlastitu procjenu rizika i solventnosti Sustav upravljanja rizicima Ciljevi upravljanja rizicima Upravljanje rizicima jedan je od najvažnijih elemenata upravljanja Društvom. Njegova uloga je ostvarivanje glavnih strateških ciljeva te pravovremeno otkrivanje događaja koji mogu ugroziti daljnji napredak, čak i samo postojanje Društva. Društvo je uspostavilo sustav upravljanja rizicima kako bi osiguralo održavanje financijske stabilnosti Društva, te tako omogućilo ispunjavanje svih obveza prema našim klijentima. Cilj je također i zaštititi te povećati vrijednost ulaganja svojih dioničara te održati reputaciju Društva i Grupe u cjelini. Strategija i politika upravljanja rizicima Strategija rizika i politika upravljanja rizicima temelje se na rizičnom profilu Društva, povezuju poslovnu strategiju i upravljanje rizicima te definiraju ukupni okvir za rizični apetit. U njima je dokumentirano kako Društvo razumije i definira sustav upravljanja rizicima uključujući podjelu uloga, zaduženja, odgovornosti, ograničenja rizika te organizaciju funkcije upravljanja rizicima. Društvo je definiralo sposobnost nosivosti rizika, rizični apetit te ograničenja rizika. Određivanje sposobnosti nosivosti rizika omogućava Društvu da apsorbira gubitke uslijed negativnog djelovanja rizika. Također, utvrđivanje odgovarajućih kriterija vezanih uz izračune kapitalnih zahtjeva omogućava Društvu da bude adekvatno kapitalizirano prilikom pojave nepovoljnih događaja ili novih rizika. Društvo je definiralo kriterije za svaku kategoriju rizika i pripadajuće tolerancije. Izloženosti se redovito prate. Procesi i postupci izvješćivanja Upravljanje rizicima unutar Društva, provodi se na svim razinama i u svim organizacijskim jedinicama sukladno organizacijskoj strukturi, a prema modelu tri linije obrane : preuzimatelji rizika (1. linija), funkcija upravljanja rizicima, aktuarska funkcija, funkcija usklađenosti (2. linija), te funkcija unutarnje revizije (3. linija). Direktiva Solventnost II funkcije navedene pod 2. i 3. linijom obrane definira kao ključne funkcije. Ovim funkcijama biti će u svako vrijeme dopušten neograničen pristup svim informacijama potrebnim za obavljanje njihovih dužnosti. Uprava Društva odgovorna je za definiranje strategije rizika i ima konačnu odgovornost za upravljanje rizicima u Društvu. Sustav upravljanja rizicima operativno je implementiran kao ciklički proces koji obuhvaća cjelokupnu procjenu rizika Društva, uključujući identifikaciju, analizu, procjenu, upravljanje i izvješćivanje. Ovaj proces uključuje redovitu razmjenu informacija između organizacijske jedinice za upravljanje rizicima i stručnjaka u ostalim organizacijskim jedinicama zaduženih za operativno upravljanje rizicima. Na ovaj način osiguran je redovit nadzor nad svim rizicima i aktivno upravljanje. Detaljnije, koraci unutar procesa upravljanja rizicima su: identifikacija rizika: cilj ovog procesa je osigurati kompletnu konzistentnu identifikaciju svih značajnih rizika kako na redovitoj tako i na ad hoc osnovi. Kako se rizici moraju identificirati na svim razinama, ovaj proces uključuje sve službe/odjele Društva. procjena rizika i mjerenje: cilj druge faze je imati potpunu i sistematičnu procjenu svih rizika. Temeljeno na rezultatima identifikacije, rizici se mogu procijeniti kvalitativno ili kvantitativno. Frekvencija procjene rizika određena je prirodom i značajem pojedinog ili grupe rizika. upravljanje rizicima: uključuje ovladavanje rizicima u skladu s poslovnom strategijom, strategijom rizika i politikom upravljanja rizicima. Društvo drži rizike unutar odgovarajućih ograničenja te poduzima određene radnje na uzrocima rizika. Ovaj koncept upravljanja rizicima služi da se razviju i kontinuirano primjenjuju i nadziru potrebne mjere kako bi se osiguralo ostvarivanje poslovnih ciljeva i ciljeva strategije rizika. nadzor nad rizicima i izvještavanje: zadnja faza ciklusa upravljanja rizicima je osigurati neprekidan nadzor i izvještavanje o svim rizicima i mjerama. Nadzor nad rizicima fokusira se na rizični profil i u obzir uzima ograničenja rizika te međuovisnosti. Svrha izvještavanja o rizicima je omogućiti detaljne informacije za donošenje poslovnih odluka. Interni izvještaji o rizicima opisuju najvažnije rizike kojima je Društvo izloženo te pružaju Upravi informacije koje im pomažu da učinkovito i uspješno upravljaju Društvom. Sustav izvještavanja je transparentan i dokumentiran unutar svake poslovne jedinice. Vanjski izvještaji o rizicima omogućavaju trećim stranama da razumiju i imaju pregled nad rizičnim profilom Društva. Kako bi komunikacija i razmjena informacija unutar Društva bila još efikasnija, Uprava je uspostavila Odbor za rizike koji je odgovoran je za implementaciju i provođenje odgovarajućih procesa upravljanja rizicima, uključujući davanje prijedloga Upravi 16

19 Društva o usvajanju novih politika. Ovaj Odbor osigurava da cijeli sustav upravljanja rizicima bude u skladu s regulatornim zahtjevima i politikom upravljanja rizicima Društva. Kako bi se osigurala redovita razmjena informacija između ključnih funkcija osnovan je i Odbor za upravljanje, a članovi su sve četiri ključne funkcije. Dodatno, Uprava osigurava odgovarajući način i kanale komunikacije na svim razinama Društva glede svih značajnih rizika te tako uspostavlja organizacijsku kulturu rizika. Obzirom na sve navedeno, na ovaj način Društvo je osiguralo identifikaciju i aktivno upravljanje rizicima. Funkcija upravljanja rizicima Društvo je uspostavilo funkciju upravljanja rizicima. Ova funkcija je dio Sustava upravljanja rizicima te služi kao podrška uspostavljanju cijelog sustava upravljanja rizicima. Glavni zadaci funkcije upravljanja rizicima su: koordinacija funkcija upravljanja rizicima koordinira aktivnostima upravljanja rizicima na svim razinama i u svim područjima poslovanja, uključujući i koordinaciju organizacijskih jedinica. Zadužena je za razvoj strategija, metoda, procesa i procedura za identifikaciju, procjenu, mjerenje, upravljanje, nadzor nad rizicima i izvještavanje, te osiguravanje pravilne primjene internih akata za upravljanja rizicima. poslovi kontrole rizika funkcija upravljanja rizicima zadužena je za nadgledanje i praćenje ukupnog rizičnog profila Društva. Njezini poslovi uključuju određivanje međusobnih odnosa između pojedinih kategorija rizika, definiranje ukupnog rizičnog profila Društva, te identifikaciju rizika koji mogu dovesti u pitanje opstanak Društva/Grupe. rano upozorenje funkcija upravljanja rizicima odgovorna je za uspostavljanje sustava koji osigurava rano prepoznavanje rizika i pripremu prijedloga za odgovarajuće protumjere. savjetodavni poslovi funkcija upravljanja rizicima savjetuje Upravu društva u/o pitanjima upravljanja rizicima i kroz savjetovanje daje podršku u donošenju strateških odluka. poslovi praćenja i nadgledanja funkcija upravljanja rizicima prati učinkovitost sustava upravljanja rizicima, utvrđuje moguće slabosti, te o njima izvješćuje Upravu društva. Također, daje preporuke za poboljšanje sustava upravljanja rizicima. Dodatno, funkcija upravljanja rizicima zadužena je za sveobuhvatno izvješćivanje Upravi društva; osigurava informiranost o trenutnoj rizičnoj situaciji, odnosno rizičnom profilu, koja uključuje rezultate ORSA-e te procjenu kvalitete cjelokupnog sustava upravljanja rizicima. Neovisnost funkcije upravljanja rizicima osigurana je na način da funkcija upravljanja rizicima ne sudjeluje u operativnim poslovima preuzimanja rizika i poslovima ulaganja. Također, ukoliko je potrebno, funkcija upravljanja rizicima može eskalirati bilo koji predmet / temu Upravi društva. Funkcija upravljanja rizicima je neovisna u smislu odgovornosti tj. funkciji upravljanja rizicima osigurano je da je u poziciji da donese neovisno gledište obzirom na rizični profil Društva. Neovisno gledište promatra se u smislu da su osobe zadužene za upravljanje rizicima neovisne od osoba izravno uključenih u preuzimanje rizika i upravljanja Društvom te da nemaju odgovornosti za profit Društva i/ili financijske rezultate. Funkcija upravljanja rizicima integrirana je u organizacijsku strukturu na način da je osigurano da nema utjecaja, kontrole ili ograničenja na funkciju obzirom na njene odgovornosti i zaduženja od strane ostalih operativnih ili ključnih funkcija ili Uprave društva. Funkcija upravljanja rizicima zadužena je za donošenje odluka za pravilno provođenje svojih dužnosti bez uplitanja ostalih. Postupak obavljanja vlastite procjene rizika i solventnosti Vlastita procjena rizika i solventnosti (ORSA) ključni je dio sustava upravljanja rizicima Društva. Ista je sastavni dio poslovne strategije Društva kojom se redovito procjenjuju ukupne potrebe solventnosti obzirom na specifični profil rizičnosti Društva. ORSA uključuje sve procese i procedure za identifikaciju, procjenu, nadzor, upravljanje i izvještavanje o rizicima društva u kratkom i dugom roku. Ona povezuje poslovnu strategiju sa strategijom upravljanja rizicima i upravljanja kapitalom na trenutne i buduće datume izvještavanja, a sve u skladu s razdobljem poslovnog planiranja. Cjelokupna odgovornost za ORSA-u je na Upravi društva, dok funkcija upravljanja rizicima ima operativnu odgovornost. ORSA Izvješće je središnji alat koji Upravi društva pruža cjelovite, sveobuhvatne informacije i rezultate o rizicima i solventnoj poziciji Društva. Unutar ORSA Izvješća Društvo dokumentira ulazne i izlazne podatke ORSA procesa te sve korištene pretpostavke. Uprava društva raspravlja o Izvješću, formalno ga usvaja i koristi ga prilikom donošenja odluka. ORSA Izvješće sadrži sve ključne nalaze i zaključke ORSA-e uključujući: ukupnu procjenu profila rizičnosti, ključne nalaze ili pitanja koja proizlaze iz ORSA procesa, prikladnost korištenog modela, 17

