Hrvatski turizam u brojkama 2010 Broj 03.indd

Транскрипт

1 hrvatski turizam u brojkama croatian tourism in numbers VOL 4. broj VOL 4. issue 3/2010. ISSN

2 hrvatski turizam u brojkama/ broj/ 3 /2010 croatian tourism in numbers issue Sadržaj/ Content A. TURISTIČKA POTRAŽNJA A. TOURIST DEMAND A1. Potražnja prema emitivnim zemljama A1. Tourist demand by generating countries A2. Potražnja prema vrstama smještaja A2. Tourist demand by type of accommodation A3. Potražnja prema turističkim područjima A3. Tourist demand by tourism region B. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B. ACCOMMODATION CAPACITIES B1. Struktura smještajnih kapaciteta B1. Market share of accommodation facilities B2. Iskorištenost smještajnih objekata prema turističkim regijama B2. Occupancy rate of accommodation facilities by tourism regions C. TURISTIČKA AKTIVNOST DOMAĆEG STANOVNIŠTVA U C. TOURIST ACTIVITY OF CROATIAN POPULATION IN C1. Privatna višednevna putovanja prema regiji stalnog boravka C1. Private overnight trips by regions of permanent residence C2. Motivi višednevnih privatnih putovanja C2. Motives of private overnight trips C3. Način organizacije privatnih višednevnih putovanja C3. Trip organization of private overnight trips C4. Odredišta privatnih višednevnih putovanja C4. Travel destination of private overnight trips D. IZDACI NA VIŠEDNEVNIM PRIVATNIM I POSLOVNIM PUTOVANJIMA D. EXPENDITURES ON PRIVATE AND BUSINESS TRIPS D1. Prosječan broj noćenja i prosječni izdaci na višednevnim privatnim putovanjima D1. Average expenditure per private overnight trip D2. Prosječan broj noćenja i prosječni izdaci na višednevnim poslovnim putovanjima D2. Average expenditure per business overnight trip E. TURISTIČKA POTROŠNJA E. TOURIST EXPENDITURE E1. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske E1. Credit and debit from travel and tourism in Croatian balance of payments 2

3 hrvatski turizam u brojkama broj 3 /2010 Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijama Hrvatske (A), smještajnim kapacitetima (B), obilježjima višednevnih putovanja građana Hrvatske u domaće i inozemne destinacije (C), potrošnji na takvim putovanjima (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E). Publikacija je, prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu, a žele poznavati osnovne činjenice. Jednako tako, publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja. Izvori podataka: - Institut za turizam BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu, Institut za turizam; Turistička aktivn ost domaćeg stanovništva u godini, Institut za turizam, DZS - Državni zavod za statistiku - Hrvatska narodna banka Bilten 165; Impresum: Izdaje: Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, Hrvatska, Za izdavača: Sanda Čorak Urednice: Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandić Lektor: Danijela Unić Dizajn: Goran Curl Grafički prijelom: Zoran Petrović Zagreb, croatian tourism in numbers issue 3 /2010. Croatian tourism in numbers is a quarterly publication issued by the Institute for Tourism, that in this issue focuses on a number of key indicators related to: tourist arrivals and nights in tourist regions of Croatia (A), accommodations facilities (B), selected characteristics of trips of Croatian citizens (C), expenditures on such trips (D) and credit and debit from travel in balance of payments of Croatia (E). The publication is primarily conceived for those not focused on tourism, but who want to know the basic facts. Also, the publication