Javna objava Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine sukladno dijelu Osmom Uredbe (EU) br. 575/2013 Zagreb, travanj Zagrebačka b

Транскрипт

1 Javna objava Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine sukladno dijelu Osmom Uredbe (EU) br. 575/2013 Zagreb, travanj Zagrebačka banka d.d. Trg bana Josipa Jelačića Zagreb Republika Hrvatska infotelefon: Uprava Predsjednik Uprave Miljenko Živaljić Članovi Uprave: Claudio Cesario, Lorenzo Ramajola, Marco Lotteri, Nikolaus Maximilian Linarić, Eugen Paić-Karega Predsjednik Nadzornog odbora Simone Marcucci Upisana u sudski registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu rješenjem broj Tt -95/1-2, od , MBS , iznos temeljnog kapitala: ,00 kuna, u cijelosti uplaćen Temeljni kapital podijeljen je na redovnih dionica, pojedinačnog nominalnog iznosa od 20,00 kuna, koje se u kompjutorskom sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva vode s oznakom ZABA-R-A kao nematerijalizirani vrijednosni papiri na ime. Račun Banke kod Hrvatske narodne banke, Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, IBAN: HR , OIB:

2 Na temelju članka 165. Zakona o kreditnim institucijama, odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 te Smjernica o zahtjevima za objavu na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013, Zagrebačka banka d.d. na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj objavljuje bonitetno izvješće koji se odnosi na stanje s datumom 31. prosinca godine. Izvješće se javno objavljuje na internet stranicama Zagrebačke banke d.d. 2

3 SAŽETAK Javne objave Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinac godine ostvarila je stopu adekvatnosti ukupnog regulatornog kapitala u visini od 21,58%. Ostvareni pokazatelj adekvatnosti kapitala potvrđuje stabilnost Grupe i solidan potencijal za podržavanje kreditne aktivnosti i amortizaciju eventualnih rizika i u idućim razdobljima: Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke iznosi milijuna kuna, Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke iznosi 21,58%, Ukupni regulatorni kapitalni zahtjev Grupe Zagrebačke banke iznosi milijuna kuna (primjenom minimalne stope adekvatnosti kapitala od 8% propisane Uredbom (EU) br. 575/2013). Regulatorni kapital Grupe čini redovni osnovni kapital u iznosu od milijuna kuna, a u odnosu na 31. prosinca godine manji je za 346 milijuna kuna. Smanjenje regulatornog kapitala rezultat je, između ostaloga, smanjenja zadržane dobiti za 294 milijuna kuna uglavnom kao rezultat uvođenja Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9 - Financijski instrumenti ( MSFI 9 ) koji je 1. siječnja godine zamijenio do tada primjenjivi Međunarodni računovodstveni standard ( MRS ) 39 - Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. Zagrebačka banka izračunava adekvatnost kapitala i izloženosti riziku u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU, koristeći pritom: Standardizirani pristup ( STA ) za kreditni rizik, Standardizirani pristup za tržišni rizik, te Standardizirani i napredni pristup za operativni rizik Zagrebačka banka koristi napredni pristup ( AMA ) dok ostale članice Grupe Zagrebačke banke koriste standardizirani pristup. Izloženost ponderirana kreditnim rizikom je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i pojedinih izvanbilančnih stavki (financijski instrumenti i izvanbilančne obveze po kojima je kreditna institucija izložena kreditnom riziku) za sve poslove u knjizi banke. Na dan 31. prosinca godine izloženost kreditnom riziku iznosila je milijuna kuna, što je za milijuna kuna više u odnosu na stanje 31. prosinca godine. Najznačajnije promjene zabilježene su na kategorijama izloženosti prema središnjoj državi i središnjim bankama (povećanje izloženosti u iznosu od 991 milijuna kuna; najvećim dijelom uslijed primjene odredbi iz članka 114. stavak 6. Uredbe (EU) br. 575/2013) te trgovačkim društvima (povećanje izloženosti u iznosu od milijuna kuna; najvećim dijelom uslijed odobravanja novih plasmana). Izloženost tržišnom riziku predstavlja zbroj kapitalnih zahtjeva za pozicije u knjizi trgovanja (pozicijski rizici) te kapitalnih zahtjeva za valutni rizik (koji sadrži valutnu izloženost po pozicijama knjige banke i knjige trgovanja) pomnoženih s 12,5. Na dan 31. prosinca godine izloženost tržišnom riziku iznosila je milijuna kuna, što je za milijuna kuna više nego 31. prosinca godine. Povećanje izloženosti tržišnom riziku je uglavnom posljedica većeg kapitalnog zahtjeva za valutni rizik (povećanje otvorene devizne pozicije). Izloženost operativnom riziku računa se kao zbroj kapitalnih zahtjeva izračunatih za Zagrebačku banku d.d. naprednim pristupom ( AMA ) i kapitalnih zahtjeva izračunatih za ostale Članice Grupe standardiziranim pristupom ( TSA ) pomnoženih s 12,5. 3

4 Na dan 31. prosinca godine izloženost operativnom riziku iznosila je milijuna kuna, što je za 232 milijuna kuna manje nego 31. prosinca godine. Izloženosti operativnom riziku izračunate naprednim pristupom smanjenje su za 1.31% (tj. 54 milijuna kuna) dok su se izloženosti izračunate standardiziranim pristupom smanjile za 8.05% (tj. 178 milijuna kuna). Dodatni iznos izloženosti riziku zbog fiksnih općih troškova računa se kao kapitalni zahtjev za fiksne opće troškove pomnožen sa 12,5. Na dan 31. prosinca godine dodatni iznos izloženosti riziku zbog fiksnih općih troškova u društvu ZB Invest d.o.o. iznosio je 35 milijuna kuna u odnosu na 31. prosinac nije došlo do značajne promjene. Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju računa se kao kapitalni zahtjev za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju pomnožen s 12,5. Na dan 31. prosinca godine izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju iznosila je 7 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 5 milijuna kuna u odnosu na 31. prosinca godine. Povećanje kapitalnog zahtjeva rezultat je većeg iznosa izloženosti prema klijentima koji ulaze u izračun prilagodbe kreditnom vrednovanju, što obuhvaća sve klijente osim nefinancijskih institucija i članica UniCredit Grupe sa sjedištem u Europskoj uniji. 4

5 SUMMARY Zagrebačka Banka Group Public disclosure as of 31 December 2018 As of 31 December 2018 the Capital Adequacy Ratio of Zagrebačka Banka Group was 21.58%. The realised Capital Adequacy Ratio confirms stability and a solid potential of the Group to support the loan activity and amortise eventual risks in the upcoming periods as well: Own funds of Zagrebačka Banka Group amount to HRK 16,330m, Capital Adequacy Ratio of Zagrebačka Banka Group amounts to 21.58%, the Total Regulatory Capital Requirement of Zagrebačka Banka Group amounts to HRK 6,055m (by applying minimum capital adequacy ratio of 8% as prescribed by Regulation (EU) No. 575/2013). Own funds of Zagrebačka banka Group consist of Common Equity Tier 1 in the amount of HRK 16,330m and has decreased by HRK 346m compared to 31 December The decrease of regulatory capital is a result, among other changes, of HRK 294m decrease of retained earnings mainly as a result of the introduction of the International Financial Reporting Standard 9 - Financial Instruments ("IFRS 9") as of 1 January 2018, which replaced the International Accounting Standard "IAS") 39 - Financial Instruments: Recognition and measurement. Zagrebačka banka calculates capital adequacy and risk exposure in accordance with Regulation (EU) No.575/2013 and Directive 2013/36/EU using the following methods: Standardized approach ( STA ) for credit risk, Standardized approach for market risk and Standardized and advanced approach for operational risk - Zagrebačka banka applies Advanced approach ( AMA ) while standardized approach is used by the remaining members of Zagrebačka Banka Group. Credit risk weighted exposure is consisted of balance and off-balance sheet items in the banking book (financial instruments and off-balance exposures which expose a credit institution to the credit risk). As of 31 December 2018 the exposure to credit risk amounts to HRK 67,235m which is 1.771m higher than 31 December The most significant changes were recorded on the exposure categories central government and central banks (exposure increase in amount of HRK 991m; mainly due to the application of Article 114, paragraph 6. Regulation (EU) No.575/2013) and corporates (exposure increase in amount of HRK 1,005m; mainly due to the approval of new loans). Exposure to market risk is sum of capital requirements for trading book positions (position risks) and of capital requirements for foreign exchange risk (which includes exposures on trading and banking book positions), multiplied by As at 31 December 2018 the exposure to market risk amounted to HRK 2,639m which is HRK 1,363m higher than as of 31 December The increase in market risk exposure is mostly driven by increased capital requirement for foreign exchange risk (increase in net open position). 5

6 Exposure to operational risk is calculated as a sum of capital requirements calculated for Zagrebačka banka d.d. by use of advanced approach ( AMA ) and capital requirements for other Group members calculated using the standardized approach ( TSA ), multiplied by As of 31 December 2018 the exposure to operational risk amounted to HRK 5,770m, which is HRK 232m lower than as at 31 December Exposures to operational risk calculated using the Advanced approach are decreased by 1.31% (i.e. HRK 54m) while exposures calculated using the Standardized approach decreased by 8.05% (i.e. HRK 178m). The additional risk exposure amount due to fixed overheads calculates as the capital requirement for fixed overheads multiplied by As at 31 December 2018, the additional risk exposure amount due to fixed overheads in the company ZB Invest d.o.o. amounted to HRK 35m and compared to 31 December 2017 there was no significant change. Exposure to credit value adjustment risk is calculated as the capital requirement for credit value adjustment risk multiplied by The exposure to credit value adjustment risk amounted to HRK 7m on 31 December 2018 which is HRK 5m higher than as at 31 December The increase in capital requirement is a result of higher exposure amount towards clients that are in scope of credit value adjustment calculation, which includes all clients except non-financial institutions and EU UniCredit Group members. 6

7 SADRŽAJ Sustav upravljanja rizicima, regulatorni kapital te kapitalni zahtjevi Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine detaljno su prezentirani u nastavku dokumenta u sljedećem sadržaju: 1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva Strategije i politike upravljanja rizicima Kreditni rizik Tržišni rizik Operativni rizik Regulatorni kapital Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala Kapitalni zahtjevi, stopa adekvatnosti kapitala i zaštitni slojevi kapitala Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika Tehnike smanjenja kreditnog rizika Rizik druge ugovorne strane Kapitalni zahtjev za tržišni rizik Kapitalni zahtjev za operativni rizik Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke Omjer financijske poluge Informacije u vezi sa sustavom upravljanja Primici radnika Likvidnosni rizik Popis tablica Popis slika Popis priloga

8 Upućivanje na zahtjev EBA Smjernicu (EBA/GL/2016/11) U skladu sa Smjernicama EBA/GL/2016/11 (Smjernice o zahtjevima za objavu na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013), donja tablica je prikaz EBA-inog zahtjeva uključenog u ovaj dokument na način da upućuje na poglavlje u kojem je objavljen: Kvalitativni podaci Kvantitativni podaci Opis zahtjeva Poglavlje EU OVA Pristup upravljanju rizikom institucije 2 Strategije i politike upravljanja rizicima EU LIA Glavni izvori razlika između regulatornih iznosa izloženosti I knjigovodstvenih vrijednosti u financijskim izvještajima EU CRA EU CRB-A EU CRD EU CRC EU CCRA EU LI1 EU LI2 EU LI3 Razlike između računovodstvenog i regulatornog obuhvata konsolidacije i raspoređivanje kategorija iz financijskog izvješća s regulatornim kategorijama rizika Glavni izvori razlika između regulatornih iznosa izloženosti i knjigovodstvenih vrijednosti u financijskim izvještajima Pregled razlika u opsezima konsolidacije (subjekt po subjekt) 1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva EU OV1 Pregled rizikom ponderirane imovine 4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala Opće kvalitativne informacije o kreditnom riziku EU CRB-B EU CRB-C EU CRB-D EU CRB-E EU CR1-A EU CR1-B EU CR1-C EU CR1-D EU CR1-E EU CR2-A EU CR2-B EU CR4 EU CR5 EU CR3 EU CCR1 EU CCR2 Dodatne objave povezane s kreditnom kvalitetom imovine Ukupni i prosječni neto iznos izloženosti Geografska raščlamba izloženosti Koncentracija izloženosti prema gospodarskim granama ili vrstama druge ugovorne strane Dospijeće izloženosti Kreditna kvaliteta izloženosti prema kategoriji izloženosti i instrumentima Kreditna kvaliteta izloženosti prema gospodarskim granama ili vrsti drugih ugovornih strana Kreditna kvaliteta izloženosti prema geografiji Razdoblja dospijeća dospjelih izloženosti Neprihodujuće i restrukturirane izloženosti Promjene iznosa općih i posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik Promjene iznosa zajmova i dužničkih vrijednosnica koji su u statusu neispunjavanja obveza i nevraćeni Kvalitativni zahtjevi za objavu o korištenju vanjskog kreditnog rejtinga institucija kod standardiziranog pristupa za kreditni rizik Standardizirani pristup Izloženost kreditnom riziku i učinci smanjenja kreditnog rizika Standardizirani pristup Zahtjevi za kvalitativnu objavu povezani s tehnikama smanjenja kreditnog rizika Tehnike smanjenja kreditnog rizika pregled Zahtjevi za kvalitativnu objavu vezanu uz kreditni rizik druge ugovorne strane Analiza izloženosti kreditnog rizika druge ugovorne strane prema pristupu CVA kapitalni zahtjev 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik 5.1 Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika 5.2. Tehnike smanjenja kreditnog rizika 5.3 Rizik druge ugovorne strane EU CCR3 Standardizirani pristup Izloženosti druge ugovorne strane kreditnom riziku prema regulatornom portfelju i riziku EU CCR5-B Sastav kolaterala za izloženosti kreditnom riziku drugih ugovornih strana EU MRA Zahtjevi za kvalitativnu objavu vezanu uz tržišni rizik 6 Kapitalni EU MR1 Tržišni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom zahtjev za tržišni rizik 8

9 Upućivanje na dio osmi Uredbe (EU) br. 575/2013 Članak Uredbe (EU) br. 575/2013 Sadržaj 435. Ciljevi i politike upravljanja rizikom Poglavlje 2 11 Strategije i politike upravljanja rizicima Informacije u vezi sa sustavom upravljanja 436. Opseg primjene 1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva 437. Regulatorni kapital 3 Regulatorni kapital 438. Kapitalni zahtjevi 4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala 439. Izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik 440. Zaštitni slojevi kapitala Pokazatelji globalne sistemske značajnosti Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala 442. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik 443. Neopterećena imovina 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik 444. Primjena VIPKR-a 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik 445. Izloženost tržišnom riziku 6 Kapitalni zahtjev za tržišni rizik 446. Operativni rizik 7 Kapitalni zahtjev za operativni rizik Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja Izloženost kamatnom riziku za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja 449. Izloženost sekuritizacijskim pozicijama 8 Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja 9 Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke 450. Politika primitaka 12 Primici radnika 451. Financijska poluga 10 Omjer financijske poluge 9

10 1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva Naziv institucije na koju se primjenjuju zahtjevi Uredbe (EU) br. 575/2013 Zagrebačka banka d.d., kao ovlaštena poslovna banka koja posluje u Republici Hrvatskoj i matično društvo Grupe Zagrebačke banke Opis razlika u konsolidacijskoj osnovi za računovodstvene i bonitetne potrebe Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine sastoji se od matičnog društva i 11 podružnica u punoj konsolidaciji i 3 pridružena društva konsolidirana metodom udjela koja se konsolidiraju u okviru računovodstvenog obuhvata konsolidacije kako je definirano Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Podružnice su društva u kojima Grupa Zagrebačke banke ima pravo upravljati financijskom i poslovnom politikom, što u pravilu podrazumijeva vlasništvo više od 50% glasačkih prava. Podružnice se uključuju u konsolidirane financijske izvještaje metodom pune konsolidacije od datuma kad je Grupa Zagrebačke banke stekla pravo kontrole nad podružnicom. Podružnice se isključuju iz konsolidiranih financijskih izvještaja od datuma prestanka kontrole nad njima od strane Grupe Zagrebačke banke. Transakcije između članica Grupe Zagrebačke banke eliminiraju se prilikom izrade konsolidiranih financijskih izvještaja. Pridružena društva su društva nad kojima Grupa Zagrebačke banke ima značajan utjecaj ali nema kontrolu, što obuhvaća udjele između 20% i 50% glasačkih prava. Ulaganja u pridružena društva priznaju se metodom udjela. Ne postoje niti se predviđaju značajna pravna ili stvarna ograničenja neodgodivog prijenosa kapitala ili izmirenja obveza između Banke i njoj podređenih društava. Grupa kreditnih institucija u okviru regulatornog obuhvata konsolidacije za potrebe supervizije bonitetnih zahtjeva, definirana je u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama i Uredbe (EU) br. 575/2013, dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2., sastoji se od matičnog društva i 3 1 podružnice. Sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, iz grupe kreditnih institucija isključena su društva kod kojih ukupni iznos imovine i izvanbilančnih stavki društva ne prelazi niži od sljedećeg: (a) 10 milijuna eura; (b) 1% ukupnog iznosa imovine i izvanbilančnih stavki matičnog društva ili društva koje ima sudjelujuću udio. Prikaz razlika između knjigovodstvene vrijednosti iskazane u objavljenim financijskim izvještajima i knjigovodstvene vrijednosti regulatornog obuhvata konsolidacije, dana je u tablicama EU LI1. Razlike proizlaze iz: (a) različitih konsolidacijskih obuhvata, objašnjenih u uvodu ovog poglavlja, te prikazanih u tablici EU LI3 na razini svakog subjekta Grupe Zagrebačke banke; (b) stavki imovine i obveza koje nisu uključene u regulatorni obuhvat izloženosti za potrebe izračuna rizikom ponderirane aktive (nematerijalna imovina, obveze) Prikaz razlika obuhvata računovodstvene i regulatorne konsolidacije na razini svakog subjekta Grupe Zagrebačke banke i način konsolidacije prikazan je u tablici EU LI3. 1 Na dan 31. svibnja godine, Grupa kreditnih institucija Zagrebačke banke sastojala se od matičnog društva i 4 podružnice. Dana 1. lipnja godine provedeno je poslovno pripajanje kojim se podružnica Prva stambena štedionica d.d pripojila matičnom društvu. 10

11 Tablica 1: EU LI1 Razlike između računovodstvenog i regulatornog obuhvata konsolidacije i raspoređivanje kategorija iz financijskog izvješća s regulatornim kategorijama rizika Zagrebačka banka d.d. na dan 31. prosinca godine Knjigovodstvene vrijednosti iskazane u objavljenim financijskim izvještajima Knjigovodstvene vrijednosti regulatornog obuhvata konsolidacije Podliježe okviru za kreditni rizik Podliježe okviru za kreditni rizik druge ugovorne strane Knjigovodstvene vrijednosti stavki Podliježe okviru za sekuritizaciju Podliježe okviru za tržišni rizik u milijunima kuna Ne podliježe kapitalnim zahtjevima ili podliježe odbicima od kapitala Imovina Novac i ekvivalenti novca Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke Zajmovi i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Zajmovi i potraživanja od komitenata Imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Ulaganja u podružnice i pridružena društva Ulaganja u nekretnine Nekretnine i oprema Nematerijalna imovina Odgođena porezna imovina Preplaćeni porez Dugotrajna imovina i skupine imovine i obveza namijenjenih prodaji Ostala imovina Ukupna imovina Obveze, kapital i rezerve Obveze Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Uzeti zajmovi Izdani dužnički vrijednosni papiri Rezervacije za obveze i troškove Ostale obveze Tekuća porezna obveza Ukupne obveze Kapital i rezerve Izdani dionički kapital Premija na izdane dionice Trezorske dionice (36) (36) (36) Ostale rezerve Rezerva fer vrijednosti Zadržana dobit Ukupni kapital i rezerve koje pripadaju dioničarima Banke Nekontrolirajući udjeli Ukupni kapital i rezerve Ukupne obveze, kapital i rezerve

12 Tablica 2: EU LI1 Razlike između računovodstvenog i regulatornog obuhvata konsolidacije i raspoređivanje kategorija iz financijskog izvješća s regulatornim kategorijama rizika, Grupa Zagrebačke banke d.d. na dan 31. prosinca godine Knjigovodstvene vrijednosti iskazane u objavljenim financijskim izvještajima Knjigovodstvene vrijednosti regulatornog obuhvata konsolidacije Podliježe okviru za kreditni rizik Podliježe okviru za kreditni rizik druge ugovorne strane Knjigovodstvene vrijednosti stavki Podliježe okviru za sekuritizaciju Podliježe okviru za tržišni rizik u milijunima kuna Ne podliježe kapitalnim zahtjevima ili podliježe odbicima od kapitala Imovina Novac i ekvivalenti novca Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke Zajmovi i potraživanja od banaka Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Zajmovi i potraživanja od komitenata Imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Ulaganja u pridružena društva Ulaganja u nekretnine Nekretnine i oprema Nematerijalna imovina Odgođena porezna imovina Preplaćeni porez Dugotrajna imovina i skupine imovine i obveza namijenjenih prodaji Ostala imovina Ukupna imovina Obveze, kapital i rezerve Obveze Tekući računi i depoziti banaka Tekući računi i depoziti komitenata Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak Uzeti zajmovi Izdani dužnički vrijednosni papiri Rezervacije za obveze i troškove Ostale obveze Tekuća porezna obveza Odgođena porezna obveza Ukupne obveze Kapital i rezerve Izdani dionički kapital Premija na izdane dionice Trezorske dionice (36) (36) (36) Ostale rezerve Rezerva fer vrijednosti Zadržana dobit Ukupni kapital i rezerve koje pripadaju dioničarima Banke Nekontrolirajući udjeli Ukupni kapital i rezerve Ukupne obveze, kapital i rezerve

13 Tablica 3: EU LI2 Glavni izvori razlika između regulatornih iznosa izloženosti i knjigovodstvenih vrijednosti u financijskim izvještajima, Grupa Zagrebačke banke d.d. na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna 13 Ukupno Okvir za kreditni rizik Okviri kojima stavke podliježu Okvir za kreditni rizik druge ugovorne strane od čega: SFT od čega: izvedenice Okvir za sekuritizaciju Okvir za tržišni rizik 1 Iznos knjigovodstvene vrijednosti imovine prema regulatornom obuhvatu konsolidacije (prema obrascu EU LI1) Iznos knjigovodstvene vrijednosti obveza prema regulatornom obuhvatu konsolidacije (prema obrascu EU LI1) Ukupni neto iznos prema regulatornom opsegu konsolidacije Iznosi izvanbilančnih stavki (A) od čega: ccf 0% od čega: ccf 20% od čega: ccf 50% od čega: ccf 100% Razlike proizašle iz repo transakcija koje podliježu zahtjevu za regulatornu izloženost (B) Razlike proizašle iz regulatorne izloženosti repo transakcija (C) Razlike proizašle iz različitih pravila o netiranju. osim onih koje su već uključene u redak 2. (D) - - (840) - (840) Iznosi izloženosti za regulatorne svrhe U tablici EU LI2 prikazana je razlika između knjigovodstvene vrijednosti u okviru regulatornog opsega primjene, iskazane u tablici EU LI1, te iznosa izloženosti koji se koriste za regulatorne svrhe i smatraju se početnom točkom za izračun rizikom ponderirane aktive prije primjena metoda za smanjenje kreditnog rizika. Iznosi prikazani u retcima 1 i 2 odgovaraju iznosima Ukupne imovine i Ukupnih obveza, kapitala i rezervi iz tablice EU LI1 (kolone b do f). Iznosi prikazani u retku 3 podudaraju se sa iznosima prikazanim u retku 1 budući da su bilančna netiranja imovine i obveza već prikazana u retku 1, osim kod okvira za tržišne rizike kod kojih neto pozicija predstavlja apsolutni iznos dugih (kratkih) pozicija koje prelaze iznos kratkih (dugih) pozicija u stavkama imovine i obveza Iznos prikazan u koloni a predstavlja ukupnu knjigovodstvenu vrijednost bilančnih i izvanbilančnih stavki koje se koriste za regulatorne svrhe. Osnovne razlike između neto iznosa prema regulatornom opsegu konsolidacije i iznosa izloženosti za regulatorne svrhe proizlaze iz sljedećeg: (A) stavki izvanbilance koje nisu uključene u objavljeno financijsko izviješće, za koje je u stupcu a tablica EU LI2 prikazana izloženost prije primjene konverzijskih faktora, a u stupcima b do e je prikazana izloženost koja podliježe regulatornom okviru nakon primjene relevantnih konverzijskih faktora; (B) stavki repo transakcija koje su u tablici EU LI1 prikazane na strani obveza a podliježu zahtjevu za regulatornu izloženost za izračun rizikom ponderirane aktive; (C) razlike proizašle između nominalne vrijednosti papira (regulatorna neto izloženost) i primljenog kredita kod repo poslova (računovodstvena vrijednost kredita); (D) Za izračun regulatorne izloženosti kod derivatnih transakcija Banka koristi učinke netiranja proizašle iz sporazuma o netiranju (ISDA Master Agreement) u kojima se utvrđuje da su, ako dođe do pravnog osporavanja sporazuma o netiranju, potraživanja i obveze Banke ograničeni na iznos iz čl (a) CRR-a. Spomenuti krovni ugovori o netiranju ne podliježu prijeboju u izvještaju o financijskom položaju. Dodatno, u svrhu mitigacije rizika korišten je i Ugovor o kolateralu (CSA Credit Support Annex) koji se, sukladno EBA-inim smjernicama uključuje u izračun tržišne vrijednosti

14 Tablica 4: EU LI3 pregled razlika u obuhvatima konsolidacije (subjekt po subjekt) društava koja ulaze u sastav Grupe Zagrebačke banke tijekom godine prema MSFI Naziv subjekta Metoda računovodstvene konsolidacije Puna konsolidacija Metoda regulatorne konsolidacije Proporcionalna konsolidacija Nisu konsolidirani ni odbijeni Opis subjekta Odbijeno Vrsta društva Područje djelatnosti Zemlja sjedišta Zagrebačka banka d.d. Puna konsolidacija X Kreditna institucija Bankarstvo Republika Hrvatska UniCredit Bank d.d., Mostar Puna konsolidacija X Kreditna institucija Bankarstvo Bosna i Hercegovina 99.3 Prva stambena štedionica d.d. 1 Puna konsolidacija X Kreditna institucija Bankarstvo Republika Hrvatska UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 2 Puna konsolidacija X Financijska institucija Leasing Republika Hrvatska HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji 3 Puna konsolidacija X Financijska institucija Leasing Republika Hrvatska ZB Invest d.o.o. Puna konsolidacija X Financijska institucija Upravljanje fondovima Republika Hrvatska Pominvest d.d. Puna konsolidacija X Društvo za pomoćne usluge Upravljanje nekretninama Republika Hrvatska 88.7 Zagreb nekretnine d.o.o. za poslovanje nekretninama Puna konsolidacija X Društvo za pomoćne usluge Nekretnine Republika Hrvatska ZANE BH d.o.o. Puna konsolidacija X Društvo za pomoćne usluge Nekretnine Bosna i Hercegovina Centar Kaptol d.o.o. 4 Puna konsolidacija X Ostala društva Ulaganje u nekretnine Republika Hrvatska ZABA Partner d.o.o. Puna konsolidacija X Ostala društva Distribucija u osiguranju i reosiguranju Republika Hrvatska LOCAT CROATIA d.o.o. Puna konsolidacija X Ostala društva Poslovanje nekretninama Republika Hrvatska BACAL ALPHA d.o.o. Puna konsolidacija X Ostala društva Poslovanje nekretninama Republika Hrvatska ALLIB NEKRETNINE d.o.o. Puna konsolidacija X Ostala društva Poslovanje nekretninama Republika Hrvatska UniCredit Partner d.o.o. 5 Puna konsolidacija X Ostala društva Trgovina i usluge Republika Hrvatska Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom 6 Konsolidacija metodom udjela X Ostala društva Upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Republika Hrvatska 49.0 Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i Upravljanje obveznim i dobrovoljnim Konsolidacija metodom udjela X Ostala društva dobrovoljnim mirovinskim fondovima mirovinskim fondovima Republika Hrvatska 49.0 Multiplus Card d.o.o. Konsolidacija metodom udjela X Ostala društva Promidžba i usluge Republika Hrvatska 25.0 UniCredit Broker d.o.o., Sarajevo Konsolidacija metodom udjela X Ostala društva Posredovanje u osiguranju Bosna i Hercegovina 48.7 Kapital u vlasništvu Grupe % 1 Dana 1. lipnja godine provedeno je poslovno pripajanje kojim se društvo Prva stambena štedionica d.d pripojilo društvu Zagrebačka banka d.d. 2 Dana 12. prosinca društvo UniCredit Leasing Croatia d.o.o. preuzelo je 100% udjela u temeljnom kapitalu društva HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji (prethodno u 100%-tnom vlasništvu Addiko bank d.d.). 3 Dana 25. siječnja godine društvo HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji pripojeno je društvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 4 Dana 28. veljače godine Grupa je prodala svoj udjel u društvu Centar Kaptol d.o.o. 5 Dana 4. siječnja godine društvo UniCredit Leasing Croatia d.o.o. preuzelo je 20% udjela u temeljnom kapitala društva UniCredit Partner d.o.o. (od društva UniCredit Insurance Management CEE GmbH, članica UniCredit Group) te je time stečen 100% udio od strane UniCredit Leasing Croatia d.o.o. Dana 9. svibnja društvo UniCredit Partner d.o.o. pripojeno je društvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 6 Dana 3. rujna godine društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Allianz ZB d.o.o. pripojeno je Allianz ZB d.o.o. društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Iznos izloženosti koji se odnosi na vlasnička ulaganja za društva isključena iz regulatornog obuhvata konsolidacije, sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, nije odbijen od regulatornog kapitala Grupe, nego je ponderiran propisanim ponderom rizika. 14

15 Slika 1: Sastav Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine za potrebe bonitetnog nadzora 15

16 Slika 2: Sastav Grupe Zagrebačke banke prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) na dan 31. prosinca godine 16

17 2 Strategije i politike upravljanja rizicima Izjava Uprave o primjerenosti rješenja za upravljanje rizikom Ovime se potvrđuje da je sustav upravljanja rizicima uspostavljen u Grupi Zagrebačke banke, primjeren s obzirom na njen profil i strategiju. Strategije i politike upravljanja rizicima Za upravljanje rizicima u Zagrebačkoj banci (u daljnjem tekstu poglavlja: Banka) odgovorna je divizija Upravljanja i kontrole rizika. Odgovornost divizije Upravljanja i kontrole rizika uključuje poslove identifikacije, mjerenja, ocjene rizičnog profila Banke i Grupe uzimajući u obzir sve značajne rizike, nadzor nad funkcioniranjem metoda i modela za upravljanje svim vrstama rizika, vrednovanje adekvatnosti i djelotvornosti unutarnjih kontrola u procesu upravljanja svim vrstama rizika te ostale poslove utvrđene Zakonom o kreditnim institucijama i pod-zakonskim aktima. Unutarnja revizija ocjenjuje primjenu i djelotvornost postupaka za upravljanje rizicima i metodologije za procjenjivanje rizika te daje ocjenu sustava unutarnjih kontrola u Banci. Praćenje usklađenosti osigurava praćenje, provjeru i uvid u zakonitost i integritet poslovanja Banke u cilju smanjenja rizika usklađenosti sa eksternim i internim propisima, a time i smanjenja reputacijskog rizika. 2.1 Kreditni rizik Banka razumijeva pojam kreditnog rizika kao mogućnost gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema Banci. Kreditni rizik uključuje i rizik države, rizik koncentracije, valutno inducirani kreditni rizik i rezidualni rizik. Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja kreditnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje kreditnog rizika temelje se na kreditnoj strategiji Banke. Grupa Zagrebačke banke primjenjuje standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013. Zagrebačka banka, u skladu sa strategijom UniCredit Grupe te intencijom što kvalitetnijeg praćenja i upravljanja kreditnim rizicima, u budućnosti planira u mjerenju kreditnog rizika implementirati pristup baziran na internim rejtinzima (IRB). Za upravljanje i kontrolu kreditnog rizika odgovorne su sljedeće organizacijske jedinice u okviru divizije Upravljanja i kontrole rizika: Odobravanje kreditnog rizika je sektor nadležan za sekundarnu procjenu kreditnog rizika te sprečavanje i prepoznavanje potencijalnih prijevara u procesu odobravanja plasmana pravnim osobama i individualnim klijentima s ciljem očuvanja ciljanog rizičnog profila i kvalitete aktive. Monitoring kreditnog rizika je sektor nadležan za monitoring kreditnog portfelja poslovnih subjekata i klijenata privatnog bankarstva, te monitoring i naplatu kreditnog portfelja individualnih klijenata. U domeni sektora je kontrola i analiza izloženosti kreditnom riziku po postojećim kreditnim plasmanima klijentima s ciljem sprječavanja nastanka mogućih gubitaka za Banku kroz identifikaciju potencijalno rizičnih klijenata, definiranje monitoring strategija i aktivnosti te provođenje mjera naplate dospjelih nepodmirenih potraživanja po plasmanima individualnih klijenata. Uz navedeno, Monitoring definira pravila praćenja kreditnog portfelja i naplate dospjelih nepodmirenih potraživanja, monitorira uspješnost procesa naplate potraživanja po predmetima klijenata, te je nadležan za provođenje periodične revizije kvalitete kreditnog portfelja članica Grupe. 17

