Microsoft Word - GI 2018 SVINJOGOJSTVO tisak 3.docx

Транскрипт

1 Svinjogojstvo Pig Breeding 2018

2 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE MINISTRY OF AGRICULTURE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA Zagreb, ožujak 2019.

3 Izdavač / Publisher Ministarstvo poljoprivrede / Ministry of Agriculture Za izdavača / For the publisher Web Tomislav Tolušić, dipl. iur. Ministarstvo poljoprivrede Adresa / Address Ministry of Agriculture Ulica grada Vukovara 78, Zagreb svinjogojstvo@mps.hr Izvješće pripremili / Authors: Doc. dr. sc. Zdravko Barać Dr. sc. Mato Čačić Željka Fatović, dipl. ing. Željko Mahnet, dipl. ing. Vedran Klišanić, dipl. ing. Nađa Lubina Malus, dipl. ing. Ines Šilipetar, mag. ing. agr. Magdalena Herceg, mag. ing. agr. Dr. sc. Marija Špehar Dr. sc. Maja Dražić Nives Božić, dipl. ing Branimir Antoljak, dipl. ing. Ksenija Feljan Maroković, dipl. ing. Mr. sc. Dubravka Živoder Tomislav Anđelić, dr. med. vet. Prikupljanje podataka / Data collected by Oblikovanje / Design Tisak / Printed By 1. Ministarstvo poljoprivrede / Ministry of Agriculture 2. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu / Croatian Agriculture and Food Agency ZEBRA, Vinkovci ZEBRA, Vinkovci Naklada / Edition 650 ISSN Molimo korisnike da prilikom korištenja podataka navedu izvor. Those using data from this issue are kindly requested to state the source.

4 Ministarstvo poljoprivrede PREDGOVOR / PREFACE Godišnje izvješće o stanju uzgoja svinja u Republici Hrvatskoj u godini publikacija je Ministarstva poljoprivrede koja donosi pregled stanja u sektoru svinjogojstva, a iskazani statistički podatci daju detaljan uvid u proizvodne rezultate zabilježene u godini kao i kretanje određenih trendova u duljem vremenskom razdoblju, a što je važno za donošenje odluka vezanih uz provedbu uzgojnih programa ili utvrđivanje drugih mjera u sektoru svinjogojstva. Godišnje izvješće prikazuje podatke o ukupnom broju životinja prema kategorijama i pasminama, odnosno linijama. U godini evidentiran je uzgoj uzgojno valjanih krmača. Prema pasminskoj strukturi, prevladavaju krmače hibridnih programa PIC sa zastupljenošću od 51 % i Topigs sa zastupljenošću od 30%. Hrvatski uzgojni program zastupljen je sa 9,51%, a izvorne pasmine su bile zastupljene s udjelom od 9,73 % u ukupnom broju uzgojno valjanih krmača. Tijekom godine u jedinstvenom registru domaćih životinja registriran je unos grla svinja, uglavnom prasadi, a u istom periodu zabilježen je promet izvan granica Republike Hrvatske od grla svinja, uglavnom tovljenika. Kako bi stvorili pozitivnu poslovnu klimu svim našim stočarima, tijekom godine donijeli smo niz novih mjera. Smanjen je PDV na stočnu hranu i repromaterijal, gnojivo, a od godine i na žive životinje te svježe i rashlađeno meso. Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu prednost za zakup državnih hektara dana je upravo stočarima. Stočarstvo i peradarstvo prioritetni su sektori i u Programu ruralnog razvoja RH. Potiču se i uzgojna udruženja u stočarstvu, sufinancira se nabava opreme, označavanje životinja te genomsko testiranje. U godini usvojen je Zakon o uzgoju domaćih životinja, koji je u primjeni od 1. siječnja godine, a i kojim se želi unaprijediti uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvodnju u Hrvatskoj. U sektoru svinjogojstva sufinanciraju se dvije proizvođačke organizacije The Annual Report for pig breeding in the Republic of Croatia in 2018 is a publication of the Ministry of Agriculture, which provides an overview of the situation in the pig meat sector. The statistical data presented give a detailed insight into the production results recorded in 2018 as well as the trends of specific indicators over a more extended period, what is important for making decisions related to the implementation of breeding programs or the establishment of other measures in the pig meat sector. The Annual Report shows data on the total number of animals by categories and breeds or breeding lines. In 2018, breeding sows were registered. According to the breed structure of the total number of breeding sows, PIC hybrid programme dominated with a share of 51% and Topigs with a share of 30%. The Croatian national breeding program was represented by a share of 9.51%, while Croatian native pig breeds were represented by a share of 9.73% in the total number of breeding sows. During the year 2018 import of pigs, mostly piglets, was recorded in the Unified Register of Domestic Animals, while in the same period the export of pigs, mostly fatteners, was With the aim of creating a positive business climate for all our farmers we introduced a number of measures. Value added tax rate was reduced on livestock feed and raw material, fertiliser, and in 2019, it will also be cut on live animals and fresh and chilled meat. The new Law on Agricultural Land has given priority to livestock farmers for the lease of state land. Livestock and Poultry are the priority sectors in the Rural Development Program of the Republic of Croatia. Acquisition of equipment, marking animals and genomic testing are being cofinanced, and organising of breeding societies is encouraged. In the year 2018, the Act on the Farming of Domestic Animals which intended to improve the cultivation of domestic animals and livestock production in Croatia was adopted and came into force on the 1st of January In the pig breeding sector, two producer organisations are co-financed. Their work is supported by half a million euros per organisation, as GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 3

5 Ministry of Agriculture čiji rad se podupire s pola milijuna eura po organizaciji, jer samo udruženi i jaki uzgajivači mogu biti tržišno konkurentni. Uzgajivači svinja sve se više okreću zaštićenim i izvornim pasminama turopoljske i crne slavonske svinje, a od prošle godine na tom popisu je i banijska šara svinja. Te pasmine dodatno se potpomažu s 200 eura po uvjetnom grlu. Radi lakšeg poslovanja omogućene su i dodatne količine plavog dizela i to 40 litara po grlu tovljenika. U Program ruralnog razvoja uvrštena je mjera Dobrobit životinja koja svinjogojcima omogućava dodatne potpore ako primjenjuju nadstandarde u proizvodnji. Navedene potpore iznose 28,50 eura po uvjetnom grlu svinja u tovu te 177,75 eura po uvjetnom grlu krmače i nazimice uz 65,13 eura godišnje po gospodarstvu za izradu plana hranidbe. Raspoloživa sredstva za ovu mjeru iznose 150 milijuna kuna. Svinjogojci su najglasnije zagovarali upravo ovu izmjenu Programa ruralnog razvoja što smo u konačnici i prihvatili.. Moramo se osvrnuti i na jednu veliku potencijalnu opasnost - afričku svinjsku kugu (ASK), koja prijeti ovom sektoru i zbog koje smo poduzeli odlučne mjere s ciljem da maksimalno zaštitimo domaću svinjogojsku proizvodnju. Zbog svega navedenog, a sukladno Nacionalnom kriznom planu za ASK, godine poduzeli smo preventivne mjere kako bi RH zadržala status države slobodne od ASK, odnosno otkrivanje virusa u ranoj fazi kada je moguće pravovremenim aktivnostima zadržati infekciju u ograničenom području. Iz tih razloga donijeli smo Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj (proizvodnja, prerada, prodaja svježeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti. Ovom prilikom apeliram na sve svinjogojce da budu dosljedni, da se pridržavaju biosigurnosnih mjera, da slijede savjete struke, jer su upravo sami svinjogojci glavni zaštitnici naše proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede i sve naše stručne službe su vam na raspolaganju. only affiliated and strong breeders can be competitive on the market. The pig breeders are turning more and more to the protected and native breeds of Turopolje pig and Black Slavonian pig. Since 2018, the Banija Spotted pig was also added to this list. These breeds are additionally supported with 200 euros per livestock unit. Additional quantities of blue diesel in the amount of 40 litres per fattener were also available to facilitate the business operations. In the Rural Development Program, Animal Welfare has been included and provides additional support to pig breeders if they apply over-standards in production. The grants above amount to EUR per livestock unit for fatteners and EUR for livestock unit of sows and gilts with EUR per annum per farm for the plan of nutrition. The funds available for this measure amount to HRK 150 million. Pig breeders were the loudest advocate of this change in the Rural Development Program, which we ultimately accepted. We must also be aware of one great potential danger - African swine fever (ASK), which is threatening to this sector. Therefore, we have taken decisive measures - with the aim to protect domestic pig production. Due to all of the above, and following the National Emergency Plan for ASK, we have taken preventive measures to ensure that the Croatian status of the ASK free state is maintained, i.e. early detection of viruses where it is possible to keep the infection in a limited area with activities done in time. Therefore we have issued a Decree on measures to prevent the occurrence and early detection of African swine fever virus infection in Croatia, to preserve the entire pig breeding sector in Croatia (production, processing, the sale of fresh pig meat) from the occurrence of this infectious disease. At this time I appeal to all pig breeders to be consistent, to adhere to biosecurity measures, to follow the expert`s recommendations because the pig breeders themselves are the primary guardians of our agriculture production. The Ministry of Agriculture and all our professional services are at your disposal. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dipl. iur. Deputy Prime Minister and Minister of Agriculture Tomislav Tolušić, dipl. iur. 4 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

6 Ministarstvo poljoprivrede SADRŽAJ / CONTENTS PREDGOVOR / PREFACE UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U SVINJOGOJSTVU / PIG BREEDING BROJČANI POKAZATELJI / NUMERICAL INDICATORS PROIZVODNOST KRMAČA NA VELIKIM FARMAMA PRODUCTION OF SOWS AT ENTERPRISE FARMS PROIZVODNI POKAZATELJI NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA PRODUCTION INDICATORS ON FAMILY FARMS REZULTATI TOVA NA VELIKIM FARMAMA FATTENING RESULTS AT ENTERPRISE FARMS REZULTATI PROIZVODNJE PRASADI NA VELIKIM FARMAMA RESULTS OF PIGLET PRODUCTION AT ENTERPRISE FARMS REZULTATI TESTIRANJA / TEST RESULTS REZULTATI FIELD TESTA NERASTIĆA I NAZIMICA NA VELIKIM FARMAMA I OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA / FIELD TEST RESULTS OF YOUNG BOARS AND GILTS ON ENTERPRISE FARMS AND FAMILY FARMS PROMET / PRODAJA UZGOJNO VALJANIH SVINJA TRADE OF THE HERDBOOK PIGS IZVORNE PASMINE U REPUBLICI HRVATSKOJ AUTOCHTHONOUS PIG BREEDS IN CROATIA POHRANA BIOLOŠKOG MATERIJALA IZVORNIH PASMINA SVINJA U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE STORAGE OF THE NATIVE PIG BREEDS BIOLOGICAL MATERIAL IN THE ANIMAL GENE BANK OF THE REPUBLIC OF CROATIA BROJ BIOLOŠKIH UZORAKA IZVORNIH PASMINA SVINJA POHRANJENIH U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE NUMBER OF BIOLOGICAL SAMPLES OF AUTOCHTHONOUS PIG BREED STORED IN ANIMAL GENE BANK OF REPUBLIC OF CROATIA LABORATORIJSKO TESTIRANJE RASPLODNIH SVINJA NA STRES OSJETLJIVOST (malignu hipertermiju) LABORATORY TESTING OF BREEDING PIGS ON STRESS SENSITIVITY (malignant hyperthermia) OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF DOMESTIC ANIMALS REGISTAR FARMI / FARM REGISTER SUSTAV OBVEZNOG OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE SVINJA THE SYSTEM OF UNIQUE IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF PORCINE ANIMALS KONTROLA OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJA ŽIVOTINJA (KOLK) CARCASSES CLASSIFICATION CONTROL GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 5

7 Ministry of Agriculture RAZVRSTAVANJE SVINJSKIH TRUPOVA U GODINI CLASSIFICATION OF PIG CARCASSES IN YEAR OZNAČAVANJE I PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA LABELING AND PROMOTION OF CROATIAN AGRICULTURAL-FOOD PRODUCTS MESO HRVATSKIH FARMI / MEAT FROM CROATIAN FARMS PROMOCIJE PROIZVODA S HRVATSKIH FARMI I POLJA TIJEKOM GODINE PROMOTION OF PRODUCTS FROM CROATIAN FARMS AND FIELDS DURING STOČARSKE IZLOŽBE I SMOTRE / EXHIBITIONS AND SHOWS STRUČNI SKUPOVI I OSTALE AKTIVNOSTI EXPERT WORKSHOPS AND OTHER ACTIVITIES XIV. SAVJETOVANJE UZAGAJIVAČA SVINJA U RH XIV PIG BREEDERS SYMPOSIUM OF CROATIA EDUKACIJE DJELATNIKA I UZGAJIVAČA EDUCATION OF EMPLOYEES AND BREEDERS REVITALIZACIJA UZGOJA BANIJSKE ŠARE SVINJE REVITALIZATION OF BANIJA SPOTTED PIG BREED REVITALIZACIJA UZGOJA MANGULICE REVITALIZATION OF MANGALICA PIG BREED UZGOJNE ORGANIZACIJE / BREEDING ORGANIZATIONS ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

