*P/ * MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane KLASA: /17-01/132 URBROJ: /05

Транскрипт

1 *P/ * KLASA: /17-01/132 URBROJ: / Zagreb, 1. lipnja PROGRAM NADZIRANJA KLASIČNE SVINJSKE KUGE U DOMAĆIH SVINJA U GODINI

2 SADRŽAJ I UVOD II ČIMBENICI RIZIKA ZA POJAVU I ŠIRENJE KSK I MJERE ZA SMANJENJE RIZIKA III VISOKO RIZIČNE SKUPINE SVINJA U ODNOSU NA IZBIJANJE KSK IV CILJEVI PROGRAMA NADZIRANJA KSK V DEFINICIJA SLUČAJA KSK VI NADZIRANJE DOMAĆIH SVINJA NA KSK U GODINI A Dnevni pregled od strane posjednika B Patoanatomski pregled uginulih svinja C Virusološki pregled uzoraka organa i krvi svinja na KSK D Seropretraživanje na KSK E Provjera biosigurnosnih mjera u uzgojima svinja VII SMJERNICE ZA OVLAŠTENE VETERINARE KOJI PROVODE UZORKOVANJE SVINJA U SVRHU SEROPRETRAŽIVANJA NA KSK VIII DOSTAVA UZORAKA U LABORATORIJ IX DIJAGNOSTIČKO PRETRAŽIVANJE X IZVJEŠĆIVANJE O REZULTATIMA LABORATORIJSKOG PRETRAŽIVANJA XI POSTUPANJE U SLUČAJU SUMNJE ILI POTVRĐENOG SLUČAJA KSK 1. Prijava sumnje ili potvrđenog slučaja KSK 2. Mjere u slučaju sumnje i/ili izbijanja KSK XII NADZOR NAD PROVEDBOM PROGRAMA DODACI DODATAK I - Upitnik: Provedba biosigurnosnih mjera na farmi DODATAK II Obrazac za uzorkovanje u slučaju sumnje, isključivanja na KSK DODATAK III Obrazac-Zahtjev za uzorkovanje svinja u klaonici (s navedenim brojem svinja na farmi podrijetla) DODATAK IV Tablica 5: Seropretraživanje 1TK4 DODATAK V Tablica 6: Seropretraživanje 2RF4 DODATAK VI Tablica 7: Seropretraživanje 3BF4 DODATAK VII Tablica 8: Seropretraživanje 4BF DODATAK VIII Tablica 9: Seropretraživanje 5RF DODATAK VIII Naredba (Narodne novine br. 16/14, 34/14 i 112/16) i Obrasci za provedbu) travanj,

3 I UVOD Politika kontrole klasične svinjske kuge (KSK), bez preventivnog cijepljenja, provodi se u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja godine. U slučaju potvrđene pojave KSK provode se stroge stamping out mjere u skladu s Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (Narodne novine br. 187/04 i 123/08) i Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 62/08). Navedeni propisi potpuno su usklađeni s relevantnim propisima EU (Council Directive 2001/89/EC and Commission Decision 2002/106/EC). Zadnji slučaj KSK u domaćih svinja potvrđen je 3. ožujka godine na području Međimurske županije. Od tada se, temeljem godišnjeg aktivnog serološkog te aktivnog i pasivnog virološkog nadziranja, objektivno može potvrditi da virus KSK ne cirkulira u populaciji domaćih svinja u našoj zemlji. Tijekom godine pretraženo je ukupno 248 uzoraka domaćih svinja virološki (Q-RT-PCR) na KSK, s negativnim rezultatom u svrhu isključivanja KSK. Serološki je pretraženo uzoraka domaćih svinja s negativnim rezultatom. Provedba Programa nadziranja svinja na KSK u godini mora omogućiti rano otkrivanje infekcije/bolesti KSK i smanjenje vremena koje će proteći od unošenja virusa KSK do potvrđivanja bolesti tj. smanjenje broja zaraženih farmi na kraju tzv. visoko-rizičnog razdoblja. Program također mora doprinijeti održavanju povoljnog statusa naše zemlje u odnosu na KSK u domaćih svinja i smanjenju rizika od izbijanja KSK na prihvatljivu razinu (što podrazumijeva brzu provedbu i učinkovito upravljanje mjerama za iskorjenjivanje virusa KSK u slučaju izbijanja ove bolesti, te time minimalne ekonomske štete). Program nadziranja KSK također mora utjecati na održavanje svijesti i budnosti posjednika svinja i veterinara o čimbenicima o kojima izravno ovisi kakve će biti socio-ekonomske posljedice KSK, i to: Hitna prijava sumnje ili slučaja KSK Brzo postavljanje dijagnoze Minimalno vrijeme od pojave do otkrivanja bolesti Minimalan broj zaraženih farmi do otkrivanja prvog slučaja Mogućnost brze sljedivosti svinja Brza provedba mjera iskorjenjivanja virusa KSK Minimalne ekonomske štete. Održavanju povoljnog statusa naše zemlje u odnosu na KSK u domaćih svinja doprinosi i provedba biosigurnosnih mjera na farmama odnosno uzgojima svinja. Provedba biosigunosnih mjera izravno utječe na smanjenje opasnosti od unošenja virusa KSK u uzgoje svinja. U područjima s većom vjerojatnošću od izbijanja KSK (Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Brodskoposavska i Vukovarsko-srijemska županija), kao jedan od preduvjeta nesmetanog stavljanja u promet živih svinja je odgovarajuća razina biosigurnoasti bez obzira radi li se o komercijalnim ili nekomercijalnim uzgojima svinja. Procjenu i ovjeru razine biosigurnosti provode ovlašteni veterinari. U slučaju stavljanja u promet svinja iz navedenih županija u druge države članice, temeljem Naredbe o izmjenama i dopunama naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge ( Narodne novine br. 112/16) veterinarski inspektor prije prve otpreme u kalendarskoj godini provjerava biosigurnosne mjere i ukoliko gospodarstvo udovoljava bisosigurnosnim mjerama, gospodarstvo se upisuje u evidenciju gospodarstva odobrenih za promet u Excel tablicu koju vodi nadležni veterinarski ured. Sukladno dijelu II. odjeljak 2. stavak 2. točka 2. podtočka b) i dijelu II. odjeljku 4. točka 1. podtočka b) predmetne Naredbe, veterinarski inspektor izdaje potvrdu o činjenicama o kojima se ne vodi službena evidencija temeljem članka 160. Zakona o općem upravnom postupku ( Narodne novine br. 47/09), kojom se potvrđuje da struktura, veličina i udaljenost između proizvodnih jedinica te postupci koji se u njima provode su takvi da proizvodne jedinice sadržavaju potpuno zasebne objekte za držanje, uzgoj i hranidbu te da se virus ne može proširiti iz jedne proizvodne jedinice u drugu. Navedeno se odnosi na travanj,