18 Restrukturiranje i prisilna naplata je sektor nadležan za upravljanje poslovnim odnosom i kreditnim rizikom poslovnih subjekata i individualnih klijenata klasificiranih kao Restrukturiranje i Workout s ciljem sanacije rizičnog profila i kvalitete aktive, te optimiranja odnosa troška kreditnog rizika i dobiti iz kreditnog poslovanja za Banku, te upravljanje razinom specifičnih rezerviranja za kreditne rizike. Strateško upravljanje i kontrola kreditnog rizika je sektor odgovoran za (i) definiranje i koordinaciju provođenja strategije kreditnog rizika sukladno zakonu i standardima Grupe, (ii) dizajn kreditnih procesa i tehnika umanjenja kreditnog rizika u cilju podržavanja ostvarivanja planiranih poslovnih ciljeva u uvjetima tržišta na kojima Banka posluje, analizu i monitoring ključnih pokazatelja upravljanja kreditnim rizikom, (iv) razvoj i implementaciju modela procjene rezervacija, (v) upravljačko i operativno izvješćivanje o strukturi i kvaliteti kreditnog portfelja, (vi) razvoj, unapređenje i implementacija sustava kojima se procjenjuju i mjere parametri kreditnog rizika - PD, EAD, LGD uvažavajući regulatorne zahtjeve, standarde Grupe i specifičnosti tržišta na kojima Banka posluje, te (vii) upravljanje aktivnostima vezanim uz dizajn i održavanje baza i specifikacija podataka, provjera kvalitete podataka iz područja upravljanja kreditnim rizikom te provedba testova otpornosti na stres za izloženost kreditnom riziku i izračun internih kapitalnih zahtjeva za pokriće kreditnih rizika. Upravljanje kreditnim rizikom je odgovornost i svih rukovoditelja Banke u okviru njihove poslovne domene. Banka ima uspostavljen sustav za izvještavanje kojim se osiguravaju primjerene informacije o strukturi kreditnog portfelja (rizične skupine, vrste potraživanja, segmentacija, dani kašnjenja i drugi elementi potrebni za upravljanje portfeljem) uključujući identifikaciju svih rizika koncentracija. U slučaju prekoračenja limita obavještavaju se nadležna tijela Banke te se u zadanom roku definira plan aktivnosti u cilju usklađenja s definiranim limitima. Banka ima jasno definirane ciljeve i politiku upravljanja kreditnim rizikom što obuhvaća: odobravanje rizičnih plasmana na temelju potpunog razumijevanja karakteristika klijenta, namjene i strukture transakcije i izvora otplate te temeljem analize prihvatljivosti instrumenata kreditne zaštite odnosno tehnika umanjenja kreditnog rizika; sustav za pravovremenu identifikaciju potencijalno rizičnih klijenata i strukturirano, ciljano upravljanje poslovnim odnosom s istima u cilju smanjenja troška kreditnog rizika te unapređenje kvalitete kreditnog portfelja Banke/Grupe; uspostavljen sustav internih kontrola kojima se osigurava pravovremeno obavještavanje relevantne razine odlučivanja o iznimkama u politikama, postupcima i limitima, radi poduzimanja adekvatnih mjera. Primijenjene tehnike umanjenja kreditnog rizika opisane su u zasebnom poglavlju. 18

19 2.2 Tržišni rizik Tržišni rizik definiran je kao izravan učinak promjene cijena na tržištu na prinos i/ili vrijednost pozicija Grupe Zagrebačke banke (u daljnjem tekstu poglavlja: Grupa) ili pojedinačnih članica Grupe. Osnovnim čimbenicima rizika smatraju se rizik kamatne stope, valutni rizik, rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, robni rizik, rizik volatilnosti, rizik kreditne marže, rizik statusa neispunjenja obveze i rizik kreditne migracije. Priprema i provođenje strategije i politika za upravljanje tržišnim rizikom dio je postupka internog upravljanja tržišnim rizikom u Banci koji podrazumijeva sveobuhvatan sustav internih akata, organizacijskog ustroja, unutarnjih kontrola te metodologija mjerenja, praćenja i upravljanja rizikom koji imaju za cilj usklađivanje profila rizičnosti sa sklonošću preuzimanju rizika. Sustav upravljanja tržišnim rizikom te izračun regulatornog kapitala za članice Grupe usklađen je s rizičnim profilom pojedine članice. Banka koristi standardizirani pristup za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike sukladno regulatornim okvirima. Za upravljanje i kontrolu tržišnih rizika odgovorna je organizacijska jedinica Tržišni i likvidnosni rizici u okviru sektora Tržišni, likvidnosni, operativni rizici i integracija rizika koji je sastavni dio divizije Upravljanje i kontrola rizika. Tržišni i likvidnosni rizici propisuju i implementiraju sustav upravljanja i kontrole tržišnih rizika na razini Banke i njenih članica kroz aktivnosti kao što su davanje ocjene rizičnog profila te mjerenje/procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o tržišnom riziku. Ove aktivnosti su ujedno stručna podrška organizacijskim jedinicama zaduženim za preuzimanje rizika prisutnih na financijskim tržištima. Sustav praćenja i upravljanja tržišnim rizikom definiran je Strategijom tržišnog rizika. O usklađenosti s propisanim limitima koje je odobrilo rukovodstvo Banke u skladu s apetitom za rizik, a propisano je internim aktima, Tržišni i likvidnosni rizici izvještavaju organizacijske dijelove odgovorne za upravljanje pojedinim vrstama tržišnog rizika, rukovodstvo Banke te regulatora. Izvještajnim sustavom za praćenje tržišnog rizika osigurano je pravovremeno i efikasno izvještavanje rukovodstva Banke i organizacijskih dijelova zaduženih za upravljanje pojedinim vrstama tržišnog rizika. Limiti se prate i o njima se izvještava dinamikom definiranom internim aktima. U slučaju prekoračenja limita poduzimaju se mjere sukladno definiranim eskalacijskim procedurama te se usvajaju akcijski planovi s ciljem dovođenja limita unutar dozvoljenih izloženosti. Sve pozicije koje Grupa zauzima ili to namjerava u budućnosti mogu se zauzeti jedino u skladu s definiranim limitima. Rukovodstvo Banke redovito se izvještava o ukupnom profilu tržišnog rizika, provedenim analizama scenarija i rezultatima testiranja otpornosti na stres sukladno dinamici izvještavanja o pojedinačnim limitima propisanih internim aktima, dok se na mjesečnoj osnovi sastavlja detaljan mjesečni pregled svih izloženosti i usklađenosti s limitima prema portfeljima, organizacijskim dijelovima ili članicama Grupe s komentarima prikazanih pozicija i kretanja profila rizika. Ukupan apetit za tržišnim rizikom definiran je i ujedno ograničen sustavom limita usvojenih od strane UniCredit Grupe i nadležnih tijela Banke, separatno alociranih na poslovne jedinice zadužene za preuzimanje rizika i dodatno raščlanjenih po vrstama rizika. Apetit za rizik usklađen je sa strateškim smjernicama te definiranim budžetskim ciljevima za tekuću i iduću poslovnu godinu. U okviru procesa implementacije rizničnih proizvoda moguće je odobriti novi proizvod ili uz uvjet potpune zaštite od tržišnih rizika proizašlih iz transakcija s klijentima (back-to-back hedge) ili uz mogućnost preuzimanja tržišnih rizika iz pojedinog proizvoda. Lista dozvoljenih proizvoda eksplicitno navedenih u internim aktima također je jedan od alata za zaštitu od preuzimanja neželjenih ili neadekvatno visokih tržišnih rizika. Uspostavljeni sustav usvajanja svih internih akata iz djelokruga tržišnih rizika podrazumijeva usklađenje regulatornih zahtjeva sa standardima UniCredit Grupe. 19

20 2.3 Operativni rizik Operativni rizik podrazumijeva rizik gubitaka zbog grešaka, povreda, prekida ili oštećenja koje su uzrokovali neadekvatni interni procesi, radnici ili sistemi Banke ili eksterno uzrokovani događaji. Dio sustava upravljanja operativnim rizikom, čini upravljanje IT operativnim rizicima. Strateški rizik, poslovni rizik i reputacijski rizik razlikuju se od operativnog rizika, dok su pravni rizik i rizik usklađenosti uključeni u definiciju operativnog rizika. Reputacijski rizik je trenutni ili budući rizik koji prijeti prihodima i kapitalu, a koji proizlazi iz nepovoljne predodžbe o imidžu financijske institucije od strane klijenata, drugih ugovornih strana, dioničara/ulagača, regulatora ili zaposlenika. Reputacijski rizik prisutan je u cijeloj organizaciji, a izloženost reputacijskom riziku odražava adekvatnost internog procesa upravljanja rizikom Grupe, kao i efikasnost i način postupanja rukovodstva u odnosu prema vanjskim utjecajima ili bankarskim transakcijama. Može se smatrati sekundarnim efektom svih drugih kategorija rizika, kao što su kreditni, tržišni, operativni i rizik likvidnosti (tzv. primarni rizici). Proces upravljanja, funkcije i tijela, apetit za rizik Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je s na način da omogućava pravovremenu identifikaciju, upravljanje i mitigaciju izloženosti operativnom riziku, kroz propisani sustav odgovornosti i kontrola. Visoko rukovodstvo odgovorno je za provođenje nadzora nad izloženosti operativnom i reputacijskom riziku, te odobrava okvir upravljanja operativnim i reputacijskim rizikom. S obzirom na prirodu rizika, koji su prisutni u svim proizvodima, procesima/it sustavima Banke, redovno upravljanje rizicima dio je dodijeljenih odgovornosti svih rukovoditelja. Bitan element u sustavu upravljanja predstavlja Odbor za operativni i reputacijski rizik, koji osigurava razmjenu informacija koje su relevantne za upravljanje operativnim rizikom između svih sudionika procesa u kojima je identificiran operativni rizik. Odbor osigurava dosljednost politika i procesa vezanih uz reputacijski rizik. Odluke o prihvaćanju reputacijskog rizika transakcija povezanih uz specifične djelatnosti (industriju oružja, nuklearnu energiju, vodnu infrastrukturu/brane, rudarstvo te proizvodnju električne energije iz ugljena) donosi Kreditni Odbor Banke. Prikupljanje podataka, izrada izvještaja i analize postojećih i potencijalnih izvora operativnog rizika u Banci, izrada strategija i praćenje apetita za rizik te provođenje kontrole, s ciljem osiguravanja informacija na temelju kojih će biti moguće efikasno upravljati operativnim rizikom na svim razinama, uloga je neovisne funkcije koja je pozicionirana unutar divizije Upravljanja rizicima. Ista funkcija nadležna je za upravljanje reputacijskim rizikom procjenom reputacijskog rizika u specifičnim transakcijama povezanim uz osjetljive sektore, uvođenju novog proizvoda te kada se radi o relevantnim transakcijama (eksternalizacija, značajni projekti i sl.). Nominirane osobe u poslovnim dijelovima, dodatno su ovlaštene/educirane za pravovremeno uočavanje i izvještavanje o internim događajima operativnog rizika te identifikaciju transakcija koje mogu utjecati na povećavanje izloženosti reputacijskom riziku (u svojim područjima odgovornosti). Upravljanje reputacijskim rizikom, kao sekundarnim efektom rizika s aspekta pranja novca i financiranja terorizma te usklađenosti s regulativom, u nadležnosti je Sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te Praćenja usklađenosti. Svakodnevna komunikacija i upravljanje odnosima s klijentima omogućuju izgradnju željene percepcije dionika. Funkcije koje upravljaju odnosom s dionicima uključuju između ostalog: Upravljanje iskustvom klijenata, Marketing i Identitet i komuniciranje, Upravljanje prigovorima. 20

21 Sustav upravljanja, te uloge i odgovornosti nadležnih odbora, sudionika procesa te nadležne funkcije za upravljanje operativnim i reputacijskim rizicima, usklađuju se sa zahtjevima Holding kompanije. Efikasnost sustava upravljanja na svim razinama podržana je prvenstveno internim procedurama, naprednim informatičkim rješenjima te jasno definiranim ovlastima i odgovornostima koje osiguravaju učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama. Procedure, pravilnici, upute UC Grupa propisala je okvir za upravljanje operativnim i reputacijskim rizikom, kako bi se osigurao jedinstven način postupanja na razini UC Grupe. Procedure upravljanja i kontrole definirane pravilima propisanim od strane Holdinga predstavljaju podlogu za izradu specifičnih procedura Banke koje su usklađene s lokalnom regulativom i obvezujućim zakonima. Okvir upravljanja operativnim i reputacijskim rizikom usklađen je s okvirom upravljanja Holding kompanije, i primjenjiv na sve članice Grupe. Politike operativnog i reputacijskog rizika, predstavljaju principe kojima su definirane uloge svih upravljačkih tijela, funkcije nadležne za upravljanje operativnim rizikom te odnosi s drugim funkcijama koje čine sustav nadzora i upravljanja operativnim rizikom. Definiraju metodologije upravljanja, kontrole i mitigacije rizika. Okvir upravljanja operativnim rizikom definiran je kroz politike i procedure za kontrolu, mjerenje i mitigaciju operativnog rizika. Niz je uspostavljenih pravila koja definiraju način procjene reputacijskog rizika (specifične industrije, pravila upravljanja AML/Usklađenosti, procjene rizika proizvoda/projekata/ict rizika, proces restrukturiranja i prisilne naplate, odobravanje kreditne izloženosti, upravljanje porezima i sl). Kontinuirano se radi na razvoju kulture upravljanja rizicima, kroz cijelu organizacijsku strukturu. Edukacije, kombinirane s metodološkim usmjeravanjem te pružanjem svakodnevne podrške sudionicima procesa osiguravaju podizanje razinu svjesnosti svih uključen u proces upravljanja operativnim i reputacijskim rizicima (pravovremena identifikacije, izvještavanje te poduzimanje potrebnih aktivnosti radi mitigacije rizika). Izvještavanje Kako bi najviše rukovodstvo i druge relevantne funkcije bile adekvatno uključene su sustav upravljanja operativnim i reputacijskim rizikom, uspostavljen je sustav izvještavanja koji omogućava efikasno i pravovremeno informiranje sudionika o izloženosti rizicima, potencijalnim alatima za mitigaciju rizika, te njihovom efektu. Izvještaji koji se prezentiraju upravljačkim tijelima Banke te Odboru za operativne i reputacijske rizike omogućavaju podizanje razine svijesti o rizičnim područjima u Banci, razmjenu stavova i diskusiju svih relevantnih sudionika sustava upravljanja operativnim rizikom. Kontinuirano se unapređuju sadržajem i kvalitetom prikazanih podataka. Proces, sudionici i njihove uloge definirane su internim pravilima. Izvještaji o kretanju internih gubitaka, promjeni razine rizika u procesima gdje su uspostavljeni indikatori rizika, kretanje kapitalnog zahtjeva, inicijative koje se poduzimaju u cilju mitigacije rizika, apetit za rizik te strateški relevantne teme te rezultati provedene interne validacije dostavljaju se Odboru za operativni i reputacijski rizik Banke, Upravljačkim tijelima te vlasnicima procesa/poslovnim dijelovima. Strategija operativnog rizika predstavlja smjernice i principe za sveobuhvatan strukturni pristup u cilju minimiziranja, prevencije ili prijenosa rizika. Smjernice i načela iskazani su u obliku predloženih poslovnih promjena, izmjena procesa, IT implementacija, edukacija ili nekog drugog rješenja. 21

22 Strategije operativnog rizika utvrđuju se godišnje, primarno uzimajući u obzir rizike koji nastaju pri realizaciji strateškog poslovnog plana i budgeta, relevantne promjene u internim sustavima kontrole i u vanjskom okruženju te sukladno ciljevima apetita za rizik. Strategijama za operativni rizik pokrivena su i područja upravljanja reputacijskim rizikom. Apetit za operativni rizik određuje razinu operativnog rizika koji je Grupa/Banka spremna prihvatiti pri ostvarivanju svojih strateških ciljeva i poslovnog plana uzimajući u obzir interese dioničara, kao i kapitalne i druge zahtjeve. Apetit za operativni rizik mjeri se metrikom koja ukazuje na postotak pojavnosti očekivanih gubitaka u očekivanim prihodima relevantnih Članica Grupe. Strateški relevantne teme te metrika apetita za operativni rizik prate se, redovnom dinamikom, a o rezultatima istih te s tim indikatorima rizika te mjerama mitigacije rizika, kvartalno se izvještava Odbor za operativne i reputacijske rizike, te Uprava Banke. U slučaju prekoračenja definiranog apetita za rizik, pokreće se proces eskalacije te informiraju sva relevantna Tijela Banke i Holdinga. Strategija neprekidnosti poslovanja služi kao odgovor Grupe Zagrebačke banke na krizne situacije uslijed kojih se za kritične poslovne procese planira osiguravanje neprekidnosti poslovanja na prihvatljivoj razini unutar prihvatljivog vremenskog perioda. Testiranje otpornosti na stres Testiranje otpornosti na stres operativnog rizika provodi se u okviru procesa procjenjivanja adekvatnosti ekonomskog kapitala sukladno metodologiji UniCredit Grupe. Projekcija gubitaka i stresiranog ekonomskog kapitala vrši se na razini Grupe korištenjem Grupnog internog modela uzimajući u obzir parametre makroekonomskih scenarija definiranih na razini UniCredit Grupe, te se projicirane vrijednosti alociraju na članice Grupe. Informacije o strategijama i postupcima upravljanja, zaštite od rizika i smanjenja rizika, kao i o praćenju učinkovitosti zaštite i smanjenja rizika Odluka o načinu upravljanja pojedinim identificiranim operativnim rizikom donosi se na temelju podataka o stvarnom i/ili potencijalnom gubitku koji operativni rizik uzrokuje (može uzrokovati), troškovima implementacije kontrola ili prijenosa na treće osobe, te gubitka potencijalnih prihoda u slučaju izbjegavanja operativnog rizika prestankom obavljanja aktivnosti. Kontrola operativnog rizika provodi se: praćenjem internih i eksternih događaja operativnog rizika, analizama scenarija i indikatorima rizika, a u cilju praćenja i ocjene izloženosti operativnom riziku pojedine članice Grupe. Kao rezultat sve većeg značaja upravljanja ICT i sigurnosnim rizicima, Banka je nastavila i tijekom provoditi aktivnosti u cilju pravovremene identifikacije izloženosti (veći fokus na analize scenarija povezane uz ICT/Cyber rizike, identifikacija ključnih indikatora rizika). Banka također provodi procjenu ICT rizika (identifikacija i procjena utjecaja potencijalnih rizika ICT tehnologije na poslovne procese). Propisani model ima za cilj ocijeniti utjecaj ICT nedostataka/prekida na redovne bankarske aktivnosti te u stresiranim uvjetima. Banka posebnu pažnju polaže utvrđivanju profila rizičnosti projekata te novih/izmijenjenih karakteristika postojećih proizvoda. Redovnim testiranjem plana neprekidnosti poslovanja osigurava se pouzdan sustav upravljanja operativnim rizikom u slučaju prekida rada ključnih poslovnih procesa Banke. 22

23 3 Regulatorni kapital Kreditne institucije u Republici Hrvatskoj obvezne su od 1. siječnja godine računati i izvještavati bonitetne zahtjeve sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013, Direktivi 2013/36/EU, Provedbenim tehničkim standardima i ostalim relevantnim propisima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ("EBA") i nacionalnim diskrecijama lokalnog regulatora Hrvatske narodne banke ( HNB ). Regulatorni kapital Grupe čini osnovni kapital (u potpunosti jednak redovnom osnovnom kapitalu) u iznosu od milijuna kuna, a u odnosu na 31. prosinca godine manji je za 346 milijuna kuna. Na smanjenje regulatornog kapitala utjecalo je, između ostaloga, smanjenje zadržane dobit (-294 milijuna kuna 2 ) i akumulirane ostale sveobuhvatne dobit (-105 milijuna kuna) te usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara (-172 milijuna kuna 3 ) i prijelaznih usklađenja istoga (+296 milijuna kuna 4 ). Redovni osnovni kapital uključuje kapital nastao izdavanjem običnih dionica, pripadajuću premiju na dionice, kapitalne dobitke od transakcija s trezorskim dionicama, zadržane dobiti, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit, rezerve i neto dobit razdoblja priznatu za regulatorne potrebe (tj. neovisno utvrđena te umanjena za predvidive dividende). Dodatno, regulatorni kapital Grupe čini i manjinski (nekotrolirajući) udjel priznat u redovnom osnovnom kapitalu. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju kao i tečajne razlike po osnovi nemonetarne financijske imovine raspoložive za prodaju, umanjene za pripadajući porez na dobit. Ostale rezerve sastoje se od zakonskih rezervi, rezervi za vlastite dionice, rezervi od denominacije kapitala. Sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013, od regulatornog kapitala odbijaju se vlastite dionice, nematerijalna imovina, goodwill te i dodatna vrijednosna usklađenja sukladno člancima 33.(1)(c), 33.(2), 34. i 105. Uredbe (EU) br. 575/2013. Praktične ili pravne prepreke u vezi s promptnim prijenosom regulatornog kapitala ili podmirenjem obveza između matičnog društva i njegovih društava kćeri: Zakon o kreditnim institucijama propisuje da je prilikom smanjenja stavki regulatornog kapitala zadržane dobiti te ostalih rezervi, uključujući rezerve za opće bankovne rizike, a prije isplate planiranog iznosa dioničarima, kreditna institucija dužna deponentu koji to u određenom roku zatraži isplatiti depozit koji nije u cijelosti osiguran i kamate do dana isplate, bez naknada i troškova. Uredba (EU) br. 575/2013 propisuje da je za smanjenje regulatornog kapitala kreditne institucije potrebno prethodno odobrenje nadležnog tijela (u Republici Hrvatskoj to je Hrvatska narodna banka). 2 Smanjenje zadržane dobiti rezultat je uglavnom uvođenja Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9 - Financijski instrumenti ( MSFI 9 ) koji je 1. siječnja godine zamijenio do tada primjenjivi Međunarodni računovodstveni standard ( MRS ) 39 - Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. 3 Temeljem odredbi članak 33.(1)(c) i članka 34. Uredbe (EU) 575/2013., Grupa je iz izračuna regulatornog kapitala na dan 31. prosinca 2018 godine isključila 29 milijuna kuna ostvarenih dobitaka po obvezama za izvedenice institucije mjerene po fer vrijednosti (nasuprot 140 milijuna gubitaka uključenih u izračun na dan 31. prosinca godine) te isključila iznos dodatnih vrijednosnih usklađenja u iznosu od 16 milijuna kuna (na dan 31. prosinca godine iz izračuna isključeno 13 milijuna kuna). 4 Protekom prijelaznog razdoblja iz članka 468. Uredbe (EU) 575/2013., od 01. siječnja godine nerealizirani dobici po imovini ili obvezama mjereni po fer vrijednosti koji su uključeni u stavku akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti (296 milijuna kuna na dan 31. prosinca godine) priznaju se u 100%-tnom iznosu tj. ne isključuju se kroz prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala. 23

24 Zakonom o trgovačkim društvima za slučaj smanjenja temeljnog kapitala propisana je mogućnost plaćanja dioničarima tek nakon što vjerovnicima, koji su se za to pravodobno prijavili društvu, bude ispunjena obveza davanja osiguranja odnosno namirenja, što za posljedicu može imati prepreku za promptni prijenos regulatornog kapitala. Tablica 5: Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine. u milijunima kuna Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke REGULATORNI KAPITAL OSNOVNI KAPITAL REDOVNI OSNOVNI KAPITAL Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital Plaćeni instrumenti kapitala Premija na dionice ( ) Vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala ( ) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala Zadržana dobit Zadržana dobit proteklih godina Priznata dobit ili gubitak Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit Ostale rezerve Manjinski udjel priznat u redovnom osnovnom kapitalu Usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara ( ) Goodwill ( ) Ostala nematerijalna imovina Ostala prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala DODATNI OSNOVNI KAPITAL Instrumenti društava kćeri koji su priznati u dodatnom osnovnom kapitalu DOPUNSKI KAPITAL Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji se priznaju kao dopunski kapital Plaćeni instrumenti kapitala i podređeni krediti Bilješka: Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji nisu priznati ( ) Vlastiti instrumenti dopunskog kapitala ( ) Izravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala (36) (4) (45) (49) (287) PRAGOVI ZA ODBITKE OD STAVKI REDOVNOG OSNOVNOG KAPITALA Prag koji se ne može odbiti od ulaganja u subjekte financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje Prag za redovni osnovni kapital od 10 % Prag za redovni osnovni kapital od 17.65% Priznati kapital za potrebe kvalificiranih udjela izvan financijskog sektora Priznati kapital za potrebe velikih izloženosti STAVKE KOJE SE NE ODBIJAJU OD REDOVNOG OSNOVNOG KAPITALA Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika Ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije Ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

25 Tablica 6: Usklađenje stavki regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke s pozicijama kapitala u revidiranim financijskim izvješćima na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Kapital i rezerve Računovodstveni opseg konsolidacije (a) Bonitetni opseg konsolidacije (b) Iznos priznat u regulatornom kapitalu (c) (b-c) Uplaćeni kapital Premija na dionice Zadržane dobiti Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit Ostale rezerve ( ) Trezorske dionice (36) (36) (36) - ( ) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva - - (4) Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli) Dopunski kapital Odbitne stavke u kapitalu - - (381) UKUPNO KAPITAL Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit i Ostale rezerve koje se ne uključuju regulatorni kapital sukladno članku 26. Uredbe (EU) br. 575/ Dionice u zalogu tretiraju se kao odbitna stavka od kapitala sukladno članku 36., stavak 1., točka (f) Uredbe (EU) br. 575/ Iznos priznate dobiti nakon umanjenja za dividendu sukladno članku 26., stavak 2. Uredbe (EU) br. 575/ Iznos manjinskog udjela priznat u regulatornom kapitalu izračunat je sukladno članku 84. Uredbe (EU) br. 575/ Odbitne stavke od kapitala odnose se na goodwill, nematerijalnu imovinu i usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara (usklađenja izračunata sukladno članku 33., stavak 1., točka (c); članku 33., stavak 2; člancima 34. i 105. Uredbe (EU) br. 575/2013). 25

26 Tablica 7: Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala, redovne dionice Zagrebačke banke Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala 1 Izdavatelj Zagrebačka banka d.d. 2 Jedinstvena oznaka ISIN: HRZABARA Mjerodavno pravo (ili prava) instrumenata hrvatsko Regulatorni tretman 4 Prijelazna pravila CRR-a redovni osnovni kapital 5 Pravila CRR-a nakon prijelaznog razdoblja redovni osnovni kapital 6 Priznat na pojedinačnoj / (pot)konsolidiranoj/pojedinačnoj i (pot)konsolidiranoj osnovi pojedinačnoj i potkonsolidiranoj osnovi 7 Vrsta instrumenata (vrste utvrđuje svaka država) redovne dionice 8 Iznos priznat u regulatornom kapitalu (valuta u milijunima HRK, na zadnji izvještajni datum) Plaćeni instrumenti kapitala: 6.404,84 Premija na dionice : 3.504,02 (-) Vlastiti instrumenti kapitala : -39,45 Ukupno priznato u regulatornom kapitalu : 9.869,41 9 Nominalni iznos instrumenta (valuta HRK) 20,00 9a Cijena izdanja NP 9b Otkupna cijena NP 10 Računovodstvena klasifikacija dionički kapital 11 Izvorni datum izdavanja temeljem Odluke o izdavanju dionica I emisije Dionice uvrštene na službenu kotaciju Zagrebačke burze 12 Bez dospijeća ili s dospijećem bez dospijeća 13 Izvorni rok dospijeća bez dospijeća 14 Opcija kupnje izdavatelja uz prethodno odobrenje nadzornog tijela NP 15 Neobvezni datum izvršenja opcije kupnje, uvjetni datumi izvršenja opcije kupnje i otkupna vrijednost NP 16 Naknadni datumi izvršenja opcije kupnje, prema potrebi NP Kuponi / dividende 17 Fiksna ili promjenjiva dividenda / kupon promjenjivi 18 Kuponska stopa i povezani indeksi NP 19 Postojanje mehanizama obveznog otkazivanja dividende NP 20a Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u vremenskom pogledu) puno diskrecijsko pravo 20b Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u pogledu iznosa) puno diskrecijsko pravo 21 Postojanje ugovorne odredbe o povećanju prinosa ili drugih poticaja za otkup ne 22 Nekumulativni ili kumulativni nekumulativni 23 Konvertibilni ili nekonvertibilni nekonvertibilni 24 Ako su konvertibilni, pokretač(i) konverzije NP 25 Ako su konvertibilni, potpuno ili djelomično NP 26 Ako su konvertibilni, stopa konverzije NP 27 Ako su konvertibilni, je li konverzija obvezna ili neobvezna NP 28 Ako su konvertibilni, navesti vrstu instrumenta u koji se mogu konvertirati NP 29 Ako su konvertibilni, navesti izdavatelja instrumenta u koji se konvertita NP 30 Značajke smanjenja vrijednosti zakonski pristup 31 U slučaju smanjenja vrijednosti, pokretač(i) smanjenja vrijednosti financijski gubitak 32 U slučaju smanjenja vrijednosti, potpuno ili djelomično djelomično / potpuno 33 U slučaju smanjenja vrijednosti, trajno ili privremeno trajno / privremeno 34 U slučaju privremenog smanjenja vrijednosti, opis mehanizama povećanja vrijednosti zakonski pristup, odluka GS 35 Mjesto u hijerarhiji podređenosti u slučaju likvidacije (navesti vrstu instrumenta koja mu je neposredno nadređena) posljednje 36 Nesukladne značajke u prijelaznom razdoblju NE 37 Ako postoje, navesti nesukladne značajke NP 26

27 4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala 4.1 Kapitalni zahtjevi, stopa adekvatnosti kapitala i zaštitni slojevi kapitala Zagrebačka banka izračunava adekvatnost kapitala i izloženosti riziku u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU, koristeći pritom: Standardizirani pristup ( STA ) za kreditni rizik, Standardizirani pristup za tržišni rizik, te Standardizirani i napredni pristup za operativni rizik Zagrebačka banka koristi napredni pristup ( AMA ) dok ostale članice Grupe Zagrebačke banke koriste standardizirani pristup. Adekvatnost kapitala je odnos između regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti sljedećim vrstama rizika: kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i razrjeđivački rizik te slobodne isporuke, pozicijski, valutni i robni rizik, operativni rizik i rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju. 27