can be a starting point for further research. Sources: - Institute for Tourism BIST System of Business Intelligence in Tourism, Institute for Tourism; Tourist Activity of Population of Republic of Croatia in 2009, Institute for Tourism, DZS Central Bureau of Statistics of Republic of Croatia - Croatian National Bank - Bulletin 165, Impressum: Publisher: Institute for Tourism, Vrhovec 5, Zagreb, Croatia For publisher: Sanda Čorak Editors: Blaženka Vrdoljak-Šalamon and Petra Gatti Consulting editor: Neven Ivandić Proofreading (Croatian): Danijela Unić Design: Goran Curl Graphical layout: Zoran Petrović Zagreb,

4 A. TURISTIČKA POTRAŽNJA/ TOURIST DEMAND A1. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA A1. TOURIST DEMAND BY GENERATING COUNTRIES Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u razdoblju I.-VIII / Demand structure by generating markets, I-VIII 2010 Noćenja (u 000)/ Tourist nights (in 000) Udio u ukupnim noćenjima (u %)/ Share in total tourist nights (in %) Stopa promjene I.-VIII / I.-VIII / Rate of change I-VIII 2010/I-VIII 2009 Prosječna duljina boravka/ Average length of stay Njemačka/ Germany ,0 2,3 7,5 Slovenija/ Slovenia ,2 7,0 6,0 Italija/ Italy ,0-3,5 4,9 Češka/ Czech Republik ,7 6,3 6,8 Austrija/ Austria ,5 5,0 5,6 Poljska/ Poland ,3 8,1 6,5 Nizozemska/ Netherlands ,3-7,7 8,2 Slovačka/ Slovakia ,1 6,2 6,7 Mađarska/ Hungary ,0 0,9 5,5 Francuska/ France ,6-2,1 3,9 Prvih 10/ Top 10 countries ,7 2,7 6,2 Ostali strani/ Other foreign countries ,1 8,0 4,4 Ukupno strani/ Total foreign countries ,8 3,6 5,7 Domaći/ Domestic ,2-6,0 4,0 Sveukupno/ Total ,0 2,7 5,5 Napomena: Noćenja u lukama nautičkog turizma nisu uključena u podatke za i Note: Tourist nights in nautical ports are not included in data for 2009 and 2010 Izvješće: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; U razdoblju od siječnja do kolovoza godine zabilježeno je oko 48 milijuna noćenja, što je 2,7% više nego u istom razdoblju godine. Najznačajnija emitivna tržišta generirala su ukupno 74% ostvarenih noćenja, pri čemu su najveći broj noćenja ostvarili Nijemci (19%), Slovenci (11%) te Talijani (9%). Među deset najvažnijih tržišta, u prvih osam mjeseci zabilježen je pad u broju noćenja kod gostiju iz: Nizozemske (-8%), Hrvatske (-6%), Italije (-4%) i Francuske (-2%). Najveći rast noćenja bilježe gosti iz Poljske (8%), Slovenije (7%) i Slovačke (6%) i Češke (6%). Prosječna duljina boravka gostiju iz deset najvažnijih emitivnih zemalja iznosila je 6 dana. Najveću prosječnu duljinu boravka od oko 8 noćenja ostvarili su turisti iz Nizozemske, a najkraće su boravili Francuzi i domaći gosti (prosječno 4 dana). A2. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA A2. TOURIST DEMAND BY TYPE OF ACCOMMODATION U glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) godine ostvareno je nešto više od 36 milijuna noćenja što je skoro 5% više nego u sezoni i 75% ukupnih noćenja ostvarenih u prvih osam mjeseci. U tom osmomjesečnom razdoblju najveći broj noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (37%) i kampovima (26%), dok se udio hotelskih noćenja kreće oko 23%. Struktura noćenja u glavnoj sezoni pokazuje druge odnose: udio privatnog smještaja je veći za 6 postotnih poena i iznosi 43% dok se udio hotela smanjio za 6 postotnih poena pa iznosi 17%. U svim smještajnim kapacitetima, ne računajući rezidualnu grupu Ostalo, zabilježen je rast broja noćenja u glavnoj sezoni u odnosu na sezonu Natprosječan rast ostvaren je u apartmanskom smještaju (13%) i hotelima (9%). 4