4 farmu ukoliko farma ima više zasebnih proizvodnih jedinica, na zasebnu proizvodnu jedinicu iz koje se otpremaju životinje na klaonicu ili na drugo gospodarstvo unutar Republike Hrvatske. Većina farmi ima samo jedan objekt i tada nije potrebno izdavati navedenu potvrdu. Predmet nadziranja na KSK, u smislu isključivanja KSK, mora biti svaki uzgoj svinja gdje nakon petodnevne primjene antibakterijske terapije nije došlo do pada tjelesne temperature i poboljšanja zdravstvenoga stanja svinja. Posjednici svinja i veterinari koji brinu za zdravlje svinja moraju biti svjesni opasnosti od unošenja virusa KSK u uzgoje domaćih svinja te u tom smislu poduzimati sve preventivne mjere za smanjenje tog rizika i odmah reagirati na svaku sumnju na KSK, sukladno propisima. Sve aktivnosti koje se provode u skladu s Programom nadziranja svinja na KSK u godini moraju u potpunosti biti provedene te na odgovarajući način dokumentirane od strane ovlaštenih veterinara, Hrvatskog veterinarskog instituta i nadležne veterinarske inspekcije za poslove koje obavljaju u skladu s ovim Programom. II POZNATI ČIMBENICI RIZIKA ZA POJAVU I ŠIRENJE KSK TE MJERE ZA SMANJENJE RIZIKA Primarno izbijanje KSK najčešće je povezano s nekontroliranim uvođenjem novih svinja u uzgoj, izravnim ili neizravnim kontaktom sa zaraženim divljim svinjama te korištenjem napoja u hranidbi svinja. Širenje infekcije na veće udaljenosti (iz jednog dijela zemlje u drugi) značajno je povezano s prometom svinja. Lokalni kontakti (uključujući posjete ljudi, korištenje zajedničke opreme i pribora, posjete veterinara) doprinose lokalnom širenju bolesti. U Tablici 1. opisane su mjere za smanjenje utjecaja prije navedenih čimbenika rizika na pojavu i širenje KSK. travanj,

5 Tablica 1. Čimbenici rizika za pojavu i širenje klasične svinjske kuge i mjere za smanjenje rizika Čimbenik rizika Napoj Divlje svinje Nekontrolirani promet svinja, mesa svinja i proizvoda od mesa svinja; promet svinja nepoznatog zdravstvenog statusa Ilegalni promet svinja, mesa svinja i proizvoda od mesa svinja Stavljanje svinja u promet odmah nakon uvođenja novih svinja na gospodarstvo Rizični kontakti > visoko rizični (druge svinje, izravno i neizravno) >>srednje rizični (kamioni koji prevoze svinje, kamioni koji distribuiraju hranu za životinje, zajednička/ista oprema i pribor koji se koriste na većem broju svinjogojskih farmi, profesionalne osobe koje posjećuju veći broj farmi, drugi posjednici svinja) >>> nisko rizični (profesionalne osobe, npr. veterinari ili savjetnici, drugi koji posjećuju veći broj farmi) Izostanak prijave sumnje i postupanja u slučaju sumnje na KSK Mjere za smanjenje rizka Korištenje napoja u hranidbi svinja je zabranjeno. Svako ilegalno korištenje napoja u hranidbi svinja mora biti prijavljeno nadležnom veterinarskom inspektoru. Sprječavanje izravnog i neizravnog kontakta domaćih s divljim svinjama (osobito preko mesa ili proizvoda od mesa divljih svinja). Stavljanje svinja u promet u skladu s propisima. Izbjegavanje, te otkrivanje i prijava nadležnom veterinarskom inspektoru bilo koje vrste ilegalnog prometa svinja (uključujući i ilegalno unošenje svinja, mesa svinja i proizvoda od mesa svinja iz drugih država). Izbjegavanje stavljanja svinja u promet najmanje 21 dan nakon uvođenja novih svinja na gospodarstvo ili vraćanja (sa sajma ili drugih mjesta) svinja na gospodarstvo. Ukoliko svinje potječu ili su boravile na području Vukovarskosrijemske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Brodsko-posavske županije, moraju se, u odnosu na stavljanje svinja u promet poštivati odredbe Naredbe (Narodne novine, broj 16/14, 34/14 i 112/16). > Zabrana / ograničenje nekontroliranog ulaza ljudi i životinja u objekte gdje se drže svinje. >> Pranje i dezinfekcija vozila, opreme i pribora, pranje i dezinfekcija obuće i korištenje zaštitne odjeće. >> Izbjegavanje korištenja zajedničke opreme i pribora; pranje i dezinfekcija obuće i korištenje zaštitne odjeće. >>> Poštivanje preventivnih biosigurnosnih mjera, osobito kad u istom danu posjećuju više uzgoja svinja. Kontinuirano jačanje svijesti posjednika svinja i veterinara o znakovima temeljem kojih se mora postaviti sumnja na KSK te postupanju u slučaju sumnje na KSK. travanj,

6 III VISOKO RIZIČNE SKUPINE SVINJA U ODNOSU NA IZBIJANJE KSK S obzirom na povijest izbijanja KSK, način držanja, uzgoja i hranidbe svinja u RH te mrežu prometa svinja, visoko rizičnim skupinama u odnosu na izbijanje KSK mogu se smatrati: 1. Uzgoji svinja gdje se ne provode minimalne biosigurnosne mjere za sprječavanje unošenja i širenja virusa KSK (Dio VIII. Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju, Narodne novine, broj 10/18). 2. Uzgoji svinja s kojih se učestalo prometuje manjim brojem svinja i koje učestalo posjećuju nakupci i/ili prekupci svinja. IV CILJEVI PROGRAMA NADZIRANJA KSK Specifični ciljevi programa nadziranja KSK su: 1. Dokazivanje statusa RH slobodne od KSK 2. Rano otkrivanje infekcije/bolesti KSK kako bi na kraju visoko-rizičnog razdoblja tj. razdoblja od unošenja virusa KSK do otkrivanja prvog slučaja, broj zaraženih uzgoja svinja bio što je moguće manji. Visoko-rizično razdoblje poznato je i pod nazivom razdoblje tzv. "tihog širenja infekcije ili bolesti. 3. Otkrivanje mogućeg ilegalnog korištenja cjepiva protiv KSK. V DEFINICIJA SLUČAJA KSK Za potrebe ovoga Programa pojavom ili slučajem KSK smatra se prisustvo virusa KSK što je izravno dokazano izolacijom virusa, utvrđivanjem virusnog antigena ili virusne nukleinske kiseline ili neizravno utvrđivanjem serokonverzije koja nije posljedica cijepljenja. VI NADZIRANJE DOMAĆIH SVINJA NA KSK U GODINI Ciljevi Programa nadziranja KSK u godini biti će ostvareni potpunom provedbom nekoliko oblika nadziranja, što uključuje: A. Dnevni pregled svinja od strane posjednika i brze prijave veterinaru oboljenja i/ili uginuća svinja u skladu s obvezama koje proizlaze iz članka 18. Zakona o veterinarstvu (Narodne novine br. 82/13, 148/13); B. Patoanatomski pregled uginulih svinja ili svinja usmrćenih u dijagnostičke svrhe zbog sumnje na KSK, uključujući obvezno uzimanje i slanje tonzila i slezene ili bubrega na virusološku pretragu u svrhu isključivanja KSK i afričke svinjske kuge (ASK); C. Virusološko pretraživanje (u svrhu isključivanja KSK i ASK) i to: a. dostavljenih organa svinja (tonzile i slezena ili bubreg) uginulih svinja ili svinja usmrćenih u dijagnostičke svrhe, te krvi u odgovarajućim slučajevima, u skladu s podtočkom VI.B ove točke, b. virusološkog pretraživanja organa svinja u kojih su prilikom ante ili post mortem pregleda utvrđeni znakovi koji upućuju na KSK, c. virusološkog pretraživanja krvi svinja u uzgojima gdje petodnevna primjena antibakterijske terapije nije rezultirala padom tjelesne temperature (ili je rezultirala privremenim spuštanjem te ponovnim rastom tjelesne temperature svinje/a) niti poboljšanjem općeg zdravstvenog stanja svinja; D. Serološko pretraživanje svinja; E. Provjera biosigurnosnih mjera na gospodarstvima na području Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koja stavljaju u promet žive svinje izvan navedenih županija kao i gospodarstva koja su određena za provedbu serološkog uzorkovanja sukladno ovom Programu (uz korištenje Upitnika sastavljenog travanj,