20 trenutne i buduće kapitalne zahtjeve Društva usklađenost s regulatornim kapitalnih zahtjevima, rizike kapitalnog dodatka. Za izračun kapitalnih zahtjeva - procjenu rizičnog profila i potrebnog solventnog kapitala te kvantificiranje svojih rizika, Društvo koristi Standardnu formulu. Rizici koji se ne mogu kvantificirati procjenjuju se kvalitativno. Rizični profil Društva može se opisati koristeći sljedeću strukturu: preuzeti rizik postojeći portfelj (kvantitativna i kvalitativna procjena rizika) tržišni i kreditni rizici (pregled portfelja imovine, glavni pokretači rizika i rezultati modela) operativni rizik strateški rizik reputacijski rizik rizik likvidnosti Redovite aktivnosti ORSA procesa povezane su s procesom poslovnog planiranja i provode se godišnje, ili češće ukoliko je potrebno. ORSA podprocesi provode se tijekom godine i individualno su definirani aktima Društva. Redovit nadzor nad značajnim rizicima i ad hoc izvještavanje je također uspostavljeno. Društvo je u godini provelo ORSA-u. Sažeci ORSA-e su kako slijedi: Društvo je osiguralo kontinuiranu usklađenost s regulatornim kapitalnim zahtjevima u razdoblju srednjoročnog planiranja; Društvo je adekvatno planiralo i iskazalo potrebe za dodatnim kapitalom u razdoblju srednjoročnog planiranja; Profil rizika Društva ne odstupa značajno u odnosu na pretpostavke standardne formule, te se smatra da je korištenje Standardne formule prikladno. U sklopu redovitog procesa planiranja, utvrđuju se ključni pokazatelji rizika i solventnosti, a oni služe kao osnova za analizu i provedbu ORSA-e. Rasprava o rizičnom profilu također je temelj ORSA procesa. Društvo analizira i potrebu za dodatnim mjerama upravljanja kapitalom. Uprava Društva odlučuje jesu li dodatne mjere potrebne. Posebno, Uprava ima sljedeće odgovornosti u vezi s ORSA-om: preispituje i odobrava poslovni plan kao temelj budućeg planiranja odobrava ishod ORSA-e. ORSA Izvješće je središnji alat za Upravu društva i zaključuje ishode podprocesa na kojima se temelji tako što najmanje jednom godišnje sažima sva bitna gledišta. Omogućuje Upravi da razumije te rizike i odgovarajući model te kako se rizici prevode u kapitalne zahtjeve. Uprava: 1. pregledava i preispituje rezultate analize profila rizičnosti i ORSA-e. 2. izvodi konačan zaključak ORSA-e. 3. uzima u obzir rezultate ORSA-e (barem) u područjima upravljanja kapitalom, pri donošenju strateških odluka, poslovnog planiranja te razvoja i oblikovanja proizvoda. Upravu se redovito obavještava o ključnim elementima ORSA-e putem različitih procesa izvještavanja i donošenja odluka (npr. kvartalno izvještavanje o rizicima, ad hoc izvještavanje (po potrebi), izvještaji Upravi relevantni za informiranje i donošenje odluka vezanih uz ORSA-u). Uprava donosi odluku jesu li potrebne određene radnje ili dodatne informacije i analize. Uprava Društva u sklopu internih akata definira strategiju i tolerancije rizika, a unutar okvira strateškog i operativnog planiranja uzimajući u obzir zakonodavstvo i Grupne smjernice. Odbor za rizike je odbor koji pomaže Upravi društva u provođenju njezinih zadataka. Njegova odgovornost je određivanje sustava upravljanja rizicima, uključujući strateške kriterije rizika i tolerancije rizika. U kontekstu ORSA-e, Odbor za rizike mora preispitati prikladnost ORSA okvira i ORSA Politike barem jedanput godišnje. Odbor za rizike preporučuje konačno usvajanje dokumenata Upravi društva. Godišnji pregled dokumentira se u zapisniku sastanka Odbora za rizike i Uprave. Procjena rizičnog profila je ključni dio ORSA procesa. Društvo je odredilo svoje potrebe solventnosti korištenjem Standardne formule, a koja je adekvatna obzirom na rizični profil Društva. U sklopu ORSA okvira, uspostavljen je proces redovitog planiranja pri čemu se određuju kapitalni zahtjevi, vlastita sredstva te omjeri solventnosti. Sve gore navedeno služi za analizu i provedbu vlastite procjene rizika i solventnosti te utvrđivanje eventualnih potreba za dodatnim kapitalom. Na temelju svega navedenog, Uprava donosi i pokreće potrebne mjere. 18

21 B.4. Sustav unutarnje kontrole Opis sustava unutarnje kontrole Sustav unutarnje kontrole (ICS Internal Control System) Društva pokriva sve značajne procese Društva, njegova uloga je upravljanje operativnim rizicima, a osigurava da se poslovne operacije mogu odvijati uspješno i učinkovito te da je njihovo odvijanje usklađeno s internim aktima i regulatornim zahtjevima. ICS funkcionira kao sastavni dio upravljanja rizicima u Društvu te ispunjava zahtjeve korporativnog upravljanja kao i pravne i regulatorne zahtjeve. Uprava društva odgovorna je za ukupnu implementaciju, provedbu i nadzor ICS-a. Organizacijska jedinica zadužena za poslove upravljanja rizicima odgovorna je i zadužena za organizaciju i osiguravanje dosljedne primjene ICS metodologije te izvještavanje na razini Društva i Grupe. Organizacijske jedinice Društva zadužene su za upravljanje svojim poslovnim procesima, njihovim rizicima i kontrolama. Uključenost svih organizacijskih jedinica stvara jednak, zajednički pogled i razumijevanje rizika. Ovo omogućava unaprjeđivanje svjesnosti o rizicima i njihovim kontrolama. U sklopu ICS-a, Društvo koristi jednak pristup identifikaciji, analizi, procjeni i dokumentiranju značajnih rizika i kontrola. Na ovaj način povećava se učinkovitost i djelotvornost cijelog procesa. Transparentnost se postiže definiranjem jasnih odgovornosti za rizike, kontrole i mjere upravljanja. Sistematično povezivanje značajnih rizika i procesa oblikuje mapu rizika Društva koja pokazuje sve odgovarajuće kontrolne točke rizika. Unutar sustava unutarnjih kontrola koristi se princip tri linije obrane pri čemu su jasno definirane odgovornosti i uloge, a revidiranje cijelog sustava je najmanje jednom godišnje ili češće ukoliko je bilo značajnijih promjena. Funkcija upravljanja rizicima dostavlja Upravi izvješće o sustavu unutarnjih kontrola najmanje jednom godišnje ili po potrebi. Ad hoc izvješćivanje također je uspostavljeno kako bi se po potrebi osigurala pravovremena komunikacija sa svim mjerodavnim stranama. Funkcija unutarnje revizije redovito provjerava primjerenost i učinkovitost sustava unutarnje kontrole. Funkcija praćenja usklađenosti Funkcija praćenja usklađenosti je dio sustava unutarnje kontrole, a njezina je svrha osigurati pridržavanje toga sustava. Kako bi se osigurala neovisnost, funkciji praćenja usklađenosti u svako vrijeme dopušten je neograničen pristup svim informacijama potrebnim za obavljanje njezine dužnosti. Zadaci i ovlasti funkcije praćenja usklađenosti u Društvu propisani su internim aktom Ključne funkcije prema Direktivi Solventnost II i Politika praćenja usklađenosti, a poslovni ugled, iskustvo te adekvatno znanje provjeravaju se u skladu s internim aktom Politika iskustva i poslovnog ugleda. Osnovi zadaci funkcije praćenja usklađenosti su sljedeći: - Savjetodavni poslovi: poslovi funkcije praćenja usklađenosti uključuju savjetovanje Uprave kao i drugih organizacijskih jedinica u vezi pridržavanja zakona i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje. - Rano upozorenje: poslovi funkcije praćenja usklađenosti uključuju procjenu mogućeg učinka promjena u pravnom okruženju na poslovanje društva (promjene zakona, podzakonskih propisa, i dr.). - Poslovi kontrole rizika: funkcija praćenja usklađenosti ima zadatak identificiranja i procjene rizika koji može nastati zbog nepridržavanja zakona i pravnih standarda. - Poslovi praćenja i nadgledanja: funkcija praćenja usklađenosti mora redovito pratiti i nadgledati pridržavanje zakona, propisa, internih akata Društva i drugih pravnih zahtjeva. Funkcija praćenja usklađenosti najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje Upravi i Nadzornom odboru Društva i Grupi. Funkcija praćenja usklađenosti kvartalno dostavlja izvještaje Upravi Društva i Grupi. U slučaju iznenadnih i ekstremnih događaja Upravi se šalje ad hoc izvještaj. Funkcija praćenja usklađenosti uključuje savjetovanje i izvještavanje Uprave i Nadzornog odbora o usklađenosti Društva sa Zakonom o osiguranju i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje te procjenu mogućeg učinka promjena u pravnom okruženju na poslovanje društva za osiguranje te utvrđivanje i procjenu rizika neusklađenosti. 19

22 Funkcija praćenja usklađenosti obavlja svoje zadaće neovisno i samostalno te ne podliježe nikakvim uputama prilikom proučavanja pitanja usklađenosti. Uprava je osigurala neovisnost funkcije praćenja usklađenosti. Funkcija praćenja usklađenosti ima sljedeća prava kako bi osigurala ispunjenje njezinih obveza: - neograničeno pravo na pristup informacijama i objavljivanje u odnosu na relevantne informacije za ispunjavanje obveza usklađivanja u pogledu svih područja; organizacijske jedinice Društva moraju funkciji praćenja usklađenosti predočiti i dati informacije o usklađenosti procesa rada; pravo na komunikaciju na vlastitu inicijativu prema svim zaposlenicima Društva; pravo na iznošenje problema Upravi u slučajevima kada organizacijska jedinica ne zadovoljava relevantne zahtjeve, i dr. Kroz opisani sustav obavljanja dužnosti funkcije praćenja usklađenosti Društvo slijedi sljedeće ciljeve: usklađenost sa zakonskim, regulatornim i internim zahtjevima, izbjegavanje rizika odgovornosti i rizika kaznene odgovornosti, izbjegavanje reputacijskog rizika, odgovarajuće upravljanje sukobom interesa te zaštita potrošača. Funkcija praćenja usklađenosti je odgovorna za ispunjavanje gore navedenih ciljeva posebice u okviru sljedećih tematskih područja: usklađenost u okviru poslova prodaje, sukoba interesa, poticaja/darova, reputacijskog rizika, mita/ korupcije, pravila ponašanja, financijskih sankcija, prevencija prijevara te prava tržišnog natjecanja. Funkcija praćenja usklađenosti odgovorna je za provođenje analize rizika u svim procesima, razvoj i redoviti pregled smjernica i pravila, koji bi trebali smanjiti utvrđene rizike neusklađenosti, definicija i provedba procesa kontrole kako bi se osiguralo mogućnosti praćenja pridržavanja propisa, informacije, savjeti i obuka zaposlenika, praćenje adekvatnosti mjera poduzetih od strane pojedinih organizacijskih jedinica s ciljem izbjegavanja odnosno smanjenja rizika neusklađenosti. Sveobuhvatna analiza rizika predstavlja temelj za učinkovito upravljanje praćenjem usklađenosti. Njegova svrha je sustavno utvrđivanje i procjena rizika od strane funkcije praćenja usklađenosti. Nalazi iz analize rizika čine polaznu točku za izradu programa odnosno plana praćenja usklađenosti u kojem se utvrđuju, između ostalog, mjere koje se poduzimaju s ciljem borbe protiv identificiranih rizika. 20