5 Noćenja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u razdoblju I.-VIII / Tourist nights by main type of accommodation, I-VIII 2010 Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Tourist resorts Apartmanski smještaj/ Apartments Kampovi/ Camping sites Privatni smještaj/ Private accommodation facilities Noćenja (u 000)/ Tourist nights (in 000) Ostalo/ Other facilities Ukupno/ Total I.-IV V.-VI VII.-VIII Ukupno I.-VIII/ Total I-VIII Struktura (u %)/ Structure (in %) I.-IV. 70,1 3,0 2,5 6,2 6,3 12,0 5,1 V.-VI. 37,1 6,7 4,4 26,5 18,5 6,8 19,5 VII.-VIII. 16,5 4,5 4,0 26,8 43,4 4,8 75,4 Ukupno I.-VIII./ Total I-VIII 23,3 4,8 4,0 25,7 36,6 5,6 100,0 Stopa promjene (I.-VIII. 2010/.I-VIII )/ Rate of change (I-VIII 2010/I-VIII 2009) I.-IV. -3,0 10,0-10,9-2,0-16,7-26,1-4,5 V.-VI. 2,9-8,4-6,0-2,3-13,0-35,3-3,2 VII.-VIII. 9,0 3,0 12,6 0,7 5,7-26,8 4,8 Ukupno I.-VIII./ Total I-VIII 5,1-0,2 7,0 0,1 3,3-29,0 2,7 Napomena: Noćenja u lukama nautičkog turizma nisu uključena u podatke za i 2010./ Note: Tourist nights in nautical ports are not included in data for 2009 and 2010 Izvješće: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; Report: BIST - System of business intelligence in tourism; Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia Turistička naselja: hotelsko naselje, hotelsko-apartmansko naselje, turističko naselje/ Tourist resorts: hotel resorts, hotel-apartment resorts, tourist resorts TApartmanski smještaj: apartman, apartman tip studio, aparthotel i turistički apartman/ Apartments: apartments, studio type-suites, aparthotels and tourist apartments TKampovi: kamp, kamp odmaralište, kampiralište/ Camping sites: Camping sites, small camps and quickstop camping A3. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA A3. TOURIST DEMAND BY TOURISM REGION Noćenja turista prema turističkim područjima* u razdoblju I.-VIII / Tourist nights by regions*, I-VIII 2010 Struktura Udio Stopa promjene (Ukupno regija (I.-VIII.10/ I.-VIII., u ukupnom Noćenja (u 000)/ I.-VIII.09)/ u %)/ prometu Nights (in 000) Rate of change Structure I.-VIII. (u %)/ (I-VIII 10/ (Total I-VIII, Share of I-VIII 09) in %) regions in total I-VIII I.-IV. V.-VI. VII.-VIII. I.-VIII. I.-IV. V.-VI. VII.-VIII. I.-IV. V.-VI. VII.-VIII. I.-VIII. (in %) Istra/ Istria ,6 22,3 73,1 0,8-5,7 0,3-1,1 31,6 Kvarner i gorje/ Kvarner and Gorski kotar ,1 17,9 76,9-1,3-9,2 4,0 1,1 22,6 Zadarsko područje/ Region of Zadar ,4 14,1 83,5 7,6 0,2 9,4 7,9 11,6 Šibensko područje/ Region of Šibenik ,8 15,7 81,5 7,2-0,9 11,6 9,3 6,9 Splitsko-makarsko područje/ Region of Split-Makarska ,7 17,3 80,0-11,7 1,4 7,5 5,8 16,5 Dubrovačko područje/ Region of Dubrovnik ,1 25,5 68,4-9,5 10,6 7,3 6,9 7,6 Grad Zagreb/ City of Zagreb ,9 28,9 34,2-9,7 1,1 15,8 1,0 1,5 Kontinentalna Hrvatska/ Central Croatia ,1 27,4 37,5-15,3-6,8-2,5-8,5 1,6 Hrvatska - Ukupno/ Croatia - Total ,1 19,5 75,4-4,5-3,2 4,8 2,7 100,0 Napomena: Noćenja u lukama nautičkog turizma nisu uključena u podatke za i 2010./ Note: Tourist nights in nautical ports are not included in data for 2009 and 2010 Izvješće: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; / Report: BIST - System of business intelligence in tourism; Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia *Kvarner i gorje obuhvaća Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju / *Kvarner and Gorski kotar includes County of Lika-Senj and County of Primorje-Gorski kotar *Kontinentalna Hrvatska obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zagrebačku županiju/ *Central Croatia includes County of Bjelovar-Bilogora, County of Slavonski Brod-Posavina, County of Karlovac, County of Koprivnica-Križevci, County of Krapina-Zagorje, County of Medimurje, County of Osijek-Baranja, County of Požega-Slavonia, County of Sisak-Moslavina, County of Varazdin, County of Virovitica-Podravina, County of Vukovar-Sirmium and County of Zagreb *Ostale turističke regije poklapaju se sa županijama / *Other tourist regions are the same as counties 5