7 na temelju Dijela VIII, Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti (Narodne novine br. 10/18). Upitnik je priložen u Dodatku I ovoga Programa i njegov je sastavni dio; F. Provedbu mjera u skladu s Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge (Narodne novine, broj 16/14, 34/14 i 112/16). VI.A DNEVNI PREGLED OD STRANE POSJEDNIKA I PRIJAVA SUMNJE NA POJAVU ZARAZNE BOLESTI, TE POSTUPANJE OVLAŠTENOG VETERINARA Veterinar je dužan u svakoj prigodi podsjetiti posjednika svinja o obvezama posjednika, koje proizlaze iz članka 18. Zakona o veterinarstvu (Narodne novine br. 82/13, 148/13) da pojavu zarazne ili nametničke bolesti ili znakova na temelju kojih se može posumnjati da je životinja oboljela ili uginula od zarazne ili nametničke bolesti, odmah prijavi veterinaru. Odmah po prijavi sumnje na zaraznu bolest svinja, a kad znakovi bolesti ukazuju na KSK ovlašteni veterinar je dužan provesti klinički pregled svinja u skladu s Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 62/08), koji mora uključiti mjerenje tjelesne temperature u skladu s odredbama navedenog Pravilnika. To znači da mjerenje tjelesne temperature mora biti provedeno na: bolesnim svinjama i onima koje slabije uzimaju hranu (anoreksične); svinjama u rekonvalescenciji od drugih bolesti; svinjama koje su nedavno dovedene s područja na kojem je potvrđena KSK ili drugog mjesta sumnjivog/nepoznatog statusa u odnosu na KSK; svinjama koje su držane u podjedinicama/ kompartmentima u kojima su boravile osobe koje su bile u kontaktu sa svinjama zaraženim ili sumnjivim na KSK ili s divljim svinjama; svinjama koje su prije bile serološki pretražene na KSK, ali se na temelju rezultata seropretraživanja nije mogla isključiti KSK. Klinički znakovi KSK detaljno su opisani u Poglavljima II i III Pravilnika o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 62/08). Napomena: Pojava slabo-virulentnih sojeva virusa KSK (koji u pravilu izazivaju visoku stopu smrtnosti samo u mladih životinja) i pojava novih bolesti kao što su sindromi nastali infekcijom cirkovirusima svinje tipa 2 (PCV2) poput sindroma kržljavosti odbijene prasadi i dermatitisa i nefropatije prasadi, kompliciraju kliničku sliku te mogu maskirati pojavu KSK. Stoga pri provedbi kliničkoga pregleda svinja treba uzeti u obzir navedene bolesti te informaciju o uvođenju novih svinja u uzgoj u zadnjih mjesec dana. Veterinarska organizacija mora voditi evidenciju o prijavi sumnje na zaraznu bolest od strane posjednika svinja. O svakom postupanju provedenom po prijavi znakova bolesti svinja koji ukazuju na KSK od strane posjednika, veterinar mora prijaviti u skladu s Pravilnikom o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja (Narodne novine br. 135/14). Ovlašteni veterinar koji posumnja na zaraznu bolest mora posjedniku odrediti odgovarajuće mjere zaštite zdravlja životinja do propisivanja mjera od strane veterinarskog inspektora. Nadležni veterinarski inspektor odmah po prijavi sumnje na KSK, naređuje provedbu mjera u skladu s člankom 4. Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (Narodne novine br. 187/04 i 123/08). odmah po prijavi svake primarne potvrđene sumnje na KSK aktivira Epidemiološku jedinicu za KSK koja izlazi na teren u svrhu provedbe mjera za isključivanje sumnje na KSK. travanj,

8 Veterinar ili bilo koja druga osoba koja je bila u dvorištu u kojem je postavljena sumnja na KSK mora provesti čišćenje i pranje (odjeće, obuće, opreme, vozila ) uz korištenje odgovarajućeg dezinfekcijskog sredstva, kao i druge potrebne mjere za sprječavanje širenja virusa KSK. Veterinar ili bilo koja druga osoba koja je bila u dvorištu u kojem je postavljena sumnja na KSK ne smije, najmanje 48 sati ulaziti u drugo dvorište u kojem se drže svinje. Nalaz prilikom kliničkog pregleda u slučaju sumnje na KSK ovlašteni veterinar mora prijaviti u skladu s Pravilnikom o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja (Narodne novine br. 135/14), a podatke o uzorkovanju svinja u slučaju sumnje na KSK na Obrascu za uzorkovanje iz Dodatka II ovoga Programa. VI.B PATOANATOMSKI PREGLED UGINULIH SVINJA TE UZIMANJE I DOSTAVA ORGANA NA VIRUSOLOŠKU PRETRAGU U slučaju nalaza uginulih svinja u uzgoju (komercijalnom ili nekomercijalnom), veterinar odlučuje, u skladu s najboljim stručnim znanjima, da li lešinu ili lešine uginulih svinja treba poslati na patoanatomsku pretragu u najbliži regionalni Zavod Hrvatskog veterinarskog instituta u svrhu isključivanja na klasičnu svinjsku kugu. Pri donošenju odluke o slanju lešine svinje/a na patoanatomsku pretragu, veterinar je dužan najmanje uzeti u obzir odredbe Dijagnostičkog priručnika za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 62/08) koje se odnose na patoanatomski nalaz kod KSK. Samo u slučaju ako postoje odgovarajući biosigurnosni uvjeti i stručno znanje, patoanatomski pregled uginule svinje ili svinja usmrćenih u dijagnostičke svrhe, te uzimanje odgovarajućih organa za virološku pretragu može se obaviti na farmi. Kad utvrdi znakove na temelju kojih sumnja na KSK, veterinar je dužan postupiti u skladu s Pravilnikom o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja (Narodne novine br. 135/14). Ovlašteni veterinar koji posumnja na zaraznu bolest mora posjedniku odrediti odgovarajuće mjere zaštite zdravlja životinja do propisivanja mjera od strane veterinarskog inspektora. Odmah po primitku prijave sumnje na KSK nadležni veterinarski inspektor mora narediti provedbu mjera u skladu s člankom 4. Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (Narodne novine br. 187/04 i 123/08), te osigurati da se od uginulih svinja ili svinja usmrćenih u dijagnostičke svrhe odmah uzmu uzroci organa i to obvezno tonzile te slezena ili bubreg, i to od najviše 5 svinja iz istog uzgoja. Uzorci organa moraju hitno biti poslani na virusološku pretragu u Hrvatski veterinarski institut, Virusološki odjel, Savska cesta 143, Zagreb (u daljnjem tekstu HVI Zagreb). Uzorci se šalju u skladu s točkom VIII ovoga Programa i uz Obrazac za uzorkovanje iz Dodatka II ovoga Programa. Na Obrascu za uzorkovanje, obvezno treba naznačiti razlog uzorkovanja i da se traži virusološka pretraga u svrhu isključivanja KSK i ASK. Ako je rezultat pretrage uzoraka organa svinja iz određenog uzgoja gdje je postavljena sumnja na KSK, negativan, a na sumnjivom gospodarstvu se otkriju daljnji klinički znakovi ili promjene koje bi mogle ukazivati na KSK u istom uzgoju svinja moraju biti uzeti uzorci krvi od 6 do 10 bolesnih svinja, ili ako je u uzgoju manje od 6 svinja, treba uzeti uzorke krvi svih svinja u uzgoju. Krv se odmah po uzimanju stavlja u epruvetu s antikoagulansom i dostavlja u HVI Zagreb, na odgovarajući način zajedno s popratnim Obrascem za uzorkovanje iz Dodatka II ovoga Programa, na kojem treba naznačiti da se traži provedba virusološke pretrage koja uključuje izolaciju virusa KSK. Smatra se da test izolacije virusa ima 99,999 % osjetljivost, uz pretpostavku da je dostavljen dovoljan broj uzoraka krvi bolesnih svinja (npr. 6 do 10 uzoraka bolesnih svinja). travanj,