23 B.5. Funkcija unutarnje revizije Funkcija unutarnje revizije Funkcija unutarnje revizije društva podržava rad Uprave u dijelu provedbe nadzornih aktivnosti, a osobito je odgovorna za ispitivanje sustava upravljanja. To podrazumijeva sustav upravljanja rizicima (SUR), sustav unutarnje kontrole (SUK) i tri ključne funkcije - funkciju usklađenosti, funkciju upravljanja rizicima i aktuarsku funkciju. Organizacija Funkcija unutarnje revizije društva je neovisna i administrativno odgovara Upravi,a funkcionalno Nadzornom odboru Društva. Osim toga, funkcionira unutar standardnih okvira primjenjivih unutar Munich Re Grupe i indirektno izvještava osobu odgovornu za reviziju ERGO Grupe. Temeljni zadaci Funkcije unutarnje revizije Temeljni zadaci Funkcije unutarnje revizije obuhvaćaju kako slijedi. Provedba revizije: Funkcija unutarnje revizije revidira sustav upravljanja, posljedično cijelu poslovnu organizaciju i osobito sustav internih kontrola u smislu primjerenosti i učinkovitosti. Revizijski posao Funkcije unutarnje revizije se u svakom trenutku mora provoditi objektivno, potpuno i neovisno. Područje revizije Funkcije unutarnje revizije pokriva sve aktivnosti i procese sustava upravljanja i eksplicitno uključuje ostale upravljačke funkcije. Revizijski zadatak osobito uključuje sljedeća područja: učinkovitost i djelotvornost procesa i kontrola, pridržavanje eksternih i internih standarda, smjernica, pravilnika i procedura, pouzdanost, potpunost, konzistentnost i pravovremenost internog i eksternog sustava izvještavanja, pouzdanost IT sustava, prirodu i način provedbe zadataka od strane zaposlenih. Izvještavanje: Pisani izvještaj Funkcije unutarnje revizije mora biti pripremljen odmah nakon provedbe revizije. Dva puta godišnje, Funkcija unutarnje revizije priprema izvještaje sukladno zahtjevima Zakona o osiguranju i dostavlja ih Nadzornom odboru, Upravi i Revizijskom odboru. Upravitelj rizicima i Upravitelj usklađenošću primaju kopiju izvještaja na znanje. Struktura izvještaja je kako slijedi: popis svih obavljenih revizija, ocjena primjerenosti i učinkovitosti djelovanja sustava unutarnjih kontrola te preporuke za njihovo poboljšanje, nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvrđene tijekom obavljanja revizije te preporuke i prijedloge mjera za njihovo otklanjanje te poduzete aktivnosti u vezi s danim preporukama. Poslovi savjetovanja: Funkcija unutarnje revizije može pružati savjetničke usluge, na primjer unutar samostalnih projekata ili unutar projekta pojedine revizije i savjetovati ostale organizacijske jedinice vezano uz implementaciju ili izmjenu kontrola i pratećih procesa. Preduvjet za to je da te usluge ne dovode do sukoba interesa i da je zajamčena neovisnost Funkcije unutarnje revizije. 21

24 Neovisnost i objektivnost Funkcija unutarnje revizije je svjesna i pridržava se lokalnih i međunarodnih standarda za profesionalno djelovanje Funkcije unutarnje revizije. To se također primjenjuje na načela i pravila za osiguranje neovisnosti i objektivnosti Funkcije unutarnje revizije. Brojne mjere (odgovarajuće pozicioniranje u organizacijskoj strukturi, dosljedna podjela odgovornosti i sveobuhvatno osiguranje kvalitete tijekom revizije, te pripreme revizijskog izvještaja) na odgovarajući način osiguravaju neovisnost i objektivnost Funkcije unutarnje revizije. Funkcija unutarnje revizije je neovisna, te ima direktan i nesmetan pristup Upravi društva Funkcija unutarnje revizije ima dostatne resurse za provedbu planiranih aktivnosti, a revizije provodi samostalno, neovisno i objektivno. Funkcija unutarnje revizije svojim postupanjem pridonosi neovisnosti i objektivnosti. Funkcija unutarnje revizije nije podložna nikakvim naputcima tijekom planiranja revizija, provedbe revizija, ocjene rezultata revizija niti izvještavanja rezultata revizija. Uprava ima pravo zatražiti dodatnu reviziju, no to ne utječe na neovisnost Funkcije unutarnje revizije. Kako bi osigurala neovisnost, Funkcija unutarnje revizije ne predviđa nikakve zadatke koji nisu vezani uz reviziju. Zaposlenici koji su zaposleni u drugim odjelima Društva ne mogu biti zaduženi za poslove Funkcije unutarnje revizije. No, to ne isključuje mogućnost privremenog angažmana drugih zaposlenika za potrebe Funkcije unutarnje revizije u skladu s njihovim specifičnim znanjima ili mjerama razvoja zaposlenika. Tijekom izvještajnog razdoblja, neovisnost i objektivnost Funkcije unutarnje revizije nije bila niti u jednom trenutku narušena. 22

25 B.6. Aktuarska funkcija Društvo je uspostavilo djelotvornu funkciju iz područja aktuarske matematike. Glavni zadaci Aktuarske funkcije uključuju: 1. koordiniranje izračuna tehničkih pričuva, 2. osiguravanje primjerenosti metodologija, modela i pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva, 3. procjenjivanje dovoljnosti i kvalitete podataka koji se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva, 4. uspoređivanje najboljih procjena s iskustvom, 5. obavještavanje uprave i nadzornog odbora Društva o pouzdanosti i adekvatnosti izračuna tehničkih pričuva, 6. nadziranje izračuna tehničkih pričuva u slučajevima kada nema dovoljno podataka primjerene kvalitete za primjenu pouzdane aktuarske metode, 7. iskazivanje mišljenja o cjelokupnoj politici preuzimanja rizika osiguranja, 8. iskazivanje mišljenja o primjerenosti programa reosiguranja, 9. sudjelovanje u učinkovitoj provedi sustava upravljanja rizicima. Aktuarska funkcija je ključna funkcija Društva te predstavlja drugu linije obrane unutar sustava upravljanja rizicima. Aktuarska funkcija izrađuje pisano izvješće koje se podnosi Upravi Društva i Nadzornom odboru, najmanje jednom godišnje. Nositelj aktuarske funkcije ima odgovarajuća znanja o aktuarskoj i financijskoj matematici koja su primjerena prirodi, opsegu i složenosti rizika svojstvenima poslovanju Društva, te odgovarajuće iskustvo u skladu s aktuarskim i drugim standardima. Društvo je uspostavilo Aktuarsku funkciju godine. Nositelj aktuarske funkcije u Društvu je zaposlenik Društva, ovlašteni aktuar. Organizacijski, Aktuarska funkcija Društva za svoj rad odgovara Upravi Društva. Uprava Društva omogućila je nositelju ključne funkcije pristup svim informacijama Društva koje su potrebne za obavljanje poslova aktuarske funkcije na način da ista ima potrebne ovlasti, resurse i stručnost te neograničen pristup svim relevantnim informacijama. B.7. Izdvajanje poslova Društvo ima Politiku izdvajanja poslova i funkcija kojom je uređeno područje izdvajanja poslova ili funkcija u skladu s primjenjivim propisima, a kojom je uzet u obzir učinak izdvajanja na poslovanje Društva te učinak dogovora o izvješćivanju i praćenju u slučaju izdvajanja. Društvo odgovara u potpunosti za izdvojene poslove ili funkcije. Politika izdvajanja poslova i funkcija sadržava razloge za izdvajanje poslova ili funkcija, proces donošenja odluke o sklapanju, nadzoru i prestanku ugovornog odnosa, procjenu rizika povezanih s izdvajanjem poslova ili funkcija, kriterije odlučne za odabir pružatelja usluga, praćenje i izvještavanje Uprave Društva o izloženosti rizicima povezanim s izdvajanjem poslova ili funkcija, zadaće i odgovornosti organizacijskih jedinica i osoba zaduženih za nadzor i upravljanje izdvajanjem poslova ili funkcija, kao i izlaznu strategiju Društva u slučaju prijevremenog prestanka ugovornog odnosa i/ili nemogućnosti ispunjenja ugovornih obveza. Društvo je osiguralo obavljanje detaljnog pregleda kako bi se osiguralo da je potencijalni pružatelj usluga u mogućnosti, da je sposoban i da ima sva zakonska odobrenja za obavljanje traženih funkcija ili djelatnosti na zadovoljavajući način uzimajući u obzir ciljeve i potrebe Društva, kao i da je pružatelj usluga poduzeo sve mjere kako bi osigurao da nikakav izričit ili potencijalni sukob interesa s Društvom ne ugrozi ostvarenje potreba Društva. Izdvajanje poslova ili funkcija provodi se iz objektivnih razloga i isključivo s ciljem povećanja učinkovitosti obavljanja tih poslova. Procjenom rizika nužno je dokazati da će izdvajanjem poslova biti postignuta učinkovitost sustava. Uzimajući u obzir rezultate procjene učinaka izdvajanja poslova, predlagatelj mora razmotriti i dokumentirati kriterije za odabir pogodnog pružatelja usluge. Izdvajanje poslova s pružateljem usluge zasniva se na ugovoru sklopljenom u pisanom obliku kojim se jasno određuju odnosna prava i obveze Društva i pružatelja usluga.. Društvo je osiguralo da izdvajanje poslova nije u suprotnosti sa zakonima i to posebice s propisima o zaštiti osobnih podataka. Pružatelj usluga je obvezan pridržavati se odredaba o sigurnosti i povjerljivosti informacija povezanih s Društvom ili s ugovarateljima osiguranja i korisnicima osiguranja koje se primjenjuju na Društvo Društvo je do sada izdvojilo (u godini) obavljanje IT poslova na društvo ERGO Versicherung Aktiengesellschaft iz Republike Austrije. Predmetno izdvajanje poslova provedeno je u skladu s internim aktima i primjenjivim propisima. 23

26 B.8. Ocjena prikladnosti sustava upravljanja Sustav upravljanja Društva je prikladan obzirom na prirodu, opseg i složenost rizika prisutnih u njegovu poslovanju. B.9. Sve ostale informacije U izvještajnom razdoblju nije bilo ostalih značajnih informacija u vezi sa sustavom upravljanja. 24