8 Ministarstvo poljoprivrede 1. UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U SVINJOGOJSTVU PIG BREEDING 1.1. BROJČANI POKAZATELJI NUMERICAL INDICATORS Ukupan broj svinja u Republici Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina je u padu, broj krmača prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u periodu od proteklih pet godina varira između i (Grafikon 1). Uzgojno selekcijski rad u RH provodi na pasminama iz nacionalnog uzgojnog programa (veliki jorkšir, landras, pietren, durok te križanci velikog jorkšira i landrasa), na hibridnim uzgojima koji su većinom zastupljeni na velikim svinjogojskim farmama te na hrvatskim izvornim i zaštićenim pasminama svinja. Broj uzgojno valjanih krmača, nakon nekoliko godina konstantnog rasta, na kraju godine zabilježio je pad u odnosu na godinu od 687 krmača. Na kraju godine u uzgoju je bilo uzgojno valjanih krmača (Tablica 1). Najveći broj uzgojno valjanih krmača u godini držao se u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu te Varaždinskoj županiji što čini skoro 90 % ukupne populacije uzgojno valjanih krmača. U ostalim županijama nositelji uzgoja su uglavnom obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja uglavnom drže krmače iz hrvatskog uzgojnog programa te izvorne i zaštićene pasmine svinja. (Grafikon 3). Najveći udio uzgojno valjanih nerasta 25,87 % pripada crno slavonskoj svinji (Grafikon 4). Razlog visokog udjela nerasta ove pasmine je u povećanju populacije crne slavonske svinje i provođenja isključivo prirodnog pripusta na tim stadima što za posljedicu ima da svaki uzgajivač mora imati barem jednog nerasta. Sljedeći po zastupljenosti su nerasti hibridnih programa i međupasminski križanci. Najveći dio nerasta iz ove skupine držao se u Centrima za umjetno osjemenjivanje svinja te se koristio za potrebe velikih farmskih sustava. Dalje po zastupljenosti slijede nerasti iz hrvatskog uzgojnog programa i izvornih i zaštićenih pasmina, osim crne slavonske. I dalje je vidljiva nepovoljna struktura uzgajivača glede broja krmača koje drže na svojim gospodarstvima (Tablica 6). Gospodarstva na kojima se drži do 5 krmača imaju udio od 54,80% u ukupnom broju krmača, a udio od 11,58 % imaju gospodarstava sa 20 i više krmača. Grafikon 1. Broj krmača od do / The number of sows from year 2009 to 2018 Broj krmača /No. of sows U grafikonu 1. su prikazani podatci DZS-u o kretanju ukupnog broja krmača kroz desetogodišnje razdoblje. Svi podatci su konačni izuzev podatka za godinu. Podatke objavljuje DZS-u u publikaciji poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo/stočarstvo/broj stoke i peradi. Ukupan broj krmača = broj krmača pod kontrolom proizvodnosti / uzgojno selekcijskim obuhvatom / + broj krmača izvan kontrole proizvodnosti GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 7

9 Ministry of Agriculture Tablica 1. Broj krmača u i / The number of sows in year to Godina Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti No. of sows in recording Ostale krmače Sveukupno Year Velike farme Farms Obiteljska gospodarstva Family farms Ukupno Total Others Total Izvor /Source: Državni zavod za statistiku / Croatian Bureau of Statistic konačni podatci privremeni podatci Grafikon 2. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti od do godine The number of sows under production control from 2009 to Broj krmača /No. of sows Tablica 2. Broj rasplodnih svinja pod kontrolom proizvodnosti po županijama na dan The number of breeding pigs under production control per county on December the 31st 2018 Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows ZAGREBAČKA V. jorkšir 1 96 Landras 8 48 Durok 1 - Pietren 4 8 Topigs PIC Turopoljska C. slavonska Mangulica 2 8 Križanci 1 25 UKUPNO/Total KRAPINSKO - ZAGORSKA V.jorkšir 3 34 Landras 6 13 Pietren 5 - C. slavonska - 2 Križanci - 48 UKUPNO / Total ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

10 Ministarstvo poljoprivrede Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows SISAČKO - MOSLAVAČKA V. jorkšir 2 27 Landras 5 29 Durok 5 8 Pietren 1 4 Turopoljska 6 26 Banijska šara C. slavonska Mangulica 2 5 Križanci UKUPNO / Total KARLOVAČKA V. jorkšir 2 - Landras 1 - Durok 2 - C. slavonska 5 23 UKUPNO / Total VARAŽDINSKA V. jorkšir 4 91 Landras Durok 2 - Pietren 22 1 Topigs Turopoljska 3 18 Mangulica 2 12 Križanci 1 23 UKUPNO / Total KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA V. jorkšir Landras Durok 2 10 Pietren 10 1 C. slavonska 2 10 Križanci - 77 UKUPNO / Total BJELOVARSKO - BILOGORSKA V. jorkšir - 14 Landras Durok 3 4 Pietren 4 16 C.slavonska Mangulica 4 62 Križanci - 45 UKUPNO / Total VIROVITIČKO - PODRAVSKA V. jorkšir - 5 Landras 4 24 Durok 1 5 C. slavonska Mangulica 2 12 UKUPNO / Total POŽEŠKO - SLAVONSKA Landras Pietren 1 - C. slavonska Mangulica 2 13 UKUPNO / Total GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 9

11 Ministry of Agriculture Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows BRODSKO - POSAVSKA V. jorkšir 1 12 Landras 5 11 C. slavonska Mangulica 4 21 Križanci - 49 UKUPNO / Total OSJEČKO - BARANJSKA V. jorkšir 0 21 Landras 2 84 Durok 12 - Pietren 3 9 C. slavonska Mangulica 3 62 Topigs PIC Križanci - 27 UKUPNO / Total VUKOVARSKO - SRIJEMSKA V. jorkšir Landras 3 61 Durok 2 14 Pietren 4 2 Mangulica 1 3 C.slavonska PIC Križanci - 7 UKUPNO / Total MEĐIMURSKA V. jorkšir 3 77 Landras Durok 5 - Pietren 7 8 Križanci UKUPNO / Total SPLITSKO - DALMATINSKA C. slavonska 2 10 UKUPNO / Total 2 10 UKUPNO ŽUPANIJE V. jorkšir Landras Durok Pietren C. slavonska Turopoljska Banijska šara Mangulica PIC Topigis Križanci UKUPNO / Total ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

12 Ministarstvo poljoprivrede Grafikon 3. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti po županijama The number of sows under production control per county Splitsko-dalmatinska Karlovačka Krapinsko-zagorska Virovitičko-podravska Brodsko-posavska Koprivničko-križevačka Požeško-slavonska Bjelovarsko-bilogorska Sisačko-moslavačka Međimurska Varaždinska Zagrebačka i grad Zagreb Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska Tablica 3. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti po pasminama u godini The number of sows under production control per breed in year 2018 Pasmina Breed Velike farme Farms Obiteljska gospodarstva Family farms Ukupno Total V. jorkšir Landras Durok Pietren Crna slavonska Turopoljska Banijska šara Mangulica Topigs Pic Križanci UKUPNO / Total Tablica 4. Broj krmača po pasminama od do godine The number of sows per breed from year 2009 to 2018 Pasmina Godina / Year Breed V. jorkšir Landras Pietren Durok Crna slavonska Turopoljska Banijska šara Mangulica Križanci i hibridi UKUPNO / Total GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 11

13 Ministry of Agriculture Tablica 5. Broj uzgojno valjanih nerastova po pasminama u godini Number of herdbook boars per breed in year 2018 Broj nerastova / Number of boars Pasmina Breed Velike farme Farms Obiteljska gospodarstva Family farms Centri za UO AI centers Ukupno Total V. jorkšir Landras Pietren Durok Crna slavonska Turopoljska Banijska šara Mangulica Križanci i hibridi UKUPNO / Total Grafikon 4. Udio (%) uzgojno valjanih nerastova po pasminama u godini Share (%) of herdbook boars per breed in year 2018 Križanci i hibridi 20,21 V. jorkšir 7,08 Landras 19,18 Mangulica 2,83 Banijska šara 3,60 Turopoljska 2,83 Pietren 11,45 Crna slavonska 25,87 Durok 6,95 12 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

14 Ministarstvo poljoprivrede Tablica 6. Broj uzgajivača i prosječan broj krmača po uzgajivaču na obiteljskim gospodarstvima The number of breeders and average number of herdbook sows per breeder at family farms Županija / County Broj krmača / The number of sows Ukupno / do i više Total Grad Zagreb Krapinsko - zagorska Sisačko - moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko - križevačka Virovitičko - podravska Požeško - slavonska Brodsko - posavska Međimurska Osječko - baranjska Vukovarsko - srijemska Zagrebačka Splitsko - dalmatinska Zadarska Bjelovarsko - bilogorska Ukupno / Total % 54,80 21,19 12,43 11,58 100,00 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 13

15 Ministry of Agriculture 2. PROIZVODNOST KRMAČA NA VELIKIM FARMAMA PRODUCTION OF SOWS AT ENTERPRISE FARMS Podatci o proizvodnosti krmača na velikim farmskim sustavima objavljeni u ovom Izvješću temelje se na podatcima koje su ti sustavi dostavili u obliku svojih izvještaja (Tablice 7, 8, 9 i 10) te temeljem podataka proizvodnih pokazatelja koje neki od velikih farmskih sustava dostavljaju središnju bazu uzgojno valjanih svinja u elektronskom obliku prema utvrđenoj proceduri (Tablice 11, 12, 13, 14, 15, 16 i 17). U zadnjih deset godina broj živo oprasene prasadi povećao se za 3,3 praseta po krmači godišnje, a broj odbijene za 2,6. Navedeno povećanje plodnosti direktan je rezultat uvođenja produktivnijih grla, uglavnom hibridnih programa, u proizvodnju na velikim farmskim sustavima. 14 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

16 Ministarstvo poljoprivrede GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 15 Tablica 7. Kontrola proizvodnosti krmača na velikim farmama / Production control of sows at enterprise farms Za točnost navedenih podataka u tablici 7. odgovorne su osobe s pojedinih farmi koje su podatke obradile i dostavile. Organizacija / Organization Prosječan broj krmača / average no.of sows Ukupan broj legala / total no. of litters Prosječan broj legala / average no. of litters Opraseno prasadi / born Broj prasadi / Number of piglets Ukupno / total Prosječno po krmači / average per sow Prosječno po leglu / average per litter Živo opraseno prasadi / born alive Odbijeno prasadi / weaned Opraseno prasadi / born Živo opraseno prasadi / born alive Odbijeno prasadi / weaned Opraseno prasadi / born Živo opraseno prasadi / born alive Belje d.d. PJ Podlugovi , ,76 35,80 30,81 16,71 15,05 12,95 Belje d.d. PJ Gradec , ,96 34,60 31,65 16,42 14,58 13,34 Belje d.d. PJ Gaj , ,12 33,94 28,85 16,25 14,86 12,63 Belje d.d. PJ Malo Kneževo , ,06 35,00 30,76 16,53 14,82 13,02 Belje d.d. PJ Brod Pustara , ,30 33,19 28,88 15,45 14,13 12,30 Belje d.d. PJ Haljevo , ,84 35,17 30,36 16,57 15,00 12,95 Pik Vinkovci d.d. PJ Andrijaševci , ,51 32,36 28,88 15,83 13,66 12,19 Pik Vinkovci d.d. Čeretinci , ,66 29,74 25,50 14,97 12,84 11,01 Vupik d.d. farma Ovčara , ,62 33,37 28,77 16,37 14,52 12,51 Žito - V. Branjevina , ,58 33,84 32,46 14,52 13,43 12,89 Žito - Forkuševci , ,72 31,06 28,84 14,15 13,43 12,47 Žito - Magadenovac , ,50 29,63 27,63 13,78 12,96 12,09 Lipovača Prkos d.o.o , ,72 31,74 30,15 14,92 13,64 12,95 Kaznionica u Požegi , ,48 15,44 12,49 10,65 9,98 8,07 Stočar - Zbelava , ,19 28,92 25,17 13,38 12,02 10,46 Repro centar - Kaštelanec , ,04 21,65 20,14 13,78 11,91 11,08 TSH d.d. Farma Belica , ,33 36,86 26,52 18,19 16,23 11,67 Krmiva d.o.o , ,17 34,70 31,93 14,73 14,13 13,00 Glendor d.o.o , ,02 27,44 23,09 12,29 11,23 9,45 UKUPNO: , ,71 32,34 28,62 15,41 13,96 12,35 Odbijeno prasadi / weaned