9 Ovlašteni veterinar mora osigurati da dobije povratnu informaciju o svakom provedenom patoanatomskom pretraživanju za svinje koje je uputio u HVI ili ako je patoanatomski pregled obavljen na licu mjesta (farmi), te o tome voditi evidenciju. O svim provedenim patoanatomskim pregledima i uzorkovanjima ovlašteni veterinar odnosno ovlaštena veterinarska organizacija izvješćuje Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane jednom mjesečno, za područje svoje ovlasti putem elektronske pošte na adresu: zaklin.acinger@mps.hr. VI.C VIRUSOLOŠKO PRETRAŽIVANJE ORGANA I KRVI SVINJA Virusološko pretraživanje dostavljenih organa i/ili krvi svinja na KSK mora biti provedeno u skladu s dijagnostičkim postupcima koji su određeni Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine, br. 16/05 i 62/08). Osim virusološkog pretraživanja u skladu s točkom VI.B ovoga Programa, virusološko pretraživanje uzoraka krvi svinja na KSK mora obvezno biti provedeno kada peto-dnevna primjena antibakterijske terapije nije rezultirala padom tjelesne temperature (ili je rezultirala privremenim spuštanjem te ponovnim rastom tjelesne temperature svinje/a), niti poboljšanjem općeg zdravstvenog stanja svinja. U tom slučaju ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke krvi od 6 do 10 bolesnih svinja, ili ako je u uzgoju manje od 6 svinja, treba uzeti uzorke krvi svih svinja. Krv se odmah po uzimanju stavlja u epruvetu s aktikoagulansom i dostavlja u HVI Zagreb, na odgovarajući način zajedno s popratnim Obrascem za uzorkovanje iz Dodatka II ovoga Programa, na kojem treba naznačiti da se traži provedba virusološke pretrage koja uključuje izolaciju virusa KSK. Nadalje, ovlašteni veterinar je dužan dostaviti krv na virusološko pretraživanje, a kad je moguće i organe svinja, u svakom slučaju kad sumnja na prisutnost kroničnog oblika KSK i zakašnjele/odgođene serokonverzije te u slučaju serološki negativnog nalaza na KSK u perzistentno zaražene prasadi (koja može izgledati klinički zdravo). Kronični oblik KSK, zakašnjela/odgođena serokonverzija i serološki negativan nalaz u perzistentno zaražene prasadi opisani su u Pravilniku o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine, br. 16/05 i 62/08). O svim provedenim uzorkovanjima svinja u svrhu isključivanja KSK ovlašteni veterinar mora voditi evidenciju (u formi Obrasca za uzorkovanje uz koji se uzorak dostavlja na pretragu u HVI), te o istome ovlašteni veterinar odnosno ovlaštena veterinarska organizacija za područje svoje ovlasti mora izvješćivati Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane jednom mjesečno, putem elektronske pošte na adresu: zaklin.acinger@mps.hr. VI.D SEROLOŠKO PRETRAŽIVANJE SVINJA Serološko pretraživanje svinja na KSK u godini provodi se do 30. listopada godine na: 1. Komercijalnim svinjogojskim farmama na kojima se drži 100 ili više svinja u tovu Oznaka vrste nadziranja: Točka 1TK4 Tablice 2 Dijela VII ovoga Programa i Tablica 5 Dodatka IV ovoga Programa. 2. Farmama na kojima se drži 5 i više rasplodnih krmača na području Karlovačke, Sisačkomoslavačke, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije: Točka 2RF4 Tablice 2 Dijela VII ovoga Programa i Tablica 6 Dodatka V ovoga Programa. 3. Framama s 10 ili više svinja (mješani uzgoji: krmače, nazimice, tovljenici) na području Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije gdje je travanj,