27 C. Profil rizičnosti Implementacija sustava upravljanja rizicima uključuje identifikaciju, mjerenje, praćenje i upravljanje rizicima. Također, ovaj proces uključuje i upotrebu tehnika smanjenja rizika na zadovoljavajuću razinu. Društvo svojim procesima upravljanja rizicima osigurava redovit nadzor i aktivno upravljanja svim rizicima kojima je izloženo. Redovito izvještavanje daje Upravi društva sveobuhvatne informacije o rizicima, a u slučaju značajnih promjena ad hoc izvještavanje je uspostavljeno. Vrste odnosno kategorije rizika kojima je Društvo izloženo navedene su u nastavku te je obzirom na njih opisan profil rizičnosti Društva: Preuzeti rizik (opisano u poglavlju C1) Tržišni rizik (opisano u poglavlju C2) Kreditni rizik (opisano u poglavlju C3) Rizik likvidnosti (opisano u poglavlju C4) Koncentracijski rizik (opisano unutar cijelog poglavlja C.) Operativni rizik (opisano u poglavlju C5) Strateški rizik (opisano u poglavlju C6) Reputacijski rizik (opisano u poglavlju C6) U nastavku je opisan profil rizičnosti Društva obzirom na ove kategorije rizika. C.1. Preuzeti rizik Rizik koji može nastati ako stvarne isplate šteta i naknada premašuju neto knjigovodstveni iznos obveza iz osiguranja zbog slučajnosti, pogrešaka ili promjena okolnosti. U neživotnom osiguranju, rizik osiguranja definira se kao rizik da su osigurani gubici od šteta veći od očekivanih i internih pretpostavki. Značajni rizici u neživotnom osiguranju su premijski rizik i rizik pričuva. Premijski rizik je prisutan u trenutku izdavanja police prije nego što se dogodi osigurani slučaj. To je rizik da će troškovi i štete koje će nastati biti veći od primljenih premija. Rizik pričuva predstavlja rizik da je apsolutni nivo tehničkih pričuva krivo procijenjen ili da će stvarne štete varirati oko statističke srednje vrijednosti. U životnom osiguranju, a uslijed preuzetih rizika klasificiranih u vrstu ostala životna osiguranja, preuzeti rizik definira se kao rizik da isplaćene osigurane svote veće od očekivanih. Kvantitativne informacije, izloženost riziku i značajne koncentracije rizika Društvo nudi različit spektar produkata i u svom portfelju nudi sljedeće vrste neživotnog osiguranja: osiguranje zaštite prihoda, osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila, ostala vrsta osiguranja za motorna vozila, osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine, osiguranje od opće odgovornosti, osiguranje kredita i jamstava, osiguranje troškova pravne zaštite, osiguranje pomoći (asistencija), osiguranje raznih financijskih gubitaka. Osiguranje kredita, Društvo nudi preko banko prodajnog kanala i ima elemente životnog osiguranja. Prema tome, Društvo je izloženo preuzetom riziku neživotnog osiguranja, preuzetom riziku životnog osiguranja te preuzetom riziku zdravstvenog osiguranja. Najveći udio u zaračunatoj premiji čine: osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila (49%), osiguranje kredita (27%), ostale vrste osiguranja za motorna vozila (9%), osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine (6%). Najveći udio u tehničkim pričuvama od 49% čini osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila dok osiguranje kredita čini 35% tehničkih pričuva. Kapitalni zahtjevi za preuzete rizike životnog, neživotnog i zdravstvenog osiguranja na kraju iznose 26,81 milijuna HRK, dok su na kraju iznosili 17,58 milijuna HRK. Rezultat je to najviše zbog povećanja portfelja i novog posla. Ukupni kapitalni zahtjev za modul preuzetog rizika neživotnog osiguranja iznosi 19,14 milijuna HRK i veći je za 54% u odnosu na 2016., ukupni kapitalni zahtjev za preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja iznosi 2,50 milijuna HRK i veći je za 32% u odnosu na dok je ukupni kapitalni zahtjev za preuzeti rizik životnog osiguranja 5,17 milijuna HRK i veći je za 60% u odnosu na kraj Kapitalni zahtjev za preuzeti rizik neživotnog osiguranja, životnog osiguranja, i zdravstvenog detaljnije je prikazan u poglavlju E.2. Značajni rizici Društva, predviđeni tijekom razdoblja poslovnog planiranja, u neživotnom osiguranju su premijski rizik i rizik pričuva dok je produkt osiguranja kredita izložen biometrijskim rizicima odnosno riziku smrtnosti. Također, Društvo je još izloženo riziku troškova te riziku velikih ili vrlo velikih gubitaka zbog šteta uslijed npr. prirodnih katastrofa. Navedenim rizicima Društvo upravlja na način da posebnu pozornosti pridaje izračunu svojih premija i pričuva kako bi osiguralo dugotrajno ispunjavanje svojih obveza. Premijski rizik Društvo definira kao rizik da su trenutni gubici veći od očekivanih dok rizik pričuva kao rizik da iznos pričuva nije dovoljan da se pokriju gubici zbog šteta. Društvo premije računa na način da uključi odgovarajuće margine za rizik kako bi smanjilo svoju izloženost. Izračun premija i pričuva za rizik smrtnosti detaljno se analizira 25

28 i računa na principu razboritosti. Rizici preuzimanja rizika smanjuju se kroz odgovarajuće pravilnike i aktuarske analize kako bi se na vrijeme identificirali nepovoljni događaji i poduzele potrebne protumjere. Također, redovito se prati razvoj portfelja i po potrebi usklađuje premija kako bi se osigurao potreban balans između premijskog prihoda i isplata šteta. Oblikovanje pričuva temelji se na aktuarskim analizama povijesnih i trenutnih podataka o štetama i redovito se prati. Društvo koristi reosigurateljne programe kako bi smanjilo svoju izloženost gubicima i zaštitilo kapital. Koncentracijski rizik proizlazi iz izloženosti Društva prema pojedinim osobama ili grupama unutar istog gospodarskog sektora, geografskog područja, istovrsnih poslova, a koji ima značajan potencijal za nastanak štete ili ugleda. Koncentracijski rizik ne mora nužno biti samostalan, nego može proizaći iz ulaganja i poslova osiguranja i uključiti sve izloženosti rizicima s gubicima potencijalno dovoljno velikim da ugroze solventnost ili financijsku poziciju Društva. Koncentracijski rizici koji se uzimaju u obzir te su podijeljeni unutar odgovarajućih kategorija rizika unutar poglavlja C. Ključni aspekt rizika osiguranja kojem je Društvo izloženo je stupanj koncentracije rizika osiguranja koji određuje stupanj do koga određeni događaj ili serija događaja mogu utjecati na obveze Društva. Takva koncentracija može proizaći iz pojedinog ugovora o osiguranju ili iz većeg broja ugovora. Važni aspekt koncentracije rizika osiguranja je da može proizaći iz akumulacije rizika kroz različite vrste osiguranja. Koncentracija rizika može proizaći iz rijetkih događaja s velikim posljedicama kao što su prirodne katastrofe, u situacijama kada je Društvo izloženo neočekivanim promjenama u trendovima, na primjer neočekivane promjene u ljudskoj smrtnosti ili u ponašanju osiguranika; ili kada značajni sudski ili regulatorni rizici mogu prouzrokovati velike pojedinačne gubitke. Zbog svega navedenog, Društvo redovito analizira portfelj kako bi ovladalo mogućim koncentracijama rizika. Rizici koje pribavlja Društvo su locirani u Republici Hrvatskoj. Rukovodstvo vjeruje da Društvo nema značajnih izloženosti prema bilo kojoj skupini osiguranika prema društvenim, profesionalnim, generacijskim ili sličnim kriterijima. Tehnike smanjenja rizika Društvo upravlja rizikom osiguranja kroz dizajn proizvoda, limite pribave, procedure odobravanja transakcija koje uključuju nove proizvode ili koje prelaze zadane limite, tarifiranje, i upravljanje reosiguranjem. Društvo prenosi dio rizika u reosiguranje kako bi kontroliralo izloženost gubicima, posebice velikim štetama, a u svrhu zaštite kapitalne osnove. Prilikom određivanja koji dio rizika će Društvo prenijeti na reosiguratelja, uzima se u obzir cjelokupni opseg poslova, visina premije u vrstama osiguranja, udjele osiguranja prema pojedinim vrstama osiguranja, vlastitu ocjenu rizika i solventnosti te potrebni solventni kapital i prihvatljiva vlastita sredstva. Dodatno, strategija reosiguranja bazira se na rizičnom profilu te u obzir uzima planove Društva, a godišnje se izrađuje i Program planiranog reosiguranja. Reosigurateljni ugovori imaju pozitivan učinak na poslovanje jer omogućavaju Društvu da uravnoteži svoj portfelj tako da zadrži manje rizike dok se veći prenose na reosiguratelja. Pri sklapanju ugovora o reosiguranju, u obzir se uzima kvaliteta reosiguratelja, uobičajena reosigurateljna praksa te ugled koji reosiguratelj na tržištu uživa. Procjena reosiguratelja ne ovisi samo o rejtingu reosiguratelja, već i o dugogodišnjem ugledu reosiguratelja kao i dosadašnjim poslovnim iskustvima s istim. Kako bi izbjeglo prekomjerno oslanjanje na vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika prilikom procjene solventnog kapitala, Društvo koristi i internu procjenu kreditnog rizika druge ugovorne strane ERGO Grupe. Pod praćenjem reosigurateljnih ugovora smatra se prije svega ažuriranje i praćenje podataka o reosiguranju a posebice sljedeće: rokovi isteka ugovora, obnova, poštivanje ugovorenih obveza (suradnja s reosigurateljem u procjeni rizika, likvidaciji šteta, davanje i razmjena informacija), prijava u reosiguranje novih proizvoda (uz dostavu uvjeta i cjenika), dostava izvješća reosiguratelju na način i u skladu s ugovorima, premija reosiguranja, prihodi od reosiguranja (po štetama), ostala izvješća i statistika. Dodatno, kao mjera upravljanja preuzetim rizikom, Društvo je uspostavilo kriterije praćenja likvidnosti i ima portfelj likvidne imovine kao dio strategije upravljanja rizikom likvidnosti, čime osigurava kontinuirano poslovanje i ograničava rizike likvidnosti u slučaju isplate velikih šteta ili akumulacije šteta. 26