17 Ministry of Agriculture Tablica 8. Prosječan broj prasadi opraseno po krmači i leglu od do Average number of piglets per sows and litter from year 2009 to 2018 Godina Year Prosječan broj legala po krmači Averagely litters per sow Ukupno opraseno Totaly born Prosječno po krmači Average per sows Živo opraseno Alive born Odbijeno Weaned Ukupno opraseno Totaly born Prosječno po leglu Average per litter Živo opraseno Alive born Odbijeno Weaned ,24 26,53 23,90 21,86 11,83 10,66 9, ,14 26,13 23,60 21,56 11,83 10,66 9, ,24 28,60 25,79 24,17 12,80 11,54 10, ,31 30,53 27,35 25,58 13,19 11,82 11, ,32 31,50 28,27 27,19 13,60 12,20 11, ,33 32,63 29,27 28,13 13,99 12,55 12, ,31 33,00 29,66 28,05 14,28 12,83 12, ,35 35,08 31,76 30,03 14,92 13,51 12, ,35 35,76 32,59 28,59 15,19 13,84 12, ,32 35,71 32,34 28,62 15,41 13,96 12,35 Tablica 9. Gubici prasadi u % u odnosu na broj farmi / Losses in % compared to number of farms Gubici / Losses do 10 % 10,01-12,00 % 12,01-15,00% > 15% Broj farmi / No. of. farms Tablica 10. Gubici prasadi u odnosu na broj krmača / Losses in % compared to number of sows Prosječan broj krmača Average no. of sows do Broj farmi / No. of farms Gubici / Losses 12,20 12,50 8,87 16 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

18 Ministarstvo poljoprivrede GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 17 Tablica 11. Proizvodnja prasadi matičnih krmača po pasminama i hibridima na velikim farmama Piglet production of herdbook sows per breeds and hybrids at enterprise farms Pasmina / Breed Križanac / Crossbreed Hibrid / Hybrid Broj krmača No. of sows Broj legala No. of litters Prosječan broj legala Average litters Opraseno born Ukupno Total Živo opraseno born alive Odbijeno weaned Broj prasadi / Number of piglets Prosječno po krmači Average per sow Živo Opraseno Odbijeno opraseno born weaned born alive Opraseno born Prosječno po leglu Average per litter Živo opraseno born alive Sva legla / All litters Veliki Jorkšir , ,18 22,56 15,61 17,08 15,30 10,59 Landras , ,93 17,39 13,75 12,85 11,80 9,33 V. jorkšir x landras , ,14 29,96 20,07 19,58 17,19 11,51 Landras x v. jorkšir , ,66 22,59 18,78 12,72 11,65 9,68 Topigs djedovi , ,21 21,09 18,38 12,91 11,73 10,22 Topigs roditelji , ,00 23,30 20,28 13,47 12,08 10,51 Odbijeno weaned

19 Ministry of Agriculture Tablica 12. Proizvodnja prasadi prvih legala po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Production of piglets from the first litters per breed, combination and hybrid at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Broj legala Number of litters Opraseno born Ukupno prasadi Total of piglets Živo opraseno born alive Odbijeno weaned Opraseno born Prasadi po leglu No. of piglets per litter Živo opraseno born alive Odbijeno weaned V. Jorkšir ,35 14,50 10,58 Landras ,86 12,80 9,79 V. jorkšir x landras ,86 15,40 11,47 Landras x v. jorkšir ,84 13,91 10,75 Topigs GP ,77 10,57 9,52 Topigs P ,15 11,22 10,21 Tablica 13. Mrtvorođena i mumificirana prasad po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama / Dead born and mummified piglets per breed, combination and hybrid at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Ukupna proizvodnja Total production Broj mrtvorođene i mumificirane prasadi po leglu The number of deadborn and mumified piglets % od ukupnog Prva legla broja % The first litter from total no. % od prvih legala % from the first litters V. Jorkšir 1,78 10,40 1,85 11,34 Landras 1,05 8,16 1,06 7,67 V. Jorkšir x landras 2,40 12,24 1,46 8,66 Landras x v.jorkšir 1,07 8,40 0,93 6,29 Topigs GP 1,18 9,17 1,20 10,17 Topigs P 1,40 10,36 0,93 7,67 Tablica 14. Gubici do odbića po pasminama, kombinacijama, hibridima i leglima na velikim farmama Losses per breed, combination, hybrid and litter until weaning at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Gubici u broju prasadi losses in no. piglets Ukupna proizvodnja Total production Prva legla The first litter Ukupna proizvodnja Total production Gubici (%) losses Prva legla The first litter V. Jorkšir 4,71 3,92 30,80 27,03 Landras 2,47 3,01 20,91 23,50 V. jorkšir x landras 5,67 3,94 33,01 25,55 Landras x v.jorkšir 1,97 3,16 16,88 22,71 Topigs GP 1,50 1,05 12,82 9,97 Topigs P 1,57 1,01 13,00 8,99 18 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

20 Ministarstvo poljoprivrede Tablica 15. Starost krmača kod prvog prasenja po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama / Age of sows at the first farrow at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Broj krmača No of sows do 330 dana / < 330 days dana / days dana / days dana / days 379 i > dana / 379 and over days kom % Prosječno average kom kom kom kom dana % % % % no. no. no. no. no. days Veliki jorkšir , , , , ,54 378,45 Landras , , , , ,80 360,14 V. jorkšir x , , , , ,94 360,15 landras Landras x v. jorkšir , , , , ,37 370,61 Topigs djedovi ,86 5 8, , , ,64 348,05 Topigs roditelji , , , , ,43 361,39 Tablica 16. Trajanje servisnog razdoblja po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Servis period of sows at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Broj do 21 dan / krmača 21 days No. of sows kom % no dana / days dan / days dana / days dana / days 104 i više dana 104 and over days kom % Prosječno average kom kom kom kom dana % % % % no. no. no. no. no. days Veliki jorkšir , , ,79 3 7, ,25 Landras , , , ,13 5 5,38 49,15 V. jorkšir x , , ,11 2 0,51 2 0,51 36,63 landras Landras x v. jorkšir , , , , ,43 43,01 Topigs djedovi , , , , ,06 2 3,13 41,92 Topigs roditelji , , , , , ,13 42,13 Tablica 17. Međuprasidbeno razdoblje po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Period between two farrows at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Broj legala No. of litters Broj dana No.of days Prosječno dana Average days Veliki jorkšir ,33 Landras ,41 V. jorkšir x landras ,35 Landras x v. jorkšir ,76 Topigs djedovi ,50 Topigs roditelji ,12 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 19

21 Ministry of Agriculture 3. PROIZVODNI POKAZATELJI NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA PRODUCTION INDICATORS ON FAMILY FARMS Proizvodni pokazatelji na obiteljskim gospodarstvima niži su nego na velikim farmama. Lošiji proizvodni pokazatelji dijelom su uzrokovani genetikom, ali isto tako i nepovoljnom strukturom obzirom na dob uzgajivača i veličinu farme te tehnološkim rješenjima koji se koriste u proizvodnji prasadi. Osim manjeg broja živo rođene prasadi po krmači pokazatelji uspješnosti proizvodnje su i trajanje servisnog i međuprasidbenog razdoblja. Uspoređujući ove pokazatelje velike farme imaju kraće međuprasidbeno razdoblje za 16,55 dana, a servisno za 15,79 dana (Tablice 16,17, 20 i 21). 20 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

22 Ministarstvo poljoprivrede GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 21 Tablica 18. Proizvodnja prasadi matičnih krmača po pasminama pasmina / Piglet production of herdbook sows per breeds Prasenja / Farrow Broj krmača / No. of sows Broj legala / No. of litters Prosječan broj legala / Average litters Opraseno / Born Ukupno / Total Živo opraseno / Born alive Odbijeno / Weaned Prosječno po krmači / Average per sows Živo opraseno / Born alive Opraseno / Born Odbijeno / Weaned Opraseno / Born Prosječno po leglu / Average per litter Živo Odbijeno / opraseno Weaned / Born alive Veliki jorkšir Sva legla / All litters , ,54 15,69 12,34 11,51 10,92 8,59 Prva legla / First litters , ,03 10,33 8,48 11,03 10,33 8,48 Landras Sva legla / All litters , ,97 16,29 14,79 11,36 10,91 9,90 Prva legla / First litters , ,32 9,81 8,98 10,32 9,81 8,98 Pietren Sva legla / All litters , ,37 17,03 15,58 11,58 11,35 10,39 Prva legla / First litters , ,93 10,87 10,33 10,93 10,87 10,33 Durok Sva legla / All litters , ,19 16,64 14,21 11,88 10,86 9,28 Prva legla / First litters , ,93 11,29 10,29 11,93 11,29 10,29 Veliki jorkšir x landras Sva legla / All litters , ,88 18,99 16,71 12,75 12,18 10,72 Prva legla / First litters , ,17 12,31 10,86 13,17 12,31 10,86 Landras x veliki jorkšir Sva legla / All litters , ,49 17,85 13,89 11,69 11,29 8,78 Prva legla / First litters , ,79 11,21 10,14 11,79 11,21 10,14

23 Ministry of Agriculture Tablica 19. Starost krmača kod prvog prasenja na obiteljskim gospodarstvima Age of sows at first farrow at family farms Pasmina / Broj do 330 dana / i > dana / Prosječno Breed krmača days dana / days dana/ days dana / days days dana Kombinacija / No. of kom kom kom kom kom Average % % % % % Combinaton sows no. no. no. no. no. days Veliki jorkšir , , , , ,26 382,96 Landras , , , , ,06 395,16 Durok ,43 1 7, ,43 1 7, ,86 383,70 Pietren , ,67 1 6, ,00 396,27 V. jorkšir x landras ,35 8 9, , , ,80 387,07 Landras x v. jorkšir , , ,00 446,13 Tablica 20. Trajanje servisnog razdoblja kod krmača na obiteljskim gospodarstvima po pasminama i kombinacijama / Servis period of sows at family farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Broj krmača No. of sows do 21 dan / 21 days dana/ days dan / days dana / days dana /days 104 i > dana / 104 days kom. % Prosječno dana Average days kom kom kom kom. kom % % % % % no. no. no. no. no. no. Veliki jorkšir , , , , , ,25 55,01 Landras , , , , , ,46 61,92 Pietren , , , , ,67 61,75 Durok ,85 2 7, , , ,08 84,60 V. jorkšir x landras Landras x v. jorkšir , , ,24 7 6,03 4 3,45 43, , ,48 2 8, , ,61 Tablica 21. Međuprasidbeno razdoblje kod krmača na obiteljskim gospodarstvima po pasminama i kombinacijama / Period between two farrows per breed and combination at family farms Pasmina Breed Broj legala No. of litters Broj dana No. of days Prosječno dana Average days Veliki jorkšir Landras Durok Pietren V. jorkšir x landras Landras x v.jorkšir ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

24 Ministarstvo poljoprivrede 4. REZULTATI TOVA NA VELIKIM FARMAMA FATTENING RESULTS AT ENTERPRISE FARMS Broj tovljenika isporučenih na klanje s velikih farmi u godini veći je za 549 komada u odnosu na prethodnu godinu te je iznosio (Tablica 23). Prikazani podatci s linije klanja za T1 kategoriju svinja isporučenih s velikih farmi (Grafikon 5) ukazuju da je kroz zadnjih deset godina prisutan trend rasta svih klaoničkih pokazatelja. Tablica 22. Rezultati tova na velikim farmama / Fattening results at enterprise farms Broj grla stavljenih u tov No. of animals of fattening Broj grla isporučenih na klanje No. of animals slaughter Prosj. težina kod stavljanja u tov Average weight at start of fattening Prosj. težina kod isporuke na klanje Average weight at the end of fattening Trajanje tova (dana) Duration of fattening (days) Dnevni prirast (grama) Daily gain (g) ,71 115, ,48 113, ,55 115, ,10 115, ,41 114, ,16 116, ,71 115, ,04 111, ,21 102, ,27 133, ,55 140, ,60 134, ,44 115, ,00 132, ,42 116, ,31 117, ,73 109, ,70 117, ,52 121, ,57 120,63 108, GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 23