10 tijekom zadnjeg veterinarskog pregleda gospodarstva odnosno provjerom biosigurnosnim uvjetima utvrđena djelomično zadovoljavajuća ili nezadovoljavajuća provedba biosigurnosnih mjera propisanih godišnjom Naredbom: Točka 3BF4 Tablice 2 Dijela VII ovoga Programa i Tablica 7 Dodatka VI ovoga Programa. 4. Farmama s 10 ili više svinja (mješani uzgoji: krmače, nazimice, tovljenici) na cijelom području RH gdje je tijekom zadnjeg veterinarskog pregleda gospodarstva odnosno provjerom biosigurnosnih uvjeta utvrđena djelomično zadovoljavajuća ili nezadovoljavajuća provedba biosigurnosnih mjera propisanih godišnjom Naredbom Točka 4BF Tablice 2 Dijela VII ovoga Programa i Tablica 8 Dodatka VII ovoga Programa. 5. Farmama na kojima se drži do 4 krmače (mali uzgoji do 4 svinje) - Provodi se uzorkovanje ukoliko se nalazi barem jedna krmača na farmi: Točka 5RF Tablice 2 Dijela VII ovoga Programa i Tablica 9 Dodatka VIII ovoga Programa. 6. Uzorkovanja izvan okvira ovoga programa u svrhu pretraživanja na KSK može odrediti i nadležni veterinarski inspektor, temeljem procjene rizika, uzimajući u obzir podatke o korištenju napoja, učestalosti prometa svinja s gospodarstva i osobito podatke o ilegalnom prometu svinja, provedbi biosigurnosnih mjera, te druge čimbenike rizika za pojavu i širenje KSK. Informaciju o dodatnom uzorkovanju i obrazloženju razloga za uzorkovanje u svrhu pretrage na KSK, nadležni veterinarski inspektor, mora dostaviti Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, Sektoru za zaštitu zdravlja životinja u pisanom obliku. Tablice iz Dodataka ovga Programa ne sadrže podatke o imenu i prezimenu posjednika u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka te se OVO upućuju da pomoću JIBG-a provjere podatke u Registru farmi. Farme odnosno uzgoji svinja na kojima se provodi uzorkovanje odabrani prema broju prometa svinja tijekom prethodne godine (korištenjem podataka iz registra svinja dostupnih sukladno podacima prikupljenim u VPG-u i putem godišnje dojave brojnog stanja svinja). Broj farmi s kojih svinje podliježu seropretraživanju na KSK određen je na način da se otkrije barem jedna farma na kojoj se dogodila serokonverzija na KSK, ako je serokonverzija prisutna na najmanje 2% takvih farmi (uzimajući u obzir 95%-tnu razinu povjerenja). Na svakoj farmi ili uzgoju iz Tablice 5 (1TK4) u Dodatku IV ovoga Programa, veterinar mora uzorkovati onoliki broj svinja u svakoj epidemiološkoj jedinici, koji će omogućiti otkrivanje barem jedne seropozitivne svinje, ako je serokonverzija na KSK prisutna u prevalenciji od najmanje 20% svinja u toj epidemiološkoj jedinici, uz razinu povjerenja od 95%. Na svakoj farmi ili uzgoju iz Tablice 6 (2RF4) u Dodatku V; Tablice 7 (3BF4) u Dodatku VI i iz Tablice 8 (4BF) u Dodatku VII se provodi uzorkovanje krvi u svrhu seropretraživanja na KSK veterinar mora uzorkovati onoliki broj svinja u svakoj epidemiološkoj jedinici, koji će omogućiti otkrivanje barem jedne seropozitivne svinje, ako je serokonverzija na KSK prisutna u prevalenciji od najmanje 10% svinja u toj epidemiološkoj jedinici, uz razinu povjerenja od 95%, s napomenom da se obavezno uzorkuju svi nerasti, bez obzira na njihov broj. Na svakoj farmi ili uzgoju iz Tablice 9 (5RF) u Dodatku V; se provodi uzorkovanje krvi u svrhu seropretraživanja na KSK veterinar mora uzorkovati krmače na predmetnoj farmi s time da je maksimalni broj uzoraka 4. Navedeno će omogućiti otkrivanje barem jedne seropozitivne svinje, ako je serokonverzija na KSK prisutna u prevalenciji od najmanje 5% svinja, uz razinu povjerenja od 95% u predmetnim županijama. Napomena: Ukoliko je zbog karakteristika provedbe programa, isti uzgoj svinja moguće uzorkovati prema zahtjevu iz više podtočaka Dijela VI.D ovoga Programa, ovlašteni veterinar dužan je provesti uzorkovanje samo u skladu s jednom podtočkom Dijela VI.D ovoga Programa i odrediti drugu farmu za travanj,

11 uzorkovanje. Prijedlog zamjenskih farmi OVO šalju nadležnom veterinarskom uredu i po odobravanju se iste pretražuju sukladno komponentama ovoga programa. Ne očekuje se da će serološko pretraživanje značajno doprinijeti ostvarenju cilja iz podtočke 1) Dijela III ovoga Programa. Međutim serološko pretraživanje nužno je za otkrivanje provedbe nedopuštenog/nezakonitog cijepljenja svinja protiv KSK. Osim toga u slučaju klinički inaparentnih infekcija KSK (osobito u odraslih svinja) i poteškoća povezanih s diferencijalnom dijagnostikom drugih bolesti, serološko pretraživanje predstavlja učinkovitu metodu nadziranja KSK. Infekcija svinja s drugim pestivirusima može značajno komplicirati strategiju nadzora koja se temelji na serologiji, te je vrlo važno poznavati i način držanja svinja te procijeniti mogućnost njihovog kontakta (izravnog i neizravnog) s drugim vrstama životinja. Virus virusnog proljeva/bolesti sluznice goveda (BVDV) i virus Borderske bolesti ovaca (BDV), za koje je dokazano da mogu inficirati i svinje mogu pri serološkim pretraživanjima dovesti do pojave lažno pozitivne reakcije na KSK, zbog tzv. unakrižne reakcije protutijela. Stoga se pri utvrđivanju seropozitivne reakcije na KSK odnosno prilikom interpretacije rezultata seropretraživanja, mora uzeti u obzir i moguća lažno pozitivna reakcija uzrokovana infekcijom s drugim pestivirusima. VI.E PROVJERA BIOSIGURNOSNIH MJERA Procjenu biosigurnosnih mjera propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u godini (Narodne novine br. 10/18) obavljaju ovlašteni veterinari. Prilikom procjene biosigurnosnih mjera ovlašteni veterinari dužni su koristiti obrazac Upitnika iz Dodatka I ovoga Programa, koji je sastavljen na temelju točke VIII, predmetne Naredbe. Provjera biosigurnosnih mjera provodi se na gospodarstvima na području Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koja stavljaju u promet žive svinje izvan navedenih županija na područje drugih županija koja se ne smatraju rizičnim po pitanju KSK kao i kod otpremanja svinja iz navedenih županija u druge države članice. Prije prve otpreme svinja u druge države članice u kalendarskoj godini, veterinarski inspektor provjerava biosigurnosne mjere i ukoliko gospodarstvo udovoljava bisosigurnosnim mjerama, gospodarstvo se upisuje u evidenciju gospodarstva odobrenih za promet u Excel tablicu koju vodi nadležni veterinarski ured. Ovlaštena veterinarska organizacija dostavlja podatke o provjeri biosigurnosnih mjera elektronskim putem, jednom mjesečno do 20. u mjesecu za prethodni mjesec na adresu: zaklin.acinger@mps.hr. VI.F KLINIČKO I SEROLOŠKO PRETRAŽIVANJE U SKLADU S NAREDBOM (Narodne novine br. 16/14, 34/14 i 112/16). Mjere propisane Naredbom (Narodne novine br. 16/14, 34/14 i 112/16) dodatno jačaju osjetljivost sustava ranog otkrivanja KSK u županijama Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj te iste ni na koji način ne isključuju provedbu drugih mjera u skladu s ovim Programom. VII SMJERNICE ZA OVLAŠTENE VETERINARE KOJI PROVODE UZORKOVANJE SVINJA U SVRHU SEROPRETRAŽIVANJA NA KSK Uzorkovanje svinja u svrhu serološkog pretraživanja na KSK provodi se kako je opisano u Tablici 5. ovoga Programa. travanj,