28 Tablica 8: Iznos izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Iznosi izloženosti ponderirani rizikom i kapitalni zahtjevi Iznosi izloženosti ponderirani rizikom Kapitalni zahtjevi IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERIRANI RIZIKOM ZA KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I RAZRJEĐIVAČKI RIZIK TE SLOBODNE ISPORUKE Standardizirani pristup Središnje države ili središnje banke Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave Subjekti javnog sektora Multilateralne razvojne banke - - Međunarodne organizacije - - Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Osigurane nekretninama Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza Visokorizične stavke Pokrivene obveznice - - Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom Subjekti za zajednička ulaganja (CIU) 29 2 Vlasnička ulaganja Ostale stavke Sekuritizacijske pozicije u skladu sa standardiziranim pristupom - - od čega: resekuritizacija - - UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA NAMIRU/ISPORUKU - - Rizik namire/isporuke u knjizi pozicija kojima se ne trguje - - Rizik namire/isporuke u knjizi trgovanja - - UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu sa standardiziranim pristupima Dužnički instrumenti kojima se trguje Vlasnički instrument 47 4 Devizni instrument Roba - - Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima - - UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK Jednostavni pristup operativnom riziku - - Standardizirani / Alternativni standardizirani pristup operativnom riziku Napredni pristupi operativnom riziku DODATNI IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZBOG FIKSNIH OPĆIH TROŠKOVA 35 3 UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA PRILAGODBU KREDITNOM VREDNOVANJU 7 - Napredna metoda - - Standardizirana metoda 7 - Na temelju metode originalne izloženosti - - UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU

29 Tablica 9: EU OV1 Pregled rizikom ponderirane imovine Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Rizikom ponderirana imovina Najmanji kapitalni zahtjevi 1 Kreditni rizik (isključujući kreditni rizik druge ugovorne strane) Od čega standardizirani pristup Od čega osnovni IRB pristup (Osnovni IRB pristup) Od čega napredni IRB pristup (Napredni IRB pristup) Od čega vlasnička ulaganja koja podliježu jednostavnom pristupu ponderiranja rizikom ili pristupu internih modela (IMA) 6 Kreditni rizik druge ugovorne strane Od čega vrednovanje po tržišnim vrijednostima Od čega originalna izloženost Od čega standardizirani pristup Od čega metoda internog modela (IMM) Od čega iznos izloženosti riziku za doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane Od čega CVA Rizik namire Izloženost sekuritizaciji u knjizi banke (nakon gornje granice) Od čega IRB pristup Od čega pristup nadzorne formule IRB-a (SFA) Od čega pristup interne procjene (IAA) Od čega standardizirani pristup Tržišni rizik Od čega standardizirani pristup Od čega IMA Velike izloženosti Operativni rizik Od čega jednostavni pristup Od čega standardizirani pristup Od čega napredni pristup Iznosi ispod pragova za odbijanje (na koje se primjenjuje ponder rizika 250 %) Ispravak praga Ukupno Tablica 10: Adekvatnost redovnog osnovnog, osnovnog i ukupnog kapitala Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Stope kapitala u milijunima kuna Stopa redovnog osnovnog kapitala 21,58% Višak (+) / manjak ( ) redovnog osnovnog kapitala Stopa osnovnog kapitala 21,58% Višak (+) / manjak ( ) osnovnog kapitala Stopa ukupnog kapitala 21,58% Višak (+) / manjak ( ) ukupnog kapitala Propisane minimalne stope kapitala sukladno čl. 92. Uredbe (EU) br. 575/2013: stopa redovnog osnovnog kapitala - 4,5% ukupne izloženosti rizicima stopa osnovnog kapitala - 6% ukupne izloženosti rizicima stopa ukupnog kapitala - 8% ukupne izloženosti rizicima 29

30 Zaštitni slojevi kapitala Osim regulatorno zadanih minimalnih stopa adekvatnosti kapitala te sukladno člancima 117.,118. i 130. Zakona o kreditnim institucijama kao i člancima 129.,130. i 133. Direktive 2013/36/EU, Zagrebačka banka dužna je osigurati ispunjavanje sljedećih zaštitnih slojeva redovnog osnovnog kapitala: zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju te zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik od 3,0% ukupne izloženosti rizicima. Grupa Zagrebačke banke zadovoljava minimalne zahtjeve za održavanjem regulatornog kapitala sukladno zaključcima kolegija supervizora matične grupe kojim se utvrđuje adekvatna razina regulatornog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi. Kako je utvrđeno člankom 126. Zakona o kreditnim institucijama te stavkom 1. članka 130. Direktive 2013/36/EU, protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju izračunava se kao umnožak ukupnog iznosa izloženosti institucije izračunat u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i stope protucikličkog zaštitnog sloja specifične za instituciju. Tablica 11: Protuciklički zaštitni sloj Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Redak Opis Stupac Ukupan iznos izloženosti riziku 75, Stopa protucikličkog zaštitnog sloja specifična za instituciju 0.00% 30 Zahtjev za protuciklički zaštitni sloj specifičan za instituciju - Stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifična za Grupu Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine iznosi 0,00%. U skladu s odredbama iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1152/2014, distribucija relevantnih kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke po zemljama, prikazana u standardnom formatu objave, dana je u Prilogu 2. 30

31 4.2 Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala Proces procjene adekvatnosti internog kapitala (engl. Internal Capital Adequacy Assessment Process, u skraćenici ICAAP) je skup postupaka usmjerenih na osiguravanje adekvatnosti internog kapitala na razini Grupe Zagrebačke banke. ICAAP Grupe Zagrebačke banke se sastoji od sljedećih faza: identifikacija rizika; procjena profila rizičnosti i testiranje otpornosti na stres; definiranje apetita za rizikom i alokacija kapitala; te praćenje i izvještavanje. Prva faza je identifikacija svih rizika prisutnih u Grupi Zagrebačke banke, s posebnim osvrtom na rizike koji nisu pokriveni u okviru Stupa 1. Rezultat ove aktivnosti je katalog (mapa) rizika. Druga faza je utvrđivanje internih metodologija za mjerenje različitih profila rizičnosti, što rezultira izračunom potrebnog internog kapitala. Procjena profila rizičnosti je temeljni element procesa procjene adekvatnosti internog kapitala u okviru Stupa 2. U sklopu procesa procjene adekvatnosti internog kapitala te u skladu s principom proporcionalnosti, profil rizičnosti Grupe Zagrebačke banke i ključnih materijalnih članica se procjenjuje za sve materijalno značajne i mjerljive vrste rizika. Dakle, kreditni, tržišni, operativni, poslovni rizik i rizik nekretnina mjere se kvantitativno: ekonomskim kapitalom i agregacijom rizika, te testiranjem otpornosti na stres. Potrebni interni kapital predstavlja kapital potreban za pokriće potencijalnih gubitaka prisutnih u poslovnim aktivnostima Grupe Zagrebačke banke te uzima u obzir sve identificirane materijalno značajne rizike koji su mjerljivi u smislu ekonomskog kapitala. Efekt diverzifikacije između rizika (interrizična diverzifikacija) se isto tako računa kao i efekt diverzifikacije na razini portfelja (intra-rizična diverzifikacija). Dodatno se računa kapitalni dodatak u smislu prudencijalne pričuve kako bi se obuhvatio rizik modela. Metodologija agregiranja rizika se oslanja na Bayesian Copula pristup uz jednogodišnji vremenski horizont i regulatorno zahtijevanu razinu pouzdanosti (99,90%). Za svrhe praćenja, potrebni interni kapital se računa najmanje na kvartalnoj razini te se projicira za svrhe planiranja. Multi-dimenzionalna priroda rizika ukazuje na potrebu nadopune mjerenja ekonomskog kapitala s testiranjem otpornosti na stres, ne samo kako bi procijenili gubitke u pojedinim scenarijima, već kako bi procijenili utjecaj na kapitalne zahtjeve. Testiranje otpornosti na stres jedan je od ključnih alata za upravljanje rizikom, s ciljem procjene ranjivosti Banke u slučaju nastupanja izvanredno teških ili specifičnih, no mogućih događaja, pružajući dodatne informacije bitne za aktivnosti praćenja. Aktivnosti testiranja otpornosti na stres adekvatnosti internog kapitala se provode na bazi interno razvijenih stresnih scenarija najmanje na polugodišnjoj razini. Sveobuhvatno testiranje otpornosti na stres u okviru Stupa 2 razmatra različite utjecaje odabranih makroekonomskih scenarija na sve relevantne vrste rizika, kako bi se dobila cjelovita slika reakcije Grupe u uvjetima stresa. Scenariji su razvijeni analizirajući značajne tržišne događaje koji su se dogodili u prošlosti, kao i moguće događaje koji još nisu zabilježeni. 31

32 Adekvatnost kapitala se procjenjuje uzimajući u obzir ravnotežu između procijenjenih rizika, iz Stupa 1 i Stupa 2 te raspoloživog kapitala. Odgovarajuća metrika okvira apetita za rizik za adekvatnost internog kapitala je Sposobnost preuzimanja rizika, koja označava omjer između dostupnih financijskih sredstava (raspoloživog kapitala) i procijenjenog potrebnog internog kapitala. Apetit za rizik Grupe Zagrebačke banke definira razinu rizika koju je Grupa spremna prihvatiti u ispunjavanju svojih strateških ciljeva i poslovnog plana uzimajući u obzir interese svojih klijenata i dioničara te kapitalne i ostale bonitetne / regulatorne zahtjeve. Struktura Apetita za rizik Grupe Zagrebačke banke uključuje: Izjavu Apetita za rizik; Ključne pokazatelje Apetita za rizik. Izjava Apetita za rizik definira pozicioniranje Grupe Zagrebačke banke u smislu profila rizičnosti u skladu sa strategijom kako bi se uvažila očekivanja dionika. Konkretno, to uključuje: Smjernice o ukupnim ključnim granicama za Grupu Zagrebačke banke u smislu fokusa na aktivnosti; Definiranje željenog profila rizičnosti u skladu sa strategijom Grupe Zagrebačke banke; Izjava o riziku koje je Grupa Zagrebačke banke spremna preuzeti ili koje želi izbjeći u normalnim i stresnim okolnostima; Indikaciju strategija za upravljanje ključnim rizicima kojima je Grupa Zagrebačke banke izložena Kvalitativne izjave o rizicima koje nije moguće jednostavno izmjeriti (npr. strateški, reputacijski) kako bi se osiguralo sprječavanje i rana intervencija prema takvim rizicima u nastajanju; Opis ključnih uloga i odgovornosti u procesu odobravanja, spuštanja, praćenja, izvještavanja i eskalacije unutar procesa Apetita za rizik. Ključni pokazatelji Apetita za rizik sastoje se od niza ključnih indikatora uspješnosti temeljem analize očekivanja internih i eksternih dionika Grupe Zagrebačke banke, što dovodi do identificiranja sljedećih relevantnih dimenzija za Grupu: Regulatorni indikatori, kako bi se u svakom trenutku osiguralo zadovoljavanje indikatora koje zahtjeva regulator; Upravljački indikatori, u svrhu osiguravanja ekonomski održivog pristupa preuzimanju rizika te uključenja svih indikatora koji su ključni iz strateškog aspekta; Kontrola specifičnih vrsta rizika, kako bi se osigurala kontrola svih ključnih rizika (npr. tržišni rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti, rizik kamatne stope). Apetit za rizik se usvaja na godišnjoj razini od strane Uprave te potvrđuje na Nadzornom odboru, te redovito prati i izvještava odgovarajućim odborima, najmanje jednom kvartalno, s ciljem osiguranja razvoja Grupe unutar željenog profila odnosa rizika i povrata. Za potrebe praćenja i izvještavanja, pripremaju se upravljačka i regulatorna izvješća o procesu procjene adekvatnosti internog kapitala, koja služe kao alat za upravljačke odluke u smislu upravljanja i smanjenja izloženosti rizicima. Vrste rizika obuhvaćene u Stupu 1 (kreditni, tržišni i operativni rizik, opisani u zasebnim poglavljima) smatraju se primarnim rizicima, međutim Grupa Zagrebačke banke dodatno je prepoznala sljedeće vrste rizika: poslovni rizik, rizik nekretnina, reputacijski rizik, strateški rizik, makroekonomski rizik, rizik prekomjerne financijske poluge. 32

33 Dodatno prepoznati rizici Poslovni rizik Poslovni rizik definira se kao nepovoljna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja, neovisno o ostalim kategorijama rizika, može uzrokovati značajan gubitak zarade. Poslovni rizik prije svega može biti izazvan ozbiljnom narušenošću tržišnog okruženja i promjenama u strukturi tržišnog natjecanja ili ponašanju klijenata. Rizik nekretnina Rizik nekretnina definira se kao potencijalni gubitak koji proizlazi iz fluktuacija tržišnih vrijednosti portfelja nekretnina u vlasništvu Grupe Zagrebačke banke. Obuhvaća sve nekretnine koje pripadaju Grupi, a koriste se u svrhu samog poslovanja (upravne zgrade, poslovnice i sl.) ili za iznajmljivanje. To uključuje i pripadajuće zemljište te i dio preuzetih nekretnina, čiji krajnji cilj nije prodaja, već iznajmljivanje ili druga komercijalna namjena. Nekretnine koje služe kao kolateral ne ulaze u izračun rizika nekretnina. Reputacijski rizik Reputacijski rizik je trenutni ili budući rizik koji može dovesti do negativnog utjecaja na prihode, likvidnost i kapital Grupe, a koji proizlazi iz nepovoljne predodžbe o ugledu financijske institucije od strane klijenata, drugih ugovornih strana, dioničara/ulagača, regulatora ili zaposlenika. Reputacijski rizik je prisutan u cijeloj organizaciji, a izloženost reputacijskom riziku odražava adekvatnost internog procesa upravljanja svim drugim kategorijama rizika, kao što su kreditni, tržišni, operativni i rizik likvidnosti. Proces upravljanja reputacijskim rizikom definiran je Globalnom politikom za upravljanje reputacijskim rizikom Grupe te aktima koji definiraju postupanje s transakcijama/projektima u specifičnim industrijama (obrambena industrija/industrija oružja, nuklearna energija, proizvodnja električne energije iz ugljena, rudarstvo, sektor vodne infrastrukture/brane). Strateški rizik Strateški rizik je rizik ostvarenja potencijalnih gubitaka zbog odluka, nepravilne provedbe odluka ili pogrešnih poslovnih odluka te radikalnih promjena u poslovnom okruženju i nedostatka reagiranja na promjene u poslovnom okruženju, s negativnim učinkom na profil rizičnosti i posljedično na kapital, dobit te sveukupni smjer poslovanja Banke u dugoročnom razdoblju. Makroekonomski rizik Makroekonomski rizik definira se kao rizik koji proizlazi iz promjena u općim makroekonomskim uvjetima koji mogu utjecati na buduće kapitalne zahtjeve ili razinu dostupnih financijskih sredstava. Rizik prekomjerne financijske poluge Rizik prekomjerne financijske poluge je rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine preostale imovine. 33

34 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik Dospjelo nenaplaćeno potraživanje je izloženost kod koje je kreditna institucija utvrdila da dužnik nije ispunio svoju dospjelu obvezu u roku dužem od 90 dana. Bez obzira na to je li dužnik u zakašnjenju dužem od 90 dana za dio obveze koja proizlazi iz određenoga ugovornog odnosa ili za sve obveze koje proizlaze iz toga ugovornog odnosa, cjelokupno potraživanje koje kreditna institucija ima prema tom dužniku, a koja proizlaze iz toga ugovornog odnosa, smatrat će se dospjelim nenaplaćenim potraživanjem ( Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ). Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti su sve izloženosti u statusu neispunjavanja obveza sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka (Narodne novine, br. 114/2017, 110/2018), odnosno odredbama bančinog internog pravilnika ( Pravilnik za izračun rezervacija sukladno MSFI9 pravilima i određivanje klasifikacije izloženosti ). Banka utvrđuje razinu umanjenja vrijednosti i rezervacija sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka (Narodne novine br. 114/2017, 110/2018), te je isto propisano internim pravilnikom ( Pravilnik za izračun rezervacija sukladno MSFI9 pravilima i određivanje klasifikacije izloženosti ). Vezano uz kvantitativne informacije koje se odnose na ovo područje, osim informacija navedenih u tablicama u nastavku dostupne su i informacije iz Godišnjeg izvješća objavljene na Internet stranicama Zagrebačke banke ( 34

35 Tablica 12: EU CRB-B Ukupni i prosječni neto iznos izloženosti prema različitim kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačka banke na dan 31. prosinca godine Neto vrijednost izloženosti na kraju razdoblja u milijunima kuna Prosječne neto izloženosti tijekom razdoblja 1 Središnje države ili središnje banke 2 Institucije 3 Trgovačka društva Od kojih: specijalizirano financiranje 5 Od kojih: MSP-ovi 6 Stanovništvo Osigurano nekretninama MSP 9 Nije izloženost prema MSP 10 Kvalificirane obnovljene izloženosti 11 Ostalo MSP 13 Nije izloženost prema MSP 14 Kapital 15 Ukupni IRB pristup Središnje države ili središnje banke Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave Subjekti javnog sektora Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije Trgovačka društva Od kojih: MSP Stanovništvo Od kojih: MSP Osigurano hipotekama na nekretninama Od kojih: MSP Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza Visokorizične stavke Pokrivene obveznice Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom Subjekti za zajednička ulaganja Izloženosti vlasničkim ulaganjima Druge izloženosti Ukupni standardizirani pristup Ukupno

36 Tablica 13: EU CRB-C Geografska raščlamba izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Neto vrijednost EUROPA od čega: HRVATSKA od čega: AUSTRIJA od čega: BELGIJA od čega: BOSNA I HERCEGOVINA od čega: FRANCUSKA od čega: ITALIJA od čega: NJEMAČKA od čega: ŠVICARSKA Od čega: Ostale europske zemlje 1 Središnje države ili središnje banke Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Kapital Ukupni IRB pristup Središnje države ili središnje banke 45,818 41, , Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 2,007 1, Subjekti javnog sektora 8,142 8, Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije 2, Trgovačka društva 35,394 27, , Stanovništvo 36,597 27, , Osigurano hipotekama na nekretninama 9,659 9, Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 4,594 4, Visokorizične stavke Pokrivene obveznice Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom 8, ,446 1, procjenom 20 Subjekti za zajednička ulaganja Izloženosti vlasničkim ulaganjima Druge izloženosti 5,651 4, , Ukupni standardizirani pristup 158, ,025 1,068 1,379 21, ,695 2, , Ukupno 158, ,025 1,068 1,379 21, ,695 2, ,159 36

37 Tablica 13: EU CRB-C Geografska raščlamba izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine (nastavak) Neto vrijednost u milijunima kuna OSTATAK SVIJETA od čega: KANADA od čega: SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE od čega: Ostala svjetska geografska područja Ukupno 1 Središnje države ili središnje banke Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Kapital Ukupni IRB pristup Središnje države ili središnje banke ,819 8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave ,007 9 Subjekti javnog sektora , Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije , Trgovačka društva , Stanovništvo , Osigurano hipotekama na nekretninama , Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza , Visokorizične stavke Pokrivene obveznice Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom , Subjekti za zajednička ulaganja Izloženosti vlasničkim ulaganjima Druge izloženosti , Ukupni standardizirani pristup 1, , , Ukupno 1, , ,086 37

38 Tablica 14: EU CRB-D Koncentracija izloženosti prema gospodarskim granama ili vrstama druge ugovorne strane Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Neto vrijednost Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom Građevinarstvo Trgovina na veliko i na malo Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama 1 Središnje države ili središnje banke Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Kapital Ukupni IRB pristup Središnje države ili središnje banke ,104-8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave Subjekti javnog sektora , Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije , Trgovačka društva 2, ,402 1, ,386 7,107 2,167 2, ,085 1, Stanovništvo Osigurano hipotekama na nekretninama Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza , Visokorizične stavke Pokrivene obveznice Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom , Subjekti za zajednička ulaganja Izloženosti vlasničkim ulaganjima Druge izloženosti Ukupni standardizirani pristup 2, ,459 1, ,189 9,773 9,012 3,247 1,064 41,903 2, Ukupno 2, ,459 1, ,189 9,773 9,012 3,247 1,064 41,903 2,229 38

39 Tablica 14: EU CRB-D Koncentracija izloženosti prema gospodarskim granama ili vrstama druge ugovorne strane Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine (nastavak) u milijunima kuna Neto vrijednost Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale uslužne djelatnosti Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela Ostalo Ukupno 1 Središnje države ili središnje banke Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Kapital Ukupni IRB pristup Središnje države ili središnje banke , ,819 8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave , ,007 9 Subjekti javnog sektora , Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije , Trgovačka društva 1, , Stanovništvo , , Osigurano hipotekama na nekretninama , , Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza , Visokorizične stavke Pokrivene obveznice Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom , Subjekti za zajednička ulaganja Izloženosti vlasničkim ulaganjima Druge izloženosti ,689 5, Ukupni standardizirani pristup 1, , , , , Ukupno 1, , , , ,086 39

40 Tablica 15: EU CRB-E Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Neto vrijednost izloženosti u milijunima kuna Na zahtjev <= 1 godina > 1 godina <= 5 godina > 5 godina Nije navedeno dospijeće Ukupno 1 Središnje države ili središnje banke Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Kapital Ukupni IRB pristup Središnje države ili središnje banke 3,531 11,189 10,361 3,299 17,234 45,614 8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave ,850 9 Subjekti javnog sektora , , Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije 2, , Trgovačka društva 856 5,391 6,557 12, , Stanovništvo 129 3,158 7,284 15, , Osigurano hipotekama na nekretninama ,020-9, Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 1,007 1, , , Visokorizične stavke Pokrivene obveznice Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom 808 3, , Subjekti za zajednička ulaganja Izloženosti vlasničkim ulaganjima Druge izloženosti 4, , Ukupni standardizirani pristup 13,834 25,267 26,629 48,101 18, , Ukupno 13,834 25,267 26,629 48,101 18, ,171 40

41 Tablica 16: EU CR1-A Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine prema kategoriji izloženosti i instrumentima Bruto knjigovodstvene vrijednosti Izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza (a) Izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza (b) Posebni ispravci vrijednosti za kreditni rizik (c) Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik (d) Akumulirani otpisi Iznosi povezani s ispravcima vrijednosti za kreditni rizik tijekom izvještajnog razdoblja u milijunima kuna Neto vrijednosti 1 Središnje države ili središnje banke Institucije Trgovačka društva Od kojih: specijalizirano financiranje Od kojih: MSP Stanovništvo Osigurano nekretninama MSP Nije izloženost prema MSP Kvalificirane obnovljene izloženosti Ostalo MSP Nije izloženost prema MSP Kapital Ukupni IRB pristup Središnje države ili središnje banke 46, (383) 45, Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 2, (1) 2, Subjekti javnog sektora 8, (1) 8, Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije 3, (2) 3, Trgovačka društva 35, (189) 35, Od kojih: MSP 19, (31) 18, Stanovništvo 36, , Od kojih: MSP 1, , Osigurano hipotekama na nekretninama 9, (26) 9, Od kojih: MSP Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 10,392 5,798-1,239 (284) 4, Visokorizične stavke Pokrivene obveznice Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom 8, (3) 8, Subjekti za zajednička ulaganja Izloženosti vlasničkim ulaganjima Druge izloženosti 5, , Ukupni standardizirani pristup 10, ,763 6,230 1,330 1,279 (741) 160, Ukupno 10, ,763 6,230 1,330 1,279 (741) 160, Od kojih: Zajmovi 8, ,597 4,744 1,135 1,272 (691) 117, Od kojih: Dužnički vrijednosni papiri 1,227 12,142 1, (102) 12, Od kojih: Izloženosti izvanbilančnih stavki , ,164 (a+b-c-d) 41

42 Tablica 17: EU CR1-B Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine prema gospodarskim granama Bruto knjigovodstvene vrijednosti Izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza (a) Izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza (b) Posebni ispravci vrijednosti za kreditni rizik (c) Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik (d) Akumulirani otpisi Iznosi povezani s ispravcima vrijednosti za kreditni rizik tijekom izvještajnog razdoblja u milijunima kuna Neto vrijednosti 1 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 455 2, (171) 2,368 2 Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija 1,846 7,889 1, (497) 8,459 4 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 243 1, ,945 5 Opskrba vodom Građevinarstvo 1,301 3, ,189 7 Trgovina na veliko i na malo 3,599 8,002 1, ,773 8 Prijevoz i skladištenje 320 8, (36) 9,012 9 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 269 3, (28) 3, Informacije i komunikacije 61 1, (18) 1, Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 18 42, (374) 41, Poslovanje nekretninama 1,028 2, , Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 125 1, (4) 1, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (24) Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje - 22, (23) 22, Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (10) Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale uslužne djelatnosti Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju 1,474 44,538 1, (551) 44,666 različite usluge za vlastite potrebe 21 Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela Ostalo 4 4, , Ukupno 10, ,763 6,230 1,330 1,279 (741) 160,086 (a+b-c-d) 42

43 Tablica 18: EU CR1-C Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine prema geografiji Bruto knjigovodstvene vrijednosti Izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza (a) Izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza (b) Posebni ispravci vrijednosti za kreditni rizik (c) Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik (d) Akumulirani otpisi Iznosi povezani s ispravcima vrijednosti za kreditni rizik tijekom izvještajnog razdoblja u milijunima kuna Neto vrijednosti 1 EUROPA 10, ,455 6,230 1,328 1,279 (740) 158,780 2 od čega: HRVATSKA 9, ,467 5, ,237 (677) 126,025 3 od čega: AUSTRIJA - 1, (1) 1,068 4 od čega: BELGIJA - 1, ,379 5 od čega: BOSNA I HERCEGOVINA 1,090 21, (56) 21,657 6 od čega: FRANCUSKA od čega: ITALIJA 8 4, (2) 4,695 8 od čega: NJEMAČKA 3 2, (1) 2,032 9 od čega: ŠVICARSKA od čega: Ostale europske zemlje 10 1, (3) 1, OSTATAK SVIJETA - 1, (1) 1, od čega: KANADA od čega: SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE - 1, (1) 1, od čega: Ostala svjetska geografska područja Ukupno 10, ,763 6,230 1,330 1,279 (741) 160,086 (a+b-c-d) Tablica 19: EU CR1-D Razdoblja dospijeća dospjelih izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Bruto knjigovodstvene vrijednosti u milijunima kuna 30 dana > 30 dana 60 dana > 60 dana 90 dana > 90 dana 180 dana > 180 dana 1 godina > 1 godina 1 Krediti 2, ,863 2 Dužnički vrijednosni papiri ,227 3 Ukupne izloženosti 2, ,090 43

44 Tablica 20: EU CR1-E Neprihodujuće i restrukturirane izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Bruto knjigovodstvene vrijednosti prihodujućih i neprihodujućih izloženosti Akumulirano umanjenje vrijednosti i rezervacije i akumulirano umanjenje fer vrijednosti zbog kreditnog rizika u milijunima kuna Preuzeti kolaterali i financijska jamstva Od čega prihodujuće, ali dospjelo nenaplaćeno > 30 dana i <= 90 dana Od čega prihodujuće restrukturira ne izloženosti Od čega neprihodujuće Prihodujućih izloženosti Neprihodujućih izloženosti Od čega u statusu neispunjavanja obveza Od čega umanjene vrijednosti Od čega restrukturirane Od čega restrukturiranih Od čega restrukturiranih Neprihodujućih izloženosti Od čega restrukturiranih izloženosti 010 Dužnički vrijednosni papiri (46) - (1.074) Krediti i predujmovi (1.074) (58) (5.590) (1.907) Izvanbilančne izloženosti (121) - (435) (1) 93-44

45 Tablica 21: EU CR2-A Promjene iznosa općih i posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, Grupa Zagrebačke banke; 30. lipnja do 31. prosinca godine u milijunima kuna Ukupni posebni ispravak vrijednosti za kreditni rizik Ukupni opći ispravak vrijednosti za kreditni rizik 1 Početno stanje ( ) Povećanja zbog iznosa rezerviranih za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja Smanjenja zbog iznosa ukinutih rezervacija za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja (358) (39) 4 Smanjenja zbog iznosa povezanih s ispravcima vrijednosti za kreditni rizik (1.137) (2) 5 Prijenosi između ispravaka vrijednosti za kreditni rizik Učinak tečajnih razlika Poslovne kombinacije, uključujući preuzimanja i prodaju društava kćeri Ostale prilagodbe (30) 54 9 Završno stanje ( ) Povrat ispravaka vrijednosti za kreditni rizik koji je evidentiran izravno u račun dobiti i gubitka Posebni ispravci vrijednosti za kreditni rizik koje su evidentirani izravno u računu dobiti i gubitka 1 1 Tablica 22: EU CR2-B Promjene iznosa kredita i dužničkih vrijednosnih papira koji su u statusu neispunjavanja obveza i umanjeni, Grupa Zagrebačke banke; 30. lipnja do 31. prosinca godine u milijunima kuna Bruto knjigovodstvena vrijednost izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza 1 Početno stanje ( ) Krediti i dužnički vrijednosni papiri koji su u statusu neispunjavanja obveza ili su umanjeni od posljednjeg razdoblja izvješćivanja Vraćeno u status koji nije status neispunjavanja obveza (308) 4 Otpisani iznosi (1.169) 5 Druge promjene (1.151) 6 Završno stanje ( ) Tablica EU CR2-A prikazuje promjene iznosa posebnih i općih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik za kredite i dužničke vrijednosne papire, dok tablica EU CR2-B prikazuje promjene iznosa izloženosti koje su prema standardiziranom pristupu u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. Uredbe o kapitalnim zahtjevima. Sukladno EBA Smjernici o zahtjevima za objavu na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013, predmetnim tablicama dana je informacija o kretanju između posljednje objave predmetne informacije (objava na dan 30. lipnja godine) do referentnog datuma objave (31. prosinac godine). Na smanjenje iznosa posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik te kredita i dužničkih vrijednosnih papira koji su u statusu neispunjavanja obveza uvelike je utjecala prodaja dijela neprihodujućih zajmova odobrenih pravnim osobama i stanovništvu. 45

46 Informacije o važnosti opterećenja U nastavku je dana informacija o srednjoj vrijednosti opterećene imovine Grupe Zagrebačke banke u godini. Podaci prikazani za Grupu Zagrebačke banke odnose se na regulatorni opseg konsolidacije. Tablica 23: Objava srednje vrijednosti opterećene imovine Grupe Zagrebačke banke u godini Obrazac A Opterećena i neopterećena imovina Knjigovodstvena vrijednost opterećene imovine Fer vrijednost opterećene imovine u milijunima kuna Knjigovodstvena Fer vrijednost vrijednost neopterećene neopterećene imovine imovine Imovina izvještajne institucije Vlasnički instrumenti Dužnički vrijednosni papiri od čega: pokrivene obveznice od čega: vrijednosni papiri osigurani imovinom od čega: izdanje općih država od čega: izdanje financijskih društava od čega: izdanje nefinancijskih društava Ostala imovina od čega: Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita Obrazac B Primljeni kolateral u milijunima kuna Neopterećeno Fer vrijednost Fer vrijednost primljenog opterećenog primljenog kolaterala kolaterala ili izdanih ili izdanih vlastitih vlastitih dužničkih dužničkih vrijednosnih papira vrijednosnih papira dostupnih za opterećenje Kolateral koji je primila izvještajna institucija Okvirni krediti Vlasnički instrumenti Dužnički vrijednosni papiri od čega: pokrivene obveznice od čega: vrijednosni papiri osigurani imovinom od čega: izdanje općih država od čega: izdanje financijskih društava od čega: izdanje nefinancijskih društava Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita Ostali primljeni kolateral Izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim pokrivenih obveznica ili vrijednosnih papira osiguranih imovinom Vlastite pokrivene obveznice i izdani nezaloženi vrijednosni papiri osigurani imovinom UKUPNO IMOVINA, PRIMLJENI KOLATERALI I IZDANI VLASTITI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI Obrazac C Izvori opterećenja Knjigovodstvena vrijednost odabranih financijskih obveza Usklađene obveze, potencijalne obveze ili vrijednosni papiri dani u zajam u milijunima kuna Imovina, primljeni kolateral i izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim pokrivenih obveznica i opterećenih vrijednosnih papira osiguranih imovinom ,103 46