25 Ministry of Agriculture Tablica 23. Rezultati na liniji klanja tovljenika proizvedenih na velikim farmama Results of fattened animals at slaughter from enterprise farms Broj grla isporučenih na klanje No. of animals Ukupna težina isporučenih grla Total weight Prosječna težina isporučenih grla Average weight of animals Prosječna težina polovica Average weight of carcass Prosječni % mesa Average of meat(%) Prosječno kg mesa u polovicama Average of meat in carcass (kg) ,70 90,45 58,54 52, ,80 87,88 57,98 50, ,90 88,06 57,60 50, ,60 89,30 58,24 52, ,60 89,17 58,11 51, ,30 86,48 58,51 50, ,20 88,22 58,59 51, ,10 88,06 58,51 51, ,12 79,79 58,93 47, ,85 112,69 58,90 66, ,45 110,60 57,90 64, ,30 107,70 59,06 63, ,00 106,75 59,80 63, ,00 105,80 57,83 61, ,79 94,00 59,70 56, ,90 94,32 59,00 55, ,04 93,92 60,12 56, ,20 93,76 59,00 55, ,96 94,71 58,47 55,38 Rezultati se odnose samo na klaoničke pokazatelje za T 1 kategoriju Grafikon 5 Pregled rezultata na liniji klanja za razdoblje od do godine Results at slaughter in period from year 2009 to ,81 108,85 108,05 109,38 113,16 112,17 115,44 119,34 121,03 120,96 82,76 86,29 87,34 85,15 88,06 88,42 84,39 93,63 95,20 94,71 58,06 58,22 58,39 58,72 58,90 58,20 58,44 58,86 58,15 58,47 48,06 50,24 51,00 50,00 51,84 51,44 49,29 55,13 55,35 55, Težina grla (kg) isporučenih na klanje/ Weight (kg) of animals Težina (kg) polovica/ Weight (kg) of carcass Prosječni % mesa/ Average of meat (%) Prosječno kg mesa u polovicama/ Average of meat in carcass (kg) 24 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

26 Ministarstvo poljoprivrede 5. REZULTATI PROIZVODNJE PRASADI NA VELIKIM FARMAMA RESULTS OF PIGLET PRODUCTION AT ENTERPRISE FARMS Reprodukcijski pokazatelji na velikim farmama u zadnjih sedam godina jasno obilježavaju intenzivnu svinjogojsku proizvodnju. Postotak oprasivosti nazimica i krmača je visok, ali također je visoka i stopa remonta (Grafikon 6). Tablica 24. Rezultati proizvodnje prasadi na velikim farmama / Results od piglet production at enterprise farms Farma / broj Farm / number Remont krmača % Substitution of sows % oprasivosti godišnje (krmače) Farrowing rate (%) of sows % oprasivosti godišnje (nazimice) Farrowing rate (%) of gilts 1 44,52 93,74 92, ,50 90,87 87, ,00 92,19 89, ,88 91,41 88, ,50 91,42 87, ,01 89,83 85, ,13 93,47 90, ,30 92,81 90, ,30 91,03 89, ,60 89,21 83, ,22 73,01 76, ,00 86,27 93, ,00 88,98 92, ,00 81,00 90, ,00 81,00 81, ,00 92,00 90, ,00 80,00 82, ,00 81,00 86, ,10 71,40 52, ,00 80,00 82,00 Prosječno / Average 43,20 86,53 85,50 Grafikon 6. Rezultati remonta i oprasivosti od do godine Results of substitution and farrowing in period from year 2009 to ,29 79,67 85,89 87,02 86,74 85,14 87,27 86,70 85,50 73,98 81,74 82,27 85,94 88,59 86,72 86,45 89,01 74,23 87,82 86,53 36,04 42,16 33,32 40,44 40,46 44,15 44,70 44,91 41,28 43, Oprasivost nazimica % Farrowing of gilts (%) Oprasivost krmača %/ Farrowing of sows (%) Remont krmača % Substitution of sows (%) GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 25

27 Ministry of Agriculture 6. REZULTATI TESTIRANJA TEST RESULTS 6.1. REZULTATI FIELD TESTA NERASTIĆA I NAZIMICA NA VELIKIM FARMAMA I OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA FIELD TEST RESULTS OF YOUNG BOARS AND GILTS ON ENTERPRISE FARMS AND FAMILY FARMS Izračun uzgojne vrijednosti primjenom metode najboljeg linearnog nepristranog predviđanja - BLUP (Best linear unbiased prediction) napravljeno je za svako pojedino odabrano muško i žensko uzgojno valjano grlo (nerastića i nazimicu) u Službi za razvoj svinjogojstva. Odabir grla za test te izmjere postignutih rezultata na kraju testa obavili su djelatnici područnih ureda HPA na obiteljskim gospodarstvima, odnosno djelatnici HPA u suradnji s djelatnicima farmi na kojima se provodi testiranje uzgojno valjanih svinja. Za terminalne pasmine (pietren i durok) radi se izračun uzgojne vrijednosti za dnevni prirast i mesnatost, a za majčinske pasmine uz navedeno i za plodnost. U godini testirano je 7 uzgojno valjanih mladih nerasta manje u odnosu na prethodnu godinu (Grafikon 7). Broj testiranih nazimica bio je manji za 33 grla odnosu na godinu. Iako pad broja testiranih grla nije velik, možemo ga povezati s prilično lošim stanjem na tržištu tovnih svinja. Kod lošijih uvjeta na tržištu tovnih svinja smanjuje se potražnja za uzgojno valjanim rasplodnim svinjama kod manjih proizvođača. U Centrima za umjetno osjemenjivanje svinja u godini držano je 267 nerasta, a na tržište je isporučeno doza nerastovskog sjemena (Tablica 27). Nerastići / Young boars Tablica 25. Rezultati field testa nerastića / Field test results of young boars Pasmina Breed Broj nerastića No.of young boars Životni dnevni prirast (gr) Life gain (gr) Pros.debljina slanine (mm) Average backfat (mm) Težina na kraju testa (kg) Weight at the end of test (kg) Starost na kraju testa (dana) Age at the end of test (days) Veliki jorkšir , Landras , Pietren , Durok , Ukupno testirano (kom) / Total tested ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

28 Ministarstvo poljoprivrede Grafikon 7. Broj testiranih nerastića od do godine Number of young boars tested from year 2009 to Veliki jorkšir Landras Pietren Durok Nazimice / Gilts Tablica 26. Field test nazimica / Field test of gilts Pasmina Breed Broj nazimica (kom.) No. tested gilts Životni dnevni prirast (g) Life gain (g) Pros.debljina slanine (mm) Average backfat (mm) Težina na kraju testa (kg) Weight at the end of test (kg) Starost na kraju testa (dana) Age of the end of test (days) Veliki jorkšir , Landras , Pietren , Durok , Veliki jorkšir x Landras , Ukupno testirano (kom.) / Total tested 525 Tablica 27. Broj nerasta u centrima za umjetno osjemenjivanje i broj prodanih doza Breeding boars in Centres for artificial insemination and the number of doses Pasmina Breed Broj nerasta No. of boars Isporučeno doza No. of doses Udio u (%) Share % Veliki jorkšir ,99 Landras ,35 Pietren ,49 Durok ,12 Hibridi ,06 UKUPNO / Total ,00 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 27

29 Ministry of Agriculture 7. PROMET / PRODAJA UZGOJNO VALJANIH SVINJA TRADE OF THE HERDBOOK PIGS Prema prikazanim podacima (Tablica 28), tijekom godini zabilježeno je povećanje prodaje uzgojno valjanih svinja za 633 grla. Najveće zabilježeno povećanje je u broju prodanih grla iz uzgojnog programa Topigs. Iz hrvatskog uzgojnog programa prodano je 63 grla pasmine veliki jorkšir više u odnosu na prethodnu godinu, a u izvornim pasminama 67 grla crne slavonske svinje više nego u godini. Tablica 28. Promet (prodaja) uzgojno valjanih svinja u godini / Trade of the herdbook pigs in year 2018 Pasmina Breed Nerasti Boars Nazimice Gilts Ukupno Total Veliki jorkšir Landras Pietren Durok Turopoljka Banijska šara Mangulica Crna slavonska Topigs* PIC** Križanci UKUPNO / Total * Žito d.o.o., postalo uzgojno društvo za Topigs uzgojni program Rješenjem MPRRR RH od godine ** Belje d.d., postalo uzgojno društvo za PIC uzgojni program Rješenjem MPRRR RH od godine ** PIK Vinkovci d.d. PC Ratarstvo i stočarstvo, postalo uzgojno društvo za PIC uzgojni program Rješenjem MP od godine *** UCSS Fajferica, ovlaštena za provedbu uzgojnog programa za crno slavonsku svinju na području RH temeljem Rješenja MP od **** od godine Središnji savez udruga uzgjivača svinja Hrvatske izdaje rodovnike i potvrde za uzgojno valjana grla iz hrvatskog uzgojnog programa. 28 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

30 Ministarstvo poljoprivrede 8. IZVORNE PASMINE U REPUBLICI HRVATSKOJ AUTOCHTHONOUS PIG BREEDS IN CROATIA Izvorne i zaštićene pasmine svinja su genetsko nasljeđe koje je na nekom području stvarano stotinama godina. Uzgoj izvornih pasmina ima za cilj očuvanje biološke raznolikosti, ali njihovo je očuvanje značajno i s povijesnog, gospodarskog, kulturnog stajališta. Crna slavonska i turopoljska svinja priznate su izvorne pasmine koje se već stoljećima uzgajaju na prostoru republike Hrvatske. Tijekom godine završeni su postupci potrebni za priznavanje pasmine banijska šara svinja. Koncem godine banijska šara svinja postala je priznata pasmina te je uvrštena na Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja u Republici Hrvatskoj. Pasmina mangulica nije hrvatska izvorna pasmina, ali je tradicija njezina uzgoja na našim područjima vrlo bogata. U konačnici lasasta mangulica bila je temeljna pasmina sa stvaranje crne slavonske svinje. Oživljavanje uzgoja mangulice u Republici Hrvatskoj započelo je pred nekoliko godina i populacija je na kraju godine brojila oko 200 uzgojno valjanih grla. Djelatnici HPA u suradnji s uzgajivačkim organizacijama sudjelovali su u provedbi uzgojnih programa izvornih pasmina svinja s ciljem njihove održivosti i očuvanja. U godini započela je prilagodba uzgojnih programa i rada uzgojnih udruženja sukladno Uredbi (EU) br. 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju. Grafikon 8. Broj svinja pasmine banijska šara i mangulica na dan godine The number of Banija Spotted breed pigs and Mangulica on December the 31st 2018 Nerasti/ Boars Banijska šara svinja Krmače/ Sows 198 Mangulica Grafikon 9. Broj svinja turopoljske pasmine od do godine The number of Turopolje breed pigs from year 2001 to 2018 Krmače Nerastovi GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 29

31 Ministry of Agriculture Grafikon 10. Broj svinja crne slavonske pasmine od do godine The number of Black Slavonian breed pigs from year 2001 to 2018 Nerastovi Krmače Grafikon 11. Broj uzgajivača po pasminama na dan The number of breeders of pig breed on December the 31st Crna slavonska svinja Banijska šara svinja Turopoljska svinja Mangulica 30 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

32 Ministarstvo poljoprivrede GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 31 Tablica 29. Proizvodnja prasadi matičnih krmača po pasminama u / Piglet production of heardbook sows per breeds in year 2018 Prosječno po leglu Average per litters Živo Opraseno Odbijeno opraseno Born Weaned Born alive Prosječan Broj prasadi / Number piglets Prasenja Broj krmača Broj legala broj legala Ukupno Total Prosječno po krmači Average per sows Farrow No. No. of Average Živo Živo Opraseno Odbijeno Opraseno Odbijeno of sows litters no. of opraseno opraseno Born Weaned Born Weaned litters Born alive Born alive Banijska šara svinja Sva legla / All litters , ,20 9,40 5,86 8,24 6,91 4,31 Prva legla / First litters , ,42 6,31 4,62 7,42 6,31 4,62 Turopoljska svinja Sva legla / All litters , ,42 5,64 4,31 5,36 4,71 3,60 Prva legla / First litters , ,05 4,59 2,95 5,05 4,59 2,95 Crna slavonska Sva legla / All litters , ,96 7,02 6,10 6,67 5,88 5,12 Prva legla / First litters , ,35 5,76 5,11 6,35 5,76 5,11 Mangulica Sva legla / All litters , ,56 5,33 4,39 4,65 4,47 3,67 Prva legla / First litters , ,43 4,43 2,53 4,43 4,43 2,53