6 Najveći udio u ostvarenim noćenjima u prvih osam mjeseci godine ima Istra (32%), zatim Kvarner i gorje (23%) te Splitsko-makarsko područje (17%) što zajedno čini oko 71%. Udio ostalih primorskih regija iznosi oko 26%, a Zagreba i Kontinentalne Hrvatske oko 3%. Najveći broj noćenja u cijeloj Hrvatskoj ostvaren je u razdoblju srpanj-kolovoz (75%), što ukazuje na visoku sezonalnost, koja je karakteristična za primorske regije. Najjače izražena sezonalnost uočava se u Zadarskom području, gdje se u glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) ostvari 84% svih noćenja u prvih osam mjeseci. U glavnoj sezoni najveći rast noćenja zabilježen je u Zagrebu (16%). Natprosječan rast u tom periodu ostvaren je u sve četiri južne primorske regije. U Istri su ukupna noćenja bila na razini prošlogodišnjih, a u regiji Kvarnera i Gorskog kotara zabilježen je porast od 4% što odgovara prosječnoj vrijednosti. B. SMJEŠTAJNI KAPACITETI/ ACCOMMODATION CAPACITIES B1. STRUKTURA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA B1. MARKET SHARE OF ACCOMMODATION FACILITIES Struktura smještajnih kapaciteta VIII prema broju stalnih ležajeva/ Market share of accommodation facilities VIII 2010 by number of permanent beds Kontinentalna Hrvatska/ Central Croatia Grad Zagreb/ City of Zagreb Hoteli/ Hotels Dubrovačko područje/ Region of Dubrovnik Splitsko-makarsko područje/ Region of Split-Makarska Šibensko područje/ Region of Šibenik Zadarsko područje/ Region of Zadar Kvarner i gorje/ Kvarner and Gorski kotar Istra/ Istria Broj stalnih ležajeva (u 000)/ Number of permanent beds (in 000) Turistička naselja/ Tourist resorts Apartmanski smještaj/ Apartments Kampovi/ Camping sites Privatni smještaj/ Private accommodation facilities Ostalo/ Other facilities U kolovozu u ponudi komercijalnih smještajnih kapaciteta dominirao je privatni smještaj (47%) i kampovi, koji u strukturi komercijalnih smještajnih kapaciteta imaju udio od 26%. Hotela i turističkih naselja je u ukupnoj ponudi 10%, a ostalih smještajnih kapaciteta 12%. Kampovi posebno dominiraju u ponudi Istre, gdje čine gotovo 50% ukupnih smještajnih kapaciteta. U ostalim primorskim regijama dominira privatni smještaj i njegov se udio kreće od 49% (Dubrovačko područje) do 70% (Splitsko-makarsko područje) u ukupnom komercijalno ponuđenom kapacitetu. U gradu Zagrebu i u ostalim kontinentalnim regijama najveći dio ukupne ponude čine hoteli te objekti svrstani u grupu Ostali smještajni kapaciteti. 6

7 B2. ISKORIŠTENOST SMJEŠTANIH KAPACITETA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA B2. OCCUPANCY RATE OF ACCOMMODATION FACILITIES BY TOURISM REGIONS Iskorištenost* smještajnih objekata prema turističkim područjima VII.