47 Vrijednosti navedene u prethodnoj tablicama odnose se na srednje vrijednosti izračunate excel funkcijom "median". Srednje vrijednosti izračunate su temeljem konsolidiranih obrazaca za opterećenu imovinu dostavljenih regulatoru za izvještajna razdoblja 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca godine. U godini na razini Grupe Zagrebačke banke medijan omjera ukupnog iznosa založene imovine iznosi 7,65%. Glavni izvori i vrste opterećenja odnose se na ugovore s pravom ponovne prodaje i reotkupa, transakcija zaduživanja pod uvjetima koji su redovni i uobičajeni za takve aktivnosti, obvezne pričuve položene i održane kod HNB-a te danih depozita za pokriće derivativne izloženosti i izloženosti proizašlih iz repo poslova. Založena imovina na dan 31. prosinca godine sastoji se od kreditnog potraživanja od komitenata, položene i održane obvezne pričuve i depozita za pokriće derivativne i repo izloženosti. Opterećena imovina na dan 31. prosinca godine odnosila se većinom na Zagrebačku banku d.d. Razvoj opterećenja tijekom vremena za repo transakcije ovisi o likvidnoj poziciji i likvidnim potrebama Banke u tom razdoblju. Opći uvjeti standardnih ugovora (Okvirni ugovor za transakcije izvedenim financijskim instrumentima, Okvirni ugovor o reotkupu financijskih instrumenata - okvirni repo ugovor te o Dodatak o osiguranju u formi varijabilne marže) standardizirani su za sve sudionike na tržištu, dok su posebne odredbe u odnosu na pojedinu ugovornu stranu dodatno bilateralno usuglašene. Posebni ugovori o financiranju bilateralno su usuglašeni sa drugom ugovornom stranom. Stavke koje su navedene u Obrascu A, u stupcu Knjigovodstvena vrijednost neopterećene imovine redak Ostala imovina u najvećem udjelu od 73,55% odnosi se na "Kredite i predujmove osim okvirnih kredita" koji bi se smatrali dostupnima za opterećenje u redovitom poslovanju. Ostalu imovinu kao npr. nematerijalna imovina, uključujući goodwill, odgođena porezna imovina, nekretnine, postrojenja i druga dugotrajna imovina Grupa Zagrebačke banke uglavnom ne smatra dostupnom za opterećenje u redovitom poslovanju. Omjer Imovine, primljenih kolaterala i izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira osim pokrivenih obveznica i opterećenih vrijednosnih papira osiguranih imovinom i Usklađene obveze, potencijalne obveze ili vrijednosni papiri dani u zajam iznosi 155% zbog prekomjernog osiguranja kolateralom za transakcije zaduživanja. 47

48 5.1 Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika Grupa Zagrebačke banke primjenjuje standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Ukupni iznos kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine prikazan je u poglavlju 4 ovog dokumenta (Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala). Trenutačno Grupa Zagrebačke banke pri primjeni standardiziranog pristupa u mjerenju kreditnog rizika koristi kreditne rejtinge vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika klijenata i izdanja vrijednosnih papira (dalje u tekstu: VIPKR). Sve ostale izloženosti koje nemaju rejting VIPKR prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik tretiraju se na način koji je propisan za izloženosti prema klijentima bez kreditnog rejtinga dodijeljenog od odabrane VIPKR. Izloženosti koje čine odbitnu stavku od regulatornog kapitala i ne uključuju se u iznos izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom pri izračunu kapitalnog zahtjeva navedene su u tablicama u nastavku, a vezano uz kategoriju izloženosti u koju pripadaju. Tehnike umanjenja kreditnog rizika su objašnjenje u poglavlju 15. ovog dokumenta. 48

49 Tablica 24: EU CR5 Standardizirani pristup Ponder rizika u milijunima kuna Kategorije izloženosti 0% 2% 4% 10% 20% 35% 50% 70% 75% 100% 150% 250% 370% 1250% Ostalo Odbijeno Ukupno Od čega nije dodijeljen rejting 1 Središnje države ili središnje banke Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave Subjekti javnog sektora Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Osigurano hipotekama na nekretninama Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza Izloženosti povezane s posebno visokim rizikom Pokrivene obveznice Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom Subjekti za zajednička ulaganja Vlasnička ulaganja Ostale stavke (336) Ukupno (336)

50 Tablica 25: EU CR4 Standardizirani pristup Izloženost kreditnom riziku i učinci smanjenja kreditnog rizika Izloženosti prije kreditnog konverzijskog faktora i smanjenja kreditnog rizika Izloženosti nakon kreditnog konverzijskog faktora i smanjenja kreditnog rizika u milijunima kuna Rizikom ponderirana imovina i omjer rizikom ponderirane imovine i ukupne imovine Kategorije izloženosti Iznos u bilančnoj evidenciji Iznos u izvanbilančnoj evidenciji Iznos u bilančnoj evidenciji Iznos u izvanbilančnoj evidenciji Rizikom ponderirana imovina Omjer rizikom ponderirane imovine i ukupne imovine 1 Središnje države ili središnje banke % 2 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave % 3 Subjekti javnog sektora % 4 Multilateralne razvojne banke % 5 Međunarodne organizacije % 6 Institucije % 7 Trgovačka društva % 8 Stanovništvo % 9 Osigurano hipotekama na nekretninama % 10 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza % 11 Izloženosti povezane s posebno visokim rizikom % 12 Pokrivene obveznice % 13 Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom % 14 Subjekti za zajednička ulaganja % 15 Vlasnička ulaganja % 16 Ostale stavke % 17 Ukupno % 50

51 5.2 Tehnike smanjenja kreditnog rizika Politike i procesi za bilančno i izvanbilančno netiranje te obuhvat primjene bilančnog i izvanbilančnog netiranja U pojedinačnim slučajevima, gdje postoji okvirni ugovor koji sadrži odredbe o netiranju (temeljen na IDNA International Deposits Netting Agreement predlošku), te s obzirom na identificiranu provedivost takvih ugovora u pravnom okruženju, Banka uzima u obzir pozitivne učinke netiranja na izloženost prilikom izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva. Politike i procesi za vrednovanje i upravljanje instrumentima osiguranja Grupa Zagrebačke banke implementirala je sustav upravljanja tehnikama umanjenja kreditnog rizika kojemu je cilj osigurati optimalno upravljanje instrumentima kreditne zaštite (kolateralima) i smanjiti potencijalni kreditni gubitak u slučaju dužnikovog neispunjavanja obveza. Instrumenti kreditne zaštite ugovaraju se u skladu s apetitom za rizik, definiranom kreditnom strategijom u terminima kvalitete i očekivanog rasta plasmana i ostalim definiranim indikatorima profila kreditnog rizika te u skladu s ciljanim kapitalnim zahtjevima. Instrumenti kreditne zaštite se prihvaćaju isključivo kao dodatni izvor osiguranja kreditnog rizika (primarni je kreditna sposobnost klijenta/dužnika) i ne mogu služiti kao zamjena za dužnikovu sposobnost podmirenja obveza. U izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik Banka uključuje samo one instrumente kreditne zaštite koji ispunjavanju sve uvjete definirane Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Banka kontinuirano unapređuje sustav vrednovanja (praćenja promjena vrijednosti) i nadzora nad pravnom provedivošću primljenih instrumenata kreditne zaštite u cilju maksimiziranja pozitivnih učinaka kreditne zaštite na kapitalne zahtjeve Grupe Zagrebačke banke. Sustav nadzora nad instrumentima kreditne zaštite sastoji se od: formalnih i suštinskih kontrola pojedinačnih instrumenata kreditne zaštite u okviru procesa priznavanja i vrednovanja; kontinuiranog praćenja promjena vrijednosti instrumenata kreditne zaštite; praćenja i izvještavanja o koncentracijama u okviru primijenjenih tehnika smanjenja kreditnih rizika. Opis osnovnih vrsta kolaterala kojima se koristi kreditna institucija Zagrebačka banka za potrebe smanjenja kreditnog rizika koristi sljedeće vrste kreditne zaštite: materijalnu kreditnu zaštitu i nematerijalnu kreditnu zaštitu. Kao oblik materijalne kreditne zaštite Banka koristi financijske kolaterale koristeći složenu metodu financijskog kolaterala na način i pod uvjetima propisanima Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. 51

52 Osim financijskih kolaterala Zagrebačka banka u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća prihvaća materijalnu kreditnu zaštitu i u obliku: nekretnina, gotovinskih pologa kod treće institucije (tretira se kao nematerijalna kreditna zaštita) i police životnog osiguranja s otkupnom vrijednošću. Kao oblik nematerijalne kreditne zaštite Banka koristi garancije i jamstva u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Glavni davatelji garancija/jamstava i kontragarancija i pružatelji nematerijalne kreditne zaštite u obliku kreditnih izvedenica te njihove kreditne sposobnosti Priznati pružatelji kreditne zaštite odnose se na definiranu listu subjekata koju uglavnom čine središnje države i središnje banke, jedinice lokalne samouprave, multilateralne razvojne banke, institucije i ostala trgovačka društva uz uvjet da imaju kreditni rejting priznate VIPKR u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Informacije o koncentracijama tržišnih i kreditnih rizika u okviru primijenjenih tehnika smanjenja kreditnih rizika Banka prati i upravlja koncentracijskim rizikom i kreditnim rizikom velike izloženosti prema davateljima kolaterala i pružateljima nematerijalne kreditne zaštite te izvještava o istima u skladu sa Odlukom o velikim izloženostima kreditnih institucija. Mehanizmi monitoriranja i kontrole koncentracijskog rizika u okviru primijenjenih tehnika umanjenja kreditnog rizika su: obavezno razmatranje indirektne izloženosti prema pružatelju kreditne zaštite u kreditnom procesu; uspostava odnosnog limita ako je pružatelj kreditne zaštite država, banka ili osiguravajuće društvo, odnosno limita države iz koje je pružatelj kreditne zaštite; implementiran sustav upravljačkog i regulatornog izvještavanja. Upotreba tehnika smanjenja kreditnog rizika kod vanbilančnih izvedenih financijskih instrumenata Za potrebe smanjenja kreditnog rizika koji proizlazi iz vanbilančnih izvedenih financijskih instrumenata (derivata) Banka primjenjuje tehnike vanbilančnog netiranja na temelju adekvatnih ugovora o netiranju potpisanih s klijentima (ISDA kao međunarodni standard ugovora o netiranju koji se uglavnom ugovara sa stranim bankama te Okvirni ugovor za izvedene financijske instrumente LMA koji se uglavnom ugovara s klijentima na lokalnom tržištu). Dodatno, s pojedinim klijentima Banka ugovara i CSA ugovore / dodatke o osiguranju u kojima se ugovara razmjena kolaterala na temelju dnevnih promjena neto vrijednosti ugovorenih transakcija s ciljem smanjenja kreditnog rizika druge ugovorne strane; u navedenim se ugovorima kao kolateral koristi gotovina. Navedene tehnike smanjenja kreditnog rizika za pozicije u derivatima uključene su u interno praćenje i izvještavanje, dok su u regulatorno praćenje i izvještavanje te izračun kapitalnih zahtjeva uključene tehnike koje proizlaze iz ISDA i CSA ugovora za koje Banka ima pribavljena relevantna pravna mišljenja dostavljena na uvid Hrvatskoj narodnoj banci. Izloženostima se upravlja sukladno definiranim limitima i apetitu za rizik. 52

53 Tablica 26: EU CR3 Tehnike smanjenja kreditnog rizika Pregled, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Neosigurane izloženosti Knjigovodstveni iznos (a) Osigurane izloženosti Knjigovodstveni iznos (b) Izloženosti osigurane kolateralom (c) Izloženosti osigurane financijskim jamstvima (d) Izloženosti osigurane kreditnim izvedenicama (e) 1 Ukupni krediti Ukupne dužnički vrijednosni papiri Ukupne izloženosti Od čega u statusu neispunjavanja obveza U tablici EU CR3 prikazane su knjigovodstvene vrijednosti izloženosti kredita i dužničkih vrijednosnih papira osiguranih kolateralima (izloženosti pokrivene financijskim kolateralom) i financijskim jamstvima (izloženosti osigurane garancijama i policama životnog osiguranja) kao instrumentima za smanjenja kreditnog rizika. Institucija nema izloženosti osiguranih regulatorno prihvatljivim kreditnim izvedenicama. U stupcu c se navode izloženosti osigurane financijskim kolateralima (novčani depoziti, vrijednosni papiri), dok se u stupcu d navode izloženosti osigurane nematerijalnom kreditnom zaštitom (garancije). U retcima 3 i 4 se, osim knjigovodstvene vrijednosti kredita i dužničkih vrijednosnih papira, navode i preostale neosigurane i osigurane izloženosti koje podliježu zahtjevu za izračun rizikom ponderirane aktive (vlasnička ulaganja, materijalna imovina, novac, ostala aktiva, izvanbilančne izloženosti i izvedenice). Tablica 27: Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika - Standardizirani pristup, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita Kategorije izloženosti Iznosi izloženosti pokriveni financijskim kolateralom Iznosi izloženosti pokriveni priznatim nekretninama Iznosi izloženosti pokriveni ostalim priznatim vrstama materijalne kreditne zaštite Iznosi izloženosti pokriveni garancijama/ jamstvima Iznosi izloženosti pokriveni ostalim priznatim vrstama nematerijalne kreditne zaštite Središnje države ili središnje banke Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave Subjekti javnog sektora Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza Izloženosti povezane s posebno visokim rizikom Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom Subjekti za zajednička ulaganja Vlasnička ulaganja Ostale stavke UKUPNO

54 5.3 Rizik druge ugovorne strane Rizik druge ugovorne strane u svojoj je ekonomskoj suštini kreditni rizik, koji se općenito definira kao rizik neizvršavanja obveza druge ugovorne strane, odnosno nemogućnost otplate glavnice, kamate i/ili izvršavanja ostalih plaćanja koja proizlaze iz transakcija rizničnim proizvodima, i to transakcija izvedenim financijskim instrumentima i transakcija financiranja vrijednosnim papirima (REPO i obrnute REPO transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira). Za praćenje i upravljanje rizikom druge ugovorne strane odgovorna je organizacijska jedinica Tržišni i likvidnosni rizici u okviru sektora Tržišni, likvidnosni, operativni rizici i integracija rizika. Okvir praćenja i upravljanja definiran je skupom općih i posebnih politika, smjernica te sveobuhvatnim sustavom internih akata. S obzirom da rizik druge ugovorne strane predstavlja mogućnost gubitka u slučaju nastupanja statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane (default) tijekom trajanja transakcije, veličina gubitka ovisi o vrijednosti same transakcije odnosno tržišnim cijenama u trenutku defaulta. Kod rizika druge ugovorne strane se u skladu s tim treba uzeti u obzir: tekuća izloženost sadašnji trošak zamjene transakcija, odnosno pozitivna fer vrijednost ugovora, a predstavlja gubitak u slučaju defaulta druge ugovorne strane na izvještajni datum; potencijalna izloženost procjena budućeg troška zamjene transakcije, a predstavlja gubitak do kojega bi moglo doći u slučaju defaulta druge ugovorne strane u nekom budućem trenutku tijekom vijeka trajanja transakcije (može biti veća od tekuće izloženosti kao rezultat promjene tržišnih cijena u budućnosti). U postupku kvantifikacije rizika druge ugovorne strane za upravljačke potrebe koristi se interni model UniCredit Grupe baziran na Monte Carlo simulacijama kojima se simuliraju faktori rizika na unaprijed definiranim vremenskim intervalima. U reevaluaciji tako dobivene mreže budućih vremenskih intervala sva obuhvaćena trgovanja se ponovo vrednuju kako bi se procijenio trošak zamijene u slučaju neizvršenja odveza druge ugovorne strane. Buduća izloženost portfelja transakcija s pojedinim klijentom se računa na temelju conditional expected shortfall (CES) mjere uz razinu pouzdanosti 87,5% - koja odgovara očekivanoj izloženosti najgorih 5% slučajeva simuliranih izloženosti klijentu. U svrhu smanjenja izloženosti riziku druge ugovorne strane praksa Banke nalaže sklapanje okvirnih ugovora za transakcije izvedenim financijskim instrumentima, a koji uključuju klauzule o netiranju. Za svakog klijenta s kojim Banka sklapa transakcije koje ju izlažu riziku druge ugovorne strane dodijeljeni su interni limiti u skladu s procesom dodjeljivanja kreditnih limita unutar Banke. Tržišni i likvidnosni rizici na dnevnoj osnovi prati izloženost i usklađenost s limitima za rizik druge ugovorne strane, te o navedenome izvještava relevantne poslovne jedinice, kao i kreditne rizike. Uz sam rizik druge ugovorne strane, koji u suštini predstavlja rizik prije namire, Banka dodatno prati i rizik namire (ili rizik isporuke) koji predstavlja mogućnost gubitka u slučaju neispunjenja obveza druge ugovorne strane na dan namire, dok su istovremeno plaćanja/isporuke prema drugoj strani već izvršene. Rizik namire se mjeri za transakcije rizničnim proizvodima, i to kupoprodaju deviza, depozite i plasmane na međubankarskom tržištu, transakcije izvedenim financijskim instrumentima i transakcije financiranja vrijednosnim papirima (REPO i obrnute REPO transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira). 54

55 Rizik se mjeri i limitira maksimalnim dozvoljenim iznosom potraživanja po predmetnim transakcijama koje Banka dnevno potražuje od druge ugovorne strane. Banka se od navedenog rizika štiti namirom po pre-paid osnovi ili namirom na Delivery Versus Payment principu. Tablica 28: EU CCR1 Analiza izloženosti kreditnog rizika druge ugovorne strane prema pristupu, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Zamišljeni iznos Trošak zamjene / sadašnja tržišna vrijednost Potencijalna buduća kreditna izloženost Efektivni EPE Multiplikator Izloženost nakon učinaka zamjene smanjenja kreditnog rizika Rizikom ponderirana imovina 1 Metoda tržišne vrijednosti Metoda originalne izloženost Standardizirana metoda Metoda internog modela (IMM) (za izvedenice i SFT-ove) Od kojih transakcije financiranja vrijednosnih papira Od kojih izvedenica i transakcija s dugim rokom namire Od kojih sporazumi o netiranju između različitih kategorija proizvoda Jednostavna metoda financijskog kolaterala (za SFT-ove) Složena metoda financijskog kolaterala (za SFT-ove) Izračun vrijednosti adherentne riziku za SFT-ove Ukupno 620 Tablica 29: EU CCR2 CVA kapitalni zahtjev, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Vrijednost izloženosti u milijunima kuna Rizikom ponderirana imovina 1 Ukupni portfelji koji podliježu naprednoj metodi (i) komponenta izračuna vrijednosti adherentne riziku uključujući 3 multiplikator) - 3 (ii) komponenta izračuna vrijednosti adherentne riziku u stresnim uvjetima (uključujući 3 multiplikator) 4 Ukupni portfelji podložni standardiziranoj metodi 74 7 EU4 Na temelju metode originalne izloženosti Ukupno podložno CVA kapitalnom zahtjevu

56 Tablica 30: EU CCR3 Standardizirani pristup Izloženosti druge ugovorne strane kreditnom riziku prema regulatornom portfelju i riziku, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Kategorije izloženost Ponder rizika 0% 2% 4% 10% 20% 50% 70% 75% 100% 150% Ostalo Ukupno Od kojih bez odijeljenog rejtinga 1 Središnje države ili središnje banke Područna ili lokalna samouprava Subjekti javnog sektora Multilateralne razvojne banke Međunarodne organizacije Institucije Trgovačka društva Stanovništvo Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom Ostale stavke Ukupno Tablica 31: EU CCR5-B Sastav kolaterala za izloženosti kreditnom riziku drugih ugovornih strana, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Kolateral upotrijebljen u transakcijama izvedenica Kolateral upotrijebljen u SFT-ovima Fer vrijednost primljenog kolaterala Fer vrijednost danog kolaterala Odvojeni Neodvojeni Odvojeni Neodvojeni Fer vrijednost primljenog kolaterala Fer vrijednost danog kolaterala Gotovina Vrijednosni papiri Ukupno

57 6 Kapitalni zahtjev za tržišni rizik U sklopu regulatornog izvještavanja, Grupa Zagrebačke banke na kvartalnoj osnovi računa kapitalne zahtjeve za tržišni rizik. Za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik Banka primjenjuje standardizirani pristup u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik dijeli se na pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik. Pozicijski rizik za dužnički ili vlasnički instrument dijeli se u dvije komponente radi izračuna kapitalnog zahtjeva povezanog s njim. Prva komponenta je specifični rizik koji obuhvaća rizik promjene cijene spomenutog instrumenta radi faktora povezanih s izdavateljem ili, kad je riječ o izvedenicama, izdavateljem odnosnog instrumenta. Druga komponenta obuhvaća opći rizik koji predstavlja rizik promjene cijene instrumenta zbog (kad je riječ dužničkim instrumentima ili izvedenicama dužničkih instrumenata kojima se trguje) promjene razine kamatnih stopa ili (kad je riječ o vlasničkim instrumentima ili izvedenicama vlasničkih instrumenata) općih kretanja na tržištu vlasničkih instrumenata koja nisu povezana s posebnim karakteristikama pojedinih vrijednosnih papira. Valutni rizik je rizik kojem je kreditna institucija izložena kada ima otvorenu deviznu poziciju u svakoj stranoj valuti i zlatu koja može dovesti do ostvarenja gubitaka zbog promjene međuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti kune prema drugoj stranoj valuti i promjene vrijednosti zlata. Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe. Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine nema pozicija u robnim instrumentima. Pregled iznosa izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi za tržišni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine dan je u tablici 'EU MR1 Tržišni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom'. Tablica 32: EU MR1 Tržišni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Izravni proizvodi Rizikom ponderirana imovina u milijunima kuna Kapitalni zahtjevi 1 Kamatni rizik (opći i specifični) Rizik vlasničkih ulaganja (opći i specifični) Valutni rizik Robni rizik - - Opcije 5 Pojednostavljena metoda 6 Pristup Delta-plus 7 Scenarij pristup 8 Sekuritizacija (specifični rizik) 9 Ukupno

58 7 Kapitalni zahtjev za operativni rizik Sustav upravljanja operativnim rizikom te izračun regulatornog kapitala za članice Grupe Zagrebačke banke usklađen je sa rizičnim profilom pojedine članice te razinom usklađenosti sa regulatornim zahtjevima. UniCredit Bank Mostar d.d., ZB Invest d.o.o. te UniCredit Leasing Croatia d.o.o. članice su Grupe Zagrebačke banke za koje se primjenjuje standardizirani pristup za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik ( TSA ), dok se kapitalni zahtjev za Zagrebačku banku računa primjenom naprednog pristupa ( AMA ). Ukupni iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine prikazan je u poglavlju 4 ovog dokumenta (Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala). Model za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik naprednim pristupom Model za izračun kapitalnog zahtjeva po naprednom pristupu razvijen je centralno u UniCredit (u daljnjem tekstu poglavlja Grupa). U AMA modelu procjena konsolidiranog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik temelji se na internim podacima, koji se integriraju s budućim procjenama kretanja gubitaka, a koji proizlaze iz rezultata provedenih analiza scenarija i eksternih gubitaka. Integracija se provodi pod uvjetom da su rezultati analiza scenarija i eksterni gubici konzistentni s povijesnim rizičnim profilom Grupe. Mjera kapitala potom se korigira primjenom indikatora rizika. Ukupno izračunati kapital po svim kategorijama operativnih rizika potom se umanjuje za ukupne rezervacije za rizike, za pokriće specifičnih događaja operativnog rizika, pokrivenost policama osiguranja i utjecaj diverzifikacije. AMA konsolidirani kapitalni zahtjev izračunava se na razini Grupe te alocira na pod-konsolidirane grupe ( Hub -ovi), odražavajući poslovne i geografske specifičnosti, primjenom definiranog alokacijskog ključa. Temeljem regulatornih zahtijeva i standarda Grupe Banka je uspostavila proces interne validacije sustava upravljanja operativnim rizikom koja, osim procjene primjerenosti sustava upravljanja i mjerenja operativnog rizika, obuhvaća i procjenu korištenja sustava mjerenja (praćenja) operativnog rizika u procesu donošenja poslovnih odluka i upravljanju operativnim rizikom te procjenu primjerenosti i djelotvornosti sustava mjerenja operativnog rizika u obuhvatu značajnih izvora operativnog rizika i promjena u profilu rizičnosti. Po provedenoj internoj validaciji za godinu sustav upravljanja i kontrole operativnim rizikom ocijenjen je stabilnim, pouzdanim te u potpunosti usklađenim s regulatornim zahtjevima i standardima Grupe. Interni kapitalni zahtjev za operativni rizik predstavlja zbroj inicijalnih kapitalnih zahtjeva za operativni rizik za sve relevantne članice Grupe Zagrebačke banke koji se množi skalirajućim faktorom. Primjena naprednih pristupa za operativni rizik Osiguranje je instrument za ublažavanje izloženosti operativnom riziku putem prijenosa rizika izvan Grupe, čime se stabilizira računi dobiti i gubitka. Banka za potrebe izračuna regulatornog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, u sustavu mjerenja operativnog rizika, u obzir uzima utjecaj polica osiguranja. 58

59 Police osiguranja, korištene u internom modelu, ispunjavaju kvalitativne uvjete definirane od strane UC Grupe i regulatora. Operativni i reputacijski rizici provode analize pokrivenosti šteta od operativnog rizika policama osiguranja te izvještavaju UC Grupu i nadležna tijela u Banci (ORR Odbor i Upravu Banke) o godišnjem ažuriranju postojećih polica osiguranja, sukladno propisanim smjernicama. Rezultati provedenih analiza dostavljaju se svim relevantnim sudionicima procesa odnosno vlasnicima procesa/organizacijskim dijelovima koji upravljaju razvojem proizvoda/procesa. 59

60 8 Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja U nastavku je dan pregled vlasničkih ulaganja Grupe kreditnih institucija Zagrebačke banke po vrsti ulaganja, te informacije o kotaciji navedenih ulaganja na burzi, metodi vrednovanja, knjigovodstvenoj, fer i tržišnoj vrijednosti istih. Predmetni pregled ne uključuje ulaganja Zagrebačke banke d.d. u podružnice koje ulaze u regulatorni obuhvat konsolidacije (kako je navedeno u poglavlju 1 ovog dokumenta - Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva) obzirom da se ulaganje u iste na konsolidiranoj osnovi eliminiraju. Tablica 33: Struktura vlasničkih udjela na konsolidiranoj osnovi Grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca godine u milijunima kuna Vrsta ulaganja Portfelj Kotira na burzi Metoda vrednovanja Bilančni iznos Usporedba Fer vrijednost Tržišna cijena Financijske institucije Financijske institucije Društva za pomoćne usluge isključena iz regulatorne konsolidacije Ulaganje koje se vrednuje kroz Račun dobiti i gubitka Ulaganje koje se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ne fer vrijednost ne trošak stjecanja 1 Ulaganje u podružnice ne trošak stjecanja 18 Trgovačka društva Ulaganje u podružnice ne trošak stjecanja 98 Trgovačka društva Ulaganje u pridružena društva ne trošak stjecanja 53 Trgovačka društva Trgovačka društva Trgovačka društva Trgovačka društva Ulaganje koje se vrednuje kroz Račun dobiti i gubitka Ulaganje koje se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Ulaganje koje se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit Ulaganje koje se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit da fer vrijednost da fer vrijednost ne fer vrijednost 1 1 ne trošak stjecanja 2 Banka primjenjuje metodu diskontiranih novčanih tokova kao osnovnu metodu pri testiranju umanjenja vrijednosti podružnica (metode tržišnih multiplikatora i usporedivih transakcija primjenjuje kao pomoćne metode). U skladu s vrednovanjima provedenim na datum izvještaja, Uprava Banke smatra knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u podružnice nadoknadivom. Ostale vlasničke vrijednosnice koje se vrednuju kroz ostalu sveobuhvatnu dobit te nisu izlistane na burzi uključuju ulaganja iskazana ili po fer vrijednosti ili po trošku stjecanja smanjenom za umanjenja vrijednosti. Ukupan nerealizirani dobitak od revalorizacije vlasničkih ulaganja u portfelju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznat u revalorizacijskim rezervama iznosi 1 milijun kuna (svih 1 milijun kuna se odnosi na financijske institucije). Ukupan nerealizirani dobitak od revalorizacije vlasničkih ulaganja u portfelju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka priznat u računu dobiti i gubitka iznosi 20 milijuna kuna (svih 20 milijuna kuna se odnosi na financijske institucije). 60

61 9 Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke Kamatni rizik predstavlja izloženost Banke nepovoljnim promjenama kamatnih stopa. Rizik promjene kamatnih stopa utječe na sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova, a time i na neto kamatni prihod te na ostale novčane tokove osjetljive na promjenu kamatnih stopa. Rizik promjene kamatnih stopa Primarni izvori rizika promjene kamatnih stopa su sljedeći: rizik ročne neusklađenosti ( repricing risk ) koji proizlazi iz neusklađenosti pozicija aktive i pasive prema preostalom razdoblju do promjene kamatne stope (stavke s fiksnom kamatnom stopom prikazuju se prema preostalom dospijeću); rizik krivulje prinosa ( yield curve risk ) koji proizlazi iz promjene oblika i nagiba krivulje prinosa te rizik osnovice ( basis risk ) koji proizlazi iz instrumenata koji imaju identično dospijeće, izraženi su u identičnoj valuti, ali su bazirani na različitim vrstama referentnih stopa (npr. 3M EURIBOR i 6M EURIBOR) Rizik se mjeri izračunavanjem promjene neto sadašnje vrijednosti portfelja u slučaju pomaka krivulje referentnih kamatnih stopa za 0,01 postotni poen (1 basis point) i ograničava se BPV limitom. Prilikom mjerenja izloženosti razlikujemo dva pristupa, BPV (Basis Point Value) ne uzima u obzir potencijalni efekt netiranja između različitih valuta, dok se pri izračunu BP01 metrike uključuje i efekt netiranja među različitim valutama. Dodatno, BPV limit definira se na razini članice, i organizacijskih jedinica uz podanalitiku po vremenskim razredima za izloženosti po pojedinoj valuti i ukupnu izloženost. S druge strane, BP01 limit definiran je isključivo na ukupnu poziciju knjige banke, uz razradu po vremenskim razredima. Mjerenje izloženosti kamatnom riziku provodi se na dnevnoj razini. Dodatno, rizik promjene kamatnih stopa uzima se u obzir prilikom izračuna VaR-a. Osim navedenih metrika, prilikom mjerenja kamatnog rizika u knjizi banke na mjesečnoj razini računa se osjetljivost neto kamatnog prihoda na promjene u kamatnim stopama (promjena neto kamatnog prihoda kroz sljedećih godinu dana u slučaju različitih paralelnih i neparalelnih pomaka kamatnih stopa, izračunata kao postotak u odnosu na budžetirani neto kamatni prihod), te testiranje otpornosti na stres (osjetljivost promjene ekonomske vrijednosti u slučaju različitih scenarija pomaka kamatnih stopa). U okviru Apetita za rizik dodatno su na razini Zagrebačke banke definirani limiti i upozoravajuće razine za osjetljivost neto kamatnog prihoda u scenariju paralelnog rasta kamatnih stopa za 100 bp te paralelnog pada kamatnih stopa za -30 bp za valute EUR, USD i JPY te -100 bp za ostale valute i osjetljivost promjene ekonomske vrijednosti u scenariju paralelnog pomaka kamatnih stopa za 200 bp. Tržišni i likvidnosni rizici izvještavaju rukovodstvo Banke o izloženosti kamatnom riziku te usklađenosti s limitima na dnevnoj (BPV, BP01, VaR), odnosno mjesečnoj osnovi (testiranje otpornosti na stres, neto kamatna osjetljivost). Pretpostavke korištene za mjerenje izloženosti kamatnom riziku Izloženost kamatnom riziku mjeri se za pozicije knjige banke ovisno o frekvenciji promjene kamatne stope. Za pozicije koje nemaju definiran rok dospijeća odnosno rok promjene kamatne stope ili se kamatne stope mijenjaju administrativno, u skladu s internim politikama i procedurama koriste se pretpostavke pri izračunu izloženosti kamatnom riziku. Za izloženost Banke, tekući i žiro računi, štedni depoziti, te prekoračenja po tekućim i žiro računima građana, malih i srednjih poduzetnika tretiraju se prema replikacijskom portfelju koji je, s obzirom na vrlo slabu kamatnu osjetljivost navedenih pozicija, baziran na profilu likvidnosnog rizika koji uzima u obzir pretpostavke o kretanju/smanjenju volumena 61