33 Ministry of Agriculture Kao mjera kontrole uzgoja, a sukladno Uzgojnom programu kojeg je donijela Skupština Udruge uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u travnju godine, u uzgoju svinja pasmine crna slavonska svinja osim obvezne ocjena mladih nerasta prije uvođenja u rasplod, pripremljena je i procedura za ocjenu mladih nazimica. Za obje kategorije donijeta su nova, stroža pravila ocjenjivanja koja uz fenotipske karakteristike u fokus stavljaju proizvodne rezultate. Ocjenjivanje grla obavlja se u starosti od 10 mjeseci. Slični parametri za ocjenu grla uvode se u uzgojne programe ostalih izvornih pasmina svinja. Grafikon 12. Broj ocjenjenih nerastića crne slavonske pasmine svinja u godine The number of evaluated young boars Black Slavonian pig breed in ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

34 Ministarstvo poljoprivrede 9. POHRANA BIOLOŠKOG MATERIJALA IZVORNIH PASMINA SVINJA U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE STORAGE OF THE NATIVE PIG BREEDS BIOLOGICAL MATERIAL IN THE ANIMAL GENE BANK OF THE REPUBLIC OF CROATIA Uspostava Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Banka gena) temelji se na odredbama Nacionalnog programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja Republike Hrvatske, Operativnog programa uspostave banke gena domaćih životinja u Republici Hrvatskoj usvojenog godine od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske (MPRR RH, 2012) te Godišnjeg plana rada na očuvanju i razvoju životinjskih genetskih resursa i Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske za godinu odobrenog od strane povjerenstva Ministarstva poljoprivrede 29. ožujka godine. - rezervna kopija populacije koja može biti iskorištena za modificiranje i/ili preusmjeravanje populacije, utjecanje na evolucijske ili selekcijske procese - osnivanje i upravljanje kolekcijama smještenima u banku gena - savjetodavna uloga u programima očuvanja životinjskih populacija i genetskom upravljanju u malim populacijama - suradnja s uzgojnim udruženjima - upravljanje dokumentacijom i nadzor sustava zaštite animalnih genetskih resursa - provedba znanstvenih istraživanja (genetika, kriobiologija, genomika). U Banku gena pohranjuje se genetski materijal pasmina od lokalnog, regionalnog i globalnog značenja, sukladno strategiji odabira i pohrane, a prikupljeni materijal pohranjen u Banku gena predstavlja javno dobro te sukladno tome odgovorne službe brinu o njenom funkcioniranju. Ciljevi rada Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske su: - potpora in vivo programima očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja kao rezervna kopija zaštićene populacije koja može biti učinkovito iskorištena u slučaju genetskih problema u in situ programima, te radi povećanja efektivne veličine malih populacija i smanjenja genetskog gubitka - mogućnost rekonstrukcije pasmine u slučaju izumiranja ili gubitka broja jedinki - formiranje novih linija/rodova u slučaju njihova biološkog nestanka 9.1. BROJ BIOLOŠKIH UZORAKA IZVORNIH PASMINA SVINJA POHRANJENIH U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE NUMBER OF BIOLOGICAL SAMPLES OF AUTOCHTHONOUS PIG BREED STORED IN ANIMAL GENE BANK OF REPUBLIC OF CROATIA Banka gena provodi postupke organizacije, prikupljanja, obrade, pohrane, čuvanja i distribucije genetskog materijala sukladno propisanim postupcima, te pohranjuje informacije o GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 33

35 Ministry of Agriculture sakupljenom genetskom materijalu koji se sprema u Zbirku Banke gena i dokumentira u dokumentacijsko - informacijskom sustavu Banke gena. Podaci se unose na osnovi temeljnih informacija (identifikacijskog broja jedinke, informacija o pedigreu, vrsti pohranjenog genetskog materijala, broju doza i mjestu skladištenja). Osim temeljnih informacija o životinjama, interni informacijski sustav banke gena mora sadržavati i dodatne podatke, koji su relevantni za određenu životinju (rezultate pregleda kvalitete genetskog materijala, oznake ugovora između Banke gena i vlasnika životinje, promjene statusa genetskog materijala i drugo). U Odjelu se provode molekularne i druge laboratorijske analize te tehnike kriokonzervacije. Prikupljanje uzoraka izvornih pasmina svinja u Banku gena provodi se od godine sukladno Proceduri za prikupljanje bioloških uzoraka tkiva kivetom za potrebe Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske. Tablica 30. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do godine po pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2018 per breed Pasmina / Breed Godina / Year Ukupno Total Banijska šara Crna slavonska Mangulica Mangulica bijela Mangulica crvena 8 8 Mangulica lasasta Turopoljska svinja Ukupno / Total Tablica 31. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do godine prema tipu tkiva / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2018 per type of tissue Tip tkiva Godina / Year Ukupno The type of tissue Total Dlaka / Hair Krv / Blood Tkivo / Tissue Ukupno / Total Tablica 32. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do godine prema tipu tkiva i pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2018 per type of tissue and breed Pasmina / Breed Tip tkiva / The type of tissue Ukupno Dlaka / Hair Krv / Blood Tkivo / Tissue Total Banijska šara Crna slavonska Mangulica Mangulica bijela Mangulica crvena 8 8 Mangulica lasasta Turopoljska svinja Ukupno / Total ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

36 Ministarstvo poljoprivrede Tablica 33. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja tijekom godine prema tipu tkiva i pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in 2018 per type of tissue and breed Pasmina / Breed Tip tkiva / The type of tissue Ukupno Dlaka / Hair Tkivo / Tissue Total Banijska šara Crna slavonska Mangulica bijela Mangulica crvena 8 8 Mangulica lasasta Turopoljska svinja Ukupno / Total Količina i vrsta pohranjenog tkiva ovise o mogućnostima i kapacitetima prikupljanja, tehnikama pohrane i uporabe genetskog materijala, statusu ugroženosti pasmine te okruženju. Pored nadležnih institucija, za rad Banke gena značajna je interakcija s uzgajivačima kroz suradnju i aktivno uključivanje ovlaštenih krovnih nacionalnih uzgojnih udruženja LABORATORIJSKO TESTIRANJE RASPLODNIH SVINJA NA STRES OSJETLJIVOST (malignu hipertermiju) LABORATORY TESTING OF BREEDING PIGS ON STRESS SENSITIVITY (malignant hyperthermia) Laboratorij Odjela za Središnju banku animalnih gena provodi veći broj molekularnih analiza na razini DNA, uključujući testiranje rasplodnih svinja na stres osjetljivost ili malignu hipertermiju u sklopu uzgojnog programa u svinjogojstu, a u suradnji s Odjelom za svinjogojstvo. Maligna hipertermija (stres sindrom ili stresna osjetljivost) je nasljedna neuromuskularna bolest koja se može dijagnosticirati pomoću genetske analize. Bolest se najčešće očituje jakom kontrakcijom mišića, povišenjem tjelesne temperature i acidozom. Za pojavu maligne hipertermije u svinja dominantno je odgovoran gen RYR1 (rijanodinski receptor) smješten na šestom kromosomu. Ta mutacija kod svinja uzrokuje blijedo, meko i vodnjikavo meso, odnsono meso manje tehnološke vrijednosti. Kod svinja koje su dominantni homozigoti (NN), bolest maligne hipertermije se ne javlja te se analizom dobije negativan rezultat. Kod svinja koji su heterozigotni (Nn) nositelji mutacije, odnosno imaju jedan normalan i jedan mutirani gen, bolest se ne javlja, ali na svoje potomstvo mogu prenijeti mutirani gen. U recesivnih homozigota (nn) oba gena su mutirana i životinje su podložne bolesti. U godini sveukupno su uzeti uzorci 192 grla odabranih rasplodnih nerastova. Recesivni homozigoti (nn) nisu utvrđeni niti u jednoj pasmini testiranih nerasta. Svi testirani nerasti pasmina durok, landras i veliki jorkšir te križanci durok x pietren i pietren X durok su bili dominantno homozigotni (NN), dok je utvrđeno 18 heterozigotnih nerasta (Nn) pasmine pietren. Tablica 34. Broj rasplodnih svinja testiranih na stres osjetljivost u godini prema rezultatima analize The number of breeding pigs tested on stress sensitivity in the year 2018 according to analysis results Pasmina / Breed Genotip / Genotype NN Nn nn Broj / No % Broj / No % Broj / No Ukupno / Total Durok x Pietren Durok Landras Pietren X Durok Pietren 26 59, , Veliki jorkšir Ukupno / Total , , GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 35

37 Ministry of Agriculture 10. OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF DOMESTIC ANIMALS Radi kvalitetnije provedbe mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, radi kontrole prometa domaćih životinja, provedbe uzgojno-selekcijskih mjera, ostvarivanja prava na potpore u poljoprivredi te kontrole kakvoće stočarskih proizvoda i radi zaštite potrošača, u Republici Hrvatskoj je uspostavljen jedinstveni sustav označavanja i registracije domaćih životinja. Cilj uspostave sustava je praćenje domaćih životinja od njihova rođenja do kraja života. Jedinstveni sustav označavanja i registracije obuhvaća goveda, kopitare, ovce i koze te svinje a organiziran je u skladu s propisima i pravilima Europske unije. Provedba sustava temelji se na nacionalnim propisima čiji je pravni temelj u Zakonu o veterinarstvu (NN 82/2013; 148/2013). Osnovu sustava čini jedinstvena baza podataka o domaćim životinjama, lokacijama na kojima se životinje drže te o njihovim posjednicima Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ). Jedinstveni registar domaćih životinja u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede. JRDŽ sadrži podatke o označavanju goveda, kopitara, svinja, ovaca i koza te podatke o njihovu premještaju pri čemu omogućuje praćenje životinja od njihova rođenja do kraja života. Registar je sastavljen od međusobno povezanih baza podataka po pojedinim vrstama životinja i baze podataka o posjednicima domaćih životinja i lokacijama na kojima se životinje drže, odnosno JRDŽ sadrži Registar farmi, Jedinstveni registar goveda, Središnji registar kopitara, Jedinstveni registar ovaca i koza te Jedinstveni registar svinja. JRDŽ predstavlja temeljnu bazu podataka za brojne sustave u poljoprivredi: JRDŽ je sastavni dio IACS-a, podaci iz JRDŽ-a su osnova za podnošenje i administriranje Zahtjeva za novčanim potporama; JRDŽ je temelj za uspostavu SVIS-a (Središnji veterinarski informacijski sustav) u okviru kojeg se podaci iz JRDŽ-a nadopunjuju podacima o zdravstvenom statusu te drugim re- levantnim informacijama iz područja zdravlja životinja; na JRDŽ se veže baza podataka uzgoja i selekcije domaćih životinja; pri klasifikaciji trupova na liniji klanja koriste se temeljni podaci o životinjama iz JRDŽ-a koji se nadopunjuju podacima potrebnim za sustav ocjene trupova na liniji klanja; JRDŽ je temeljna baza za uspostavu sustava sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla. Funkcionalnost sustava označavanja i registracije domaćih životinja kao i usklađenost sustava i uspostavljene jedinstvene baze podataka kontrolirani su i potvrđeni od strane europske komisije REGISTAR FARMI FARM REGISTER Provedba sustava registracije farmi odnosno svih gospodarstava na kojima se drže domaće životinje, organizirana je u skladu s Pravilnikom o sadržaju, obliku i načinu registracije farmi (NN 96/2015) kojim su jasno definirane obveze posjednika domaćih životinja i način vođenja jedinstvene baze podataka. Registar farmi kao elektronička baza podataka sadrži sve lokacije na kojima se nalaze domaće životinje u Republici Hrvatskoj i podatke o posjednicima životinja na svakom pojedinom gospodarstvu. Posjednik, kao osoba odgovorna za zdravlje i dobrobit životinja na gospodarstvu odgovoran je za prijavu i registraciju gospodarstva u Registar farmi. U Registar moraju biti upisane sve farme goveda, ovaca, koza i kopitara bez obzira na broj životinja, farme svinja, peradi uključujući valionice, farme kunića, farme za uzgoj divljači, uzgajališta riba, rakova i mekušaca, pčelinjaci i pčelinje paše, objekti za poslovanje s reprodukcijskim materijalom domaćih životinja, stočni sajmovi i sabirni centri, lokacije na kojima se održavaju dražbe, izložbe, sportska 36 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