-VIII (%)/ Occupancy rate of accommodation facilities by regions, VII-VIII 2010 (%) Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Tourist resorts Apartmanski smještaj/ Apartments Kampovi/ Camping sites Privatni smještaj/ Private accommodation facilities Ostalo/ Other facilities Ukupno/ Total Istra/ Istria 102,5 114,9 56,8 75,2 71,8 73,4 78,0 Kvarner i gorje/ Kvarner and Gorski kotar 97,2 100,0 87,6 77,3 56,2 62,2 67,7 Zadarsko područje/ Region of Zadar 98,3 90,3 78,5 67,3 74,4 59,9 74,1 Šibensko područje/ Region of Šibenik 107,6 88,8 77,7 62,4 73,8 44,4 74,6 Splitsko-makarsko područje/ Region of Split-Makarska 92,8 92,0 89,4 55,1 63,1 76,0 67,9 Dubrovačko područje/ Region of Dubrovnik 87,0 82,4 68,2 45,0 60,0 55,5 67,4 Grad Zagreb/ City of Zagreb 44,2-7,8 24,6 29,4 19,4 33,6 Kontinentalna Hrvatska/ Central Croatia 24,6 24,3 37,4 47,1 24,9 16,4 25,6 Hrvatska - Ukupno/ Croatia - Total 89,4 101,6 66,8 71,6 64,7 55,6 70,4 *Odgovara bruto iskorištenosti (računa se na ukupan broj postelja i ukupan broj dana u mjesecu za objekte koji su radili barem jedan dan u mjesecu)/ *Gross occupancy (calculated with total number of beds and total number of days in a month for the facilities opened at least one day in a month) Izvješće: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; Report: BIST - System of business intelligence in tourism; Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia Prosječna iskorištenost svih kapaciteta koji su bili otvoreni u glavnoj sezoni godine bila je 70%. Najveću iskorištenost na bazi stalnih ležajeva zabilježili su kapaciteti u Istri (78%), na Šibenskom području (75%) i Zadarskom području (74%). Najmanju iskorištenost kapaciteta bilježi Kontinentalna Hrvatska (26%). Na razini Hrvatske, najveća je popunjenost turističkih naselja (102% vjerojatno radi korištenja dodatnih ležajeva u sezoni), zatim hotela (89%). Iskorištenost ispod prosjeka zabilježena je u privatnom (65%) i apartmanskom smještaju (67%). C. TURISTIČKA AKTIVNOST DOMAĆEG STANOVNIŠTVA 2009./ TOURIST ACTIVITIES OF CROATIAN POPULATION IN 2009 Istraživanje Turistička aktivnost domaćeg stanovništva provodi se prema metodologiji Europske komisije za područje statistike turizma (Council Directive 95/97/EC) od godine. Istraživanje godine Institut za turizam proveo je temeljem javnog natječaja koji je raspisao Državni zavod za statistiku. Prema osnovnoj metodologiji istraživala su se privatna i poslovna putovanja čija su odredišta bila u zemlji i inozemstvu, a koja su uključivala jedno ili više noćenja, kao i jednodnevna putovanja što je proširenje u odnosu na okvir koji definira Europska komisija. U ovom poglavlju se prikazuje samo mali set odabranih rezultata. Cjelokupno izvješće istraživanja može se pogledati na projekti/istrazivanja/. 7

8 C1. PRIVATNA VIŠEDNEVNA PUTOVANJA PREMA REGIJI STALNOG BORAVKA C1. PRIVATE OVERNIGHT TRIPS BY REGIONS OF PERMANENT RESIDENCE Struktura privatnih višednevnih putovanja u godini s obzirom na duljinu i glavno odredište putovanja prema regiji stalnog boravka (%)/ Private overnight trips - breakdown by region of permanent residence (%) Regija stalnog boravka/ Region of permanent residence Višednevna putovanja/ Overnight trips Dalmacija/ Dalmatia Istra, Kvarner, Gorski kotar/ Istria, Kvarner and Gorski Kotar Lika, Kordun, Banija / Lika, Kordun, Banija Slavonija/ Slavonia Sjeverna Hrvatska/ Northern Croatia Zagreb/ Zagreb U Hrvatsku/ In Croatia 1 do 3 noćenja/ 1 to 3 nights 4 i više noćenja/ 4 nights and more 45,0 44,0 40,0 30,0 36,0 37,0 22,0 19,0 44,0 36,0 39,0 35,0 U inozemstvo/ In Abroad 1 do 3 noćenja/ 1 to 3 nights 4 i više noćenja/ 4 nights and more Ukupno/ Total 12,0 16,0 10,0 16,0 14,0 12,0 21,0 21,0 6,0 18,0 11,0 16,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u godini, Institut za turizam, Građani Hrvatske najčešće putuju u odredišta u samoj