62 navedenih pozicija kroz vrijeme baziranu na povijesnim kretanjima portfelja. Krediti vezani uz NRS 5 mapiraju se u skladu s procijenjenom kamatnom osjetljivosti pozicija na temelju kojih se NRS stopa računa. Sve ostale kamatno osjetljive pozicije mapiraju se u skladu s frekvencijom promjene kamatne stope. Analiza osjetljivosti na promjene kamatnih stopa za Grupu Zagrebačke banke na dan 31. prosinca godine Tablica 34: Osjetljivost na promjenu kamatne stope za 1 bazni bod (BPV) u tisućama kuna Valuta Ukupno CHF 10 EUR GBP 2 HRK USD -10 Ostalo 724 Ukupno VaR Valuta u tisućama kuna Ukupno UKUPNO Tablica 35: Osjetljivost neto kamatnog prihoda na promjene u kamatnim stopama Valuta +100 BP -30/100 BP UKUPNO 7,67% -7,53% Tablica 36: Promjena ekonomske vrijednosti - paralelni pomak 200 bp u tisućama kuna Valuta Paralelni pomak prema gore prema dolje UKUPNO Regulatorni kapital Efekt pomaka u odnosu na kapital -0,70% 10,01% 5 Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora 62

63 10 Omjer financijske poluge U skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, od 1. siječnja godine kreditne institucije dužne su izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije, izražen kao postotak. Temeljem Delegirane Uredbe Komisije (EU) od 10. listopada godine o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu omjera financijske poluge, uvedena je promjena u odnosu na postojeći tekst članka 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, te sukladno tome, Banka i Grupa omjer financijske poluge računaju te o njemu izvješćuju na kraju izvještajnog razdoblja (tromjesečja). Za potrebe prikaza omjera poluge, prikazana je vrijednost izloženosti i kapitala na kraju posljednjeg tromjesečja godine. U nastavku je dan tablični prikaz omjer financijske poluge u skladu s Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2016/200 оd 15. veljače godine o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda s obzirom na objavu omjera financijske poluge institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Tablica 37: Obrazac LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge u milijunima kuna Obrazac LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge 1 Ukupna imovina prema objavljenim financijskim izvještajima 2 3 Usklađenje za subjekte koji su konsolidirani za računovodstvene potrebe, ali su izvan opsega regulatorne konsolidacije (Usklađenje za fiducijarnu imovinu priznatu u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, ali isključenu iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013) 4 Usklađenja za izvedene financijske instrumente 5 Usklađenje za transakcije financiranja vrijednosnih papira (SFT) 6 Usklađenje za izvanbilančne stavke (odnosno konverzija izvanbilančnih izloženosti u istovjetne iznose kredita) EU- 6a EU- 6b (Usklađenje za unutargrupne izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013) (Usklađenje za izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013) 7 Ostala usklađenja 8 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge Primjenjivi iznos (105) (306)

64 Tablica 38: Tablica LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge u milijunima kuna Izloženosti omjera Tablica LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge financijske poluge u skladu s CRR-om 1 Bilančne stavke (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu, ali uključujući kolateral) (Iznosi imovine koja je odbijena pri utvrđivanju osnovnog kapitala) (352) 3 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu) (zbroj redaka 1 i 2) Trošak zamjene povezan sa svim transakcijama s izvedenicama (odnosno umanjeno za priznate novčane varijacijske marže) Iznos faktora uvećanja za potencijalnu buduću izloženost primjenjivu na sve transakcije s izvedenicama (metoda tržišne vrijednosti) 860 EU-5a Izloženost koja se utvrđuje metodom originalne izloženosti - 6 Uvećanje za kolateral pružen u vezi s ugovorima o izvedenicama ako je odbijen od imovine iskazane u bilanci u - skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom 7 (Odbici imovine potraživanja za novčanu varijacijsku maržu u transakcijama s izvedenicama) - 8 (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženostima iz trgovanja - poravnanim preko klijenta) 9 Prilagođena efektivna zamišljena vrijednost prodanih kreditnih izvedenica - 10 (Prilagođeni efektivni zamišljeni prijeboji i odbici faktora uvećanja za prodane kreditne izvedenice) - 11 Ukupne izloženosti izvedenica (zbroj redaka 4 do 10) Bruto vrijednost imovine iz transakcije financiranja vrijednosnih papira (bez priznavanja netiranja), nakon usklađenja za transakcije koje se evidentiraju na datum trgovanja (Netirani iznosi novčanih dugovanja i potraživanja povezanih s bruto vrijednošću imovine uključene u transakciju - financiranja vrijednosnih papira) 14 Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane za imovinu uključenu u transakciju financiranja vrijednosnih - papira EU-14a Odstupanje za transakcije financiranja vrijednosnih papira: Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane u 47 skladu s člankom 429.b stavkom 4. i člankom 222. Uredbe (EU) br. 575/ Izloženosti transakcija u kojima sudjeluje agent - EU-15a (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženošću transakcija - financiranja vrijednosnih papira poravnanih preko klijenta) 16 Ukupne izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (zbroj redaka 12 do 15a) Izvanbilančne izloženosti u bruto zamišljenom iznosu (Usklađenja za konverziju u iznose istovjetne kreditu) (16.353) 19 Ostale izvanbilančne izloženosti (zbroj redaka 17 i 18) Izuzete izloženosti u skladu s člankom 429. stavcima 7. i 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne) EU-19a (Izuzete unutargrupne izloženosti (pojedinačna osnova) u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) - br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne) EU-19b (Izloženosti koje se izuzimaju u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i - izvanbilančne)) Kapital i mjera ukupne izloženosti 20 Osnovni kapital Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge (zbroj redaka 3, 11, 16, 19, EU-19a i EU-19b) Omjer financijske poluge 22 Omjer financijske poluge 11,38% Odabir prijelaznih aranžmana i iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati EU-23 Odabir prijelaznih režima za definiciju mjere kapitala Prijelazno razdoblje EU-24 Iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati u skladu s člankom 429. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 575/ Omjer financijske poluge Grupe Zagrebačke banke tijekom godine je stabilan te kontinuirano iznosi preko 11% iskazujući adekvatnu pokrivenost bilančne i vanbilančne imovine kapitalom. 64

65 Tablica 39: Tablica LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti) u milijunima kuna Tablica LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti) Izloženosti omjera financijske poluge u skladu s CRR-om EU-1 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti), od čega: 132,563 EU-2 Izloženosti iz knjige trgovanja 56 EU-3 Izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje; od čega: 132,507 EU-4 Pokrivene obveznice - EU-5 Izloženosti koje se tretiraju kao izloženosti prema središnjim državama 46,072 EU-6 Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) samouprave, multilateralnim razvojnim bankama, međunarodnim organizacijama i subjektima javnog sektora koji se ne tretiraju kao središnje države EU-7 Institucije 2,403 EU-8 Osigurane nekretninama 9,624 EU-9 Izloženosti prema stanovništvu 26,203 EU-10 Trgovačka društva 25,159 EU-11 Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 4,092 EU-12 Ostale izloženosti (npr. prema vlasničkim ulaganjima, sekuritizacijske izloženosti i prema ostaloj imovini) 8,303 10,651 Tablica 40: Tablica LRQua: Polja za slobodni unos teksta za objavu podataka o kvalitativnim stavkama 1 Opis postupaka koji se primjenjuju za upravljanje rizikom prekomjerne financijske poluge Banka računa omjer financijske poluge na tromjesečnoj bazi te isti uzima u obzir prilikom donošenja odluka koje imaju utjecaj na izračun Osnovnog kapitala (T1). 2 Opis čimbenika koji su utjecali na omjer financijske poluge tijekom razdoblja na koje se odnosi objavljeni omjer financijske poluge Omjer financijske poluge Grupe Zagrebačke banke, izračunat primjenom definicije mjere kapitala u prijelaznom razdoblju, na dan 31. prosinca iznosi 11,38% te je manji za 1,35% u odnosu na dan 31. prosinca godine (12,73%). Do smanjenja omjera financijske poluge došlo je uslijed: povećanja mjere ukupne izloženosti za milijuna kuna (uz negativan utjecaj od 1,10% na omjer financijske poluge) te smanjenja osnovnog kapitala u iznosu od 346 milijuna kuna (uz negativan utjecaj od 0,25% na omjer financijske poluge). Do promjene mjere ukupne izloženosti je došlo uslijed: povećanja ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu) u iznosu od milijuna kuna, povećanja izloženosti izvedenica u iznosu od 112 milijuna kuna, povećanja izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papiru iznosu od milijuna kuna te povećanja vanbilančne izloženosti u iznosu od 651 milijun kuna. 65

66 11 Informacije u vezi sa sustavom upravljanja Tablica 41: Broj direktorskih mjesta na kojima se nalaze članovi upravljačkog tijela Mandat članovi Uprave Funkcija početak od završetak do Broj ostalih direktorskih mjesta u godini Miljenko Živaljić Predsjednik Uprave Claudio Cesario Član/zamjenik Predsjednika Uprave Lorenzo Ramajola Član Marko Remenar Član Stefano Gison Član Dijana Hrastović Članica Albert Angersbach Član Marco Lotteri Član Mandat članovi Nadzornog odbora Funkcija početak od završetak do Broj ostalih direktorskih mjesta Erich Hampel Predsjednik Predsjednik Jakša Barbić Zamjenik Predsjednika Franco Andreetta Zamjenik Predsjednika Savoula Demetriou Christoph Metze Članica Članica Član Član Emilio Terpin Član Fabrizio Onida Član Aurelio Maccario Romeo Collina Wolfgang Schilk Simone Marcucci Član Član Član Član Član Član Član Član Predsjednik Danimir Gulin Zamjenik Predsjednika Zeynep Nazan Somer Ozelgin Zamjenik Predsjednika

67 Politika zapošljavanja za odabir članova upravljačkog tijela te njihovo stvarno znanje, sposobnosti i stručnosti Zagrebačka banka (u daljnjem tekstu poglavlja: Banka) osigurava da članovi Uprave Banke zajedno imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova Banke te za razumijevanje poslova i značajnih rizika Banke. U navedenu svrhu, za člana Uprave se može imenovati osoba koja udovoljava sljedećim uvjetima: koja ima dobar ugled, koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti te koja zajedno s ostalim članovima Uprave ispunjava zahtjeve kolektivne procjene primjerenosti članova Uprave, koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, članove Nadzornog odbora Banke, nositelje ključnih funkcija u Banci i više rukovodstvo Banke, za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana Uprave banke, koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i koja ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima te programom rada dokaže da će osigurati zakonito, sigurno i stabilno poslovanje Banke. Banka osigurava i da članovi Nadzornog odbora Banke zajedno imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno obavljanje svojih dužnosti te da je njihova struktura dovoljno raznolika. U navedenu svrhu, za člana Nadzornog odbora se može imenovati osoba koja udovoljava sljedećim uvjetima: koja ima dobar ugled, koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti te koja zajedno s ostalim članovima Nadzornog odbora ispunjava zahtjeve kolektivne procjene primjerenosti članova Nadzornog odbora, koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, članove Nadzornog odbora Banke, nositelje ključnih funkcija u Banci i više rukovodstvo Banke, koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i koja može biti član nadzornog odbora prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Član Uprave kao i član Nadzornog odbora mora imati najmanje završen diplomski studij iz područja: ekonomija i druga srodna područja (npr. financije, poslovodstvo) ili pravo i srodna područja (npr. uprava) ili matematika, fizika, informatika, elektrotehnika i srodna područja te se kontinuirano stručno usavršavati u područjima: financijska tržišta, računovodstvo i revizija, regulatorni okvir i bonitetni zahtjevi, strateško planiranje i poznavanje poslovne strategije, poslovnog plana i njegova izvršenja, upravljanje rizicima (utvrđivanje, mjerenje, praćenje, kontrola i ovladavanje glavnim vrstama rizika kreditne institucije), korporativnoj organizaciji i upravljanju, uključujući i sustav unutarnjih kontrola te analiza financijskih podataka kreditne institucije. Iznimno, jedan član Nadzornog odbora Banke ne mora imati završen najmanje diplomski studij iz relevantnog područja, pod uvjetom da ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti i da Nadzorni odbor Banke ima pet ili više članova. 67

68 Odgovarajućim sposobnostima članova Uprave i Nadzornog odbora smatra se njihova izražena odlučnost, strateška vizija, sposobnost prosuđivanja rizika, sposobnost vođenja, moć uvjeravanja, neovisnost u mišljenju te sposobnost i spremnost za kontinuirano učenje i profesionalni razvoj. Uvjete za odabir članova Uprave i Nadzornog odbora Banke utvrđuje provedbom postupka primjerenosti koji je propisan Politikom procjene primjerenosti članova Uprave Zagrebačke banke d.d. i Politikom procjene primjerenosti članova Nadzornog odbora Zagrebačke banke d.d. te nadzire redovito, jednom godišnje, provedbom postupka redovne procjene primjerenosti članova Uprave i Nadzornog odbora. Politika raznovrsnosti pri odabiru članova upravljačkog tijela, njezinu svrhu i sve relevantne ciljeve te mjeru u kojoj su svrha i ciljevi ostvareni Banka kao članica Grupe UniCredit primjenjuje grupne standarde raznovrsnosti pri odabiru članova Uprave i Nadzornog odbora koji su propisani Globalnim pravilima UniCredit grupe kojima se definira struktura i sastav te definiraju uvjeti i bitni elementi procjene za imenovanje/izbor članova korporativnih tijela članica Grupe. Među ključnim standardima je kontinuirano stremljenje povećanju broja žena na upravljačkim funkcijama iz kojeg razloga se provodi i grupna promocija uloge žena u upravljačkim tijelima kao i zastupljenost žena u procesima korporativnog upravljanja. Standard stručne i dobne raznovrsnosti je također zastupljen prilikom odabira članova Uprave i Nadzornog odbora kao i vrednovanje međunarodnog poslovnog iskustva. Odbor za rizike Nadzorni odbor Banke ima osnovane sljedeće odbore: Odbor za reviziju, Odbor za primitke, Odbor za imenovanja, Odbor za rizike. Odbor za rizike zadužen je savjetovati Nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika i strategiji te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju poslovanja Banke; preispitati jesu li se pri određivanju cijena potraživanja i obveza prema klijentima uzeli u obzir model poslovanja Banke i strategija rizika te, ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti Upravi Banke plan za otklanjanje nedostataka; neovisno o poslovima Odbora za primitke, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka, preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja dobiti; razmotriti redovne izvještaje o upravljanju rizicima u Banci za sve tipove rizika, specifično uključujući testiranja otpornosti na stres u svim aspektima poslovanja; razmotriti potencijalne rizike pri ulasku u nova područja poslovanja ukoliko su od strateške važnosti za rizični profil Banke te o istom savjetovati Nadzorni odbor; obavljati druge poslove određene propisima. Tijekom godine Odbor za rizike održao je 6 sjednica, a način rada Odbora detaljnije je uređen Poslovnikom o radu. Opis toka informacija o riziku do upravljačkog tijela opisan je u dijelu Strategije i politike upravljanja rizicima i Javnoj objavi Organizacija i upravljanje. 68

69 12 Primici radnika Informacije o postupku odlučivanja koji se primjenjuje pri određivanju politike primitaka, broju sastanaka koje je održalo glavno tijelo koje nadzire primitke tijekom financijske godine, informacije o sastavu i mandatu odbora za primitke, informacije o nadležnostima i odgovornostima funkcija i osoba koje sudjeluju u postupku donošenja, provedbe i provjere politike primitaka, kao i informacije o načinu primjene zahtjeva o politikama primitaka i varijabilnim primicima. Na temelju Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o primicima radnika (NN 31/2017 i 57/2017), Uprava i Nadzorni odbor (svakog pojedinog relevantnog društva unutar Grupe Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj) na prijedlog Odbora za primitke usvojili su Politiku plaćanja i nagrađivanja za Grupu Zagrebačke banke (u daljnjem tekstu: Politika) koja je usklađena s propisima Republike Hrvatske i Europske unije te standardima, misijom i vrijednostima matične kreditne institucije, Grupe UniCredit. Uprava Banke zadužena je za provedbu Politike plaćanja i nagrađivanja u Banci, kao i provedbu svih odluka Nadzornog odbora, u skladu s navedenom Politikom. Nadzorni odbor zadužen je za donošenje i redovito preispitivanje općih načela politike primitaka, kao i za nadziranje provedbe Politike, uz adekvatnu uključenost, sukladno nadležnosti i odgovornostima relevantnog područja, funkcije Upravljanja i kontrole rizika, Unutarnje revizije, Upravljanja ljudskim resursima, Praćenja usklađenosti i Planiranja i kontrolinga. Ako se u postupku nadziranja provedbe utvrde nedostaci u Politici ili njezinu provođenju, Nadzorni odbor dužan je donijeti plan otklanjanja tih nedostataka. Nadzorni odbor donosi odluke o maksimalnom iznosu varijabilnih primitaka koji se utvrđuje za sve radnike Banke u poslovnoj godini za određeno razdoblje procjene, o primicima članova Uprave i osoba odgovornih za rad kontrolnih funkcija te u skladu s propisima, ako eventualno dođe do slučaja značajnog narušavanja uspješnosti, o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka te o mogućoj upotrebi otpremnina uključujući maksimalan iznos ili kriterije za određivanje iznosa koji se mogu dodijeliti kao otpremnina radnicima. Nadzorni odbor dužan je osigurati odgovarajuću provedbu politika i praksi primitaka u skladu s okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja te dati suglasnost za bilo kakva naknadna izuzeća koja bi se primjenjivala na pojedinog identificiranog radnika kao i za izmjene politike primitaka. Odbor za primitke sastoji se od tri člana iz sastava Nadzornog odbora Zagrebačke banke d.d. i zadužen je za pružanje podrške i savjetovanje Uprave pri izradi politike primitaka radnika, pružanje podrške Nadzornom odboru pri donošenju i redovitom preispitivanju općih načela politike primitaka, preispitivanje i provjeru provođenja politike primitaka ili pružanje podrške Nadzornom odboru pri preispitivanju i provjeri provođenja politike primitaka, jednom godišnje preispitivanje politike primitaka i ocjena usklađenosti provođenja politike primitaka s politikama i procedurama vezanim uz primitke te relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima i ostale poslove određene internim aktima i eksternim propisima. Tijekom godine Odbor za primitke održao je dvanaest sjednica. Ovisno o analizi veličine, unutarnje organizacije te vrste, opsega i složenosti poslova pojedinih članica Grupe Zagrebačke banke, posebnosti zakonodavstva u kojima pojedine članice djeluju, poslovnih modela i sustava upravljanja, kao i posebnosti bonitetnih zahtjeva istih, Politika se na konsolidiranoj osnovi primjenjuje na sve članice Grupe Zagrebačke banke, na način da svaka članica usvaja svoju lokalnu Politiku uz prethodno neobvezujuće mišljenje od strane Zagrebačke banke. 69

70 Informacije o vezi između plaće i uspješnosti Plaća, fiksni primitak radnika, odražava sljedeće kriterije za određivanje plaće: razinu profesionalnog iskustva i radnog staža potrebnog za poslove razine zanimanja na koju se radnik raspoređuje, odnosno je raspoređen, dostignuti stupanj znanja te potrebnih ključnih kompetencija radnika te razinu složenosti, ovlasti i odgovornosti ključnih područja rada te poslova i zadataka koji su radniku dodijeljeni. Fiksni primici čine dovoljno visok udio u ukupnim primanjima i daje mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primitaka. Utvrđivanje iznosa varijabilnih primitaka povezano je s održivom uspješnošću Grupe Zagrebačke banke/grupe UniCredit, uspješnošću organizacijske jedinice i individualnom uspješnošću svakog radnika. Najvažnije značajke i ključni ciljevi politike primitaka, uključujući informacije o kriterijima koji se primjenjuju za mjerenje uspješnosti i prilagodbu rizicima, način na koji se promiče dobro i učinkovito upravljanje rizicima, politici odgode i kriterijima za prijenos prava iz primitaka. Kriteriji za primjenu malusa i povrata primitaka. Sukladno politici primitaka, najvažnije značajke sustava primitaka su sljedeće: odražava misiju Grupe Zagrebačke banke odnosno Grupe UniCredit, promiče standarde održivog ponašanja i strategiju plaćanja i nagrađivanja kojom se jača i štiti naš ugled te potiče stvaranje dugoročne vrijednosti za sve dionike Grupe Zagrebačke banke osigurava se definiranje, praćenje i kontrola nad sustavom i praksama primitaka promiče vođenje poslovanja i ponašanja koja su u potpunosti usklađena sa zakonima, eksternim i internim pravilima i propisima te etičkim kodeksom profesionalnog postupanja; utvrđuje sustavni model plaćanja i nagrađivanja, prema kojem se mjerilo uspješnosti temelji na profitabilnosti, a ne na prihodima te na pokazateljima prilagođenima za rizik, a ne na apsolutnim pokazateljima, kako bismo jamčili održivu uspješnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju (uspješnost se promatra na osnovi godišnjih postignuća te s obzirom na postignuće tokom dužeg vremenskog razdoblja); potiče odgovorno i djelotvorno upravljanje rizicima u okvirima prihvatljive razine za Grupu Zagrebačke banke te obvezuje na održivo plaćanje i nagrađivanje odnosno isplatu nagrada koja je jasno povezana s održivom uspješnošću Grupe Zagrebačke banke/grupe UniCredit, uspješnošću organizacijske jedinice i individualnom uspješnošću; postupak prilagodbe varijabilnih primitaka rizicima provodi se tijekom mjerenja uspješnosti, dodjele varijabilnih primitaka i isplate varijabilnih primitaka klijenta se smatra središnjom točkom misije Grupe, stavljajući zadovoljstvo klijenta u središte svih sustava plaćanja i nagrađivanja koji neće predstavljati poticaj za prodaju neprimjerenih proizvoda klijentima, a čime se osigurava da je zadovoljstvo klijenta na prvom mjestu; utvrđen je primjeren odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitka koji čini dovoljno visok udio u ukupnim primanjima i daje mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primitaka; radnici su dužni obvezati se da neće koristiti strategije osobne zaštite i osiguranje od odgovornosti kako bi oslabili utjecaj rizika ugrađen u njihove remuneracijske pakete; Politikom je utvrđeno da su varijabilni primici radnika koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti (u daljnjem tekstu: identificirani radnici) podložni primjeni: o malusa (nulti faktor), mogućnosti neisplate obroka koji su prethodno stečeni, ali koji su odgođeni i još uvijek nisu isplaćeni, o povratu primitaka (claw back), mogućnosti povrata dijela ili cjelokupne varijabilne nagrade koja je isplaćena ili prenesena u obliku prava iz dionica te 70

71 o ocjeni usklađenosti s propisima, temeljem nalaza i ocjene regulatornih tijela ili Unutarnje revizije, Praćenja usklađenosti, Upravljanja i kontrole rizika te Upravljanja ljudskim resursom temeljem čega je moguće potvrditi, smanjiti ili ukinuti pravo na isplatu obroka varijabilne nagrade. Banka zadržava pravo za povratom do 100% varijabilnih nagrada koje su prethodno isplaćene, uključujući neodgođeni i odgođeni dio, ukoliko su utvrđena sljedeća ponašanja Radnika: (i) Radnik je doprinio kroz prijevarno ponašanje ili krajnju nepažnju značajnim financijskim gubicima ili svojim ponašanjem imao negativan utjecaj na profil rizika ili na druge regulatorne zahtjeve u Grupi ili na razini Države/Divizije/Društva; (ii) Radnik je svojim aktivnostima značajno doprinio reputacijskoj šteti Grupe ili Države/Divizije/Društva ili je bio predmetom disciplinskih mjera od strane nadležnog tijela, (iii) (iv) (v) (vi) (vii) Radnik je bio predmetom stegovnih mjera i inicijativa predviđenih u pogledu prijevara ili krajnje nepažnje, Radnik je sudjelovao u aktivnostima koje su rezultirale značajnim gubicima na razini Države/Divizije/Društva ili je bio odgovoran za takve aktivnosti, Radnik nije ispunio propisane ili interno postavljene standarde primjerenosti, Utvrđeno je nedozvoljeno ponašanje ili ozbiljna pogreška radnika, Država/Divizija/Društvo ili poslovna jedinica u kojoj je Radnik zaposlen naknadno je pretrpjelo značajno narušavanje financijske uspješnosti, (viii) U Državi/Diviziji/Društvu ili poslovnoj jedinici u kojoj je Radnik zaposlen je došlo do značajnog propusta u upravljanju rizicima, (ix) (x) Došlo je do značajnog povećanja kapitalnih zahtjeva Društva, Izrečene su supervizorske mjere, a postupci Radnika pridonijeli su izricanju supervizorskih mjera. Omjer između fiksnih i varijabilnih primitaka određene u skladu s člankom 94. stavkom 1. točkom (g) Direktive 2013/36/EU na razini Grupe; tablični prikaz različitih odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka za upravu, nadzorni odbor, poslovna područja, korporativne i kontrolne funkcije. Kako je utvrđeno politikom primitaka, primjeren odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka određen je na način da varijabilni dio primitaka ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka, a iznimno, sukladno zakonskoj regulativi, varijabilni dio primitaka može se utvrditi do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela primitaka uz odobrenje kvalificirane većine dioničara. Za radnike koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija, fiksni primici ne smiju biti manji od dvije trećine ukupnih primitaka tog radnika dok varijabilni primici radnika funkcije Upravljanja ljudskim resursom ne smiju biti viši od 80% ukupnih fiksnih primitaka tog radnika. 71

72 Tablica 42: Tablični prikaz omjera između fiksnih i varijabilnih primitaka po poslovnim područjima Poslovno područje Omjer između fiksnih i varijabilnih primitaka (gornja granica varijabilnih nagrada) Nadzorni odbor - Uprava 1:1* Investicijsko bankarstvo 1:1 Poslovanje s građanstvom 1:1 Upravljanje imovinom 1:1 Korporativne funkcije 1:1** Kontrolna funkcija 1:0,5 Ostali 1:1 * osim za člana Uprave za Upravljanje i kontrolu rizika za kojeg je gornja granica varijabilnih primitaka postavljena na visini jedne trećine ukupnih godišnjih primitaka radnika ** osim za Funkciju Upravljanja ljudskim resursom za koju se, unatoč tome što nije kontrolna funkcija, primjenjuje gornja granica varijabilnih nagrada 1:0,8, uslijed strože definiranih kriterija na razini UniCredit Grupe Utvrđeni omjeri, odnosno gornje granice varijabilnih nagrada primjenjuju se i za više rukovodstvo i ostale identificirane radnike. Informacije o kriterijima uspješnosti na kojima se temelje prava na dionice, opcije ili varijabilne komponente primitaka na razini Grupe te informacije o vezi između varijabilnih primitaka i ocjene uspješnosti, uključujući pritom ciljeve uspješnosti i način na koji se promjene u uspješnosti kreditne institucije odražavaju na varijabilne primitke. Informacije o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima za mjerenje uspješnosti i mjerenje rizika kojima se koristi u procjeni uspješnosti kreditne institucije, poslovne jedinice i pojedinog radnika, način kombiniranja tih kriterija. Način na koji kreditna institucija procjenjuje uspješnost radnika kontrolnih funkcija. Informacije o kriterijima koji se primjenjuju u postupku prilagodbe rizicima. Procjena individualne uspješnosti temelji se na specifičnim ciljevima, koji su povezani s 5 temeljnih načela UniCredita: Customers First ; People Development ; Cooperation and Synergies ; Risk Management te Execution and Discipline. Kod ocjenjivanja individualne uspješnosti identificiranog radnika nadležni rukovoditelj razmatra 4 do 6 ciljeva uspješnosti od kojih se barem polovica ciljeva odnosi na održivost; 2 cilja je prilagođeno prioritetima pojedinih uloga ili odražavaju ključne zadatke dodijeljene pojedinom radniku; barem jedan cilj mora biti prilagođen rizicima i barem jedan cilj mora biti nefinancijske prirode dok ciljevi za komercijalne uloge se moraju postaviti tako da se izbjegne sukob interesa u odnosu s klijentom. Varijabilni primici radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija ovise o postignutim ciljevima povezanima s njihovim funkcijama, neovisno o uspješnosti poslovnih područja koja kontroliraju. Rukovoditelj za svaki cilj uspješnosti uzima u obzir radnikov individualni doprinos ostvarenju uspješnosti i ponašanja koja su mogla biti povezana s radnikovom uspješnošću, posebno s obzirom na rukovodne kompetencije, u skladu s vrijednostima društva i Kodeksom profesionalnog postupanja, pri čemu se temeljito razmatraju regulatorni nalazi (supervizorske mjere i sl.) ili nalazi i procjene Unutarnje revizije, Praćenja usklađenosti, Upravljanja i kontrole rizika te Upravljanja ljudskim resursom. Sve financijske ciljeve/ključne pokazatelje uspješnosti (planirane i ostvarene) konačno potvrđuju područja nadležna za Upravljanje financijama, Upravljanje rizicima te druge relevantne funkcije. 72