29 Opis testiranja otpornosti na stres i analize osjetljivosti Društvo provodi testiranje otpornosti na stres i analizira osjetljivost za značajne rizike i događaje. Najvažniji rezultati prikazani su u nastavku. Trenutačno povećanje stopa smrtnosti od 15% koje se upotrebljavaju za izračun tehničkih pričuva dovodi do povećanja kapitalnog zahtjeva od tisuća kuna (bez učinka diversifikacije) odnosno do povećanja obveza Društva za 5,99%. Trenutačno povećanje invalidnosti-pobolijevanja od 35%, povećanja stopa invalidnosti-pobolijevanja od 25% i smanjenja stope oporavka invalidnosti-pobolijevanja od 20% u sljedećih 12 mjeseci dovodi do povećanja kapitalnog zahtjeva od tisuća kuna (bez učinka diversifikacije) odnosno do povećanja obveza Društva za 5,61%. Trenutačno povećanje troškova od 10% i povećanja stope inflacije troškova (izražene postotkom) koja se uzima u obzir prilikom izračuna tehničkih pričuva od 1 postotnog boda dovodi do povećanja kapitalnog zahtjeva od tisuće kuna (bez učinka diversifikacije) odnosno do povećanja obveza Društva za 4,94%. Zbog trenutačnog trajnog smanjenja od 50% stopa iskorištenja kapitalni zahtjev Društva povećao bi se za tisuće kuna (bez učinka diversifikacije) odnosno doveo bi do povećanja obveza Društva za 5,34%. Trenutačno povećanje 0,15 postotnih bodova stopa smrtnosti (izraženih postotkom) koje se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva u sljedećih 12 mjeseci doveo bi do povećanja kapitalnog zahtjeva Društva od tisuće kuna (bez učinka diversifikacije) odnosno do povećanja obveza Društva za 5,48%. Rezultati provedenih analiza/scenarija pokazuju dobru kapitaliziranost Društva. Društvo pokazuje dobru sposobnost apsorbiranja stresa, te je tijekom provedenih testova otpornosti na stres postiglo zadovoljavajući omjer solventnosti. C.2. Tržišni rizik Tržišni rizik odnosi se na rizik koji direktno ili indirektno prouzrokuje gubitke financijske imovine, obveza i financijskih instrumenata zbog nepovoljnih kretanja cijena na tržištima kapitala. Kvantitativne informacije, izloženost riziku i značajne koncentracije rizika Na dan 31. prosinca ukupna tržišna vrijednost financijske imovine prema metodologiji Solventnosti II iznosila je 129,9 milijuna kuna. U usporedbi s 31. prosincem 2016., to je povećanje od 29% uglavnom zbog povećanja imovine za pokriće tehničke i matematičke pričuve, a koja je posljedica povećanja portfelja Društva. Iz strukture portfelja vidljivo je da je 91% ukupne financijske imovine Društva na dan 31. prosinca bilo uloženo u hrvatske državne obveznice, 5% u otvorene investicijske fondove, 2% u depozit te 2% portfelja čini novac u banci Struktura portfelja imovine HRK m % HRK m % Hrvatske državne obveznice - fiksna kamatna stopa 118,9 91% 88,1 88% Otvoreni investicijski fondovi 6,2 5% 7,7 7% Depoziti 2,0 2% 0,0 0% Novac u banci 2,8 2% 4,7 5% Ukupno 129,9 100% 100,4 100% Na ukupan neto kapitalni zahtjev za tržišni rizik iznosio je 1,62 milijuna kuna ( : 2,08 milijuna HRK). Smanjenje od 22% većinom dolazi od smanjenja kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik za 0,74 milijuna HRK. Kapitalni zahtjev za rizik koncentracije tržišnog rizika je 74% veći u odnosu na (u apsolutnom iznosu 0,35 milijuna HRK), zbog korištenja drugačije krivulje i povećanja izloženosti. Kapitalni zahtjev za tržišni rizik detaljnije je prikazan u u poglavlju E.2. Društvo je obzirom na svoj portfelj imovine i obveza izloženo, između ostalog, sljedećim kategorijama tržišnih rizika: kamatni rizik, rizik raspona, koncentracije tržišnog rizika i valutni rizik. Prilikom identifikacije tržišnih rizika, Društvo prati rizike koji su svojstveni strukturi portfelja ulaganja. Pritom se analiziraju unutarnji i vanjski uzročnici koji mogu djelovati na financijsku imovinu, obveze i financijske instrumente Društva kao npr. razine i promjenjivost kamatnih stopa, promjene tečaja ili promjene cijena na tržištu. Također, proučava se i utjecaj strategije ulaganja 27

30 na buduća kretanja portfelja ulaganja i rizični profil. Strategija ulaganja Društva preferira konzervativni pristup ulaganjima usmjeren na prevenciju rizika i adekvatnu zaštitu od istih. Društvo posjeduje pravilnike i politike koji osiguravaju upravljanje tržišnim rizicima na zadovoljavajući način, reguliranje procesa ulaganja i izvještavanje u vezi s njima. Glavni izvori/uzroci tržišnih rizika su promjene kamatnih stopa državnih obveznica budući se Društvo s ovim rizikom susreće i kod izračuna kapitalnih zahtjeva i u slučaju reinvestiranja. Društvo pokušava uskladiti obveze s budućim prihodima od imovine kupnjom državnih obveznica. Ipak, s obzirom na relativno kratko trajanje tih dužničkih vrijednosnih papira, a dulje trajanje obveza iz osiguranja kredita za koje Društvo vrednuje obveze u kategoriji ostala životna osiguranja, Društvo je izloženo kamatnom riziku. Ulaganje imovine prema principu razboritosti Društvo ulaže samo u imovinu koju potpuno razumije, provodi rutinske ulagateljne aktivnosti te ne ulaže u izvedenice i sekuritizirane instrumente. Pritom se Društvo vodi principom razboritosti. Prilikom upravljanja imovinom i ulaganjima Društvo uzima u obzir kriterij sigurnosti i profitabilnosti, ali i aspekte likvidnosti, diversifikacije i posebno strukturu tehničkih pričuva osiguranja. Tehnike smanjenja rizika Kako bi smanjilo tržišne rizike, Društvo poduzima sve zakonom dopuštene mjere u svrhu zaštite svoje imovine od rizika fluktuacije kamatnih stopa, valutnog rizika, rizika likvidnosti i rizika prevelike koncentracije. Najmanje jednom mjesečno se provodi analiza portfelja, te se u slučaju značajnijih oscilacija u vrijednosti imovine poduzimaju mjere za zaštitu od rizika. Društvo vodi računa da preuzeti rizici budu diversificirani i predvidljivi. Kod diversifikacije je, osim povećanja broja klasa investicijskih instrumenata, potrebno da se u što je moguće većoj mjeri smanji njihova međusobna korelacija. Društvo ulaže samo u imovinu koju potpuno razumije, provodi rutinske ulagateljne aktivnosti te ne ulaže u izvedenice i sekuritizirane instrumente. Pritom se Društvo vodi principom razboritosti. Prakticira se konzervativni pristup ulaganjima te se prilikom realizacije ulagačkih aktivnosti provodi analiza ročne i valutne usklađenosti imovine i obveza, te se ulaže u imovinu koja ne odstupa značajno od valutne i ročne strukture obveza. Također se vodi računa o dostatnoj visini imovine za pokriće tehničke i matematičke pričuve. Ulaganjem u instrumente koji su valutno usklađeni s obvezama, Društvo kontrolira rizik valutne izloženosti. U cilju diversifikacije i zaštite od rizika fluktuacije kamatnih stopa Društvo će, sukladno Godišnjem planu ulaganja, postupno širiti svoj portfelj ulažući u druge vrijednosne papire. Društvo će voditi računa da kamatonosna imovina i obveze dospijeva odnosno da im se kamata mijenja u sličnim razdobljima i u sličnim iznosima. Opis testiranja otpornosti na stres i analize osjetljivosti Društvo redovito provodi testiranje otpornosti na stres i analizu scenarija ovisno o portfelju Društva i poslovnom okruženju. Na podacima od provedena su sljedeća testiranja otpornosti na stres i rezultati su kako slijedi: povećanje vremenske strukture kamatnih stopa dovelo bi do povećanja neto kapitalnog zahtjeva (bez učinka diversifikacije) Društva za tisuća kuna. trajno smanjenje čimbenika stress_i u vrijednosti svake obveznice dovelo bi povećanja kapitalnog zahtjeva Društva 247 tisuća kuna. smanjenje vrijednosti strane valute (EUR) doveo bi do povećanja kapitalnog zahtjeva Društva za 8.19 milijuna kuna. Društvo je provelo sljedeće stres testove na osnovi procjene stručnjaka. Za kamatni rizik stres test je uključivao promjenu kamatne stope za 1% na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju i koja bi dovela do povećanja ili smanjenja ostale sveobuhvatne dobiti u iznosu od tisuća kuna. Za cjenovni rizik proveden je test pada cijena od 10% koji bi doveo do smanjenja vrijednosti ulaganja koje se u izvještaju o financijskom položaju vode po fer vrijednosti za 624 tisuće kuna dok bi ga porast povećao u istom iznosu. Financijska imovina i obveze Društva vezani za euro su neznačajni, tako da bi efekt pada ili porasta tečaja za 5% na datum izvještavanja na gubitak razdoblja bio 3 tisuće kuna. Rezultati provedenih analiza/scenarija pokazuju dobru kapitaliziranost Društva. Društvo pokazuje dobru sposobnost apsorbiranja stresa, te je tijekom provedenih testova otpornosti na stres postiglo zadovoljavajući omjer solventnosti. 28

31 C.3. Kreditni rizik Kreditni rizik je rizik koji proizlazi iz fluktuacije kreditnog statusa izdavatelja vrijednosnih papira, zajmoprimca, reosiguratelja i drugih dužnika kojima je Društvo izloženo. Društvo je izloženo kreditnom riziku zbog reosiguranja i zbog investiranja u hrvatske državne obveznice. Postoji rizik potencijalnog gubitka tržišne vrijednosti uslijed nepovoljnih promjena sposobnosti dužnika da podmiri dugovanje. Kvantitativne informacije, izloženost riziku i značajne koncentracije rizika Na dan Društvo je izloženo kreditnom riziku zbog reosiguranja te investiranja u hrvatske državne obveznice, depozite i novac na računu. Kapitalni zahtjev za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane je iznosi 2,54 milijuna HRK dok na iznosi 3,57 milijuna HRK. Kapitalni zahtjev za izloženosti vrste 2 nije se značajno promijenio dok se značajno smanjio kapitalni zahtjev za izloženosti vrste 1. Društvo je u povećalo broj reosiguratelja s kojima ima ugovore o reosiguranju te tako dodatno diversificiralo svoje izloženosti. Također, ukupne izloženosti su manje kod reosiguratelja s nižim rejtingom u nego u Kapitalni zahtjev za kreditni rizik detaljnije je prikazan u poglavlju E.2. Na kraju financijske godine 78,3% aktive Društva izloženo je kreditnom rejting BB, a 11,5% institucijama bez kreditnog rejtinga (prema Standard & Poor's). Ukupna izloženost kreditnom riziku Republike Hrvatske iznosi 77,8% ukupne aktive na datum izvještavanja (2016.: 72,9%). Tehnike smanjenja rizika Prilikom identifikacije kreditnih rizika u obzir se uzimaju rizici koji su svojstveni imovini i obvezama Društva. Analiziraju se i prate utjecaji na financijske rezultate, pri čemu se posebno prate rizici koji mogu nastati zbog neispunjenja ugovornih obveza, bilo na strani imovine ili obveza. Društvo posebno prati tri glavne sastavnice kreditnih rizika: promjene kreditne sposobnosti treće strane tijekom promatranog perioda (uobičajeno jedna godina) ovisnost o promjeni kreditnih sposobnosti različitih izdavatelja vrijednosnih papira promjena tržišne vrijednosti instrumenta uzimajući u obzir moguće promjene kreditne sposobnosti izdavatelja vrijednosnih papira. Društvo kreditnim rizicima upravlja postavljanjem limita izloženosti i diversifikacijom. Provodi se stroga analiza odobravanja kreditnih rizika uz redovit pregled od strane Uprave društva te redovitim sastancima s ciljem praćenja razvoja kreditnog rizika. Pri sklapanju ugovora o reosiguranju, Društvo vodi računa o kvaliteti reosiguratelja, uobičajenoj reosigurateljnoj praksi i ugledu koji reosiguratelj na tržištu uživa. Procjena reosiguratelja ne ovisi samo o rejtingu reosiguratelja, već i o dugogodišnjem ugledu reosiguratelja kao i dosadašnjim poslovnim iskustvima s istim. Način na koji Društvo upravlja reosiguranjem opisan je u poglavlju C.1 Preuzeti rizik. Opis testiranja otpornosti na stres i analize osjetljivosti Društvo u sklopu procjene vlastite procjene rizika i solventnosti provodi stres testove za kreditni rizik testirajući različite scenarije mogućih gubitaka koji bi mogli proizaći od izloženosti banci, reosiguratelju ili državi te promatra utjecaj tih scenarija na vlastita sredstva, potrebni i minimalni solventni kapital te omjer solventnosti Društva. 29