Hrvatskoj. Osobito je to izraženo kad je riječ o putovanjima stanovnika Like, Korduna i Banije kod kojih više od četiri petine (84%) putovanja ima odredište u Hrvatskoj te Sjeverne Hrvatske (75%). Pri tome je odnos između kraćih putovanja (1 do 3 noćenja) i dužih putovanja (4 i više noćenja) prilično ujednačen u obje regije. Stanovnici Dalmacije, Istre, Kvarnera i Gorskog kotara ostvare dvostruko, pa i više, kraćih nego dužih putovanja u Hrvatskoj. U inozemstvo najviše putuje stanovništvo Istre, Kvarnera, Gorskog kotara, Slavonije i Dalmacije i među takvim putovanjima više je onih koja duže traju (4 i više noćenja). Najmanje putovanja u inozemstvo ostvare stanovnici Like, Korduna i Banije. C2. MOTIVI VIŠEDNEVNIH PRIVATNIH PUTOVANJA C2. MOTIVES OF PRIVATE OVERNIGHT TRIPS Motivi višednevnih privatnih putovanja u godini (%)/ Motives of private overnight trips in 2009 (%) Višednevna putovanja/ Overnight trips U Hrvatsku/ In Croatia U inozemstvo/ Abroad Posjet rodbini ili prijateljima/visiting friends and relatives 30,6 35,9 Odmor na moru (kupanje i sunčanje)/ Rest at seeside (sun and bath) 36,0 6,3 Odmor u gradu, izleti, kultura, zabava/ City break excursions, culture, entertainment 12,4 21,6 Sportske aktivnosti/ Sport activities 1,7 8,1 Rekreacijske aktivnosti/ Recreational activities 3,3 3,3 Posjet događanjima, manifestacijama, festivalima/ Waching sport competitions, events 2,0 4,9 Obrazovanje, seminari (ne profesionalno)/ Education, seminars (unprofessional) 1,3 3,1 "Wellness" i zdravstveni programi/ Wellness and health programs 2,0 1,4 Vjerski razlozi/ Religious reasons 1,1 3,0 Kupovina/ Shopping 0,9 1,1 Uživanje u jelu i piću, gastronomija, enologija/ Enjoying food, drinks, gastronomy, enology 0,4 0,6 Ostalo/Other 8,3 10,7 Ukupno sva putovanja/ Total 100,0 100,0 Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u godini, Institut za turizam,

9 Motivi putovanja hrvatskih građana se bitno razlikuju kada je riječ o putovanjima u Hrvatsku i inozemstvo. Primarni motivi putovanja unutar zemlje su odmor na moru, kupanje i sunčanje (36%) zatim posjet rodbini ili prijateljima (31%). Na treće mjesto dolazi motiv koji zapravo uključuje nekoliko pojedinačnih motiva karakterističnih za posjet gradovima: odmor u gradu, izleti, kultura, zabava (12%). Kod putovanja u inozemstvo prevladavaju dva motiva u odnosu na sve druge. To su posjet rodbini ili prijateljima (36%) te odmor u gradu, izleti, kultura, zabava (22%). U inozemstvo se puno češće putuje zbog sportskih aktivnosti (8%), odnosno sudjelovanja u događanjima, manifestacijama i festivalima (5%) nego što je to slučaj kod putovanja u Hrvatsku. C3. NAČIN ORGANIZACIJE PRIVATNIH VIŠEDNEVNIH PUTOVANJA C3. TRIP ORGANIZATION OF PRIVATE OVERNIGHT TRIPS Način organizacije privatnih višednevnih putovanja godine (%) Organisation of private overnight trips in 2009 (%) Samostalno organizirano/ Independently organised 89,5 Paket aranžman (i prijevoz i smještaj organizirani posredstvom agencije)/ Full packaged holiday (accommodation and transport organised by travel agent) 6,2 Samo smještaj organiziran posredstvom agencije/ Only accommodation organised by travel agent 1,1 Samo prijevoz organiziran posredstvom agencije/ Only transport organised by travel agent 0,3 Nekako drukčije/ Something else 2,9 Ukupno/ Total 100,0 Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u godini, Institut za turizam, Privatna višednevna putovanja organiziraju se samostalno bez usluga posrednika. Ima li se na umu najčešće navođeni motiv posjet