73 Individualni iznos varijabilnog primitka utvrđuje se temeljem definirane individualne uspješnosti radnika, a u okviru raspoloživog budžeta za nagrađivanje na razini relevantne poslovne jedinice. Ukupni budžet za nagrađivanje utvrđuje se temeljem kvantitativnih pokazatelja utvrđenih kroz Uvjete za sudjelovanje te Usklađenje rizika na Grupnoj i lokalnoj razini, kojima se mjeri uspješnost Grupe Zagrebačke banke /Grupe UniCredit. Svako smanjenje ukupnog iznosa budžeta za nagrađivanje za više od 50% za kontrolne funkcije slijediti će specifičan proces upravljanja. Budžet pojedine poslovne jedinice utvrđuje se sagledavajući financijske pokazatelje, pokazatelje iz područja rizika te ostale parametre relevantne za nagrađivanje. Ukoliko nisu zadovoljeni postavljeni kvantitativni pokazatelji niti na razini Grupe UniCredit grupe niti na razini Grupe Zagrebačke banke primjenjuje se Nulti faktor na budžet za nagrađivanje za relevantno razdoblje procjene. Za odgođene obroke iz prethodnih godina može se primijeniti umanjenje od 50% do 100%, na temelju konačnih financijskih rezultata i procjena od strane Upravljanja rizicima. U slučaju da Nulti faktor nije aktiviran, prilagodba ukupnog iznosa za nagrađivanje primjenjuje se kroz multiplikatore rizika na osnovi ukupne kvalitativne procjene usklađenja rizika na grupnoj i lokalnoj razini, koja uključuju dodatne pokazatelje rizika usklađene s Grupnim okvirom apetita za rizik, a koji pokrivaju sve relevantne rizike uključujući trošak kapitala i različite rizike, kao što su kreditni, tržišni i rizik likvidnosti. Na ovaj način se osigurava da varijabilna nagrada odražava poslovne rezultate i financijsku mogućnost, uzimajući u obzir cjelokupnu uspješnost i rezultate Grupe Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj/Grupe UniCredit, uspješnost poslovne jedinice kao i individualnu uspješnost, ponašanje ili kršenje usklađenosti/vrijednosti pri čemu će se razmatraju regulatorni nalazi ili nalazi i procjene Unutarnje revizije, Praćenja usklađenosti, Upravljanja i kontrole rizika te Upravljanja ljudskim resursom. Glavni parametri i obrazloženja svih shema varijabilnih komponenti primitaka te drugih negotovinskih pogodnosti na razini Grupe. Iznosi i oblici u kojima se varijabilni primici isplaćuju, kao i razlozi upotrebe različitih oblika i njihove dodjele različitim kategorijama identificiranih radnika (posebno članovima uprave i radnicima koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija). U Grupi Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj provedenom analizom rizika utvrđeno je kako je samo Zagrebačka banka d.d. značajna kreditna institucija unutar Grupe Zagrebačke banke te je kao takva dužna primjenjivati sve odredbe Odluke o primicima. Slijedom navedenog, a sukladno zahtjevima Odluke o primicima radnika Hrvatske narodne banke i standardima grupe UniCredit, identificiranim radnicima Zagrebačke banke d.d. isplata varijabilnog primitka utvrđuje se po modelu kako slijedi, ukoliko je viša od HRK i na godišnjoj osnovi veća od 30% ukupnih fiksnih primitaka (minimalni prag za odgodu): identificiranim radnicima koji imaju najveći utjecaj na profil rizičnosti Banke (Predsjednik Uprave te Zamjenik Predsjednika Uprave) te identificiranim radnicima kojima je za poslovnu godinu utvrđen iznos varijabilne nagrade jednak ili viši od HRK na 60% varijabilnog primitka primjenjuje se odgoda isplate nagrade od pet godina te razdoblje zadržavanja instrumenata od dvije godine za neodgođene instrumente i jedne godine za instrumente s odgođenom isplatom; članovima Uprave i ostalim identificiranim radnicima na razini grupe UniCredit (uključujući osobe odgovorne za rad kontrolnih funkcija) na 40% varijabilnog primitka primjenjuje se odgoda isplate nagrade od pet godina te razdoblje zadržavanja instrumenata od dvije godine za neodgođene instrumente i jedne godine za instrumente s odgođenom isplatom; ostalim identificiranim radnicima Banke na 48% varijabilnog primitka primjenjuje se odgoda isplate nagrade od tri godine, te razdoblje zadržavanja instrumenata od jedne godine. Svaki varijabilni primitak iznad minimalnog praga za odgodu isplaćuje se 50% u novčanom iznosu i 50% u obliku instrumenata (redovne dionice Zagrebačke banke d.d., oznake ZABA-R-A), uz navedeno razdoblje zadržavanja instrumenata. Cijena dionice ZABA-R-A određuje se prema njihovoj prosječnoj tržišnoj cijeni na dan dodjele. Ta je cijena osnova za utvrđivanje početnog broja instrumenata i eventualno naknadno smanjenje broja instrumenata ili njihove vrijednosti. 73

74 Ukoliko se identificiranim radnicima utvrdi varijabilni primitak u iznosu nižem od minimalnog praga za odgodu, isplata nagrade u obrocima i isplata nagrade u instrumentima Društva, kako je navedeno, neće se primjenjivati. U ostalim članicama Grupe Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj, obzirom da iste nisu značajne kreditne institucije, a u cilju veće usklađenosti primitaka s mogućim rizicima, radnicima koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti 48% varijabilnog primitka isplaćuje se s odgodom isplate od tri godine bez primjene isplate u instrumentima, uz primjenu odredbi malusa, povrata primitaka i ocjene praćenja usklađenosti s propisima, ukoliko je iznos varijabilnog primitka veći od HRK i prelazi 30% fiksnih primitaka na godišnjoj osnovi. Izuzetak od navedenog je investicijsko društvo ZB Invest d.o.o., u kojem se radnicima koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti 50% varijabilnog primitka isplaćuje s odgodom isplate od tri godine, ali uz primjenu udjela Košarice relevantnih UCITS fondova Društva, u cilju usklađenja sa zahtjevima relevantnog regulatora, HANFA-e. U UniCredit Bank d.d. Mostar, članici Grupe Zagrebačke banke, radnicima koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti UniCredit Bank d.d. Mostar varijabilni primici isplaćuju se sukladno važećoj lokalnoj regulativi te standardima Grupe Zagrebačke banke i Grupe UniCredit, uključujući djelomičnu odgodu isplate uz primjenu isplate u UniCredit dionicama/financijskim instrumentima povezanim s dionicama te primjenu odredbi malusa i povrata primitaka, kao i uvažavajući ocjene praćenja usklađenosti s propisima. Značajne izmjene politike primitaka, uključujući njezin utjecaj na sastav varijabilnoga i fiksnog dijela primitaka i postupak upravljanja politikom primitaka. Tijekom godine u skladu sa standardima i smjernicama UniCredit Grupe, u sustav dodjele varijabilnih primitaka implementiran je "prag" za ostvarivanje prava na varijabilnu nagradu u odnosu na stopu ispunjavanja edukacija iz područja praćenja usklađenosti. Dodatni uvjet vezan uz prag ostvarenih edukacija uveden je kako bi se osnažila kultura usklađenosti u cijeloj Grupi. Osim prethodno navedene promjene implementirane u sustav dodjele varijabilnih primitaka, tijekom provedene su manje dopune Politike u odnosu na godinu koje ne predstavljaju značajne izmjene već precizniji opis prethodno implementiranih procesa vezano uz primjenu malusa i provedbu postupka procjene usklađenosti. Informacije o primjeni zahtjeva utvrđenih Delegiranom uredbom (EU) br. 604/2014. Postupak utvrđivanja identificiranih radnika se provodi na godišnjoj osnovi i adekvatno dokumentira na temelju strukturiranog i formaliziranog procesa procjene na Grupnoj i lokalnoj razini, a u skladu s regulatornim zahtjevima definiranim propisima Republike Hrvatske i Europske unije. Ovaj je proces interno definiran odgovarajućim smjernicama koje izdaju funkcije Grupe UniCredit koje definiraju proces identifikacije na razini Grupe UniCredit, uz aktivno sudjelovanje lokalne funkcije Upravljanja ljudskim resursom, Upravljanja i kontrole rizicima, Praćenja usklađenosti te Planiranja i kontrolinga, kako bi se zajamčio sveobuhvatni pristup na lokalnoj razini i standardni pristup na razini Grupe. Postupak utvrđivanja identificiranih radnika se tijekom godine dodatno ažurira u dijelu kvalitativnih kriterija iz članka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014. Radnici koji su identificirani na osnovi kvalitativnih kriterija tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca u poslovnoj godini smatraju se identificiranim radnicima za tu poslovnu godinu. 74

75 Politike i kriteriji za dodjelu zajamčenih varijabilnih primitaka i otpremnina Zajamčeni varijabilni primici nisu u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima niti s načelom nagrađivanja temeljem uspješnosti radnika, poslovne jedinice i kreditne institucije stoga Banka radniku ne jamči isplatu određenog iznosa varijabilnih primitaka i otpremnina niti uključuje zajamčene varijabilne primitke i otpremnine u svoju politiku primitaka. Otpremnine koje se smatraju varijabilnim primicima, sukladno Odluci o primicima, se isplaćuju sukladno istim shemama kao i svaki drugi varijabilni primitak tog radnika. Ako je glavna skupština kreditne institucije donijela odluku o primjeni višeg odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka, kreditna institucija dužna je objaviti sljedeće informacije: 1) postotak prisutnih glasova i postotak glasova danih za donošenje odluke o primjeni višeg odnosa, 2) odobreni viši odnosi, a u slučaju različitih viših odnosa za poslovna područja odnos za svako poslovno područje i 3) datum donošenja odluke. Na Glavnoj skupštini održanoj 24. svibnja godine donesena je Odluka o prihvaćanju odnosa varijabilnih i fiksnih primitaka za godinu u kojoj je odobren viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka koji iznosi 1,08 varijabilnih primitaka prema 1,00 fiksnih primitaka uz 96,7% prisutnih glasova i 99,98% glasova danih za donošenje odluke o primjeni višeg odnosa. 75

76 Tablica 43: Ukupne kvantitativne informacije o primicima identificiranih radnika po poslovnim područjima primici u milijunima kuna; broj radnika iskazan u apsolutnom iznosu Poslovno područje Nadzorni odbor Uprava Investicijsko bankarstvo Poslovanje sa stanovništvom i ostalim klijentima Upravljanje imovinom Korporativne funkcije Kontrolna funkcija Ostali Broj članova Nadzornog odbora (HC) 25 Broj identificiranih radnika (FTE) od čega: visoko rukovodstvo od čega: ostali identificirani radnici Ukupni fiksni primici 1,0 22,5 3,4 9,6-12,3 7,6 4,0 od čega: fiksni primici visokog rukovodstva 3,4 9,6-10,9 6,6 1,9 od čega: fiksni primici ostalih identificiranih radnika ,4 1,0 2,1 Ukupni varijabilni primici 15,6 0,9 3,4-4,1 1,8 1,3 od čega: varijabilni u gotovini 7,8 0,7 2,4-3,0 1,7 1,3 od čega: varijabilni u dionicama i financijskim instrumentima povezanim s dionicama 7,8 0,2 1,0-1,1 0,1 - od čega: varijabilni u ostalim instrumentima Preostali iznos odgođenih primitaka 17,7 0,9 1,0-1,4 - - Primici iz prijašnjih godina za koje je pravo iz primitaka radniku preneseno Primici iz prijašnjih godina za koje pravo iz primitaka još nije preneseno 4,8 0,6 0,4-0, ,9 0,3 0,6-0,9 - - Iznos odgođenih primitaka dodijeljen tijekom godine 13,1 0,8 1,3-0,7 0,1 0,2 Odgođeni primici koji su utvrđeni tijekom godine 8,3 0,2 0,9-0,2 0,1 0,2 Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su isplaćeni tijekom godine Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su tijekom godine smanjeni na osnovi usklađenja primitaka s uspješnosti 4,8 0,6 0,4-0, Isplate pri zapošljavanju novih radnika tijekom financijske godine Broj radnika kojima su takvi primici dodijeljeni Iznos otpremnina isplaćenih tijekom financijske godine - - 0, Broj radnika kojima su otpremnine isplaćene Iznos otpremnina dodijeljen tijekom financijske godine 1,0-0, Broj radnika kojima su otpremnine dodijeljene Najviši dodijeljeni iznos otpremnine jednog radnika 1,0-0,

77 Nijednom identificiranom radniku nije utvrđen ukupni godišnji primitak u financijskoj godini koji prelazi iznos od 1 milijun eura (bruto I). Broj identificiranih radnika za koje je predviđena isplata varijabilnih primitaka za godinu je 68 (44 identificiran radnik Zagrebačke banke i 24 identificiranih radnika u članicama grupe Zagrebačke banke). Tablica 44: Ukupne kvantitativne informacije o primicima identificiranih radnika, podijeljene na članove Uprave, visoko rukovodstvo i ostale identificirane radnike Primici primici u milijunima kuna; broj radnika iskazan u apsolutnom iznosu Visoko Ostali identificirani Članovi Uprave rukovodstvo radnici Iznos primitaka za godinu 38,1 42,6 5,8 Fiksni primici 22,5 32,4 4,5 Varijabilni primici 15,6 10,2 1,3 Broj radnika kojima se primici dodjeljuju Iznos i oblici varijabilnih primitaka za godinu 15,6 10,2 1,3 Gotovina 7,8 7,8 1,3 Dionice 7,8 2,4 - Financijski instrumenti povezani s dionicama Ostale vrste primitaka Stanje odgođenih primitaka 17,7 3,3 - Primici iz prijašnjih godina za koje je pravo iz primitaka radniku preneseno Primici iz prijašnjih godina za koje pravo iz primitaka još nije preneseno 4,8 1,4-12,9 1,9 - Iznos odgođenih primitaka 13,1 3,1 - Odgođeni primici koji su utvrđeni tijekom godine 8,3 1,6 - Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su isplaćeni tijekom godine Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su tijekom godine smanjeni na osnovi usklađenja primitaka s uspješnosti 4,8 1, Isplate pri zapošljavanju novih radnika tijekom financijske godine Broj radnika kojima su takvi primici dodijeljeni Iznos otpremnina isplaćenih tijekom financijske godine - 0,3 - Broj radnika kojima su otpremnine isplaćene Iznos otpremnina dodijeljen tijekom financijske godine 1,0 0,6 - Broj radnika kojima su otpremnine dodijeljene Najviši dodijeljeni iznos otpremnine jednog radnika 1,0 0,3 - Tablica 45: Informacije o ukupnim fiksnim i varijabilnim primicima svih radnika u milijunima kuna Primici Fiksni primici Varijabilni primici Nadzorni odbor 1,0 - Uprava 22,5 15,6 Investicijsko bankarstvo 32,0 4,6 Poslovanje s građanstvom 437,4 38,8 Upravljanje imovinom 5,2 0,2 Korporativne funkcije 256,6 24,2 Kontrolna funkcija 78,7 8,2 Ostali 64,9 4,1 Ukupno 898,3 95,7 77

78 13 Likvidnosni rizik Likvidnosni rizik definira se kao rizik da Grupa Zagrebačka banka (u daljnjem tekstu poglavlja: Grupa) u sklopu UniCredit Grupe (u daljnjem tekstu UCG), očekivano ili neočekivano, nije sposobna izvršavati obveze plaćanja (novcem ili isporukom) bez ugrožavanja dnevnog poslovanja ili svog financijskog stanja. Grupa se smatra ''dovoljno likvidnom'' ili da ima ''dovoljnu likvidnost'' kad je u položaju da učinkovito ispunjava svoje obveze plaćanja te kad je sposobna tijekom određenog roka stvarati pozitivan novčani tok. Razmatraju se 3 komponente rizika likvidnosti: Rizik neusklađene likvidnosti: Rizik neusklađenosti priljeva i odljeva u smislu iznosa i/ili vremena. Rizik neusklađene likvidnosti također se može nazvati rizikom strukturalne likvidnosti. Rizik neusklađene likvidnosti određuje dnevne potrebe financiranja. Rizik likvidnosti u slučaju nepredviđenih okolnosti: Rizik da budući događaji mogu zahtijevati materijalno veće iznose likvidnosti od onih koje banka trenutno zahtijeva. To može biti zbog gubitka pasive, zahtjeva za financiranjem nove aktive, poteškoća u prodaji likvidne aktive ili poteškoća u pribavljanju novih izvora financiranja u slučaju krize likvidnosti. Rizik likvidnosti tržišta: Mogućnost da institucija ne može lako likvidirati ili nadoknaditi određenu imovinu, poput investicija koje se drže kao rezerve likvidnosti, bez izazivanja gubitka zbog plitkog tržišta ili tržišnih poremećaja. Strategije i politike Okvir upravljanja likvidnosnim rizikom u Banci definiran je skupom smjernica, općih i posebnih politika kojima se definira politika upravljanja likvidnosnim rizikom, metrike kojima se prati, limiti i pragovi upozorenja, sustav definiranja limita i eskalacije prekoračenja, odgovornosti u procesu upravljanja likvidnosnim rizikom, mapiranje pozicija, retroaktivno testiranje (backtesting), testiranje otpornosti na stres, plan financiranja kao i plan postupanja u kriznim situacijama. Objava ciljeva i politika upravljanja likvidnosnim rizikom te informacija sukladno EBA Smjernicama o objavi koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) kao dopuna objavi upravljanja likvidnosnim rizikom na temelju članka 435. Uredbe (EU) dana je u Prilogu 3 i 4. Uloge i odgovornosti Financije su odgovorne za sveukupni nadzor upravljanja likvidnosnim rizikom na razini Grupe te u slučaju potrebe, pokretanja korektivnih akcija koje odrađuju Zagrebačka banka i Grupa. Upravljanje likvidnošću na operativnoj razini u okviru Banke odgovornost je lokalnog rukovoditelja/ice Financija uz podršku organizacijskog dijela Tržišta koji Financijama služi kao izlaz na tržište. Tržišni i likvidnosni rizici provode izvještavanje o riziku kratkoročne i strukturne likvidnosti na centralnoj razini. Praćenje limita kratkoročne likvidnosti provodi se na dnevnoj osnovi. O analizi strukturne likvidnosti izvještava se na mjesečnoj osnovi. O rezultatima testiranja otpornosti na stres izvještava se na tjednoj razini. Tržišni i likvidnosni rizici odgovorni su za ažuriranje dokumenta iz djelokruga politika likvidnosti, implementaciju istih dokumenata u Grupi, definiranje limita kratkoročne i strukturne likvidnosti (u suradnji s Financijama), te praćenje usklađenosti s limitima likvidnosti. 78

79 Mjerenje rizika i izvještavanje Tehnike mjerenja rizika Likvidnosni je rizik zbog svoje prirode usmjeren na mjerenje temeljem gap analize, testiranja otpornosti na stres i pratećim mjerama (u većini slučaja to su omjeri kredita u odnosu na depozite). Gap analiza se provodi u odnosu na dva različita vremenska horizonta: likvidnosna neusklađenost na dnevnoj osnovi koju pokriva kratkoročna likvidnost iz prekonoćnih pozicija i pozicija do 3 mjeseca, neusklađenost praćena na mjesečnoj razini kojom se kontrolira srednjoročni i dugoročni likvidnosni rizik (strukturna likvidnost) s dospijećem preko 1 godine. Metrike likvidnosti Okvir upravljanja likvidnosnim rizikom Grupe temelji se na modelu rizika likvidnosne neusklađenosti koji karakteriziraju sljedeći osnovni principi: Upravljanje kratkoročnim likvidnosnim rizikom (operativna likvidnost) kod koje se uzima u obzir upravljanje događajima koji će imati utjecaj na poziciju Grupe od dana prvog do 1 godine. Primarni cilj je održati mogućnost Grupe za ispunjenjem svih uobičajenih i izvanrednih plaćanja uz minimaliziranje relevantnih troškova. Upravljanje strukturnom likvidnošću kod koje se uzima u obzir upravljanje događajima koji će imati utjecaj na poziciju Grupe preko 1 godine. Primarni cilj je održati odgovarajuću razinu odnosa između srednjoročnih/dugoročnih obveza i srednjoročne/dugoročne imovine uz izbjegavanje pritiska na izvore kratkoročne likvidnosti (sadašnje i buduće), uz istovremenu optimizaciju troškova. Testiranje otpornosti na stres; likvidnosni rizik je rizik niske vjerojatnosti, visokog utjecaja. Iz tih razloga testiranje otpornosti na stres je izvanredan alat za otkrivanje potencijalnih slabosti bilančnih pozicija. Banka koristi nekoliko scenarija: opće tržišne krize, scenarija specifičnih za instituciju (idiosinkratskih) kao i kombinacija navedenih. U ovom kontekstu uzima se u obzir sva imovina, sve obveze, vanbilančne pozicije kao i svi sadašnji i budući događaji koji bi mogli generirati potencijalni novčani tok Grupe i stoga štiti Banku/Grupu od rizika povezanih s promjenom dospijeća. Kratkoročna likvidnost Upravljanje kratkoročnim likvidnosnim rizikom ima za cilj osiguravanje da Banka zadrži svoju mogućnost ispunjavanja svih novčanih obveza, očekivanih ili neočekivanih, s fokusom na horizont do 1 godine, koji uključuje i praćenje unutardnevne likvidnosti Standardne mjere koje se uzimaju u obzir su: mogućnost pristupa platnim sustavima (operativno upravljanje likvidnošću, uključujući i unutardnevnu likvidnost) upravljanje platnim sustavom koji se temelji i na monitoriranju razine likvidnosnih rezervi i posljedice njenog korištenja (analiza i aktivno upravljanje prema vremenskim razredima). Ovaj princip primjenjiv je na sve članice Grupe, gdje se unutardnevno upravljanje likvidnosti odnosi samo na članice Grupe s direktnim pristupom platnim sustavima. Grupa je usvojila indikator kratkoročne likvidnosti (OML); ovaj rizik mjeri se operativnom ljestvicom dospijeća koja mjeri razliku (surplus/deficit) novčanih priljeva i odljeva u određenom vremenskom 79

80 periodu uključujući i rezerve likvidnosti (CBC Counterbalancing capacity). Cilj je osigurati da članica bude sposobna izvršavati svoje obveze kako je naznačeno u operativnom razredu dospijeća i nakon što se iscrpe sve trenutno raspoložive rezerve likvidnosti, odnosno da je surplus/deficit iznad 0. Primarni vremenski period promatranja je 3 mjeseca (3M Gap). 3M Gap je jedna od likvidnosnih mjera koja je uključena u okvir upravljanja apetitom za rizik. Upravljanje strukturnom likvidnošću Upravljanje strukturnom likvidnošću Grupe teži ograničiti izloženost riziku financiranja uzimajući u obzir dospijeća koja prelaze 1 godinu i smanjiti potrebu financiranja na kratki rok. Metrike za praćenje strukturne likvidnosti : Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (Net Stable Funding Ratio, NSFR) u razredima preko jedne godine i Prilagođeni NSFR u razredima preko tri godine, uključene su u okvir za upravljanje apetitom za rizik. Održavanje adekvatnog omjera između srednjoročnih i dugoročnih obveza i imovine ima cilj smanjivanje pritiska na kratkotrajne izvore, kako trenutne, tako i buduće. Standardne mjere koje se uzimaju u obzir su: raspoređivanje dospijeća izvora financiranja na način smanjenja korištenja manje stabilnih izvora uz istovremeno smanjenje troškova (integrirano upravljanje strateškom likvidnosti i taktičkom likvidnosti); financiranje rasta kroz strateške aktivnosti financiranja uz uspostavu odgovarajućih dospijeća (godišnji plan financiranja); uravnoteženje srednjoročnog do dugoročnog zahtjeva financiranja uz minimaliziranje troškova, diverzifikaciju izvora, nacionalnih tržišta, valuta i instrumenata koje se koriste (realizacija godišnjeg plana financiranja). Testiranje otpornosti na stres Testiranje otpornosti na stres je tehnika upravljanja rizikom koja se koristi za vrednovanje potencijalnih efekata specifičnog događaja i/ili promjena skupa financijskih varijabli na financijsko stanje kreditne institucije. Kao alat koji služi za predviđanje, testiranje otpornosti na stres utvrđuje likvidnosni rizik kreditne institucije. Rezultati testiranja otpornosti na stres koriste se za: uspostavu adekvatnih likvidnosnih limita (kvantitativnih i kvalitativnih); planiranje i izvršavanje alternativnih transakcija s ciljem uravnoteženja likvidnih odljeva; struktura/modificiranje likvidnosnog profila bilance Grupe; pružanje podrške razvoju plana postupanja u kriznim situacijama. Na makro razini Grupa definira tri osnovne kategorije potencijalnih likvidnosnih kriza: tržišna (sistemska, globalna ili sektor): scenarij pada tržišta. Ovaj scenarij sadrži iznenadne promjene na novčanom tržištu ili tržištu kapitala izazvane obustavom (ili limitiranim pristupom) tržištima, sustavima namire, kritičnim političkim događajima, državnim krizama, kreditnim kolapsima i sl.; specifična za Grupu ili jedan njen dio: kriza imena; pretpostavke mogu biti operativni rizik, događaji povezani s pogoršanjem percepcije reputacijskog rizika Grupe ili smanjenje kreditnog rejtinga UniCredit Grupe ili Grupe Zagrebačke banke; kombinacija tržišnog i specifičnog rizika: kombinirani scenarij 80

81 Smanjenje rizika Faktori smanjenja rizika Opće je prihvaćeno da se likvidnosni rizik ne može namiriti iz kapitala. Kao takav, likvidnosni rizik ne dodaje se u izračun ekonomskog kapitala, iako je smatran važnom kategorijom rizika zbog čega se uključuje u definiranje apetita za rizik. Glavni faktori za ublažavanje rizika na razini Grupe su: monitoriranje kratkoročne (dnevno) i strukturne (mjesečno) likvidnosti; primjenjivi Plan postupanja u kriznim situacijama s provedivim popisom aktivnosti u slučaju aktivacije Plana koji odražava realno stanje; ublaživač pada (engl. liquidity buffer) kojim se pokrivaju neočekivani odljevi; jasno i redovno testiranje otpornosti na stres Plan financiranja Plan financiranja ima ključnu ulogu u ukupnom procesu upravljanja likvidnošću jer utječe na pozicije kratkoročne i strukturne likvidnosti. Planom se definiraju potrebe i izvori financiranja kako bi se održala ravnoteža između imovine i obveza na razini Grupe, centara likvidnosti i članica Grupe. Jedan od ciljeva korištenja srednjoročnih i dugoročnih kanala jest i izbjegavanje pritiska na poziciju kratkoročne likvidnosti. Plan financiranja potrebno je ažurirati barem jednom godišnje. Osim toga, on mora biti usklađen s procesom financijskog planiranja (budžetiranja) i s okvirom upravljanja apetitom za rizik. Plan postupanja u kriznim situacijama Likvidnosna kriza je događaj visokog utjecaja, a niske vjerojatnosti događanja. Model upravljanja u kriznim situacijama koji se brzo i lako uspostavlja u slučaju krize sukladno definiranoj proceduri mora biti definiran. Zbog potrebe za brzom reakcijom, moguće akcije trebaju biti definirane unaprijed. Ovisno o situaciji, izvršenje ovih akcija može biti odmah odobreno. Sposobnost reagiranja na vrijeme neophodna je kako bi se smanjile potencijalne nepovoljne posljedice likvidnosne krize. Analiza rezultata testiranja otpornosti na stres omogućuje važni alat identifikacije mogućih posljedica koji služi kao podloga za definiranje odgovarajućih akcija za pojedine scenarije. U kombinaciji s indikatorima ranog upozorenja, efekti likvidnosne krize mogu se smanjiti u njenim ranim fazama. Likvidnosna kriza se obično razvija brzo, a znakove upozorenja često je teško protumačiti, odnosno oni mogu čak i potpuno izostati, zbog čega je posebno važno jasno definirati odgovorne osobe, njihove ovlasti, odgovornosti, komunikacijske te izvještajne kriterije u cilju bitnog povećanja vjerojatnosti za uspješno prevladavanje izvanrednog stanja. Likvidnosna kriza može biti klasificirana kao sistemska (s utjecajem na novčano tržište i kapital), specifična (vezano za samu kreditnu instituciju) ili kombinacija obje. U slučaju izbijanja stvarne krize, Politika upravljanja likvidnošću u kriznim situacijama ima za cilj osigurati učinkovitu intervenciju od samog početka (tj. prvih nekoliko sati) krize, kroz jasno definiranje odgovornih osoba, njihovih ovlasti, odgovornosti, komunikacijskih te izvještajnih kriterija u cilju bitnog povećanja vjerojatnosti za uspješno prevladavanje izvanrednog stanja. To se postiže na sljedeći način: aktivacija iznimnog upravljanja likvidnošću; dosljedna interna i eksterna komunikacija; skup standardnih akcija faktora ublažavanja u pripremi; skup indikatora ranog upozorenja koji mogu ukazati na nadolazeću krizu. 81

82 Glavni dio Plana postupanja u kriznim situacijama je Plan financiranja u kriznim situacijama. Takav plan sadržava skup potencijalnih, ali konkretnih mjera upravljanja. Plan financiranja u kriznim situacijama treba biti usklađen sa godišnjim Planom financiranja. Indikatori ranog upozorenja Sustav znakova ranog upozorenja neophodan je za praćenje izloženosti likvidnosnom riziku kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje stresnih situacija koje mogu, između ostalog, biti izazvane tržišnim, sektorskim ili događajima veznim uz ime. To znači da mogu biti rezultat makroekonomskih ili mikroekonomskih varijabli, unutarnjih ili vanjskih, ovisno o prevladavajućem makroekonomskom kontekstu, te uzimajući u obzir monetarnu politiku središnje banke. 82

83 Prilog 1: Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013 u milijunima kuna Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Upućivanje na članke Uredbe (EU) br. 575/2013 Redovni osnovni kapital (CET1): Instrumenti i rezerve 1. lnstrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice članak 26. stavak 1., članci 27., 28. i 29. od čega: Dionički kapital popis EBA-e iz članka 26. stavka 3. od čega: Premija na dionice popis EBA-e iz članka 26. stavka Zadržana dobit članak 26. stavak 1. točka (c) 3. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit (i druge rezerve) 652 članak 26. stavak 1. 3.a Rezerve za opće bankovne rizike - članak 26. stavak 1. točka (f) 4. Iznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 3. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz redovnog osnovnog kapitala - članak 486. stavak Manjinski udjeli (dopušteni iznos u konsolidiranom redovnom osnovnom kapitalu) 15 članak a Neovisno provjerena dobit tekuće godine ostvarena tijekom poslovne godine bez predvidivih troškova ili dividendi 173 članak 26. stavak Redovni osnovni kapital (CET1) prije regulatornih usklađenja zbroj redaka 1. do 5.a Redovni osnovni kapital (CET1): regulatorna usklađenja 7. Dodatna vrijednosna usklađenja (negativan iznos) (45) članci 34., Nematerijalna imovina (bez povezanih poreznih obveza) (negativan iznos) (336) 9. Prazno polje u EU-u Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti, isključujući onu 10. koja proizlazi iz privremenih razlika (bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos) 11. Rezerve iz fer vrednovanja u vezi s dobicima ili gubicima na osnovi zaštite novčanog toka 12. Negativni iznosi koji proizlaze iz izračuna iznosa očekivanih gubitaka Sva povećanja kapitala koja proizlaze iz sekuritizirane imovine (negativan iznos) Dobici ili gubici po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti nastali kao posljedica promjena vlastite kreditne sposobnosti 15. lmovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca (negativan iznos) lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos) - (40) članak 36. stavak 1. točka (b), članak 37. članak 36. stavak 1. točka (c), članak članak 33. stavak 1. točka (a) članak 36. stavak 1. točka (d), članci 40., članak 32. stavak 1. - članak 33. stavak 1. točka (b) članak 36. stavak 1. točka (e), članak 41. članak 36. stavak 1. točka (i), članak lzravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (g), članak lzravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (h), članci 43., 45. i 46., članak 49. stavci 2. i 3., članak lzravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (i), članci 43., 45. i 47., članak 48. stavak 1. točka (b), članak 49. stavci 1. do 3., članci Prazno polje u EU-u - 20.a lznos izloženosti sljedećih stavki kojima se dodjeljuje ponder rizika od 1250 %, ako institucija odabere alternativu odbitka - članak 36. stavak 1. točka (k) 20.b od čega: kvalificirani udjeli izvan financijskog sektora (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka i., članci 89. do c od čega: sekuritizacijske pozicije (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ii. članak 243. stavak 1. točka (b), članak 244. stavak 1. točka (b), članak d od čega: slobodne isporuke (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ili., članak 379. stavak 3. 83