12 U svim slučajevima kada se provodi uzorkovanje svinja na KSK prema ovom Programu, potrebno je istovremeno planirati i provesti uzorkovanje na bolest Aujeszkoga na farmama koje podliježu uzorkovanju svinja na bolest Aujeszkoga. Uzorkovanje svinja u klaonici rizične županije 1TK4 1. Postupak ovlaštenog veterinara prije upućivanja svinja na klanje Ovlašteni veterinar nadležne ovlaštene veterinarske organizacije dužan je, ovlaštenom veterinaru na klaonici gdje će biti zaklane svinje podrijetlom s farme koja je predmet uzorkovanja u svrhu seropretraživanja na KSK u skladu s ovim Programom, dostaviti Obrazac - Zahtjev za uzorkovanje svinja na klaonici koji se nalazi u Dodatku III ovoga Programa. Na tom Obrascu-Zahtjevu, ovlašteni veterinar koji je uputio svinje na klanje mora upisati ukupan broj svinja, odgovarajućih za uzorkovanje, koji se nalazi u objektu na dan slanja pošiljke svinja za klanje (ukupan broj uključuje i svinje koje se šalju na klanje). Ispunjeni Obrazac, ovlašteni veterinar, mora poslati na klaonicu zajedno sa Svjedodžbom o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja. Iznimno, ukoliko se iz predmetne farme svinje ne otpremaju u klaonicu u razdoblju provedbe ovoga Programa, krv se može uzeti i na farmi. 2. Postupak ovlaštenog veterinara na klaonici Broj svinja od kojih se prilikom klanja moraju uzeti uzorci krvi za pretragu na KSK, određuje ovlašteni veterinar na klaonici i to: a) Kad s dokumentima koji prate svinje na klaonicu, dobije i Obrazac-Zahtjev za uzorkovanje svinja na klaonici (Dodatak III) s podacima o broju svinja u objektu podrijetla, ovlašteni veterinar na klaonici određuje broj uzoraka (na temelju ukupnog broja svinja u objektu i tražene prevalencije KSK, koja za potrebu ovoga pretraživanja iznosi 20%, a prema Tablici 3. ovoga Programa, b) Ovlašteni veterinar na klaonici dužan je uzeti uzorke krvi svinja i popuniti Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje (i to Obrazac koji se koristi za dostavu drugih uzoraka sukladno godišnjoj Naredbi). Prvu kopiju Obrasca, ovlašteni veterinar dostavlja Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, drugu kopiju Obrasca dostavlja u ovlašteni laboratorij zajedno s uzorkom, treća kopija ostaje ovlaštenom veterinaru koji je obavio uzorkovanje, a četvrta kopija (koja je namjenjena posjedniku) vraća se ovlaštenom veterinaru koji je poslao svinje na klanje. Uzorkovanje na farmama na kojima se drži 5 i više rasplodnih svinja, rizične županije 2RF4 Na farmama navedenim u Tablici 6 iz Dodatka V ovoga Programa, na kojima se drži 5 i više rasplodnih svinja, ovlašteni veterinar je dužan, jednom godišnje, uzeti uzorke krvi krmača, nazimica i nerasta, prikladnih za uzorkovanje, te uzorke dostaviti na serološko pretraživanje na KSK. Broj svinja od kojih se moraju uzeti uzorci krvi za serološku pretragu na KSK, ovlašteni veterinar određuje na temelju veličine populacije (tj. ukupnog broja rasplodnih svinja na farmi (ili objektu na farmi koji predstavlja istu epidemiološku jedinicu) i tražene prevalencije KSK, koja za potrebu ovoga pretraživanja iznosi 10%, a prema Tablici 3. ovoga Programa. Prilikom uzorkovanja ovlašteni veterinar je dužan popuniti Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje (i to Obrazac koji se koristi za dostavu drugih uzoraka sukladno godišnjoj Naredbi). Prvu kopiju Obrasca, ovlašteni veterinar dostavlja Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, drugu kopiju Obrasca dostavlja u ovlašteni laboratorij zajedno s uzorkom, treća kopija ostaje ovlaštenom veterinaru koji je obavio uzorkovanje, a četvrta kopija ostaje posjedniku. Uzorkovanje svinja na farmama s 10 ili više svinja (mješani uzgoji), rizične županije- 3BF4 travanj,

13 Na gospodarstvima navedenima u Tablici 7 iz Dodatka VI ovoga Programa, ovlašteni veterinar je dužan jednom godišnje uzeti uzorke krvi tovnih i/ili rasplodnih svinja na gospodarstvu, prikladnih za uzorkovanje (starijih od 4 mjeseca), te iste dostaviti u ovlašteni laboratorij na serološku pretragu na KSK. Broj svinja na gospodarstvu od kojih će biti uzeti uzorci krvi za serološku pretragu na KSK, ovlašteni veterinar određuje na temelju veličine populacije (tj. ukupnog broja svinja na gospodarstvu) i tražene prevalencije KSK, koja za potrebu ovoga pretraživanja iznosi 10%, a prema Tablici 3. ovoga Programa. Prilikom uzorkovanja ovlašteni veterinar je dužan popuniti Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje (i to Obrazac koji se koristi za dostavu drugih uzoraka sukladno godišnjoj Naredbi). Prvu kopiju Obrasca, ovlašteni veterinar dostavlja Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, drugu kopiju Obrasca dostavlja u ovlašteni laboratorij zajedno s uzorkom, treća kopija ostaje ovlaštenom veterinaru koji je obavio uzorkovanje, a četvrta kopija ostaje posjedniku. Uzorkovanje svinja na farmama s 10 ili više svinja (mješani uzgoji) - 4BF Na gospodarstvima navedenima u Tablici 8 iz Dodatka VII ovoga Programa, ovlašteni veterinar je dužan jednom godišnje uzeti uzorke krvi tovnih i/ili rasplodnih svinja na gospodarstvu, prikladnih za uzorkovanje (starijih od 4 mjeseca), te iste dostaviti u ovlašteni laboratorij na serološku pretragu na KSK. Broj svinja na gospodarstvu od kojih će biti uzeti uzorci krvi za serološku pretragu na KSK, ovlašteni veterinar određuje na temelju veličine populacije (tj. ukupnog broja svinja na gospodarstvu) i tražene prevalencije KSK, koja za potrebu ovoga pretraživanja iznosi 10%, a prema Tablici 3. ovoga Programa. Prilikom uzorkovanja ovlašteni veterinar je dužan popuniti Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje (i to Obrazac koji se koristi za dostavu drugih uzoraka sukladno godišnjoj Naredbi). Prvu kopiju Obrasca, ovlašteni veterinar dostavlja Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, drugu kopiju Obrasca dostavlja u ovlašteni laboratorij zajedno s uzorkom, treća kopija ostaje ovlaštenom veterinaru koji je obavio uzorkovanje, a četvrta kopija ostaje posjedniku. Uzorkovanje svinja na farmama do 4 krmače 5RF Na farmama navedenim u Tablici 9 iz Dodatka VIII ovoga Programa, na kojima se drži do 4 krmače, ovlašteni veterinar je dužan, jednom godišnje, uzeti uzorke krvi krmača, prikladnih za uzorkovanje, te uzorke dostaviti na serološko pretraživanje na KSK. Broj svinja od kojih se moraju uzeti uzorci krvi za serološku pretragu na KSK, ovlašteni veterinar određuje na temelju broja krmača na farmi. S obzirom da su birani uzgoji do 4 svinje, najmanji očekivani broj uzoraka je 1, a najveći 4. Prilikom uzorkovanja ovlašteni veterinar je dužan popuniti Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje (i to Obrazac koji se koristi za dostavu drugih uzoraka sukladno godišnjoj Naredbi). Prvu kopiju Obrasca, ovlašteni veterinar dostavlja Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, drugu kopiju Obrasca dostavlja u ovlašteni laboratorij zajedno s uzorkom, treća kopija ostaje ovlaštenom veterinaru koji je obavio uzorkovanje, a četvrta kopija ostaje posjedniku. travanj,