38 Ministarstvo poljoprivrede natjecanja i javne smotre na koje se u tu svrhu dopremaju životinje, te ostale farme koje stavljaju životinje ili njihove proizvode u promet. Osim podataka o posjedniku životinja i adresi lokacije na kojoj se one drže, u Registar se bilježe i zemljopisne koordinate lokacije. U Registru je na taj način moguće praćenje životinja radi suzbijanja bolesti i provedbe naređenih veterinarskih mjera. Svaka lokacija u Registru je zabilježena pod Jedinstvenim identifikacijskim brojem gospodarstva, a registrirano gospodarstvo dobiva Identifikacijsku karticu gospodarstva koja je temeljni dokument i preduvjet za sustave obveznog označavanja životinja i praćenje njihova premještanja. Registar farmi uspostavljen je godine, a podaci navedeni u nastavku predstavljaju pregled aktivnosti u Registru farmi tijekom kao i pregled upisanih podataka od početka uspostave sustava do kraja godine. U ožujku godine upisan je najveći broj gospodarstava i posjednika što je vidljivo iz grafikona (graf 13) U godini u Registar stočarskih farmi kao temeljnu bazu podataka o svim lokacijama na kojima se drže domaće životinje u Republici Hrvatskoj, upisano je 2146 novih gospodarstava s ukupno 2194 posjednika (tablica 35). Grafikon 13. Broj registriranih gospodarstava i posjednika u godini po mjesecima The number of registered holdings and keepers in 2018 per month Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Broj farmi / Number of holdings Broj posjednika / Number of keepers GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 37

39 Ministry of Agriculture Tablica 35. Broj registriranih gospodarstava i posjednika po županijama The number of registered holdings and keepers per county Broj registriranih gospodarstava Broj registriranih posjednika Županija Number of registered holdings Number of registered keepers County Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Ukupno Od ukupnog broja gospodarstava registriranih u godini, na 498 gospodarstava drži se više od jedne vrste domaćih životinja, a 1648 gospodarstva drži isključivo jednu vrstu životinja (graf 14). U Osječko-baranjskoj županiji evidentiran je najveći broj registriranih i deaktiviranih gospodarstava. Gospodarstvo se u Registru farmi deaktivira na zahtjev posjednika i to samo ako se na gospodarstvu više ne drže niti se namjeravaju držati domaće životinje (tablica 36). Grafikon 14. Odnos broja gospodarstava s jednom i s više vrsta domaćih životinja Relation between holdings with one and with more than one species of domestic animals Broj gospodarstava s jednom vrstom domaćih životinja / The number of holdings with one species of domestic animals Broj gospodarstava s više vrsta domaćih životinja / The number of holdings with more than one species of domestic animals 38 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

40 Ministarstvo poljoprivrede Tablica 36. Ukupan broj registriranih i broj deaktiviranih gospodarstava u razdoblju od do godine / The number of registered and deactivated holdings in period from 2007 to 2018 Županija County Broj registriranih gospodarstava Number of registrered holdings Broj deaktiviranih gospodarstava Number of deactivated holdings Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Ukupno Ukupan broj registriranih posjednika u razdoblju od do godine je , od če- ga je registrirano fizička osoba, prave osobe i obrta (tablica 37). Tablica 37. Ukupan broj registriranih posjednika u razdoblju od do godine The number of registered keepers in period from 2007 to 2018 Županija County Broj posjednika Number keepers Fizička osoba Physical person Pravna osoba Legale person Obrt Trades Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Ukupno GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 39

41 Ministry of Agriculture Registracija gospodarstava osnovni je preduvjet za uspostavu sustava obveznog označavanja i registracije domaćih životinja te predstavlja temelj za praćenje prometa domaćih životinja, zdravstvenog stanja domaćih životinja i sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla SUSTAV OBVEZNOG OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE SVINJA THE SYSTEM OF UNIQUE IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF PORCINE ANIMALS Sustav obveznog označavanja i registracije svinja uspostavljen je na temelju Europskog propisa koji je u potpunosti prenesen u hrvatsko zakonodavstvo. Pravilnik o obveznom označavanju i registraciji svinja (NN 51/2007) donosi pravila jedinstvenog označavanja svinja u Republici Hrvatskoj, postupke registracije označenih svinja i registracije premještanja svinja te uspostavu jedinstvene baze podataka. Jedinstveni registar svinja je temeljna baza podataka o svim označenim svinjama u Republici Hrvatskoj, iz koje su vidljivi podaci o provedenom označavanju, uvozu, premještanju, uginuću, klanju i izvozu svinja. Jedinstveni sustav označavanja podrazumijeva označavanje svake svinje ušnim markicama i/ili tetovirnim brojem. Ušna markica stavlja se na desno uho i na njoj se nalazi Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG) na kojem su svinje rođene. Sve svinje rođene na jednom gospodarstvu označene su istim brojem. Svinje se označavaju najkasnije prije odlaska s gospodarstva na kojem su rođene. Markice moraju biti čitljive tijekom cijelog života svinje, a u slučaju gubitka ušne markice, aplicira se ušna markica s brojem gospodarstva na kojem se svinja nalazi. Svinje se mogu označavati i tetoviranjem. Tetovirni broj tetovira se u desno uho, najkasnije petnaest dana po prašenju, a sastoji se od dvoslovne oznake HR i maksimalno peteroznamenkaste brojčane oznake. Označavanje svinja provode posjednici kojima je ovaj postupak odobren od strane Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, zatim ovlaštene veterinarske organizacije i veterinarske službe. Za pravilno i pravovremeno označavanje svinja odgovoran je njihov posjednik koji između ostalog ima i obvezu vođenja Registra svinja na gospodarstvu u koji upisuje podatke o svim svinjama na njegovu gospodarstvu te o svim promjenama vezanim uz premještanje svinja. Registar sadrži i podatke o svakom premještanju svinja bilo da se radi o premještanju na novo gospodarstvo, uginuću, odlasku na klanje ili izvozu. Prilikom spomenutih premještanja svinje mora pratiti Putni list kojeg ispunjava po- 40 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

42 Ministarstvo poljoprivrede sjednik s čijeg se gospodarstva svinje premještaju. Točna i pravovremena prijava svakog premještanja svinja temelj je za točnu i ažurnu bazu podataka o svinjama. Posjednici svinja na svom gospodarstvu vode Registar svinja na gospodarstvu u koji upisuju podatke o svim označenim svinjama kao i podatke o njihovim premještanjima i izlučenjima. Jednom godišnje, svaki posjednik dostavlja u Jedinstveni registar svinja podatke o godišnjoj dojavi brojnog stanja na svom gospodarstvu. U nastavku su predstavljeni podaci upisani u Jedinstveni registar svinja tijekom godi- ne, a koji su rezultat aktivnosti svih sudionika jedinstvenog sustava označavanja i registracije svinja. Gospodarstva koja drže jednu svinju za vlastite potrebe također se upisuju u Registar Farmi. Tijekom godine u Jedinstvenom registaru svinja registrirano je prometa svinja za vlastite potrebe (grafikon 15). Gospodarstva koja drže do 5 svinja za klanje nemaju obvezu upisa u Registar farmi. U godini gospodarstava prijavilo je dolazak svinja namijenjenih klanju za vlastite potrebe (grafikon 16). Grafikon 15. Promet svinja za vlastite potrebe (1 svinja po gospodarstvu) The number of registered one pig movements per holding Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko- Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko- Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Grafikon 16. Promet svinja za vlastite potrebe (5 svinja po gospodarstvu) The number of registered five pigs movements per holding Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 41

43 Ministry of Agriculture Tijekom godine registrirano je ukupno prometa svinja između gospodarstava, pri čemu je prometovalo grla (graf 17). U godini evidentirano je klanje svinje (graf 18). Tijekom godine registriran je uvoz svinja u Republiku Hrvatsku, a najviše je uvezeno iz Danske ( ) i Njemačke (31.325) (graf 19). Najveći broj uvoza svinja registriran je na području Međimurske i Osječkobaranjske županije. Grafikon 17. Promet svinja s gospodarstva na gospodarstvo The number of registered pig movements between holdings Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Grafikon 18. Promet svinja u klaonice / The number of registered pig movements to slaughterhouse Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-Baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

44 Ministarstvo poljoprivrede Grafikon 19. Uvoz svinja po županijama / The number of imported pigs per county Grad Zagreb Karlovačka Međimurska Bjelovarskobilogorska Brodskoposavska Koprivničkokriževačka Krapinskozagorska Osječkobaranjska Požeškoslavonska Virovitičkopodravska Vukovarskosrijemska Splitskodalmatinska Varaždinska Zagrebačka IZVOZ SVINJA THE NUMBER OF EXPORTED PIGS U godini izvezeno je svinja. Najviše svinja izvezeno je u Mađarsku ( grla). Najveći broj prometa svinja u godini registriran je u Zagrebačkoj županiji što je poslje- dica postojanja velike mesne industrije i velikog broja potrošača (grafikon 20). U godini sveukupno je registrirano svinja u prometu, a najveći broj prometa svinja registriran je u prosincu, studenom i siječnju (graf 21). Grafikon 20. Promet svinja u godini po županijama / Movement of pigs in 2018 per county Bjelovarsko bilogorska Brodsko-posavska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Krapinsko-zagorska Ličko -senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko - kninska Varaždinska Dubrovačkoneretvanska Koprivničkokriževačka Virovitičkopodravska Vukovarskosrijemska Zadarska Zagrebačka GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 43

45 Ministry of Agriculture Grafikon 21. Promet svinja u godini po mjesecima / Movement of porcine animals in 2018 by months siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac Obveza svakog posjednika svinja je jednom godišnje dojaviti brojno stanje svinja na gopodarstvu. Tijekom godine pristiglo je i evi- dentirano godišnjih dojava brojnog stanja svinja, putem kojih je prijavljeno svinja (graf 22) Grafikon 22. Godišnja dojava brojnog stanja svinja / Annual report of the total number of pigs on the holding Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka U tablici 38 dan je pregled brojnog stanja svinja po kategorijama temeljem zaprimljenih godišnjih dojava svinja od strane posjednika u RH. 44 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

46 Ministarstvo poljoprivrede Tablica 38. Broj svinja temeljem godišnje dojave brojnog stanja svinja po kategorijama The number of pigs based on annual report from the holdings by category Kategorija Broj komada svinja Odojci do 20 kg Svinje kg Svinje za tov kg Svinje za tov kg Svinje za tov preko 110 kg Nazimice 9847 Suprasne nazimice 8341 Krmače Suprasne krmače Nerastovi 1641 Ukupan broj svinja svih kategorija GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 45

47 Ministry of Agriculture 11. KONTROLA OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJA ŽIVOTINJA (KOLK) CARCASSES CLASSIFICATION CONTROL RAZVRSTAVANJE SVINJSKIH TRUPOVA U GODINI CLASSIFICATION OF PIG CARCASSES IN YEAR 2018 Prema obrađenim podacima sustava razvrstavanja, zamjetan je porast ukupnog broja razvrstavanja svinjskih trupova u godini u odnosu na prethodnu godinu (grafikon 23). Zabilježeno je povećanje broja razvrstanih svinjskih trupova gotovo svih kategorija, a osobito kategorije T1 utovljene svinje koja najviše pridonosi količini proizvedenog svinjskog me- sa u ukupnoj bilanci proizvodnje (tablica 39). U pogledu kvalitete svinjskih trupova definirane postotnim udjelima mišićnog tkiva u trupovima, podaci o kategoriji utovljenih svinja (T1) govore nam da prosječan postotni udio mišićnog tkiva u svinjskim polovicama spomenute kategorije iznosi 59,03% (tablica 42). U usporedbi sa prethodnim godinama ovaj podatak odnosno obilježje kvalitete predstavlja određenu konstantu i značajan su pokazatelj trenutnog stanja svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Ostali podaci o razvrstavanju svinjskih trupova za godinu prikazani su u sljedećim grafikonima i tablicama. Grafikon 23. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova za period godine The total number of classified pig carcasses for period Godina / Year Hrvatska / Croatia Uvoz / Import Ukupno / Total Grafikon 24. Ukupna masa (t) klaonički obrađenih i klasiranih svinjskih trupova za period The total weight (t) processed and classified pig carcasses for period Godina / Year Hrvatska / Croatia Uvoz / Import Ukupno / Total 46 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