84 Prilog 1: Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013 (nastavak) Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Upućivanje na članke Uredbe (EU) br. 575/ Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos iznad praga od 10 %, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a) 22. lznos iznad praga od 15 % (negativan iznos) - članak 48. stavak od čega: izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje 24. Prazno polje u EU-u - članak 36. stavak 1. točka (i), članak 48. stavak 1. točka (b) 25 od čega: odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika - članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a) 25.a Gubici tekuće financijske godine (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (a) 25.b Predvidivi porezni troškovi povezani sa stavkama redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (l) 27. Kvalificirani odbici dodatnog osnovnog kapitala koji prelaze dodatni osnovni kapital institucije (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (j) 28. Ukupna regulatorna usklađenja redovnog osnovnog kapitala (CET1) (421) zbroj redaka 7. do 20.a, 21., 22. i 25.a do Redovni osnovni kapital (CET1) redak 6. minus redak 28. Dodatni osnovni kapital (AT1): instrumenti 30. lnstrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice - članci 51., od čega: raspoređeno kao kapital na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda od čega: raspoređeno kao obveze na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda lznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 4. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dodatnog osnovnog kapitala Kvalificirani osnovni kapital uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital (uključujući manjinske udjele koji nisu uključeni u redak 5.) koji su izdala društva kćeri i koji drže treće osobe članak 486. stavak 3. - članci 85., 86., od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju - članak 486. stavak Dodatni osnovni kapital (AT1) prije regulatornih usklađenja - zbroj redaka 30., 33. i 34. Dodatni osnovni kapital (AT1): regulatorna usklađenja 37. lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala (negativan iznos) lzravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom 38. recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos) lzravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema 39. značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos) lzravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim 40. subjektima ima značajno ulaganje (bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos) 41. Prazno polje u EU-u Kvalificirani odbici dopunskog kapitala koji prelaze dopunski kapital institucije 42. (negativan iznos) - članak 52. stavak 1. točka (b), članak 56. točka (a), članak članak 56. točka (b), članak članak 56. točka (c), članci 59., 60., članak 56. točka (d), članci 59., članak 56. točka (e) 43. Ukupna regulatorna usklađenja dodatnog osnovnog kapitala (AT1) - zbroj redaka 37. do Dodatni osnovni kapital (AT1) - redak 36. minus redak Osnovni kapital (T1 = CET1 + AT1) zbroj retka 29. i retka 44. Dopunski kapital (T2): instrumenti i rezervacije 46. lnstrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice - članci 62., lznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 5. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dopunskog kapitala - članak 486. stavak Kvalificirani instrumenti regulatornog kapitala uključeni u konsolidirani dopunski kapital (uključujući manjinske udjele i instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji nisu uključeni u redak 5. ili 34.) koje su izdala društva - članci 87., 88. kćeri i koje drže treće osobe 49. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju - članak 486. stavak lspravci vrijednosti za kreditni rizik - članak 62. točke (c) i (d) 51. Dopunski kapital (T2) prije regulatornih usklađenja - 84

85 Prilog 1: Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013 (nastavak) Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Dopunski kapital (T2): regulatorna usklađenja lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite (negativan iznos) Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos) lzravna i neizravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos) lzravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima znacajno ulaganje (bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos) 56 Prazno polje u EU-u - Upućivanje na članke Uredbe (EU) br. 575/2013 članak 63. točka (b) podtočka i., članak 66. točka (a), članak članak 66. točka (b), članak članak 66. točka (c), članci 69., 70., članak 66. točka (d), članci 69. i 79. članak 477. stavak Ukupna regulatorna usklađenja dopunskog kapitala (T2) - zbroj redaka 52. od Dopunski kapital (T2) - redak 51. minus redak Ukupni kapital (TC = T1 + T2) zbroj retka 45. i retka Ukupna rizikom ponderirana imovina Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala 61. Redovni osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 21,58% članak 92. stavak 2. točka (a) 62. Osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 21,58% članak 92. stavak 2. točka (b) 63. Ukupni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 21,58% članak 92. stavak 2. točka (c) 64. Posebni zahtjev zaštitnog sloja institucije (zahtjev redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (a) plus zahtjevi zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i protucikličkog zaštitnog sloja plus zaštitni sloj za sistemski 10,00% CRD, članci 128., 129., 130., 131., 133. rizik plus zaštitni sloj sistemski važne institucije, izraženo kao postotak iznosa izloženosti riziku) 65. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za očuvanje kapitala 2,50% 66. od čega: zahtjev protucikličkog zaštitnog sloja od čega: zahtjev zaštitnog sloja za sistemski rizik 3,00% 67.a od čega: zaštitni sloj globalne sistemski važne institucije (G-SII) ili druge sistemski važne institucije (O-SII) Redovni osnovni kapital raspoloživ za pokriće zaštitnih slojeva (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 15,58% CRD, članak [nije relevantno u propisima EU-a] 70. [nije relevantno u propisima EU-a] 71. [nije relevantno u propisima EU-a] Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala (nastavak) 72. lzravna i neizravna ulaganja u kapital subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) lzravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog 73. kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) 74. Prazno polje u EU-u Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos ispod 75. praga od 10 %, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) Primjenjive gornje granice za uključenje rezervacija u dopunski kapital lspravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje standardizirani pristup (prije primjene gornje granice) Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju standardiziranog pristupa lspravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje pristup zasnovan na internim rejtingsustavima (prije primjene gornje granice) Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima članak 36. stavak 1. točka (h), članci 45. i 46., članak 56. točka (c), članci 59. i 60., članak 66. točka (c), članci 69. i 70. članak 36. stavak 1. točka (i), članci 45., 48. članak 36. stavak 1. točka (c), članci 38. i članak članak članak članak

86 Prilog 1: Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013 (nastavak) Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Upućivanje na članke Uredbe (EU) br. 575/2013 Instrumenti kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju (primjenjuju se samo između 1. siječnja i 1. siječnja 2022.) Trenutačna gornja granica za instrumente redovnog osnovnog kapitala koji članak 484. stavak 3., članak podliježu propisima o postupnom isključenju stavci 2. i lznos isključen iz redovnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos članak 484. stavak 3., članak iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća) stavci 2. i Trenutačna gornja granica za instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji članak 484. stavak 4., članak podliježu propisima o postupnom isključenju stavci 3. i lznos isključen iz dodatnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos članak 484. stavak 4., članak iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća) stavci 3. i Trenutačna gornja granica za instrumente dopunskog kapitala koji podliježu članak 484. stavak 5., članak propisima o postupnom isključenju stavci 4. i lznos isključen iz dopunskog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje članak 484. stavak 5., članak granice nakon otkupa i dospijeća) stavci 4. i 5. 86

87 Prilog 2: Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na dan 31. prosinca godine Redak Opće kreditne izloženosti Vrijednost izloženosti za standardizirani pristup Vrijedno st izloženo sti za IRB Izloženost iz knjige trgovanja Zbroj Vrijednost dugih i izloženosti kratkih iz knjige pozicija trgovanja iz knjige za interne trgovanja modele Sekuritizacijska izloženost Vrijednost izloženosti za standardizirani pristup Vrijednost izloženosti za IRB od čega: opće kreditne izloženosti od čega: izloženosti iz knjige trgovanja Kapitalni zahtjevi od čega: sekuritizacijske izloženosti Ukupno Ponderi kapitalnih zahtjeva u milijunima kuna Stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala Raščlamba po zemljama Hrvatska ,78 0,000% Bosna i ,19 0,000% Hercegovina Njemačka ,01 0,000% Belgija ,01 0,000% Austrija ,00 0,000% Švicarska ,00 0,000% SAD ,00 0,500% Francuska ,00 0,000% Italija ,00 0,000% Kanada ,00 0,000% Srbija ,00 0,000% Velika Britanija ,00 1,000% Slovenija ,00 0,000% Norveška ,000% Maršalovi Otoci ,000% Australija ,000% Švedska ,000% Makedonija ,000% Rumunjska ,000% Nizozemska ,000% Turska ,000% Ostale zemlje ,000% Ujedinjeni ,000% 1 Arapski Emirati Koreja, ,000% 1 Republika Ostale zemlje* ,000% 20 Ukupno * U raščlambu 'Ostale zemlje' uključene su izloženosti Grupe prema nadnacionalnim institucijama te zemljama u kojima Grupa prema njihovim rezidentima ima relevantne kreditne izloženosti manje od 0,5 milijuna kuna: Afganistan, Albanija, Alžir, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bahrein, Bangladeš, Bjelorusija, Bocvana, Bolivija (Plurinacionalna Država), Brazil, Britanski Djevičanski Otoci, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Čile, Danska, Egipat, Estonija, Filipini, Finska, Gibraltar, Grčka, Gruzija, Guadeloupe, Hong Kong, Indija, Indonezija, Irak, Iran (Islamska Republika), Irska, Island, Izrael, Japan, Jersey, Jordan, Južnoafrička Republika, Kajmanski Otoci, Kamerun, Katar, Kazahstan, Kenija, Kina, Kolumbija, Kongo (Demokratska Republika), Kuba, Kuvajt, Letonija, Libanon, Liberija, Libija, Litva, Luksemburg, Madžarska, Malezija, Malta, Maroko, Meksiko, Mijanmar, Moldavija (Republika), Nigerija, Novi Zeland, Pakistan, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, Portugal, Rusija, San Marino, Saudijska Arabija, Sejšeli, Singapur, Sirija, Slovačka, Sudan, Španjolska, Šri Lanka, Tajland, Tajvan (kineska provincija), Tunis, Ukrajina, Urugvaj, Venezuela (Bolivarijanska Republika), Vijetnam. Primjenjiva stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za navedene zemlje na dan godine iznosila je 0.00%, osim Češke (1.000%), Hong Kong-a (1.875%), Islanda (1.250%), Litve (0.500%) i Slovačke (1.250%). 87

88 Prilog 3: Izjava o primjerenosti procesa upravljanja likvidnošću Izjava o primjerenosti procesa upravljanja likvidnošću 88

89 1. Strategija i definicija internog procesa za upravljanje likvidnošću u Grupi Zagrebačka banka Glavni cilj upravljanja likvidnošću je osigurati adekvatnu razinu likvidnosti kako bi se pravovremeno izvršile sve obveze plaćanja, kako u redovnom poslovanju, tako i tijekom stresnih uvjeta. Upravljanje likvidnošću u uvjetima redovnog poslovanja, podrazumijeva upravljanje kratkoročnom likvidnošću, strukturnom, odnosno srednjoročnom i dugoročnom likvidnošću, unutardnevnom likvidnošću te upravljanje tokovima likvidnosti unutar članica Grupe Zagrebačka banka. Prikupljanje depozita klijenata, predstavljaju osnovni izvor likvidnosti, za komercijalne aktivnosti, poput kreditiranja klijenata. Komercijalne aktivnosti provode poslovni dijelovi s ciljem ostvarenja adekvatne razine profitabilnosti. Financije kontinuirano prate razvoj komercijalnih volumena te usmjeravaju poslovne aktivnosti korištenjem mehanizma preraspodjele (internih cijena) kako bi osigurale održivost iz perspektive likvidnosti, uz adekvatnu podršku i nadzor funkcije rizika. Za ostvarenje kontinuiteta i normalno funkcioniranje operativnog poslovanja, neophodno je voditi računa o adekvatnom omjeru priljeva i odljeva unutar narednih 12 mjeseci, kroz proces upravljanja kratkoročnom likvidnosti. Poseban fokus stavlja se na upravljanje unutardnevnom likvidnošću, gdje se vodi računa o pravovremenom izvršenju svih obveza i plaćanja, tijekom redovnih i stresnih uvjeta poslovanja, kao preduvjet funkcionalnosti platnih sustava. Proces financijskog planiranja ima za cilj osigurati stabilne izvore financiranja, uz adekvatan omjer različitih izvora i dospijeća, kako bilanca banke u srednjem i dugom roku ne bi bila izložena izvanrednim potrebama za prikupljanjem izvora financiranja u kratkom roku te kako bi se optimizirali troškovi financiranja. Financiranje između članica Grupe provodi se koordinirano i kontrolirano, u skladu sa zakonskim ograničenjima. Ipak, jedan od osnovnih principa upravljanja likvidnošću Grupe Zagrebačke banke, u skladu sa pravilima Grupe UniCredit, je princip samoodrživosti, koji povećava efikasnost u upravljanju Grupom i pomaže u postizanju cilja povećanja vrijednosti za dioničare. Slično ostalim multi-kulturalnim (u pravnom smislu) bankarskim Grupama, članice Grupe mogu financirati druge članice Grupe, prenoseći višak likvidnosti s jedne na drugu članicu, ali na kontrolirani i koordinirani način, osiguravajući poštivanje regulatornih limita vezanih uz unutar grupne prijenose likvidnosti. Otpornost Grupe Zagrebačke banke tijekom krize, kroz proces testiranja otpornosti na stres, redovno provodi funkcija rizika Banke. U okviru procesa testiranja otpornosti na stres definiran je skup relevantnih scenarija kako bi se predstavili vjerojatni događaji s potencijalnim negativnim utjecajem na likvidnost. Scenarije karakterizira pretpostavljeni vremenski okvir trajanja scenarija te skup proizvoda na koje se u skladu sa ugovornom ili modeliranom ročnošću primjenjuju postotci zanavljanja i/ili konačni odljevi pozicija. U slučaju krize, Grupa Zagrebačka banka ima definiran niz pravila i aktivnosti koje se aktiviraju u okviru plana postupanja u kriznim situacijama. 2. Struktura i organizacija funkcije za upravljanje likvidnosnim rizikom Ključne organizacijske jedinice u procesu upravljanja rizikom likvidnosti su Financije (Upravljanje aktivom i pasivom, Upravljanje kratkoročnom likvidnošću), Tržišni i likvidnosni rizici, Tržišta (Riznica i trgovanje) sukladno svojim odgovornostima. Njihova uloga fokusirana je na primarnu i sekundarnu kontrolu upravljanja rizikom likvidnosti. Tržišni i likvidnosni rizici, primarno su fokusirani na mjerenje rizika, neovisni nadzor pojedinih elemenata procesa upravljanja i operativnu kontrolu usklađenosti s propisanim ograničenjima (limiti i razine upozorenja) u okviru sekundarnih kontrola upravljanja rizikom likvidnosti. 89

90 Praćenje usklađenosti, nadzire usklađenost procesa upravljanja rizikom likvidnosti sa zakonskim okvirom, te ostalim relevantnim internim pravilima. Interna validacija nadzire usklađenost sukladno Globalnoj Politici Interne Validacije. Unutarnja revizija obavlja kontrole treće razine sukladno svom godišnjem planu upravljanja rizicima. Upravljanje IT sustavom, podacima i kvalitetom podataka uloga je u kojoj, uz Informatiku, sudjeluju i vlasnici procesa i Data Governance funkcije, zadužene za cjelokupni tijek podataka. Navedeni organizacijski okvir, međusobnom suradnjom i kontrolom osigurava da Zagrebačka banka i članice Grupe Zagrebačke Banke raspolažu sa zadovoljavajućom razinom likvidnosti za ispunjavanje svih svojih obveza kako tijekom redovnog poslovanja, tako i u kriznim situacijama. Organizacijski dio Financije odgovoran je za sveukupni nadzor upravljanja rizikom likvidnosti na razini Grupe Zagrebačka banka. Posebna pozornost usmjerena je na članice Grupe koje su materijalno izložene pojedinim pokretačima rizika. Financije, u slučaju potrebe, odgovorne su za pokretanje korektivnih akcija na razini Grupe Zagrebačka banka. Financije su zadužene i za upravljanje unutar dnevnom likvidnošću te izradu plana financiranja. Upravljanje likvidnošću na operativnoj razini unutar Grupe Zagrebačke banke odgovornost je lokalnog voditelja Financija/ALM-a uz podršku organizacijskog dijela Tržišta koji Financijama/ALM-u služi kao izlaz na tržište. Tržišni i likvidnosni rizici provode izvještavanje o riziku unutar dnevne, kratkoročne i strukturne likvidnosti, provode dnevno praćenje ograničenja kratkoročne likvidnosti i unutar dnevne likvidnosti. O analizi strukturne likvidnosti i stres test scenarijima izvještava se na tjednoj osnovi. Izvještavanje regulatora obavlja se sukladno propisanoj dinamici. Tržišni i likvidnosni rizici i Financije odgovorni su za ažuriranje većine politika iz djelokruga upravljanja rizikom likvidnosti, te definiranje limita kratkoročne i strukturne likvidnosti (u suradnji s Financijama), kao i praćenje usklađenosti s limitima likvidnosti i izvještavanje. U slučaju prekoračenja limita započinje proces eskalacije prekoračenja limita koje aktiviraju Tržišni i likvidnosni rizici Zagrebačke banke prema Financijama te rukovodstvu na razini Zagrebačke banke, kao i prema nadležnim tijelima na razini Banke i Grupe. Uprava je odgovorna za uspostavu i implementaciju učinkovitog i efikasnog ICAAP/ILAAP okvira, dok Nadzorni odbor nadzire adekvatnost i usklađenost ICAAP-a/ILAAP-a i relevantnog sustava upravljanja i kontrole rizika, osiguravanjem usklađenosti s primjenjivim zakonskim i regulatornim zahtjevima. U provođenju svoje funkcije, kontrolno tijelo zaprima adekvatne informacije od ostalih tijela Banke i internih kontrolnih funkcija. Uprava i Nadzorni odbor donose odluke povezane s implementacijom ICAAP/ILAAP okvira, usvajaju Plan poslovanja banke, Plan kapitala koji se pored ostalog temelje i na analizi interne adekvatnosti kapitala, Plan financiranja Grupe Zagrebačke banke, kao i Plan postupanja u kriznim situacijama Grupe Zagrebačke banke. Odluke Uprave i Nadzornog odbora bazirane su na svim dostupnim informacijama koje su upravljačkim tijelima prezentirane temeljem kojeg se donose poslovne odluke. Više rukovodstvo Zagrebačke banke sudjeluje u radu Odbora za upravljanje aktivom i pasivom, redovno i izvanredno prema potrebi. Na sjednicama ALCO Odbora raspravlja se o:metrikama Apetita za rizik, metodološkim promjenama, likvidnosnim pokazateljima, limitima/razinama upozorenja/ciljanim vrijednostima, pokretačima rizika te temeljem rasprave donose odluke o postupanjima i poslovnim aktivnostima. 90

91 3. Područje primjene i vrsta sustava izvješćivanja i mjerenja likvidnosnog rizika Likvidnosni rizik definira se kao rizik da Grupa (očekivano ili neočekivano) nije sposobna izvršavati obveze plaćanja (novcem ili isporukom), bez ugrožavanja dnevnog poslovanja ili financijskog stanja, a može nastati kao posljedica raznih internih ili eksternih čimbenika. Banka se smatra ''dovoljno likvidnom'' ili da ima ''dovoljnu likvidnost'' kad je u položaju da učinkovito ispunjava svoje obveze plaćanja te kad je sposobna tijekom određenog roka stvarati pozitivan novčani tok. Postoje 3 komponente rizika likvidnosti: Rizik neusklađene likvidnosti: Rizik neusklađenosti priljeva i odljeva u smislu iznosa i/ili vremena. Rizik neusklađene likvidnosti također se može nazvati rizikom strukturalne likvidnosti. Rizik neusklađene likvidnosti određuje dnevne potrebe financiranja. Rizik likvidnosti u slučaju nepredviđenih okolnosti: Rizik da budući događaji mogu zahtijevati materijalno veće iznose likvidnosti od onih koje banka trenutno zahtijeva. To može biti zbog gubitka pasive, zahtjeva za financiranjem nove aktive, poteškoća u prodaji likvidne aktive ili poteškoća u pribavljanju novih izvora financiranja u slučaju krize likvidnosti. Rizik likvidnosti tržišta: Mogućnost da institucija ne može lako likvidirati ili nadoknaditi određenu izloženosti, poput investicija koje se drže kao rezerve likvidnosti, bez izazivanja gubitka zbog plitkog tržišta ili tržišnih poremećaja. Mjerenje rizika temeljni je alat u procesu upravljanja rizicima, uspostavljen kroz niz metrika likvidnosti, definiranih primarno u okviru funkcije rizika, u suradnji s ostalim sudionicima procesa. Rizik likvidnosti pojavljuje se u različitim oblicima, te je neophodno izraditi adekvatnu mapu rizika. Mapa rizika predstavlja vezu između pojedinih pokretača rizika (kategorija rizika) i pojedinih metrika kojima mjerimo izloženost riziku likvidnosti, odnosno pojedinoj kategoriji rizika. Rizik likvidnosti pratimo po sljedećim kategorijama (tzv mapa rizika): - Rizik unutar dnevne likvidnosti se javlja ukoliko Banka nije sposobna izvršiti obveze plaćanja ili namire u normalnim ili stresnim situacijama - Rizik kratkoročne likvidnosti prati neusklađenost između dospijeća novčanih priljeva i odljeva u vremenskim periodima do jedne godine - Tržišni rizik je rizik koji prati likvidnost tržišta gdje se Banka može suočiti sa znatnim gubitkom vrijednosti imovine koju može prodati ili založiti u repo operacijama - Rizik strukturne likvidnosti definira se kao nemogućnost pribavljanja sredstava financiranja za održavanje adekvatnog omjera u srednjem i dugom roku (preko jedne godine) između imovine i obveza, bez utjecaja na dnevne operacije - Rizik Postupanja u kriznim situacijama/ u stresnim uvjetima odnosi se na buduće neočekivane obveze koje zahtijevaju veću likvidnost u usporedbi sa redovitim poslovanjem - Rizik koncentracije financiranja je rizik koji se javlja ukoliko banka ovisi o ograničenom broju izvora financiranja koji su značajni te povlačenje sredstava jednog klijenta ili njih nekoliko može izazvati probleme s likvidnošću Banke - Rizik likvidnosti (kratkoročne/strukturne) za materijalno značajne valute generiran je neusklađenosti u dospijećima obveza/odljeva i potraživanja/priljeva u stranoj valuti Analiza materijalne značajnosti za svaku od navedenih kategorija rizika provodi se za Grupu Zagrebačka banka i svaku od članica, kako bi se odredio opseg upravljanja i kontrole rizika likvidnosti. Izloženost svakoj od navedenih vrsta rizika za pojedine članice Grupe Zagrebačke banke prati se i kontrolira specifičnim metrikama likvidnosti koje su prikazane u tabeli u nastavku: 91

92 Rizik likvidnosti - kategorije Rizik unutardnevne likvidnosti Rizik kratkoročne likvidnosti Tržišni rizik Rizik financiranja/rizik strukturne likvidnosti Postupanje u kriznim situacijama Rizik koncentracije Rizik unutargrupne likvidnosti Rizik likvidnosti po valuti (FX Liquidity Risk) Metrika Unutardnevna likvidnost Operativna ljestvica dospijeća (OML) Kapacitet likvidnosne pokrivenosti (CBC) u uobičajenim uvjetima poslovanja i u stresnim uvjetima Rezervirana sredstva za neočekivane novčane tokove (RUF, dio OML metrike) Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR) Prilagođeni NSFR omjer (po vremenskim razredima) Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (NSFR) Funding Gap Maturity Match Gap Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR) Stres test likvidnosti Rezervirana sredstva za neočekivane novčane tokove (RUF, dio OML metrike) Maksimalan dospjeli iznos velikih izvora financiranja u zadanim vremenskim razredima (Maximum outstanding of wholesale funding per year) indikatori koncentracije likvidnosti (po ročnosti, po proizvodu) Dodatne metrike likvidnosti (ALMM*) Nedostupna likvidnost (Trapped liquidity) Ukupni i Strukturni FX Gap Operativna ljestvica dospijeća (po valuti) * u dodatne metrike likvidnosti ubrajamo:koncentracija izvora financiranja prema drugoj ugovornoj strani, Koncentracija izvora financiranja prema vrsti proizvoda, Cijene za različito trajanje izvora financiranja, Obnavljanje izvora financiranja i Koncnetracija kapaciteta likvidnosne pokrivenosti izdavatelja/druge ugovorne strane Robustan i detaljan sustav limita i razina ograničenja na svakoj od metrika osigurava da Grupa Zagrebačka Banka kao i svaka članica, učinkovito podnese moguće efekte nepovoljnih scenarija koje se mogu dogoditi za navedene kategorije rizika. Upravljanje i kontrola izloženosti za svaki od pojavnih oblika rizika likvidnosti provodi se kroz proces definiranja i praćenja nekoliko razina ograničenja (limiti, razine upozorenja, ciljane razine) za metrike likvidnosti pomoću kojih bi se što prije uočila potencijalna ranjivost Banke kod ispunjavanja novčanih obveza. Razina ograničenja dijele se na: - Limit (Limit) Limit je najviša razina ograničenja, obično predstavlja vrijednost koju metrika ne bi smjela prekoračiti; u slučaju prekoračenja limita pokreće se proces eskalacije te poduzimaju korektivne radnje kako bi se u najbržem mogućem roku ponovo ostvarilo usklađenje s propisanim limitom (pozicija svela unutar limita) - Razine upozorenja (Trigger) se odnosi na definiranu razinu u slučaju čijeg prekoračenja se aktivira proces provjere i analize. Prekoračenje signalizira potrebu za aktivnim pristupom u praćenju uzroka i potencijalno donošenje akcijskih planova iako nije nužno da se aktiviraju korektivne mjere. - Ciljane razine (Target) Za neke metrike definirane su i ciljane razine tj. željena razina rizika koji je Banka spremna preuzeti u normalnim uvjetima poslovanja prema grupnim smjernicama. Ciljane razine, najčešće su u uskoj vezi s planom i realizacijom poslovnih aktivnosti u odnosu na Budžet. Glavni faktori koji omogućuju smanjenje likvidnosnog rizika su: Plan likvidnosti (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne potrebe za likvidnošću) koji se prati na mjesečnoj osnovi Učinkovita politika za postupanje u kriznim situacijama (CFP) s mogućim i ažurnim akcijskim planom za postupanje u kriznim situacijama (koji će se izvršiti u kriznoj situaciji) Rezervacija za neočekivane novčane tokove (RUF) Robusno i redovito testiranje otpornosti na stres test Sustav indikatora ranog upozorenja koji predviđaju eventualnu krizu likvidnosti i daju dovoljno vremena za obnavljanje likvidnosnog sustava 92

93 4. Risk appetite framework (RAF) i granularni limiti RAF proces definira razinu rizika koji je Banka spremna preuzeti u ostvarivanju svojih strateških ciljeva i poslovnog plana uzimajući u obzir interes dioničara, kapital i druge regulatorne i zakonske obveze. Postupak definiranja RAF limita povezanih s rizikom likvidnosti, započinje identifikacijom i definiranjem metrika koje bi mogle biti relevantne za RAF te njihovom kalibracijom. Ova aktivnost odnosi se na Holding i LRB (Zagrebačka banka d.d.). Nakon definiranih metrika i razina ograničenja uključenih u RAF, LRB alocira/definira limite za svaku od članica (gdje je relevantno). Likvidnosne metrike uključene u RAF okvir za 2018 su: - Gap financiranja (engl.funding Gap), koji prati strukturni likvidnosni rizik i ovisnost o volatilnosti tržišta velikih izvora financiranja - Operativna ljestvica dospijeća, 3M Gap, koji prati rizik kratkoročne likvidnosti - Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (Liquidity coverage ratio, LCR), regulatorna metrika koja prati kratkoročnu likvidnost u stresnim uvjetima - Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (Net Stable Funding Ratio, NSFR), regulatorna metrika koja prati strukturnu likvidnost - Adjusted NSFR metrika za praćenje strukturne likvidnosti preko 3 godine. RAF metrike za godine u usporedbi s godinom : - Uvedena nova metrika Adjusted NSFR kako bi se ojačala kontrola i praćenje strukturne likvidnosti na ročnostima preko 3Y Proces kalibracije limita i razina upozorenja za 2018 godinu propisan je na razini UniCredit grupe te rezultira jedinstvenom metodologijom i harmoniziranim procesom kalibracije limita za sve članice Grupe. Za svaki relevantni pokazatelj Banka definira limit koji odgovara regulatornom limitu, odnosno na regulatorni limit dodaje prilagodbu s ciljem pravodobno rješavanje potencijalnih i stvarnih rizika, uzimajući u obzir svoj profil rizika, vrijeme potrebno za aktivaciju mjera za krizne situacije i vrijeme potrebno za aktivaciju mjera oporavka. Razina upozorenja se definira kao maksimalna prihvatljiva razina odstupanja koju Banka definira za isti pokazatelj. Iznos razine upozorenja osigurava dosljednost i omogućava da Banka može raditi i u uvjetima stresa, unutar maksimalne razine prihvatljivog rizika. RAF metrike likvidnosti za Grupu Zagrebačka banka u godini (iznosi u tisućama kuna): 93

94 Metrika Grupa Zagrebačka banka Zagrebačka Banka d.d. Unicredit Bank d.d. Mostar Prva Stambena štedionica* Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću LCR (%) Limit 101% 101% 101% / / Razina upozorenja 110% 104% 104% 2018 Unicredit Leasing Croatia d.o.o. Operativna ljestvica dospijeća (3M na Ukupno, u tisućama kuna) Limit 0 0 / Razina upozorenja / / Funding Gap (u tisućama kuna) Limit Razina upozorenja Ciljana vrijednost / Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja NSFR (%) Limit 101% 101% 101% / / Razina upozorenja 106% 106% 107% Adjusted NSFR 3-godine (%) Razina upozorenja / 106% 106% 107% / * Prva Stambena Štedionica pripojena Zagrebačkoj banci s Osim ograničenja definiranih RAF okvirom, definiran je i niz granularnih metrika koje pokrivaju glavne kategorije rizika. Granularni limiti i razine upozorenja definirani su za članice Grupe Zagrebačka Banka koje zadovoljavaju uvijete materijalnosti, na sljedećim metrikama: - Operativna ljestvica dospijeća na različitim vremenskim razredima za materijalno značajne valute i na Ukupno - Unutardnevna likvidnost (limit za buffer za kritična i rezidualna plaćanja) - NSFR Adjusted >5Y - Strukturni FX gap >1Y, Total FX Gap - Maksimalni iznos velikih izvora financiranja - Koncentracija izvora financiranja po dospjeću - Stres test likvidnosti 5. Adekvatnost zaštitnog sloja likvidnosti i procjena stabilnosti izvora financiranja Zaštitni sloj likvidnosti, prikazan kao HQLA odnosno CBC, treba biti adekvatan i po iznosu i po komponentama. Prema Grupnoj metodologiji zaštitni sloj likvidnosti za Banku se smatra adekvatnim ukoliko su i regulatorni i upravljački kriteriji zadovoljeni. Na temelju analize provedene za Zagrebačku Banku i članice na dan 31. prosinca godine, zaštitni sloj likvidnosti je adekvatan. Analiza je temeljena na datumu 31. prosinca godine. zbog usklađenja s analizom na razini UniCredit Grupe. 94

95 Regulatorni kriteriji S regulatornog pogleda, zaštitni sloj likvidnosti se smatra adekvatnim ukoliko zadovoljava regulatorne zahtjeve u smislu LCR-a. Ukoliko je omjer trenutnog iznosa HQLA i ponderiranog prosjeka neto likvidnih odljeva (LCR nazivnik; ponder je dodijeljen tako da novijim razdobljima pripisuje veću težinu) za proteklih šest mjeseci veći od važeće RAF razine upozorenja, zaštitni sloj likvidnosti se smatra adekvatnim. Dakle, analizi je cilj pokazati da li je trenutačna razina HQLA dovoljna da pokrije neto likvidne odljeve predviđene stresnim scenarijom definiranim od strane regulatora za izračun LCR-a. Upravljački kriteriji S upravljačkog pogleda, Banka mora imati dovoljno likvidnih sredstava da preživi kombinirani scenarij stres testa likvidnosti uzimajući u obzir i buduće događaje koji mogu negativno utjecati na likvidnost. Zaštitni sloj likvidnosti se smatra adekvatnim ukoliko je dostatan da pokrije likvidnost apsorbiranu u razdoblju stresa. Likvidnost apsorbirana u razdoblju stresa je definirana uzimajući u obzir odljeve i priljeve iz kombiniranog scenarija stres testa likvidnosti kao i buduće događaje koji mogu utjecati na likvidnost. Pod posljednjim se misli na već ugrađene pretpostavke u plan financiranja odnosno investicijski plan koji je odobren u sklopu procesa budžetiranja, ali također i na ishod procesa identifikacije rizika koji se provodi u suradnji sa poslovnim dijelovima kako bi se uzeli u obzir svi rizici kojima je Banka potencijalno izložena. Minimalan iznos zaštitnog sloja likvidnosti potreban da Banka preživi stresne uvjete odgovara iznosu kumulativnih neto odljeva u kombiniranom stresu likvidnosti na vremenskom razredu od 3 mjeseca. Kao što je navedeno u Grupnom metodološkom dokumentu za stres test likvidnosti (Group Liquidity Stress Test Scenario and sensitivity analysis) faktori umanjenja za portfelj vrijednosnih papira su definirani u skladu sa stresnim VaR pristupom (svar) pritom uzimajući u obzir i diverzifikacijski efekt. Kako bi se postigla usklađenost s pristupom korištenim za izračun likvidnosti apsorbirane u stresu, uz standardne stresne pretpostavke primijenjene na portfelj vrijednosnih papira treba uzeti u obzir i dodatne faktore koji nisu razmatrani u sklopu istih (npr. ishod procesa identifikacije rizika, promjena u prosječnim faktorima umanjenja propisanim od strane HNB-a, potrebno vrijeme za utrživost). Prema posljednjem iznos CBC-a pod stresnim pretpostavkama isključuje vrijednosnice koje nisu prihvatljive u repo operacijama na tržištu (ne uzimajući u obzir operacije s Centralnom Bankom) i koje su nelikvidne po IPV (Internal Price Validation) pristupu. Na iznos CBC-a pod stresnim pretpostavkama dodaje se iznos novčanih sredstava na računu namire kod HNB-a na vremenskom razredu od 3 mjeseca. Ukoliko je suma veća od iznosa likvidnosti apsorbirane u razdoblju stresa na vremenskom razredu od 3 mjeseca, zaštitni sloj likvidnosti se smatra adekvatnim. Stabilni izvori financiranja Prilikom definiranja plana financiranja uzima se u obzir razvoj glavnih korištenja i izvora likvidnosti, vezanih uz razvoj komercijalnih aktivnosti, trgovačkog i investicijskog portfelja te dospijeća eksternog i unutar grupnog izvora financiranja. Struktura bilance je striktno vezana na Bančin poslovni model. Kako bi se održala stabilnost izvora financiranja, Grupna funkcija upravljanja rizicima je postavila odgovarajuća ograničenja u okviru RAF i Granularnih limita. 95