14 Tablica 2: Pretraživanje svinja na KSK u godini Oznaka 1TK4 2RF4 3BF4 4BF 5RF Vrsta pretraživanja seropretraživanje na svinjogojskim farmama gdje se drži 100 ili više svinja u tovu seropretraživanje na farmama na kojima se drži 5 i više rasplodnih svinja na području 4 rizičnih županija seropretraživanje na farmama s 10 ili više svinja (mješani uzgoji) na području 4 rizičnih županija seropretraživanje na farmama s 10 ili više svinja (mješani uzgoji) seropretraživanje na farmama na kojima se drže do 4 krmače (mali uzgoji do 4 svinje) Ciljana skupina tovljenici za klanje krmače, nerasti i nazimice svinje u uzgoju starije od 4 mjeseca svinje u uzgoju starije od 4 mjeseca krmače Mjesto uzorkovanja klaonica, iznimno na farmi farma farma farma farma Dinamika uzorkovanja / prikupljanja podataka o farmi ili uzgoju 1 x godišnje najkasnije do travanj,

15 Tablica 3. Određivanje broja uzoraka koji treba uzeti u svrhu pretraživanja na KSK Veličina Postotak oboljelih ili zaraženih svinja (prevalencija) populacije 2 % 5% 10% 20% 25% 30% < 10 sve sve sve sve sve sve > CI = 0.95 NAPOMENA: Za dodatna pojašnjenja u vezi određivanja broja uzoraka na pretragu ovlašteni veterinar koji će obavljati uzorkovanje u okviru ovoga Programa ili nadležni veterinarski inspektor, mogu kontaktirati Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane, Sektor za zaštitu zdravlja životinja. VIII DOSTAVA UZORAKA U LABORATORIJ Ovlašteni veterinar dužan je osigurati da uzorci svinja budu brzo i na odgovarajući način dostavljeni u dijagnostički laboratorij, što uključuje najmanje poštivanje sljedećih smjernica: Krv se uzima u sterilne epruvete. Dovoljno je uzeti oko 5 ml krvi (gornji rub uzete krvi mora biti oko 2 cm ispod donjeg ruba čepa epruvete). Krv za virusološku pretragu uzima se u epruvetu s antikoagulansom. travanj,

16 Nakon uzimanja krvi, epruvete se moraju dobro začepiti (po mogućnosti čep dodatno izvana oblijepiti ljepljivom trakom) i obilježiti brojem Obrasca za uzorkovanje na kojemu su navedeni podaci o svinji od koje je uzeta krv; Svaka epruveta se mora omotati u upijajući materijal (upijajući celulozni papir ili staničevinu) i uložiti u nepropusnu posudu na način da se spriječi prolijevanje uzorka; U slučaju slanja organa svinja npr. slezena, bubreg, dovoljno je poslati dio organa (površine 5 cm 2 ). Tonzile se dostavljaju čitave. Uzorak organa mora se smjestiti u manje kutijice (plastične). Daljnji postupak sa uzorkom (označavanje, pakiranje i pohrana) je jednak postupanju sa uzorcima krvi. Uzete uzorke i popratne Obrasce za dostavu uzoraka, ovlašteni veterinar treba što je prije moguće poslati u laboratorij, a do slanja, uzorke krvi treba držati na temperaturi hladnjaka, od 4 o C do 8 o C (uzorci se nikako ne smiju smrznuti). Ukoliko drugačije nije moguće, ili će slanje uzoraka biti provedeno slijedeći dan, uzorke organa je dozvoljeno smrznuti i neodmrznute, pothlađene dostaviti laboratoriju. NAPOMENA: u epruvetu s uzorkom krvi za serološku pretragu ne smije se staviti antikoagulans; Nacionalni referentni laboratorij (NRL) za KSK je: Hrvatski veterinarski institut Virusološki odjel Laboratorij za dijagnostiku klasične svinjske kuge Zagreb, Savska cesta 143. Svi uzorci za virusološku pretragu na KSK moraju biti dostavljeni u: Hrvatski veterinarski institut Virusološki odjel Laboratorij za dijagnostiku klasične svinjske kuge Zagreb, Savska cesta 143. Uzorci za serološku pretragu na KSK mogu osim u HVI u Zagrebu, biti dostavljeni i u: o Veterinarski zavod Vinkovci, Josipa Kozarca 24, Vinkovci. o Veterinarski zavod Križevci, Zakmardijeva 10, Križevci. Na svakoj kutiji u kojoj se uzorci dostavljaju u laboratorij, mora biti čitko naznačena točna adresa laboratorija koji prima materijal, adresa pošiljatelja, te napomena životinjski patološki materijal; pokvarljivo; lomljivo; ne otvarati do dospjeća u laboratorij za KSK. Uz uzorke treba biti dostavljen popratni Obrazac za uzorkovanje domaćih svinja u svrhu pretraživanja na KSK (Kopija za laboratorij). Tijekom dostave/prijevoza uzoraka u ovlašteni laboratorij moraju biti poštovane i druge odredbe iz Poglavlja V, točka C, Pravilnika o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/2005, 62/08). Za dodatna pojašnjenja u vezi uzorkovanja i/ili dostave uzoraka na pretragu ovlašteni veterinar koji će obavljati uzorkovanje u okviru ovoga Programa, može kontaktirati HVI Odjel za virologiju na tel: 01/ travanj,

17 Trajanje pretrage Materijal mora sadržavati MATERIJAL ZA DIJAGNOSTIČKU PRETRAGU Tablica 4 U Tablici 4 prikazane su metode laboratorijske dijagnostike KSK, odgovarajući dijagnostički materijal, te trajanje laboratorijske pretrage. METODE DIJAGNOSTIKE KSK Dokazivanje Serološke pretrage Uzgoj virusa u virusnog Genetska VNT staničnim genoma tipizacija (NPLA i ELISA kulturama (Q-RT-PCR) NIF) tonzile, slezena i bubrezi + 2 limfna čvora i dio ileuma. Ako je truplo autolitično: cjevastu dugu kost ili sternum virus umnožen na staničnoj kulturi, ili svi već navedeni organi, uz krv *, serum, leukocite, različite dijelove trupla, ekskrete i sekrete pročišćeni proizvodi RT-PCR-a Krv bez antikoagulansa ili serum živi sačuvani virus, koji je sposoban za umnožavanje živi, umrtvljeni virus ili dio virusne RNK sačuvane i obilježene nukleotide specifična neutralizacijska protutijela 3 do 14 dana, najčešće 10 2 dana 7 do 10 dana 7 do 10 dana 1 do 2 dana Napomna: Krv svinja koja se dostavlja u laboratorij u svrhu dokazivanja genoma virusa KSK, uzima se u epruvetu s antikoagulansom. travanj,