48 Ministarstvo poljoprivrede Tablica 39. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova po mjesecima za period godine The total number of classified pig carcasses per month for period Mjesec / Month Godina / Year Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Tablica 40. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova RH - Uvoz po mjesecima za period The total number classified pig carcasses origination from Croatia and from import per month for period Mjesec / Hrvatska / Croatia Uvoz / Import Month Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Tablica 41. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova po kategorijama za period godine The total number of classified pig carcasses by category for period for period Kategorija / Category Oznaka Label Odojci O Prasad P Utovljene svinje T Utovljene svinje većih završnih težina T Krmače K Mladi nerastovi N Stariji nerastovi i kastrati NK GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 47

49 Ministry of Agriculture Tablica 42. Broj klaonički obrađenih i klasiranih svinjskih trupova kategorije (T1) po klasama i prosječnom postotku mesnatosti za period godine The total number of processed and classified T1 category pig by class and average lean meat for period Klasa / Class Godina / Year n % n % n % n % n % S , , , , ,93 E , , , , ,82 U , , , , ,48 R , , , , ,36 O , , , , ,62 P , , , , ,80 NU OG Prosječna mesnatost % Averaged meatiness % 58,12 58,22 58,09 58,64 59,03 1 NU neupotrebljivi svinjski trupovi nakon veterinarskog pregleda / unusable pig carcasses after veterinary examination 2 OG oguljeni svinjski trupovi / peeled pig carcasses 48 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

50 Ministarstvo poljoprivrede 12. OZNAČAVANJE I PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA LABELING AND PROMOTION OF CROATIAN AGRICULTURAL-FOOD PRODUCTS U cilju promicanja domaće poljoprivredne proizvodnje i informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda, Ministarstvo poljoprivrede provodi sustave neobveznog označavanja poljoprivrednih proizvoda zaštićenim oznakama. Sustav se temelji na provjeri podrijetla i praćenju sljedivosti poljoprivrednih proizvoda. Kontrola sustava bazirana je na uvidu u baze podataka koje vodi Ministarstvo poljoprivrede, a koje su izgrađene u skladu s propisima Europske unije te na sustavima kontrole kvalitete stočarskih proizvoda: mlijeka, meda i ocjene trupova na liniji klanja. Sljedivost proizvoda dokazuje se putem Državnog registra stoke, Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, Laboratorija za kontrolu kvalitete meda, Nadzornog tijela koje djeluje u sustavu Kontrole ocjene na liniji klanja životinja te uz zakonsku regulativu i mjesečnu dokumentaciju. Kompletnu provedbu sustava provodi Samostalna služba za neobvezne sustave označavanja i promociju hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Neobvezni sustavi označavanja donose niz prednosti svim sudionicima uključenim u sustave: poljoprivredni proizvođači dobivaju mogućnost povećanja proizvodnje, sigurnijeg plasmana i dodane vrijednosti proizvoda, prehrambena industrija dobiva paletu prepoznatljivih proizvoda, a potrošači dobivaju siguran, prepoznatljiv domaći proizvod, proizveden na hrvatskim farmama, poljima i pčelinjacima. Kupujući označene proizvode, potrošači pomažu očuvanju i razvoju poljoprivredne proizvodnje, ali i očuvanju nacionalnog identiteta. Ministarstvo poljoprivrede provodi neobvezne sustave označavanja i promociju hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u koje je trenutno uključeno 468 proizvođača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji dobrovoljne znakove koriste na poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, mljekomatima ili pročeljima svojih farmi. Ministarstvo poljoprivrede promovira sektor svinjogojske proizvodnje putem neobaveznog sustava označavanja Meso hrvatskih farmi MESO HRVATSKIH FARMI MEAT FROM CROATIAN FARMS Znakom Meso hrvatskih farmi označava se svježe svinjsko, svježe juneće, svježe janjeće i jareće meso te meso peradi koje je dobiveno od životinja koje su rođene/izvaljene, tovljene i zaklane u Republici Hrvatskoj. Znak se u promotivne svrhe može koristiti i isticati na pročelju svinjogojskih farmi, farmi junadi, ovčjih i kozjih farmi te farmi peradi koje su registrirane u Registru farmi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Najveći porast broja korisnika Znaka zabilježen je u godini za svježe svinjsko meso na pročelju farme (graf 25). Količina označenog mesa Znakom za sve tri kategorije je u porastu tokom godina, s blagim padom u godine ali i ponovno porastom u godini izuzev svježeg junećeg mesa na što je utjecala promjena uvjeta korištenja znaka u Tijekom godine Znakom je označeno 4.185,4 tona svježeg svinjskog mesa, 110,2 tona junećeg mesa, a ,6 tona mesa peradi (graf 26). GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 49

51 Ministry of Agriculture Graf 25. Korisnici Znaka Meso hrvatskih farmi prema kategorijama mesa u razdoblju od do godine / Users of Label Meso hrvatskih farmi by category of meat in the period from 2011 to 2018 svježe svinjsko meso svježe juneće meso meso peradi pročelja svinjogojskih farmi pročelja farmi junadi Graf 26. Količina mesa (t) označena Znakom Meso hrvatskih farmi prema kategorijama mesa u razdoblju od do godine (u tonama) / Amount of meat (t) labeled with Label Meso hrvatskih farmi by category of meat in the period from 2011 to 2018 (in tons) svježe svinjsko meso svježe juneće meso 2430,6 743, , , , ,6 3248,9 2836,2 3696, ,6 2285,9 2616,4 3030,6 2957,2 3521,2 3703,3 1869,9 110,2 4185,4 meso peradi PROMOCIJE PROIZVODA S HRVATSKIH FARMI I POLJA TIJEKOM GODINE PROMOTION OF PRODUCTS FROM CROATIAN FARMS AND FIELDS DURING Kako bi znakovi i označeni proizvodi bili što bolje prepoznati na tržištu i kako bi se hrvatski potrošači upoznali s vrijednošću označenih proizvoda, Ministarstvom poljoprivrede je tijekom godine organiziralo niz promocija proizvoda s hrvatskih farmi i polja. 50 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

52 Ministarstvo poljoprivrede Jedna od promotivnih aktivnosti bila je manifestacija Naše domaće, sada i ubuduće koja se održala: 6. ožujka restoran Zlatni klas u Otrovancu 9. ožujka, u Svetom Martinu na Muri 12. ožujka, hotel Osijek u Osijeku 16. ožujka, hotel Punta, Vodice 23. ožujka, hotel Alkar, Sinj 26. ožujka, hotel Lav, Vukovar 28. ožujka, KC Ivan Rabuzin Novi Marof 3. travnja, srednja škola Novska, u Novskoj 9. travnja, strukovna škola, Gospić 13. travnja, hotel Bunčić, Vrbovec 20. travnja, hotel Kompas, Dubrovnik 24. travnja, hotel Kaj, Marija Bistrica 23. svibnja, hotel Arsenal, Zadar 28. svibnja restoran Kod dida Tunje, Oprisavci 4. lipnja, hotel Garić, Garešnica 11. lipnja, sportska dvorana, Pleternica 15. lipnja, hotel Korana, Karlovac 20. lipnja, križevački poduzetnički centar, Križevci 28. lipnja, trg Slobode, otok Rab 14 srpnja, Europski trg, Zagreb Uz mlijeko i mliječne proizvode, meso, jaja, med i kruh sa zaštićenim Znakovima Hrvatske poljoprivredne agencije koji su posluživani na manifestaciji Naše domaće, sada i ubuduće održanoj u svakoj županiji Republike Hrvatske, predstavljeno je preko 700 lokalnih primarnih proizvođača koji su registrirani pod posebnim uvjetima i specifični za svaku pojedinu županiju. Također i u godini Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je s promocijom meda s Hrvatskih pčelinjaka kroz manifestaciju Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka. Kako bi med označen Znakom Med hrvatskih pčelinjaka bio što bolje prepoznat na tržištu te kako bi se potrošači upoznali s vrijednošću označenog meda i važnošću konzumacije istog, Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je manifestaciju Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka: 10. veljače u Gudovcu u sklopu 14. Međunarodnog pčelarskog sajma 16. ožujka u Vinkovcima u sklopu 15. Pčelarskih dana međunarodnog pčelarskog sajma opreme i pčelinjih proizvoda 5. listopada u Osijeku u sklopu 21. Osječkog jesenskog sajma 19. listopada u Zagrebu u sklopu 4. Sajma pčelarstva Apitera na Zagrebačkom velesajmu 3. studenog u Splitu u sklopu 9. Međunarodnog pčelarskog sajma Dalmatina GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 51

53 Ministry of Agriculture 29. studenog u Županji u Kući meda u sklopu promocije Nacionalne staklenke za med, održan je Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka posebno je usmjeren na djecu školske dobi jer se na ovaj način želi potaknuti svijest o važnosti konzumacije domaćih proizvoda te je potrebno od malih nogu educirati se o podrijetlu namirnica koje se konzumiraju. U godini nastavilo se i sa manifestacijom Doručak s hrvatskih farmi. 7. veljače u sklopu 13. Savjetovanja uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj u Osijeku se održao Doručak s hrvatskih farmi 11. listopada u sklopu 2. Investicijskog foruma zdravlja i turizma u hotelu Westin u Zagrebu. 52 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

54 Ministarstvo poljoprivrede 13. STOČARSKE IZLOŽBE I SMOTRE EXHIBITIONS AND SHOWS U godini održano je 5 izložbi na kojima je bilo izloženo 66 svinja svih kategorija. Svinje su izlagane u na 19. Međužupanijskoj stočarskoj izložbi Slavonski brod, 11. Županijskoj izložbi stoke u Popovači, 3. Stočarskoj izložbi u Sunji, 3. Smotri banijske šare svinje u Petrinji te na državnoj stočarskoj izložbi održanoj u sklopu 26. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma. u Gudovcu. Na našoj najznačajnijoj državnoj stočarskoj izložbi u Gudovcu, koja je održana u sklopu 26. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma, ukupno je izloženo 45 grla, a ocjenjeno 42 grla u 5 kolekcija i to; 6 nerasta terminalnih pasmina od toga 1 nerast pasmine durok, 4 nerasta pasmine pietren i nerast pasmine pietren x durok, 10 nerasta pasmine landras i 19 nazimica pasmine landras. Od izvornih pasmina ocijenjeno je 3 nerasta pasmine crna slavonska, te 4 krmače pasmine crne slavonska. U revijalnom djelu izložbe izložena su grla krmače banijske šare svinje i mangulice svijetli soj te nerast pasmine veliki jorkšir. Kod ocjene izloženih svinja komisija je uzela u obzir sljedeća svojstva; vanjštinu, vrijednost procijenjenog agregatnog genotipa, podatke o vlastitim proizvodnim osobinama i podatke o proizvodnim osobinama roditelja. Nakon zbrajanja svih ocjena životinje su rangirane prema osvojenim bodovima. Redoslijed grla navodimo po kolekcijama: Šampionsko grlo je nerast pasmine PIETREN PB 65/5; Uzgajivač: STJEPAN BELIĆ, PRELOG, Međimurska županija Nagrađena grla, nerasti terminalnih pasmina: 3. mjesto PIETREN PB 421/41, Uzgajivač: MILORAD REBIĆ, BJELOVAR, Bjelovarsko bilogorska županija 2. mjesto DUROK PB 31/112, Uzgajivač: MLADEN ČIŽMEŠINKIN, NOVO VIRJE, Koprivničko križevačka županija 1. mjesto PIETREN PB 65/3; Uzgajivač: STJEPAN BELIĆ, PRELOG, Međimurska županija Nagrađena grla, nerasti pasmine landras: 3. mjesto LANDRAS PB 620/102; Uzgajivač: MATIJA JURIŠANEC, SISAK, Sisačko moslavačka županija 2. mjesto LANDRAS PB 2979/62 ; Uzgajivač: MARIO BIŠKUP, PREDAVAC, Bjelovarsko bilogorska županija 1. mjesto LANDRAS PB 841/37; Uzgajivač: BRANKO DULIKRAVIĆ, VELIKE SESVETE, Koprivničko križevačka županija GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 53