32 C.4. Rizik likvidnosti Rizik likvidnosti podrazumijeva neizvjesnost da Društvo neće biti u stanju utržiti svoje investicije i drugu imovinu kako bi namirilo svoje financijske obveze po dospijeću. Rizik likvidnosti može biti podijeljen u nekoliko kategorija: poznate i očekivane novčane tokove - rizik nemogućnosti uravnoteženja kratkoročnih platežnih mogućnosti s kratkoročnim obvezama; šokovi osigurateljnih šteta - rizik da se moraju ispuniti dodatne isplate preko i više od očekivanih razina kao rezultat jedne ili više šokova osigurateljnih šteta. Kvantitativne informacije, izloženost riziku i značajne koncentracije rizika Rizik likvidnosti nije modeliran standardnom formulom Solventnosti II. Međutim, Društvo ga procjenjuje drugim kvantitativnim pokazateljima: omjerom likvidnosti. Na dan 31. prosinca 2017., omjer likvidnosti Društva bio je 526,3 ( : 621,0). Smanjenje u je posljedica većeg iznosa dospjelih obveza na kraju godine, međutim smanjenje nije značajno jer je koeficijent likvidnosti Društva i dalje vrlo visok. Društvo nije identificiralo rizik koncentracije za rizik likvidnosti. Tehnike smanjenja rizika Prilikom identifikacije rizika likvidnosti, u obzir se uzima rizik da Društvo bude nelikvidno kao i rizik previsoke likvidnosti. Društvo upravlja rizikom likvidnosti na način da odabire odgovarajuću imovinu koja je visoko likvidna. Također, implementirani su kriteriji likvidnosti kako bi se osiguralo: ispunjenje poznatih i očekivanih plaćanja u bilo kojem trenutku upravljanje fluktuacijama u isplatama šteta uzrokovanim nekim šok scenarijem/događajem. Osnovna načela koja Društvo pri tom primjenjuje su: pravovremenost u osiguranju važnih informacija za odlučivanje; održavanje primjerene razine likvidnosti na dnevnoj bazi, uključujući i onu koju je osigurana kroz zaštitu u obliku visokolikvidne imovine odnosno imovine koja se može brzo zamijeniti za novac ili novčani ekvivalent; konzervativan pristup procjeni priljeva i odljeva, pogotovo za stavke za koje nije utvrđena ugovorena ročnost; praćenje strukture ulaganja u pogledu sigurnosti i utrživosti imovine te uz primjenu načela raznovrsnosti i disperzije ulaganja; identifikacija i mjerenje punog opsega rizika likvidnosti, uključujući i druge potencijalne rizike uzrokovane istim; potreba snažnog i operativnog plana financiranja u slučaju nepredviđenih događaja kao i povećanja planiranog opsega poslovanja koji zahtijevaju dodatne izvore financiranja. Društvo na dnevnoj razini prati razinu likvidnosti i dostatnost novca i novčanih ekvivalenata kao i financijske imovine za pokriće dospjelih obveza, a nekoliko puta godišnje se rade detaljni novčani tokovi i planovi likvidnosti za period od 1 do 3 godine. Opis testiranja otpornosti na stres i analize osjetljivosti S ciljem testiranja utjecaja stresnih okolnosti na koeficijent likvidnosti Društva, provodi se simulacija priljeva i odljeva na račun Društva u određenom vremenskom roku. Prilikom provođenja stresnog scenarija uzima se u obzir mogućnost smanjenja priljeva od premija te mogućnost povećanja odljeva po štetama ili povećanja obveza prema dobavljačima, a s ciljem procjene utjecaja na ukupnu likvidnost Društva. Provedeni strest testovi pokazuju da Društvo ima zadovoljavajuću razinu likvidnosti te da bi u stresnim uvjetima bilo sposobno ispunjavati svoje obveze. Ukupni iznos očekivane dobiti koja je uključena u buduće premije izračunate na iznosi ,54 kuna, a izračunata je u skladu s čl st. 2. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2015/35. 30

33 C.5. Operativni rizik Društvo je izloženo operativnom riziku kroz svakodnevno poslovanje. Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje uslijed neadekvatnih, pogrešnih ili neuspješnih unutarnjih poslovnih procesa, ljudskih pogrešaka, pogrešaka sustava, vanjskih događaja. Obuhvaća i pravni rizik, rizik ugleda te globalne rizike. Operativni rizici su često uzrok pojave ostalih vrsta rizika, posebno reputacijskih. Kvantitativne informacije, izloženost riziku i značajne koncentracije rizika Društvo računa operativni rizik koristeći Standardnu formulu. Analiza kvantitativnih izvora rizika/rizičnog kapitala pokazuje da volumen premija najviše doprinose rizičnom kapitalu (100%), budući da da u formuli za izračun operativnog rizika daju najveći doprinos. Kapitalni zahtjev za operativni rizik detaljnije je prikazan u poglavlju E.2. Društvo nije identificiralo rizik koncentracije za operativni rizik. Tehnike smanjenja rizika Strategija Društva je izbjegavanje operativnih rizika koliko je to moguće, a odgovarajući okviri uspostavljeni su kako bi se omogućilo identificiranje, upravljanje i izbjegavanje ovih rizika. Tri glavne sastavnice čine okvir upravljanja operativnim rizicima, i to su: sustav unutarnjih kontrola, analiza scenarija te upravljanje sigurnosti i kontinuitetom poslovanja. Sustav unutarnjih kontrola uspostavlja okvir i jamči da postoje i da su u primjeni pravilnici za upravljanje operativnim rizicima s kojima se Društvo susreće u svakodnevnom poslovanju, osigurava adekvatnu kvalitetu podataka, provjeru usklađenosti itd. Rizici koji se prate ovim sustavom su uglavnom rizici velike učestalosti, ali manjih gubitaka. Sustav unutarnjih kontrola osigurava da su svi značajni operativni rizici i pripadne kontrole identificirane, procijenjene te da se njima adekvatno upravlja. Sustav unutarnjih kontrola redovito se pregledava, najmanje jednom godišnje pregledavaju se interni akti koji definiraju procese i okvir sustava unutarnjih kontrola, a Društvo izrađuje godišnje izvješće o rezultatima sustava unutarnjih kontrola. Sustav unutarnjih kontrola detaljnije je opisan u dijelu B.4. Upravljanjem sigurnosti i kontinuitetom poslovanja Društvo je uspostavilo okvir koji omogućava dodatnu zaštitu ljudi, informacija, materijalne imovine, dostupnosti i kontinuiteta poslovnih procesa. Interni akti kojima je definiran redovito se pregledavaju. Unutar ovog okvira su npr. plan kontinuiteta poslovanja, plan spašavanja i evakuacije, plan oporavka informatičkog sustava, zaštita podataka. Analiza scenarija je metodologija za strukturnu analizu operativnih rizika s malom učestalosti i velikim gubicima. Glavni naglasak je na gubitke koji se još nisu dogodili, ali su mogući ili na gubitke koji su se već dogodili, ali su imali daleko manji utjecaj nego su to mogli imati. Rezultati analize scenarija nalaze se u godišnjem izvješću o vlastitoj procjeni rizika i solventnosti. Opis testiranja otpornosti na stres i analize osjetljivosti Društvo provodi analizu scenarija te tako upotpunjuje analizu operativnih rizika provedenu pomoću standardne formule. Analiza scenarija uključuje 6 različitih kategorija scenarija: unutarnja/vanjska prijevara; događaji vezani uz poslove osiguranja; usklađenost i ostala regulatorna pitanja; prirodne katastrofe/katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem; IT te ostali rizici unutar poslovnih procesa. Pritom su se promatrale kontrole koje Društvo ima kako bi upravljalo mogućim rizicima. Kontrole su procijenjene kao zadovoljavajuće. 31