96 NSFR i metrike koje prate strukturnu likvidnost osiguravaju da Banka održava odgovarajuću ravnotežu između imovine i obaveza u srednjoročnom i dugom razdoblju (preko godine dana), time sprječavajući dodatne zahtjeve za likvidnošću na kraćim rokovima. U sklopu definiranja Granularnih limita za godinu, definirane su razine upozorenja za metrike koncentracije: Maksimalan dospjeli iznos velikih izvora financiranja u zadanim vremenskim razredima (Maximum outstanding of wholesale funding per year) Koncentracija izvora financiranja po dospijeću u zadanim vremenskim razredima (Density of Maturity per bucket) Osim spomenutih metrika koncentracije, također se prati koncentracija izvora financiranja prema vrsti proizvoda koja se mjeri Herfindahl-ovim indeksom. Ukoliko se utvrdi veća koncentriranost potrebno je razmotriti primjenu većih odljevnih stopa u pretpostavkama stres testa likvidnosti za proizvode čiji doprinos je najznačajniji u povećanoj koncentraciji. Kroz RAF, Zagrebačka banka prati razvoj gapa financiranja. Ta metrika kvantificira razliku između komercijalnih kredita i komercijalnih izvora financiranja te kao takva predstavlja volumen kredita klijentima koji je pokriven isključivo sredstvima kojim upravljaju Financije. Ti izvori su volatilniji od komercijalnih izvora i ograničenja vezana uz njih sprečavaju preveliku izloženost kretanjima na međubankarskom tržištu. Tablica prikazuje iznos i udio stabilnih izvora financiranja u ukupnih depozitima prema kriterijima definiranim NSFR izračunom Ukupno DEPOZITI Ponderirana vrijednost (ASF) u tisućama kuna % stabilnih izvora Zagrebačka Banka d.d ,10% Unicredit Bank d.d. Mostar ,54% Operativna ljestvica dospijeća (OML) Pozicija kratkoročne likvidnosti mjeri se metrikom Operativna ljestvica dospijeća (engl. OML Operative Maturity Ladder), koja predstavlja kumulativni gap kratkoročne likvidnosti u promatranom vremenskom periodu i računa se kao zbroj Primarnog kumulativnog gap-a i kapaciteta dodatnog zaduženja (CBC), umanjen za rezervaciju za neočekivane novčane tokove (RUF). Operativna ljestvica dospijeća Zagrebačka banka d.d., na dan 31. prosinca godine. u tisućama kuna ON 1W 2W 1M 2M 3M Primarni Gap Slobodni založivi vrijednosni papiri (kod regulatora) Slobodni založivi vrijednosni papiri (na tržištu) Kumulativni Gap Rezervirana sredstva za neočekivane novčane tokove (RUF) Raspoloživa likvidnost

97 Operativna ljestvica dospijeća UniCredit Bank d.d. Mostar, na dan 31. prosinca godine u tisućama kuna ON 1W 2W 1M 2M 3M Primarni Gap Slobodni založivi vrijednosni papiri (kod regulatora) Slobodni založivi vrijednosni papiri (na tržištu) Kumulativni Gap Rezervirana sredstva za neočekivane novčane tokove (RUF) Raspoloživa likvidnost Tijekom godine, Operativna ljestvica dospijeća na relevantnim vremenskim razredima za valutu Ukupno te materijalno značajne valute (domaća valuta HRK/BAM, EUR, USD) nalazila se unutar propisanih limita za Zagrebačku banku d.d. i UniCredit Bank d.d. Mostar. Kumulativni Gap na 3M za Zagrebačku banku d.d. porastao je u drugoj polovici godine, u najvećom mjeri zbog pojačanog deponiranja sredstava klijenata. Dodatno, limit za kumulativni gap na 3M za ostale valute (suma kratkih pozicija) prekoračen je sredinom godine (valuti BAM) iz tehničkih razloga OML 3M Gap Zagrebačka Banka d.d. Unicredit Bank d.d. Mostar Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR) za članice Grupe Zagrebačka Banka u 2018 Zagrebačka Banka d.d. - LCR Unicredit Bank d.d. Mostar -LCR 161% 152% 144% 152% 130% Trigger 110% Limit 101% 596% 770% 370% 431% 493% Trigger 104% Limit 101% 01/12/ /03/ /06/ /09/ /12/ /12/ /03/ /06/ /09/ /12/2018 Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR) računa se temeljem Delegirane uredbe komisije (EU) 2015/61 te prati na pojedinačnoj osnovi za svaku članicu Grupe Zagrebačka Banka. Tijekom cijele godine Zahtjev za likvidnosom pokrivenošću (LCR) bio je značajno iznad limita i razine upozorenja. U prosincu godine, implementirana je metodologija kojom se iznos održavanja obvezne rezerve u punom iznosu isključuje iz HQLA za vrijeme cijelog perioda održavanja, što je rezultiralo smanjenjem značajnog smanjenja HQLA i LCR omjer-a (vidljivo na dan 31. prosinca godine). 97

98 Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (NSFR) za članice Grupe Zagrebačka Banka u 2018 Zagrebačka Banka d.d. - NSFR Unicredit Bank d.d. Mostar -NSFR 135% 136% 135% 135% 146% 145% 142% 142% 132% 138% Trigger 104% Limit 101% Trigger 106% Limit 101% 01/12/ /03/ /06/ /09/ /12/ /12/ /03/ /06/ /09/ /12/2018 Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (engl. NSFR Net Stable Funding Ratio) predstavlja omjer iznosa stabilnih izvora financiranja i potrebnih izvora financiranja. Ima za cilj osigurati minimalno prihvatljivu razinu dugoročnih izvora financiranja za trenutnu razinu i strukturu bančine imovine, te ograničiti mogućnost oslanjanja na kratkoročne izvore financiranja, posebno tijekom razdoblja stresa. Zahtjev za stabilnim izvorom financiranja (NSFR) za Zagrebačku banku d.d. u UniCredit Bank d.d. Mostar, tijekom je značajno iznad limita i razine upozorenja. Prilagođeni NSFR u razredima preko 3 i preko 5 godina Pregled pozicije strukturne likvidnosti jednom mjesečno se prezentira članovima ALCO-a u okviru mjesečnog Izvještaja o tržišnim rizicima. Kvartalno, podaci o strukturnoj poziciji prezentiraju se članovima Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačke banke. Početkom 2018 uvedena je metrika koja prati strukturnu likvidnost, a temelji se na NSFR omjeru, nazvana prilagođeni NSFR. Prilagođeni NSFR omjer prati strukturnu likvidnost u razredima preko tri i preko pet godina, za ukupne pozicije bilance Banke, a temelji se na regulatornoj metodologiji NSFR-a uz specifična pravila za sljedeće pozicije: kratkoročne pozicije pasive (ponderirane odgovarajućim regulatornim faktorima za pozicije koje omogućuju stabilno financiranje)umanjenje za pozicije kratkoročne aktive (ponderirane odgovarajućim regulatornim faktorima za pozicije koje zahtijevaju stabilno financiranje) smatraju se stabilnim izvorom financiranja u najduljem vremenskom razredu*; novčani tokovi po derivativnim instrumentima koji imaju utjecaja na likvidnost su isključeni iz izračuna, uslijed pretpostavke da je novčani tok većinom netiran (priljevi umanjuju odljeve); neprihodujuća potraživanja prikazuju se na neto principu u cjelokupnom iznosu u najduljem vremenskom razredu 167% Zagrebačka Banka d.d. - prilagođeni NSFR >3Y 175% 163% 157% 167% 210% Unicredit Bank d.d. Mostar - prilagođeni NSFR >3Y 224% 201% 204% 199% Trigger 106% Trigger 106% 01/12/ /03/ /06/ /09/ /12/ /12/ /03/ /06/ /09/ /12/2018 Tijekom prilagođeni NSFR omjer na relevantnim vremenskim razredima (>3Y i >5Y) za Zagrebačku banku d.d. nalazi se unutar razina upozorenja. Prirodna dinamika bilance kao i nekoliko značajnih transakcija (restrukturiranje duga klijenta) u najvećoj mjeri su imali utjecaj na promjene omjera. 98

99 Strukturni FX Gap Strukturni FX Gap je metrika koja prati strukturnu likvidnost, a temelji se na metodologiji prilagođenog NSFR omjera te prati ročnu usklađenost po materijalno značajnim valutama (EUR, ostalo) u razredu preko jedne godine. U izračun strukturnog FX gapa implementirane su sljedeće iznimke (u odnosu na izračun prilagođenog NSFR omjera): novčani tokovi po derivativnim instrumentima koji imaju utjecaja na likvidnost uključeni su u izračun po preostalom vremenu do dospijeća, novčani tokovi iz ugovora s valutnom klauzulom smatraju se novčanim tokovima u originalnoj valuti Strukturni FX Gap, u ovom obliku, prati se od početka Tablice prikazuju kretanje strukturnog FX Gapa >1Y za članice Grupe Zagrebačka banka u godini za EUR i valutu Ostalo u tisućama kuna Zagrebačka Banka d.d. - EUR FX Gap >1Y u tisućama kuna Unicredit bank d.d. Mostar - EUR FX Gap >1Y /12/ /03/ /06/ /09/ /12/2018 Trigger /12/ /03/ /06/ /09/ /12/2018 Trigger Tijekom godine strukturni EUR FX Gap >1Y za Zagrebačku banku d.d. nalazi se unutar limita. Prirodna dinamika bilance kao i nekoliko značajnih transakcija klijenata (restrukturiranje duga klijenta polovinom 2018) u najvećoj mjeri su utjecali na promjene EUR FX Gapa na >1Y. Gap financiranja (Funding gap) Gap financiranja (engl. Funding gap) predstavlja metriku likvidnosti koja kvantificira razliku između komercijalnih izvora financiranja (depoziti klijenata uvećani za depozite financijskih institucija, obveznice i investicije u certifikate izdane (u trenutku izdanja) mreži klijenata izdavatelja) umanjenih za obrnuti repo i kredita klijentima umanjenih za repo. Iz navedenih stavki potrebno je izuzeti unutar grupne pozicije. Metrika se prati na konsolidiranoj i pojedinačnoj razini. U skladu s okvirom Apetita za rizik Grupe Zagrebačka banka, definirane su granice gapa financiranja koje se sastoje od ciljeva (targets), razina upozorenja (triggers) i limita (limits) postavljenih za svaku članicu Grupe Zagrebačka banka zasebno i Grupu ukupno. Ciljevi predstavljaju razinu rizika koju je Grupa Zagrebačka banka spremna preuzeti u normalnim uvjetima u skladu s ambicijom UniCredit Grupe, razine upozorenja predstavljaju maksimalnu prihvatljivu razinu odstupanja od definiranih ciljeva, dok su limiti čvrste točke koje predstavljaju maksimalnu prihvatljivu razinu rizika Grupe Zagrebačka banka i pojedinih članica. U tablici niže prikazano kretanje metrike tijekom godine. Gap financiranja (Funding gap), Grupa Zagrebačka banka za godinu 99

100 u tisućama kuna Grupa Zagrebačka banka - Funding Gap Target Trigger 0 01/12/ /03/ /06/ /09/ /12/2018 Limit Kroz promatrano razdoblje, Funding gap se povećava u najvećoj mjeri zbog porasta depozita klijenata. 6. Usklađenost s propisanim ograničenjima (limiti i razine upozorenja) Nije zabilježen proboj RAF ograničenja tijekom godine. Kod granularnih ograničenja zabilježeno je prekoračenje limita za kumulativni gap na 3M za ostale valute (suma kratkih pozicija) prekoračen je sredinom godine (u valuti BAM) za Zagrebačku banku, uzrok prekoračenja je bio tehničke prirode. 7. Ključne aktivnosti povezane sa stres testom likvidnosti Stres testiranje je tehnika upravljanja rizikom koja se koristi za procjenu potencijalnih utjecaja specifičnih izvanrednih tržišnih događaja na sposobnost ispunjavanja obveza plaćanja kada one redovno dospijevaju. Definiran je skup relevantnih scenarija kako bi se predstavili vjerojatni događaji s potencijalnim negativnim utjecajem na likvidnost. Scenarije karakterizira pretpostavljeni vremenski okvir trajanja scenarija te skup proizvoda na koje se u skladu s ugovornom ili modeliranom ročnošću primjenjuju postotci zanavljanja i/ili konačni odljevi pozicija. Izvori rizika koji se najčešće analiziraju u stres testiranju su: - likvidnost imovine; - dostupnost neosiguranog financiranja (međubankarsko financiranje, veleprodajni depoziti, oročeni depoziti, depoziti stanovništva ); - korištenje obvezujućih i neobvezujućih linija; - pristup tržištima za osigurano financiranje; - pristup centralnoj banci; - srednjoročna i dugoročna vlastita izdanja; - pristup unutargrupnom financiranju; - margin call obaveze koje mogu zahtijevati veće količine novca ili vrijednosnih papira u kolateralu; - odljevi u slučaju pada rejtinga; - povlačenja a-vista depozita; - FX izvedenice i IR izvedenice. 100

101 Grupna metodologija stresnog testiranja likvidnosti definirana je na razini Holdinga, a definicija obuhvaća definiciju scenarija, te povezanih pretpostavki zanavljanja / odljeva likvidnosti / gubitke vrijednosti raspoložive likvidne imovine. Rezultati stresnog testiranja redovito se prate na lokalnoj razini. Analiza kombiniranog stresnog scenarija provodi se na tjednoj razini, pri čemu se redovito analiziraju sve značajne promjene u rezultatima testa s vremenskim periodom od mjesec dana, a o rezultatima se izvještava Holding. Dodatno na grupno definirane scenarije, Zagrebačka banka prati lokalni LCR scenarij, stres test scenarij konzervativan barem kao LCR, koji je definiran na zahtjev HNB-a provodi se redovitom mjesečnom dinamikom. UniCredit banka Mostar d.d. također provodi uz grupne scenarije i lokalne scenarije na zahtjev lokalnog regulatora (stres test likvidnosti do 30 dana i 365 dana). Stresni scenariji dizajnirani su na način da pretpostavljaju tržišne šokove različitih stupnjeva intenziteta krize za koje postoji mala, ali pozitivna vjerojatnost realizacije. U obzir se uzimaju glavni izvori rizika koji se u konačnici mogu sažeti u sistemske i idiosinkratske faktore rizika. Grupni scenariji definirani su na način da su obuhvaćeni svi vremenski periodi do (uključivo) 1 godine. Različiti lokalni scenariji definirani su za različite vremenske periode: Kombinirani scenarij, scenarij Krize imena te Stres test scenarij konzervativan barem kao LCR, promatraju se u vremenskom periodu od mjesec dana, dok se scenarij Pada tržišta promatra u vremenskom periodu od dva mjeseca. Kombinirani scenarij predstavlja najozbiljniji scenarij jer je on kombinacija sistemske krize i ostalih različitih elemenata. Za razliku od Kombiniranog scenarija, Kriza imena i Pad tržišta uključuju šokove određenih kategorija proizvoda i/ili segmenata klijenata, ovisno o samom scenariju. Drugim riječima, Kombinirani stresni scenarij obuhvaća sve pretpostavke šokova, kombinirano u odnosu na Krizu imena i Pad tržišta. Dodatno, pri stresnom testiranju vezanom uz stranu valutu, šokovi se primjenjuju isključivo na proizvode koji su denominirani u toj stranoj valuti, pri čemu se pretpostavke preuzimaju iz Kombiniranog scenarija stresnih testova likvidnosti svake članice. S obzirom na specifičnu prirodu simulacijskog procesa, stres test likvidnosti nije indikator trenutnog pada likvidnosti. Umjesto toga, predstavlja važnu signalizaciju potencijalnih ranjivosti Banke: rezultat stres testiranja može signalizirati potencijalno nedovoljne rezerve likvidnosti u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja i/ili krize imena. U skladu s time, rezultat kombiniranog stres testiranja likvidnosti uključen je i u ukupan skup indikatora ranog upozorenja i smatraju se indikatorom oporavka. Osim što je dio upravljačkih limita, stres test likvidnosti ima važnu ulogu i u definiranju ograničenja primjenjivih na ostale relevantne metrike likvidnosnog rizika, bilo u okviru apetita za rizikom ili u okviru granularnih limita. Stres test likvidnosti doprinosi definiranju zaštitnog sloja likvidnosti koji Banka mora konstantno održavati kako bi preživjela ozbiljan stres. Procjena financijskih planova i planova financiranja u kriznim situacijama uzima u obzir likvidnost u periodima stresa i performanse koje klasteri bilance demonstriraju prilikom turbulentnih perioda za likvidnost. Stres test likvidnosti predstavlja i bazu za kvantifikaciju Rezerve za neočekivane odljeve (RUF). Izračun Rezervi za neočekivane odljeve temelji se na rezultatima kombiniranog scenarija stres testa likvidnosti na vremenskom horizontu od dva dana (T+2). Dodatno, Uputa za izračun Rezerve za neočekivane odljeve (RUF) razrađuje lokalni proces izračuna, te su u sklopu iste definirane odgovornosti vezane uz proces retroaktivnog testiranja i izvještavanja. Konačno, stres test likvidnosti koristi se i u Planu oporavka za Zagrebačku banku i UniCredit Bank d.d. Mostar, sa svrhom testiranja efikasnosti upravljanja likvidnošću i akcijskih planova predviđenih Planom oporavka. Obrnuti stres test koristi se kao identifikacija scenarija i potrošnju likvidnosti koji u definiranom vremenskom periodu dovodi instituciju do negativnog viška likvidnosti. Ta se informacija dalje koristi u procesu definiranja scenarija oporavka, gdje konzistencija između utjecaja raznih vrsta rizika mora biti održana. 101

102 Pregled rezultata stres testiranja likvidnosti 1M Stres test likvidnosti - Grupni kombinirani scenarij po članicama sij.18 vlj.18 ožu.18 tra.18 svi.18 lip.18 srp.18 kol.18 ruj.18 lis.18 stu.18 pro.18 ZABA ZABA Grupa UCB Mostar PSS 000' HRK ZABA 1M Stres test likvidnosti - Grupni kombinirani i Lokalno kombinirani scenarij Grupni kombinirani Lokalni kombinirani 8. Ključne upravljačke aktivnosti koje utječu na adekvatnost likvidnosti i stabilnost izvora financiranja Plan financiranja obuhvaća niz srednjoročnih financijskih instrumenata (s relevantnim iznosom, rokom dospijeća, vremenom i troškovima) kako bi se pokrili očekivani zahtjevi financiranja koji proizlaze iz razvoja korištenja i izvora likvidnosti, izbjegavajući neodrživi pritisak na kratkoročni položaj likvidnosti i poštivanje internih i zakonskih ograničenja rizika likvidnosti. Plan financiranja Grupe Zagrebačka banka raščlanjuje se na razinu članica i vrstu instrumenta te daje detalje vezane uz ukupan iznos, troškove, vremenski raspon izvršenja i rokove dospijeća za svaki instrument. Uključuje samo instrumente s dospijećem iznad 12 mjeseci te isključuje unutargrupno financiranje. Relevantne detalje definiraju organizacijske jedinice ALM i Financijsko planiranje i strateško upravljanje aktivom i pasivom na razini Grupe i na lokalnoj razini organizacijski dio Financije, uzimajući u obzir, između ostalog, specifične izvore financiranja koji su dostupni unutar svakog relevantnog parametra, rizik koncentracije u smislu dospijeća, tržišnih kapaciteta i drugih mogućih regulatornih ograničenja. Prema postavljenim načelima modela upravljanja likvidnosnim rizikom postavljenim u globalnoj politici likvidnosti (GP Group Liquidity Management and Control), proces financijskog planiranja uglavnom ima za cilj: provjeriti ravnotežu financijske strukture u smislu dospijeća, kako bi se procijenila njezina stabilnost i održivost, definirati očekivani razvoj korištenja izvora i strukturnih potreba financiranja po ročnosti sukladno relevantnim strategijama rasta, opisati Strategiju financiranja, odnosno definirati Plan financiranja (uključujući njegov utjecaj na dobit i gubitak) uzimajući u obzir održivost kratkoročne pozicije likvidnosti, definirati Plan postupanja u kriznim situacijama. 102

103 Strategija financiranja (tj. Plan financiranja koji je dosljedan održivom razvoju kratkoročne pozicije likvidnosti) definirana je na razini Grupe Zagrebačke banke i na razini likvidnosno referentne banke (LRB) tijekom procesa financijskog planiranja, a u skladu s godišnjim Budžetom i/ili višegodišnjim Strateškim planom. Strategija financiranja Grupe Zagrebačka banka d.d. za godinu (u nastavku: Strategija financiranja) pisana je u skladu sa smjernicama UniCredit Grupe za upravljanje likvidnošću. Navedenim je smjernicama definirano da svaka članica Grupe Zagrebačka banka mora trajno nastojati povećati razinu svoje likvidnosne samodostatnosti (čak i u stresnim okolnostima) kako bi se smanjila potreba za prijenosom gotovinskih rezervi. Stoga, svaka članica Grupe Zagrebačka banka mora nastojati iskoristiti svoju snagu u cilju optimiranja troškova izvora sredstava te prikupljati likvidna sredstva na lokalnim tržištima u korist Grupe Zagrebačka banka. Također, Strategija financiranja pisana je i u skladu s Odlukom o upravljanju likvidnosnim rizikom propisanom od strane Hrvatske narodne banke. Sukladno navedenoj Odluci, kreditna institucija je dužna osigurati pristup sredstvima financiranja iz različitih izvora na financijskom tržištu. Plan financiranja u kriznim situacijama sastavni je dio Plan aktivnosti za postupanje u kriznim situacijama u cilju očuvanja dostatne razine likvidnosti Grupe Zagrebačke banke. Plan financiranja u kriznim situacijama opisuje potencijalne mjere koje banka može poduzeti kako bi pribavila dodatna sredstva i komplementaran je s godišnjim Planom financiranja. 9. Promjene u odnosu na prošlogodišnji proces Zagrebačka banka tijekom godine usvojila je interni akt kojim je regulirano provođenje ILAAP procesa. ( godine, Nadzorni odbor Banke, prihvatio je Globalnu politiku kojom se reguliraju ovlasti i odgovornosti u ILAAP procesu na razini UniCredit grupe (GP ILAAP framework) godine proces je dopunjen internim aktima Zagrebačke banke kojim će se detaljnije regulirati interne ovlasti i odgovornosti u ILAAP procesu (Pravilnik i Procedura). Očekuje se skoro usvajanje i primjena relevantnih smjernica Grupe za uspostavu validacijskog okvira ILAAP područja, a koje upotpunjuju Globalnu Politiku Interne Validacije, i u trenutku izrade izvještaja još su u fazi razvoja, s ciljem formalizacije uloge Interne validacije u ILAAP procesu sukladno smjernicama. Vezano za bihevioralne modele, tijekom 2018 godine usvojeno je pravilo GOR Behavioral Models Asset & Liabilties for Liquidity and Interest Rate Risk Measurement Guidelines. Pravilo je detaljnije upotpunjeno vezano za zahtjeve izrade modela. Pravilo predstavlja smjernicu u obliku seta harmoniziranih principa i pristupa kod izrade bihevioralnih modela. Zagrebačka banka d.d. započela je aktivnosti izrade lokalnih modela sa planom završetka do kraja godine. U skladu sa odlukom UniCredit Grupe, postojeće metrike likvidnosti neće se mijenjati, već će modeli biti uzeti u obzir kod budućeg postavljanja ograničenja (limiti i razine upozorenja). Tijekom godine Zagrebačka banka napustila je praćenje STRL metrika strukturne likvidnosti i u potpunosti se uskladila sa standardom UniCredit Grupe propisanim kroz Grupna pravila (npr. GOR Liquidity Risk Taxonomy) na NSFR standardu (NSFR adjusted, Ukupni i strukturni FX gap). Nadalje temeljeno na istom standardu, Zagrebačka banka i članice Grupe na koje se primjenjuje uvele dodatne metrike fokusirane na praćenje koncentracije izvora po proizvodima, dospijećima i valutama. Zagrebačka banka provela je i određena procesna unaprijeđena kako bi osigurala veću dinamiku izrade NSFR izvještaja (sa kvartalno na mjesečno). U 2018 godini dodana je NSFR adjusted metrika (uključena i u RAF), kako bi se veća važnost dala novo uvedenim strukturnim metrikama. 103

104 Nadalje temeljeno na istom standardu, Zagrebačka banka uvela je i dodatne metrike fokusirane na praćenje koncentracije izvora po proizvodima, dospijećima i valutama. S obzirom na navedeno, Zagrebačka banka provela je i određena procesna unaprijeđena kako bi osigurala veću dinamiku izrade NSFR izvještaja (sa kvartalno na mjesečno). Zagrebačka banka tijekom 2018 godine prati lokalne scenarije koji su definirani u skladu s metodologijom Grupe uzimajući u obzir lokalne specifičnosti i zahtjeve HNB-a. Budući usklađenost pretpostavki grupnih i lokalnih scenarija nakon uvedenih izmjena u procesu definiranja Kombiniranog scenarija na razini Grupe u lipnju godine, na ALCO sjednici predloženo je i usvojeno ukidanje lokalnih scenarija (Kombinirani scenarij, scenarij Pada tržišta i Krize imena). Provedena aktivnost je bila nominirana kroz prošlogodišnji ILAAP kao planirana aktivnost za područje stres testa u 2018 godini. obzirom su analize pokazale da su navedeni scenariji adekvatno pokriveni Grupnim scenarijem, što je prethodno bio nedostatak i razlog njihovog uvođenja Područje postupanja u kriznim situacijama u cilju očuvanja dostatne razine likvidnosti primjenjujemo tri scenarija kriznih situacija u kojima su sve aktivnosti prilagođene karakteristikama istog. Također predviđene su i tri faze ozbiljnosti i težine krize likvidnosti, koje su kvantificirane kroz različite razine ranih indikatora upozorenja, a koji se prate, komentiraju i izvještavaju na dnevnoj razini. Tijekom 2018.g. usvojena je nova lokalna Politika postupanja u kriznim situacijama u cilju očuvanja dostatne razine likvidnosti ZABA Grupe te je unaprijeđen proces na način da se Plan aktivnosti za postupanje u kriznim situacijama uskladio sa aktivnostima predviđenim u Planu oporavka Banke i sadrži sve ključne elemente Plana oporavka. U narednom razdoblju i dalje će se provoditi dodatna usklađenja i unaprjeđenja. 10. Područja unaprjeđenja Vlastita procjena ILAAP-a, za Grupu Zagrebačka banka, provedena je za godinu u skladu sa Odlukom o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala i interne likvidnosti kreditne institucije propisanom od strane Hrvatske narodne banke. Također, Grupa Zagrebačka banka kao dio UniCredit grupe, sudjeluje u ILAAP procesu Grupe te lokalni ILAAP proces usklađuje prema Grupnim smjernicama. UniCredit grupa provodi ILAAP proces s ciljem osiguranja adekvatne razine likvidnosti, kako bi se pravovremeno izvršile sve obveze plaćanja, kako u redovnom poslovanju, tako i tijekom stresnih uvjeta, na pojedinačnoj i konsolidiranoj razini. U okviru Globalne politike ILAAP procesa (GP ILAAP Framework) kojom je regulirana provedba procesa procjene adekvatnosti likvidnosti definirane su 4 ocjene: - nije usklađeno ( not covered ) - djelomično usklađeno ( partially covered ) - uglavnom usklađeno ( mostly covered ) - potpuno usklađeno ( fully covered ) U skladu s navedenom definicijom i u skladu s procesom procjene UniCredit Grupe, ispod navodimo rezultate samoprocjene pojedinog područja ILAAP procesa za Grupu Zagrebačka banka: 104

105 Sva područja za koja je provedena procjena imaju ocjenu uglavnom usklađeni s principima upravljanja likvidnosnog rizika, uz manje utvrđene nedostatke i potrebna poboljšanja. Smanjene ocjene za 3 navedena područja nisu rezultat pogoršanja procesa upravljanja likvidnosti, već povećanje kriterija samoprocjene na razini Grupe, ali i lokalno, sukladno HNB preporukama izdanim u okviru SREP-a i usklađivanja sa Grupnim smjernicama. Rezultati ILAAP-a nisu imali značajnog utjecaja na promjene strategije, okvira sklonosti preuzimanja rizika, okvira upravljanja rizicima ili poslovnog modela. Od značajnijih područja unaprjeđenje, istaknuli bismo da su Zagrebačka banka i materijalne članice Grupe uključene su u Grupni projekt objedinjavanja i nadogradnje sučelja za isporuku podataka u Grupu (ALMRISK i IDP) u jedinstveni proces prikupljanja podataka na razini UniCredit Grupe. Zagrebačka banka u narednom dvogodišnjem razdoblju planira realizaciju konsolidacije i optimizacije procesa izdvajanja lokalnih aplikacija i u cilju toga plan je sva izdvajanja za potrebe izvještavanja ili slanja u Grupu podržati iz korporativnog skladišta podataka (DWH). Provode se unaprjeđenja u većini područja samoprocjene, od važnijih navodimo da Zagrebačka banka provodi unaprjeđenje procesa planiranja (planova financiranja i strateškog plana). Nadalje, prema ECB-ovim smjernicama za ILAAP proces, Banke bi kod utvrđivanja stabilnog iznosa izvora financiranja (stickiness of deposits) trebale uzeti u obzir bihevioralne pretpostavke. Tijekom 2018 godine usvojeno je pravilo GOR Behavioral Models Asset & Liabilities for Liquidity and Interest Rate Risk Measurement Guidelines koje predstavlja smjernicu u obliku seta harmoniziranih principa i pristupa kod izrade bihevioralnih modela. Zagrebačka banka d.d. započela je aktivnosti izrade lokalnih modela sa planom završetka do kraja godine. Bihevioralni modeli utjecati će na prilagodbe procesa definiranja razina ograničenja, ali i unutar mehanizma raspodjele troškova (FTP), u okviru kojega se također provode aktivnosti unaprjeđenja. Temeljem navedenog izjavljujemo da je sustav upravljanja likvidnosnim rizikom u Grupi Zagrebačka Banka, s obzirom na profil i strategiju Grupe, primjeren. 105