55 Ministry of Agriculture Nagrađena grla, kolekcija nazimica pasmine landras: 3. mjesto kolekcija nazimica landras; Uzgajivač: MLADEN FORJAN, ŠTEFANJE, Bjelovarsko-bilogorska županija 2. mjesto kolekcija nazimica landras; Uzgajivač: BRANKO DULIKRAVIĆ, VELIKE SESVETE, Koprivničko križevačka županija 1. mjesto kolekcija nazimica landras; Uzgajivač: IVICA KOS, FINČEVEC, Koprivničko križevačka županija Nagrađena grla, nerasti pasmine crna slavonska: 3. mjesto nerast PB 662/1 ; Uzgajivač: TOMICA PLEŠA, CRNAC, Virovitičko podravska županija 2. mjesto nerast PB 939/17 ; Uzgajivač: NEDJELJKO ŽIGIĆ, TOMAŠANCI, Osječko baranjska županija 1. mjesto nerast PB 16/6; Uzgajivač: BILOGORA OBRT, VELIKE SESVETE, Koprivničko križevača županija Nagrađena grla, rasplodne krmače pasmina crna slavonska: 3. mjesto krmača MB 2217 ; Uzgajivač: ANTUN GOLUBOVIĆ, ĐURIĆI, Vukovarsko srijemska županija 2. mjesto krmača MB 15 ; Uzgajivač: BILOGORA OBRT, VL. NIKOLA DULIKRAVIĆ, KRIŽEVCI, Koprivničko križevačka županija 1. mjesto krmača MB 732 ; Uzgajivač: NEDJELJKO ŽIGIĆ, TOMAŠANCI, Osječko baranjska županija U sklopu sajma u Gudovcu u subotu 8. rujna održan je okrugli stol s temom Novi sustav označavanja izvornih pasmina svinja. Uz Hrvatsku poljoprivrednu agenciju, učesnici ovog okruglog stola bili su uzgajivači, članovi udruga: Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Fajferica, Plemenita opčina turopoljska, Udruga uzgajivača svinja Banijska šara i Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica. Načelnik Službe za razvoj svinjogojstva Željko Mahnet, dipl. ing., održao je izlaganje o promjenama u sustavu označavanja, od prijave legla pa sve do upisa podataka u matične knjige te o tome kakve će promjene novi sustav donijeti uzgajivačima. 54 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

56 Ministarstvo poljoprivrede 14. STRUČNI SKUPOVI I OSTALE AKTIVNOSTI EXPERT WORKSHOPS AND OTHER ACTIVITIES XIV. SAVJETOVANJE UZAGAJIVAČA SVINJA U RH XIV PIG BREEDERS SYMPOSIUM OF CROATIA 14. savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj održano je svibnja u hotelu Picok u Đurđevcu. Savjetovanje je održano u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) i Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede te supokroviteljstvo Koprivničko-križevačke županije. Na otvaranju savjetovanja prisutnim sudionicima obratili su se ravnatelj HPA doc. dr. sc. Zdravko Barać, predsjednik SUS-a Goran Jančo dr. med. vet, predsjednik Odbora za svinjogojstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori gosp. Stjepan Kušec. Ispred domaćina grada Đurđevca prisutnima je dobrodošlicu zaželio gradonačelnik Hrvoje Janči, mag.educ., a ispred Koprivničkokriževačke županije prisutne je pozdravio župan Darko Koren, ing. građ. te istaknuo uspjehe svinjogojaca iz svoje županije na prošlogodišnjoj Državnoj stočarskoj izložbi u Gudovcu. Uz izvještaj o mjerama koje Ministarstvo poljoprivrede provodi, a vezane su za svinjogojsku proizvodnju, Savjetovanje je otvorio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak dipl. ing. agr. 14 izlaganja vezanih uz promjene u legislativi vezanoj uz uzgoj domaćih životinja, najavu novog natječaja iz programa ruralnog razvoja, upravljanje proizvodnjom na svinjogojskim farmama, hranidbom krmača, sistematizaciju rodovnika izvornih pasmina svinja te mogućnosti njihovog ekonomskog iskorištavanja. Savjetovanje je završeno izlaganjima o biosigurnosti u otvorenim sustavima držanja svinja te o vrlo aktualnoj afričkoj svinjskoj kugi. Predavači su bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta, Veterinarskog fakulteta, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek te predstavnik SUS-a i djelatnici HPA. Novost ovogodišnjeg Savjetovanja bila je i panel rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici velikih svinjogojskih sustava, malih i srednjih proizvođača svinja, klaoničke industrije, proizvođača pršuta, trgovačkih lanaca te predstavnici Ministarstva poljoprivrede i HPA. U zanimljivoj raspravi iznijeta su stajališta svih dionika u lancu proizvodnje svinjskog mesa. Kroz raspravu se došlo do zaključaka kako je za boljitak svih sudionika u navedenom lancu potrebno raditi na uspostavljanju poslovnog povjerenja te intenziviranju međusobne komunikacije. Sudionici su se složili da će nastaviti slične rasprave kako bi iznašli konkretne prijedloge za poboljšanje međusobne suradnje. Rekordnom posjetom sudionika, Savjetovanje je pokazalo da je i dalje središnje mjesto okupljanja svih sudionika u svinjogojskoj proizvodnji. Na ovogodišnjem savjetovanju održano je Predavanja na 14. savjetovanju uzgajivača svinja u RH: Prikaz rada Odjela za svinjogojstvo HPA Željko Mahnet, dipl. ing. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 55

57 Ministry of Agriculture Novi Zakon o uzgoju domaćih životinja Goran Lipavić, dipl. ing Najava natječaja za podmjeru 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" iz Programa ruralnog razvoja Lana Bačura, dipl. ing. Panel rasprava na temu: Domaća svinjogojska proizvodnja prilike i prepreke Sudionici: Ministarstvo poljoprivrede, predstavnici proizvođača svinja, klaoničke industrije, mesoprerađivača, trgovaca te Hrvatska poljoprivredna agencija Remontne nazimice buduća proizvodnja Goran Jančo, dr. med. vet. Utjecaj dugovječnosti na proizvodnost krmača Doc. dr. sc. Sven Menčik Mliječnost krmača Prof. dr. sc. Krešimir Salajpal Hranidba krmača Doc. dr. sc. Goran Kiš Povezanost veličine legla, porodne mase i rasta prasadi Prof. dr. sc. Zoran Luković Sistematizacija rodovnika izvornih pasmina Dr. sc. Mato Čačić Preradbena vrijednost crne slavonske svinje Doc. dr. sc. Vladimir Margeta Tovna i klaonička svojstva turopoljske svinje iz otvorenog uzgoja Prof. dr. sc. Danijel Karolyi Biosigurnost u otvorenim sustavima držanja svinja Prof. dr. sc. Antun Kostelić Afrička svinjska kuga jesmo li spremni? - Izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić Afrička svinjska kuga mjere u RH i trenutni status u EU Žaklin Acinger Rogić, dr. med. vet EDUKACIJE DJELATNIKA I UZGAJIVAČA EDUCATION OF EMPLOYEES AND BREEDERS 10. listopada godine u organizaciji HPA, kao jedna od zadaća Stručnog tijela za afričku svinjsku kugu, održana je edukacija uzgajivača izvornih pasmina u Prijamnom i edukativnom centru Repušnica (Javna ustanova park prirode Lonjsko polje). Edukaciju je održala Žaklin Acinger-Rogić iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Za uzgajivače crne slavonske svinje održane su radionice u prostoru velike županijske vijećnice u Vinkovcima je održana radionica Uzgojni program crne slavonske svinje na kojoj je predstavljen novi uzgojni program, kao i Priručnik za uzgajivače, a održano je i predavanje Smjernice u uzgoju prasadi. Druga radionica je održana 14. listopada 2018., u organizaciji udruge Fajferica i Hrvatske poljoprivredne agencije. Cilj radionice bilo je upoznavanje uzgajivača s dosadašnjom realizacijom projekta zaštite mesa od crne slavonske svinje, stanjem vezanim uz afričku svinjsku kugu u Europi, obvezama uzgajivača vezanim uz navedeno te o mjerama koje je do sada poduzelo Ministarstvo poljoprivrede u cilju sprječavanja pojave i širenja afričke svinjske kuge. Uzgajivači su upozoreni na neke od grešaka koje se su se događale u proteklom vremenu vezane uz promjene u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, JRDŽ-u i Upisniku uzgajivača. Uzgajivačima je također skrenuta pažnja na promjene koje za njih donosi novi uzgojni program te uvođenje jedinstvenog sustava označavanja u Hotelu Antunović održano je svečano obilježavanje 50. obljetnice kooperacije Mesne industrije Vajda s domaćim uzgajivačima svinja. Osim načelnika Službe za razvoj svinjogojstva, Željka Mahneta, dipl. ing., kao predstavnika Hrvatske poljoprivredne agenci- 56 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

58 Ministarstvo poljoprivrede je, na održanim panel raspravama sudjelovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, Bioinstituta, Grupacije Pivac i kooperanata Vajde. U organizaciji Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, 4. srpnja u Krapju u Lonskom polju održano je završno predstavljanje projekta Valorizacija tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje. Na završnom sastanku uzgajivačima je predstavljen model stavljanja proizvoda turopoljske svinje na tržište, a najavljeno je i pokretanje postupka registracije zaštitnog znaka tih proizvoda. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje u suradnji s Agrarnim savjetovanjem, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i Plemenitom opčinom turopoljskom tim projektom želi dodatno pomoći uzgajivačima u razvoju te stvaranju dugoročnog i ekonomski opravdanog uzgoja turopoljske svinje. Djelatnici službe sudjelovali su i u radu Povjerenstva za praćenje stanja i uzgoja turopoljske svinje, u sklopu kojeg su u održane dvije sjednice, u siječnju i listopadu. i Veterinarski fakultet, Udruga uzgajivača svinja Banijska šara te grad Petrinja REVITALIZACIJA UZGOJA BANIJSKE ŠARE SVINJE REVITALIZATION OF BANIJA SPOTTED PIG BREED Služba za razvoj svinjogojstva je i u godini nastavila aktivno sudjelovati u radu Udruge banijska šara. 31. listopada godine sudjelovala je na sjednici Povjerenstva za priznavanje statusa izvornosti pasmine svinja Banijska šara, nakon što je 5. listopada navedena pasmina službeno priznata od Ministarstva poljoprivrede. Služba za razvoj svinjogojstva je cijelo jedno desetljeće bila uključena u poslove revitalizacije uzgoja i priznavanje ove pasmine. Značajni pomaci počeli su se događati godine kada se u projekt revitalizacije uključio i Agronomski fakultet. Kroz projekt Vijeća za istraživanja u poljoprivredi pod nazivom Revitalizacija uzgoja banijske šare svinje odrađeni su svi poslovi na uzgoju te genetske analize populacije potrebne za priznavanje pasmine. Voditelj projekta bio je izv. prof. dr. sc. Krešimir Salajpal. Služba za razvoj svinjogojstva bila je aktivan sudionik u svim fazama projekta, a suradnici na projektu bili su REVITALIZACIJA UZGOJA MANGULICE REVITALIZATION OF MANGALICA BREED Služba za razvoj svinjogojstva i u godini aktivno sudjeluje u radu Udruge uzgajivača mangulice. Puno napora usmjerilo se na obilaske gospodarstava koja imaju primjerke mangulice, stavljanje pod kontrolu, ocjenjivanje i označavanje zatečenih grla kao i upis u registar i formiranje matične knjige. Obzirom da mangulica ima 3 soja: bijela (svijetla), lasasta i crvena svaki soj se vodi zasebno kao uzgoj u čistoj krvi, te unutar sojeva nisu dopuštena križanja. Formirane su linije unutar sojeva, daljnje vođenje pedigrea stvara preduvjete za kontrolirani uzgoj, izračun uzgoja u srodstvu kao i provedbu uzgojnog programa za mangulicu. Važno je naglasiti da je registar za mangulicu još uvijek otvoren, stoga je uz postojeća matična grla moguće povećanje populacije GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 57

59 Ministry of Agriculture ukoliko se zateku nova grla na terenu, a grla su u tipu jednoga od tri navedena soja. 58 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING IN REPUBLIC OF CROATIA 2018

60 Ministarstvo poljoprivrede 15. UZGOJNE ORGANIZACIJE BREEDING ORGANIZATIONS Središnji Savez udruga uzgajivač svinja Hrvatske Ilica 101, Zagreb Tel: +385 (0) Web: Fajferica Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Vladmira Nazora 1, Đakovo Tel: +385 (0) fajferica@fajferica.hr Web: Plemenita Opčina turopoljska Zagrebačka 37, Velika Gorica Tel: +385 (0) plem-op-tuopoljska@zg.t-com.hr Web: Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica Vladimira Nazora 1, Đakovo Tel: +385 (0) canispoastoraliscroaticus@gmail.com Udruga uzgajivača svinja Banijska šara Donja Baguča 108c, Petrinja Tel: +385 (0) banijska.sara@gmail.com GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU UZGOJA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA GODINU 59

61 Ministarstvo poljoprivrede / Ministry of Agriculture Ulica grada Vukovara 78, Zagreb svinjogojstvo@mps.hr