34 C.6. Ostali značajni rizici Strateški rizik Strateški rizik ili rizik poslovnog okruženja rezultira gubitkom zbog provođenja loše strategije i loših poslovnih odluka ili nemogućnosti prilagodbe promjenama u okruženju. Strateški rizici odnose se najviše na postojeće i nove potencijale zarade, i zajedno s nekim drugim rizicima mogu imati značajan utjecaj na ostvarivanje poslovnih ciljeva i mogu dovesti do značajnog smanjenja vrijednosti Društva. Društvo upravlja strateškim rizikom kroz slijedeći okvir: Definiranu poslovnu strategiju i poslovni model, Definiranje i izradu financijskih planova, Planiranje i upravljanje kapitalom. Definiranje strategije rizika, politike upravljanja rizicima i analizom profila rizičnosti. Vlastitom procjenom rizika i solventnosti, koja se provodi najmanje jednom godišnje, obuhvaćeni su procesi u području upravljanja rizicima, poslovne strategije/planiranja te planiranja i upravljanja kapitalom. O strateškim odlukama raspravlja se na redovitim sastancima Uprave, sastancima Odbora za rizike te sastancima Nadzornog odbora. Sve važne odluke donosi Uprava Društva, dok se u donošenje strateških odluka uključuju po potrebi i nositelji ključnih funkcija i rukovoditelji organizacijskih jedinica. Reputacijski rizik Reputacijski rizik ili rizik ugleda proizlazi iz mogućeg negativnog utjecaja na ugled kao posljedica negativnog publiciteta o poslovnim praksama, bile one točne ili ne, uzrokujući gubitak povjerenja u integritet Društva. Reputacijski rizici mogu biti rezultat nekih drugih rizika (npr. operativnih, strateških ili koncentracijskih) i/ili mogu nastati povezivanjem drugih rizika. Stoga se upravljanje reputacijskim rizicima indirektno provodi kroz kontrolu i upravljanje ostalim vrstama rizika. Reputacijski rizici su teško kvantitativno mjerljivi, međutim postupci za njihovo identificiranje i upravljanje implementirani su unutar cijelog Društva. Redovita komunikacija i razmjena informacija između rukovoditelja organizacijskih jedinica te organzacijske jedinice zadužene za pravne poslove omogućava praćenje i analizu pritužbi klijenata i ugovaratelja osiguranja. Funkcija praćenja usklađenosti izvještava Upravu Društva i funkciju upravljanja rizicima u sklopu redovitog izvještavanja. Dodatno, funkcija praćenja usklađenosti informira ostale ključne funkcije u sklopu Odbora za upravljanje. Unutar okvira unutarnjih kontrola procjenjuje se utjecaj rizika na reputaciju Društva pri čemu su za rizik su implementirane ključne kontrole za upravljanje tim rizikom, a po potrebi se provode mjere ovladavanja tim rizikom u slučaju da prelaze definirane tolerancije. Trenutno, koliko je Društvu poznato, ne postoje značajniji reputacijski problemi. Društvo je izloženo potencijalnom reputacijskom riziku ERGO i Munich Re kao dio velike grupacije. ERGO Grupa i Munich Re smatraju reputaciju jednom od najvažnijih komponenti poslovnog modela. Stoga se i ovi rizici smatraju vrlo važnim i redovito se prate. Kvantitativni podaci Društvo gore navedene rizike ne procjenjuje kvantitativno. C.7. Sve ostale informacije Sve odgovarajuće informacije za poglavlje C. Rizični profil mogu se naći u prethodnim odlomcima. Društvo nema izloženost koja proizlazi iz izvanbilančnih pozicija te ne prenosi svoje rizike na subjekte posebne namjene kako su definirani u Direktivi 2009/138/EZ. Za godinu izvještavanja, Društvo nema drugih materijalnih informacija za objaviti. 32

35 D. Vrednovanje za potrebe solventnosti Vrednovanje imovine i obveza obavlja se u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima (u nastavku teksta: MRS ) kako ih je prihvatila Europska komisija. Budući da je u okviru Solventnosti II osnovni pristup vrednovanja imovine i obveza na ekonomskoj osnovi, Društvo sukladno Direktivi koristi vrednovanje po fer vrijednosti. Glavne kategorije imovine prema sustavu vrednovanja iz Solventnosti II jesu državne obveznice, materijalna imovina i ostala imovina (uključuje najvećim dijelom potraživanja i udio reosiguranja u tehničkim pričuvama). Najznačajnije stavke obveza jesu tehničke pričuve. U strukturi vlastitih sredstava dominiraju upisani kapital i ostale rezerve. Glavni učinak u dijelu vrednovanja imovine i obveza u skladu sa zahtjevima prema Solventnosti II očituje se u većem padu vrijednosti ukupne imovine (za 12,1 milijuna kuna), dok je vrijednosti ukupnih obveza pala za 5,8 milijuna kuna a kao rezultat manjih vrijednosti tehničkih pričuva. Navedeno je posljedično rezultiralo smanjenjem vlastitih sredstava. D.1. Imovina U okviru Solventnosti II, imovina se vrednuje po iznosu za koji bi se mogla razmijeniti između dobro obaviještenih voljnih strana u transakciji po tržišnim uvjetima odnosno uporabom ponuđenih tržišnih cijena na aktivnim tržištima za tu istu imovinu. Ako uporaba ponuđenih tržišnih cijena na aktivnim tržištima za tu istu imovinu nije moguća, Društvo vrednuje imovinu uporabom navedenih tržišnih cijena na aktivnim tržištima za sličnu imovinu, uz usklađivanje kako bi se odrazile razlike. Za razliku od vrednovanja po Solventnosti II, imovina prikazana u financijskim izvještajima Društva može se različito vrednovati, ovisno o tome kako je klasificirana. Naši interni procesi su usmjereni na što točnije utvrđivanje vrijednosti imovine uzimajući u obzir sve relevantne informacije, a na temelju najboljih saznanja rukovodstva o stavkama na datum izvještavanja. Međutim, zbog same naravi pojedine imovine koje se temelji na procjenama, tijekom vremena su moguće određene promjene uzimajući u obzir nova saznanja. Tablica u nastavku obuhvaća podatke o imovini koja se izvještava putem Predloška za godišnje i kvantitativno izvještavanje (QRT) S , odnosno usporedbu imovine vrednovane u okviru Solventnosti II te one u financijskim izvještajima Društva. Osim razlike u vrednovanju, pojedine pozicije se dodatno razlikuju zbog strukture bilance prema Solventnosti II i one prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: MSFI ) zbog čega usporedba svih pozicija bilance nije posve moguća. 33

36 Sljedeća tablica prikazuje usporedbu vrijednosti imovine prema Solventnosti II i financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca godine: Solventnost II MSFI u '000 kn vrijednost vrijednost Razlika Razgraničeni troškovi pribave (5.505) Nematerijalna imovina 38 (38) Nekretnine, postrojenja i oprema za vlastitu upotrebu Ulaganja (osim imovine koja se drži za ugovore povezane s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima) Obveznice Državne obveznice Subjekti za zajednička ulaganja Depoziti osim novčanih ekvivalenata Krediti i hipoteke Krediti i hipoteke pojedincima Iznosi koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju (1.665) Depoziti kod cedenata Potraživanja od osiguranja i posrednika (4.921) Potraživanja od reosiguranja (275) Potraživanja (od kupaca, ne od osiguranja) Novac i novčani ekvivalenti Ukupna imovina (12.130) U nastavku je dan prikaz promjene u vrijednosti imovine prema Solventnosti II na dan 31. prosinca i 31. prosinca godine: u '000 kn Promjena Razgraničeni troškovi pribave - Nematerijalna imovina - Nekretnine, postrojenja i oprema za vlastitu upotrebu (484) Ulaganja (osim imovine koja se drži za ugovore povezane s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima) Obveznice Državne obveznice Subjekti za zajednička ulaganja (1.482) Depoziti osim novčanih ekvivalenata Krediti i hipoteke 1 55 (54) Krediti i hipoteke pojedincima 1 55 (54) Iznosi koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju (1.877) Depoziti kod cedenata Potraživanja od osiguranja i posrednika Potraživanja od reosiguranja Potraživanja (od kupaca, ne od osiguranja) Novac i novčani ekvivalenti (1.842) Ukupna imovina

37 U nastavku je dan pregled materijalnih stavki imovine na dan 31. prosinca godine uz objašnjenje razlika u vrednovanju imovine prema Solventnosti II i one vrednovane prema MSFI-u. D.1.1 Nematerijalna imovina Solventnost II MSFI u '000 kn vrijednost vrijednost Razlika Razgraničeni troškovi pribave (5.505) Ostala nematerijalna imovina - 38 (38) Ukupno (5.543) U financijskim izvještajima Društvo se za priznavanje i evidentiranje razgraničenih troškova pribave držalo Smjernica koje je objavio Odbor za financijsko računovodstvene standarde Sjedinjenih Američkih Država (FASB) - Izmjene računovodstvenog standarda Računovodstvo troškova pribave i obnove ugovora o osiguranju. Navedene smjernice pobliže definiraju troškove pribave kao i njihovo razgraničavanje te priznavanje u imovini Društva. U razgraničene troškove pribave uključeni su samo troškovi provizija. Razgraničeni troškovi pribave se izračunavaju pro rata metodom u skladu s izračunom prijenosne premije na datum izvještavanja za svaki pojedinačni ugovor o osiguranju. Nadoknadivi iznos odgođenih troškova pribave procjenjuje se na svaki datum izvještavanja kao dio testa adekvatnosti obveza ( LAT ). Za razliku od vrednovanja prema MSFI-u, u okviru Solventnosti II, Društvo razgraničene troškove pribave vrednuje kao da su bez vrijednosti, međutim isti se uzimaju u obzir kod vrednovanja tehničkih pričuva. Ostala nematerijalna imovina kupljena od strane Društva, koja ima konačni vijek upotrebe, iskazuje se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti, dok se naknadni troškovi kapitaliziraju samo ako povećavaju buduće ekonomske koristi od imovine na koju se odnose. Svi ostali troškovi priznaju se kroz dobit ili gubitak kako nastaju. Amortizacija se priznaje kroz dobit ili gubitak linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe nematerijalne imovine od dana kada je raspoloživa za upotrebu. Imovina u pripremi se ne amortizira. Ostala nematerijalna imovina se u okviru Solventnosti II priznaje samo ako se nematerijalna imovina može zasebno prodati te Društvo može dokazati postojanje vrijednosti za istu ili sličnu imovinu te sukladno tome u okviru Solventnosti II Društvo vrednuje ostalu nematerijalnu imovinu kao da je bez vrijednosti. 35

38 D.1.2 Financijska imovina u '000 kn Solventnost II vrijednost MSFI vrijednost Razlika Financijska imovina raspoloživa za prodaju Državne obveznice Otvoreni investicijski fondovi Zajmovi i potraživanja Ukupno Sukladno MRS-u 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje Društvo raspoređuje svoje financijske instrumente u sljedeće kategorije: financijska imovina i obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, zajmovi i potraživanja, financijska imovina raspoloživa za prodaju i ostale financijske obveze. Financijska imovina raspoloživa za prodaju je nederivativna financijska imovina koja je raspoređena u ovu kategoriju ili nije raspoređena niti u jednu drugu kategoriju. Financijska imovina raspoređena kao raspoloživa za prodaju namjerava se držati na neodređeno vrijeme, ali se može prodati u svrhu održavanja likvidnosti ili u slučaju promjene kamatnih stopa, tečajeva ili cijena vlasničkih instrumenata. Nakon početnog priznavanja, Društvo vrednuje financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po njihovoj tekućoj fer vrijednosti, bez umanjenja za troškove prodaje. Dobici i gubici proizašli od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Fer vrijednost utvrđuje se kao cijena koja se može ostvariti prodajom imovine ili platiti za prijenos obveze u redovnoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja, ili u njihovom nedostatku, cijena koja se može ostvariti na najpovoljnijem tržištu na kojem Društvo ima pristup na datum mjerenja. Fer vrijednost obveze također odražava njezin rizik neizvršenja. Ukoliko je dostupna, Društvo mjeri fer vrijednost instrumenta koristeći kotiranu tržišnu cijenu tog instrumenta na aktivnom tržištu. Sukladno regulativi Agencije koriste se slijedeće cijene: za domaće dužničke vrijednosne papire koristi se prosječna vagana cijena trgovanja za investicijske fondove koristi se cijena udjela službeno kotirana i objavljena od strane društva za upravljanje koje upravlja pripadnim fondom. Tržište se smatra aktivnim ukoliko se transakcije vezane za imovinu ili obveze obavljaju dovoljno učestalo i u dovoljnom volumenu koji bi omogućio stalne informacije o cijenama. Ukoliko kotirana cijena na aktivnom tržištu nije dostupna, Društvo koristi tehnike vrednovanja koje maksimiziraju korištenje relevantnih vidljivih ulaznih podataka te minimiziraju korištenje ulaznih podataka koji nisu vidljivi. Financijska imovina raspoloživa za prodaju koju Društvo posjeduje na dan 31. prosinca godine uključuje državne obveznice s fiksnim prinosom te ulaganja u otvorene investicijske fondove. Budući da se u okviru Solventnosti II financijska imovina raspoloživa za prodaju vrednuje po istom principu kao i po MSFI-u, nema materijalnih kvantitativnih i kvalitativnih razlika u načinu vrednovanja. U odnosu na prethodnu godinu, financijska imovina raspoloživa za prodaju porasla je za 31% a kao posljedica rasta portfelja Društva odnosno rasta poslovanja i sklapanja novih ugovora o osiguranju. Zajmovi i potraživanja uključuju depozit u banci čija je knjigovodstvena vrijednost na dan 31. prosinca godine iznosila tisuća kuna, te zajam fizičkoj osobi čija je knjigovodstvena vrijednost na dan 31. prosinca godine iznosila 1 tisuću kuna. 36