rodbini ili prijateljima bez obzira da li je odredište u Hrvatskoj ili inozemstvu, onda takav rezultat ne iznenađuje. Visokom stupnju samostalnosti u organizaciji putovanja domaćeg stanovništva doprinosi i činjenica da je najveći broj putovanja u domaće destinacije što ne zahtijeva pomoć stručnih osoba u putničkim agencijama. Tek 6% ispitanika uzima gotove paket aranžmane, a za pomoć u izboru i rezervaciji smještaja, agencijama se obraća samo 1% ispitanika. C4. ODREDIŠTA PRIVATNIH VIŠEDNEVNIH PUTOVANJA C4. TRAVEL DESTINATION OF PRIVATE OVERNIGHT TRIPS Odredišta privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu u godini (%) Private overnight trips - travel destination in Croatia and abroad (%) Regija odredišta u Hrvatskoj/ Destination region within Croatia Dalmacija/ Dalmatia 39,1 Istra, Kvarner, Gorski kotar/ Istria, Kvarner and Gorski Kotar 27,2 Zagreb/ Zagreb 12,6 Lika, Kordun, Banija/ Lika, Kordun, Banija 7,4 Slavonija/ Slavonia 7,0 Sjeverna Hrvatska/ Northern Croatia 6,7 Ukupno Hrvatska/ Total Croatia 100,0 Zemlje odredišta kod inozemnih putovanja/ Destination countries Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina 22,2 Italija/ Italy 10,9 Austrija/Austria 9,5 Slovenija/Slovenia 9,5 Njemačka/ Germany 9,3 Srbija/Serbia 8,1 Mađarska/ Hungary 3,8 Ostale europske zemlje/ Other European coutries 21,4 Izvaneuropske zemlje/ Noneuropean countries 5,3 Ukupno inozemstvo/ Total abroad 100,0 Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u godini, Institut za turizam,

10 Kada se promatraju privatna putovanja hrvatskih građana u samoj Hrvatskoj, onda je najviše putovanja usmjereno prema mjestima u Dalmaciji (39%) zatim u Istri, Kvarneru i Gorskom kotaru (27%). Na putovanja u Zagreb otpada 13% privatnih višednevnih putovanja. Sve ostale regije imaju približne udjele od 7%. Kod putovanja u inozemstvo najčešće se putuje u susjedne zemlje, odnosno zemlje koje su najbliže Hrvatskoj. Jedna petina takvih putovanja otpada na putovanja u Bosnu i Hercegovinu (22%). Italija je sljedeće najčešće odredište (11%), a odmah potom Slovenija (10%), Austrija (10%), Njemačka (9%) i Srbija (8%). Od svih susjednih zemalja namanje se putuje u Mađarsku (4%). Oko jedne petine putovanja krajnje odredište ima u ostalim europskim zemljama (21%). D. IZDACI NA VIŠEDNEVNIM PRIVATNIM I POSLOVNIM PUTOVANJIMA/ EXPENDITURE ON PRIVATE AND BUSINESS TRIPS D1. PROSJEČAN BROJ NOĆENJA I PROSJEČNI IZDACI NA VIŠEDNEVNIM PRIVATNIM PUTOVANJIMA D1. AVERAGE EXPENDITURE PER PRIVATE OVERNIGHT TRIP Privatna višednevna putovanja u godini - prosječan broj noćenja i prosječni izdaci Private overnight trips in average number of nights, average expenditure per trip and per day Ukupno/ Total Privatna višednevna putovanja u / Private overnight trips in 2009 U Hrvatskoj/ Domestic Holidays U inozemstvu/ Holidays Outbound Prosječan broj noćenja na privatnom putovanju (dani)/ Average number of overnights on private overnight trip (days) 5,1 5,0 5,3 Prosječni izdaci na privatnom putovanju (kn)/ Average expenditure on private overnight trip (Croatian kn) Prosječni dnevni izdaci na privatnom putovanju (kn)/ Average daily expenditure on private overnight trip (Croatian kn) Izvor: Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u godini; Institut za turizam, / U godini hrvatski građani su ostvarili oko 7 milijuna putovanja od čega približno 5 milijuna u Hrvatskoj te 2 milijuna u inozemstvu. Prosječan broj noćenja po putovanju iznosi 5 dana. Na putovanjima u Hrvatskoj se troši značajno manje, oko 