39 D.1.3 Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama u '000 kn Solventnost II MSFI vrijednost vrijednost Razlika Udio reosiguranja u pričuvi prijenosne premije (1.435) 223 (1.658) Udio reosiguranja u pričuvi šteta (7) Ukupno (1.665) Imovina iz poslova reosiguranja uključuje iznose potraživanja od društava za reosiguranje za cedirane obveze iz osiguranja te predstavlja očekivane buduće štete koje će se naplatiti od reosiguravatelja Društva te udio reosiguranja u prijenosnoj premiji. U okviru Solventnosti II, potraživanja iz reosiguranja se mjere po fer vrijednosti, no ne uzimaju se u obzir specifični zahtjevi kao što je to slučaj kod financijske imovine. Razlika od tisuća kuna odnosi se na razlike u vrednovanju tehničkih pričuva zbog čega se mijenja i udio reosiguranja. Za detalje o vrednovanju udjela reosiguranja u tehničkim prićuvama molimo pogledati u dijelu D.2. Tehničke pričuve. D.1.4 Potraživanja iz poslova osiguranja i ostala potraživanja u '000 kn Solventnost II MSFI vrijednost vrijednost Razlika Potraživanja iz ugovora o osiguranju (4.921) Potraživanja iz poslova reosiguranja (275) Ostala potraživanja Ukupno (5.196) U financijskim izvještajima Društva, potraživanja od osiguranika i ostala potraživanja inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno vode po amortiziranom trošku smanjenom za umanjenje vrijednosti. Također, potraživanja iz poslova osiguranja računovodstveno se vode u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 4: Ugovori o osiguranju ( MSFI 4 ). Potraživanja iz osiguranja uključuju potraživanja koje proizlaze iz ugovora o osiguranju i reosiguranju koje je Društvo sklopilo. Prema Solventnosti II principu Društvo vrednuje potraživanja po fer vrijednosti, no ne uzimaju se u obzir specifični zahtjevi kao što je to slučaj kod financijske imovine. Potraživanja iz ugovora o osiguranju Razlika od 5 milijuna kuna kod Potraživanja iz ugovora o osiguranju prvenstveno proizlazi iz toga što se u vrednovanju po Solventnosti II u bilanci iskazuju samo potraživanja za dospjelu premiju dok su potraživanja za nedospjelu premiju iskazana izdvojeno kroz premijsku pričuvu. Također uzima se u obzir i vremenska vrijednost novca te izračun prilagodbe za neispunjenje obveza. Solventnost II vrijednost na dan 31. prosinca veća je za 26% u odnosu na 31. prosinca godine a kao rezultat rasta poslovanja, osobito u vrsti osiguranja 10. Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. Potraživanja iz poslova reosiguranja Potraživanja iz poslova reosiguranja su jednako vrednovana i prema Solventnosti II i u financijskim izvještajima Društva prema MSFI-jevima. Razlika od približno 275 tisuće kuna proizlazi iz toga što je u bilanci prema Solventnosti II depozit kod reosiguratelja D.A.S. Rechtsschutz AG Wien iskazan na izdvojenoj poziciji dok je u financijskim izvještajima Društva on iskazan u okviru Potraživanja iz poslova reosiguranja. Također uzima se u obzir i vremenska vrijednost novca te izračun prilagodbe za neispunjenje obveza. Ostala potraživanja Ostala potraživanja su jednako vrednovana i prema Solventnosti II i u financijskim izvještajima Društva prema MSFI-jevima. 37

40 D.1.5 Oprema Solventnost II MSFI u '000 kn vrijednost vrijednost Razlika Hardware Oprema i namještaj Ulaganja u tuđa sredstva u razdoblju najma Ukupno U financijskim izvještajima Društva, a sukladno MSR-u 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti, dok se naknadni troškovi priznaju u knjigovodstveni iznos imovine ili kao zasebna stavka imovine samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane s imovinom pritjecati u Društvo i ako se trošak nabave može pouzdano izmjeriti. Svi ostali popravci i održavanje predstavljaju trošak u dobiti ili gubitku u razdoblju u kojem su nastali. Amortizacija se priznaje kroz dobit ili gubitak linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe pojedinih dijelova opreme. Imovina u pripremi se ne amortizira. U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa. Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se i ukoliko je potrebno, prepravljaju na datum izvještavanja. Dobici i gubici kod otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i neto knjigovodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u dobit ili gubitak. U okviru Solventnosti II oprema i namještaj bi se trebali vrednovati po fer vrijednosti međutim, zbog pojednostavljenja, mjeri se po istom principu kao i u financijskim izvještajima Društva te sukladno tome nema kvantitativnih i kvalitativnih razlika između vrijednosti opreme prema MSFI-u te Solventnosti II. 38

41 D.2. Tehničke pričuve Tehničke pričuve sastoje se od najbolje procjene i dodatka za rizik. Prikaz iznosa tehničkih pričuva na dan 31. prosinca 2017.: Linija poslovanja (u tisućama kuna) Najbolja procjena Dodatak za rizik Tehnička pričuva Iznosi koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju '000 kn Osiguranje zaštite prihoda Osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila (597) Ostala osiguranja motornih vozila Osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine Ostala osiguranja od odgovornosti (29) Kreditno osiguranje i osiguranje jamstava Osiguranje troškova pravne zaštite (16) Osiguranje pomoći (asistencija) Osiguranje raznih financijskih gubitaka Ostala životna osiguranja Ukupno Usporedbe radi, prikaz iznosa tehničkih pričuva na dan 31. prosinca je kako slijedi: Linija poslovanja (u tisućama kuna) Najbolja procjena Dodatak za rizik Tehnička pričuva Iznosi koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju '000 kn Osiguranje zaštite prihoda Osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila Ostala osiguranja motornih vozila Osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine Ostala osiguranja od odgovornosti Kreditno osiguranje i osiguranje jamstava Osiguranje troškova pravne zaštite Osiguranje pomoći (asistencija) Osiguranje raznih financijskih gubitaka (1) Ostala životna osiguranja Ukupno Povećanje iznosa tehničkih pričuva posljedica je porasta portfelja Društva u godini. Prikaz tehničkih pričuva po linijama poslovanja nalazi se u kvantitativnom obrascu izvještavanja Tehničke pričuve za životno i SLT zdravstveno osiguranje te u kvantitativnom obrascu izvještavanja Tehničke pričuve za neživotno osiguranje. 39

42 Segmentacija Društvo u izračunima segmentira svoje obveze iz ugovora o osiguranju u sljedeće homogene grupe rizika: - Osiguranje zaštite prihoda - Osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila - Ostala osiguranja motornih vozila - Osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine - Ostala osiguranja od odgovornosti - Kreditno osiguranje i osiguranje jamstava - Osiguranje troškova pravne zaštite - Osiguranje pomoći (asistencija) - Osiguranje raznih financijskih gubitaka - Ostala životna osiguranja. Ako ugovor o osiguranju obuhvaća rizike iz različitih vrsta osiguranja, razdvajanje obveza nije potrebno ako je samo jedan od rizika obuhvaćenih ugovorom materijalan. U tom slučaju, obveze povezane s ugovorom su segmentirane u skladu s glavnim pokretačem rizika. Unutar homogene grupe rizika Ostala životna osiguranja Društvo vrednuje obveze iz produkata Osiguranja (ne)sposobnosti vraćanja kredita obzirom da su preuzeti rizici po svojoj prirodi rizici životnog osiguranja. Ograničenja ugovora Društvo ugovore vrednovane prema principima neživotnih osiguranja tretira u izračunu tehničkih pričuva na način da je granica ugovora manja ili jednaka 1. EIOPA dokument Smjernice o ograničenjima ugovora detaljnije propisuju primjenu ograničenja ugovora o osiguranju u svrhu utvrđivanja ograničenja između postojeće i buduće djelatnosti. Donja tablica prikazuje razloge, a po vrstama osiguranja, zbog kojih Društvo tretira ugovore na gore navedeni način. Klasifikacija ugovora iz dolje navedenih vrsta osiguranja u vrste osiguranja (linije poslovanja) prema Solventnosti II provodi se uzimajući u obzir prirodu rizika koji se vrednuje. Najbolja procjena i dodatak za rizik Najbolja procjena je jednaka očekivanoj sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova koja uzima u obzir vremensku vrijednost novca koju predstavlja očekivana sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova, upotrebljavajući relevantnu vremensku strukturu bezrizičnih kamatnih stopa. Projekcija novčanog toka koja se upotrebljava u izračunu najbolje procjene uzima u obzir sve novčane priljeve i odljeve koji proizlaze iz obveza iz ugovora o osiguranju odnosno ugovora o reosiguranju tijekom njihovog trajanja. Odljevi se sastoje od naknada (isplata po nastanku osiguranog slučaja) i troškova, a priljevi od prihoda (uplata premija). Najbolja procjena za neživotno osiguranje računa se zasebno za pričuve premije i pričuve za neisplaćene odštetne zahtjeve. Pričuva premije odnosi se na buduće događaje potraživanja koje pokrivaju obveze za osiguranje. Projekcije novčanih tokova za izračun pričuve premije uključuju naknade, troškove i premije u vezi s tim događajima. Pričuva za neisplaćene odštetne zahtjeve odnosi se na događaje potraživanja koji su se već dogodili, neovisno o tome jesu li potraživanja koja proizlaze iz tih događaja prijavljena ili ne. Projekcije novčanih tokova za izračun pričuve za neisplaćene odštetne zahtjeve uključuju naknade i troškove. 40