963 kune, nego na putovanjima u inozemstvo (oko kuna po putovanju). Rezultati istraživanja pokazuju da se na putovanju prosječno potroši oko kuna ili 321 kuna dnevno. D2. PROSJEČAN BROJ NOĆENJA I PROSJEČNI IZDACI NA VIŠEDNEVNIM POSLOVNIM PUTOVANJIMA D2. AVERAGE EXPENDITURE PER BUSINESS OVERNIGHT TRIP Broj poslovnih putovanja u dosegao je cifru od 1,3 milijuna. Od ukupnog broja putovanja nešto više od jedne trećine otpada na putovanja u inozemstvo. Prosječan broj noćenja po putovanju iznosi 3,7 dana. Na poslovnim putovanjima u Hrvatskoj se ostaje prosječno oko tri noćenja, a na putovanjima u inozemstvu oko 4 noćenja. Prosječno poslovno putovanje košta kune ili 560 kuna dnevno. Prosječni dnevni trošak za putovanje u Hrvatskoj iznosi 400 kuna, a u inozemstvo dvostruko više 800 kuna. 10

11 Poslovna višednevna putovanja u godini - prosječan broj noćenja i prosječni izdaci Business overnight trips in average number of nights, average expenditure per trip and per day Ukupno/ Total Poslovna višednevna putovanja u / Business overnight trips in 2009 U Hrvatskoj/ Domestic Holidays U inozemstvu/ Holidays Outbound Prosječan broj noćenja na poslovnom putovanju (dani)/ Average number of overnights on business overnight trip (days) 3,7 3,4 4,4 Prosječni izdaci na poslovnom putovanju (kn)/ Average expenditure on business overnight trip (Croatian kn) Prosječni dnevni izdaci na poslovnom putovanju (kn)/ Average daily expenditure on business overnight trip (Croatian kn) Izvor: Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u godini; Institut za turizam, / E. TURISTIČKA POTROŠNJA/ TOURIST EXPENDITURE E1. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE E1. CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL TOURISM IN CROATIAN BALANCE OF PAYMENTS Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja - treće tromjesečje godine (u milijunima eura)/ Travel credit and debit by purpose of travel - third quarter of 2010 (mil EUR) Robni deficit/ Trade deficit in goods , , , , , , ,1 2. Putovanja - turizam (neto prihod)/ 5.394, , , , , , , Prihodi/ Credit 5.998, , , , , , , Poslovni razlozi/ Business 504,0 388,4 389,2 386,4 255,7 65,7 72, Osobni razlozi/ Personal 5.494, , , , , , , Rashodi/ Debit -604,1-584,6-717,3-765,5-724,0-236,1-173, Poslovni razlozi/ Business -267,4-229,5-266,9-225,3-240,8-63,9-40, Osobni razlozi/ Personal -336,7-355,1-450,4-540,2-483,1-172,2-133,9 Izvor: ; podaci za godinu, preliminarni/ Source: preliminary data for 2010 *Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance putovanja, prihodi, a obuhvaćaju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj, hranu i piće, prijevoz u zemlji, zabavu, kupnju i sl. *Travel credit data are based on the balance of payment entry "travel, credit", including all transactions of consumption of foreign travellers and same-day visitors on accommodation, food and beverage, travel within the country, entertainment, shopping etc Q Q3 U trećem tromjesečju godine neto prihod od putovanja bio je na razini neto prihoda od putovanja u istom razdoblju godine. Rashodi, odnosno troškovi koje su hrvatski građani imali na putovanjima izvan zemlje smanjili su se za više od četvrtine (-26%). U navedenom razdoblju ostvaren je rast prihoda od poslovnih putovanja iz inozemstva (11%), te pad prihoda od odmorišnih putovanja od 1%. Domaći poslovni subjekti smanjili su potrošnju u inozemstvu na poslovna putovanja (-37%), a smanjeni su i rashodi na putovanjima hrvatskih građana u inozemstvo za osobne potrebe (-22%). 11