18 IX DIJAGNOSTIČKO PRETRAŽIVANJE Dijagnostičko pretraživanje i tumačenje rezultata dijagnostičkog pretraživanja provodi se u skladu s Poglavljem VI i VII Pravilnika o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 62/08). Ovlašteni laboratorij dužan je provoditi provjeravanje kakvoće laboratorija, zaliha materijala i reagensa i drugo u skladu s Dodatkom III Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (Narodne novine br. 187/04 i 123/08). Međutim, kako bi se uzele u obzir nove znanstvene spoznaje i razvoj novih metoda dijagnostike KSK, dijagnostičke metode koje se koriste u laboratoriju moraju biti usklađene s metodama propisanima u Manual of Diagnostic Tests and Vaccines for Terrestrial Animals, Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE). X REZULTATI LABORATORIJSKOG PRETRAŽIVANJA O rezultatima dijagnostičkog pretraživanja na KSK, laboratorij je dužan izvješćivati na način kako je propisano godišnjom Naredbom (Narodne novine br. 3/15) i Pravilnikom o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja (Narodne novine br. 135/14). Ovlašteni laboratorij dužan je u izvješću o rezultatu laboratorijske pretrage navesti podatke o podrijetlu uzorka i broj ušne markice svinje ili druge oznake koja osigurava slijedivost uzorka te druge podatke sukladno Ugovoru o terenskoj i laboratorijskoj dijagnostici. O svakom uzorku koji je dostavljen u laboratorij, ali je neprikladan za pretragu, laboratorij je dužan odmah izvjestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane i ovlaštenog veterinara koji je poslao uzorak na pretragu. Veterinarski zavod Vinkovci i Veterinarski zavod Križevci, moraju, za svaki seropozitivni nalaz pretrage na KSK, uzorak dostaviti u NRL u svrhu provedbe potvrdnog pretraživanja. Veterinarski zavod Vinkovci i Veterinarski zavod Križevci, dužni su u svakom slučaju kada utvrde patomorfološke promjene koje ukazuju na KSK, osigurati dostavu uzoraka organa u NRL na virološku pretragu u svrhu isključivanja KSK. Veterinarski zavod Vinkovci i Veterinarski zavod Križevci moraju odmah po utvrđivanju seropozitivnog nalaza odnosno patomorfoloških znakova koji ukazuju na KSK, o istome izvijestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane. U izvješću o rezultatu potvrdnog pretraživanja, NRL mora navesti broj nalaza prethodnog pretraživanja koje je provedeno u Veterinarskom zavodu Vinkovci ili Križevci. XI POSTUPAK U SLUČAJU SUMNJE ILI POTVRĐENOG SLUČAJA KSK 1. PRIJAVA SUMNJE ILI POTVRĐENOG SLUČAJA KSK Posjednik svinja dužan je, sukladno članku 18. Zakona o veterinarstvu (Narodne novine br. 82/13, 148/13), odmah obavijestiti veterinara o pojavi bolesti ili znakova na temelju kojih se može posumnjati da je životinja oboljela ili uginula od zarazne bolesti. Posjednik svinja također je dužan odmah ograničiti kretanje svinja za koje posumnja da su oboljele od zarazne bolesti. Svaki veterinarski djelatnik, po saznanju o pojavi sumnje na KSK, istu obvezno mora prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, odnosno nadležnom veterinarskom uredu u skladu s člankom 19. stavak 2. Zakona o veterinarstvu (Narodne novine br. 82/13, 148/13) i na način kako je propisano Pravilnikom o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja (Narodne novine br. 135/14). travanj,

19 O svakom potvrđenom slučaju KSK, ovlašteni veterinar mora bez odgađanja, telefonom i elektroničkim putem izvijestiti Upravu i nadležnog veterinarskog inspektora. Podaci o prijavi sumnje i/ili potvrđenim slučajevima KSK vode se u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane. 2. MJERE U SLUČAJU SUMNJE I/ILI IZBIJANJA KSK Sumnja na KSK U slučaju sumnje na pojavu KSK provode se mjere propisane u članku 4. Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (Narodne novine br. 187/04 i 123/08) i mjere određene u Poglavlju IV točki A. Pravilnika o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 62/08), kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na KSK. Potvrđeni slučaj KSK U slučaju kada je pojava KSK potvrđena u domaćih svinja, provode se mjere propisane u člancima 5. do 12. Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (Narodne novine br. 187/04 i 123/08) i mjere određene u Poglavlju IV točki B. Pravilnika o dijagnostičkom priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 62/08). XII NADLEŽNOST I NADZOR NAD PROVEDBOM PROGRAMA Program nadziranja svinja na KSK u nadležnosti je Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Nadzor nad provedbom Programa obavljaju nadležni veterinarski inspektori. travanj,

20 DODATAK 1 Veterinarska organizacija: Adresa: Županija: UPITNIK O PROVEDBI NAREĐENIH BIOSIGURNOSNIH MJERA Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u godini (Narodne novine br. 10/18, Dio VIII - Biosigurnosne mjere) Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge (Narodne novine br. 16/14, 34/14 i 112/16) 1. Ime i prezime posjednika svinja: 2. Adresa posjednika: 3. Registracijski broj farme (JIBG): 4. Broj telefona posjednika svinja: 5. Adresa gospodarstva na kojem se drže svinje: 6. Svinje drži na ispaši: DA / NE 7. Ako drži svinje na ispaši navesti nazive, lokacije i JIBG pašnjaka: 8. Svinje hrani napojem: DA / NE Ako DA, navesti gdje nabavlja napoj: 9. Vodi se evidencija o uginućima svinja na farmi: DA / NE 10. Osigurano je propisno zbrinjavanje uginuća, krutog gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih tijekom držanja svinja DA / NE 11. Vodi se evidencija o liječenju svinja na farmi DA / NE 12. Podaci o svinjama: travanj,

21 Kategorija Nerasti Krmače Nazimice Tovljenici (odbijena prasad u tovu) Neodbijena prasad Ukupno svinja Ukupan broj svinja u kategoriji Ako svinje drži na paši, navesti broj svinja na ispaši 13. Provedba mjera iz točke VIII. Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u godini (Narodne novine br. 10/18) u svrhu provedbe točke c) stavka 2., Odjeljka 2, Dio II Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge (Narodne novine br. 16/14, 34/14 i 112/16) - (zaokružiti odgovor, navesti komentar/napomenu) Broj svinja na gospodarstvu do 10 svinja 1. objekt/farma ograđen DA / NE 2. ulaz u objekt je pod kontrolom DA / NE 3. novouvedene svinje drže se, najmanje 14 dana, odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu DA / NE 4. provodi se čišćenje i pranje objekata te dezinfekcija (u skladu s tehnološkim zahtjevima) DA / NE 5. provodi se dezinfekcija vozila (u skladu s tehnološkim zahtjevima) DA / NE 6. provodi se deratizacija (u skladu s tehnološkim zahtjevima) DA / NE 7. vozila za prijevoz svinja čiste se i peru odmah nakon prijevoza svinja DA / NE 8. prije ulaska u objekt sa svinjama veterinari i druge stručne osobe provode preventivne biosigurnosne mjere DA / NE 9. posjednik je svjestan obveze da svaku sumnju na bolest ili pojavu bolesti mora prijaviti veterinaru DA / NE 10 do 100 svinja 1. objekt/farma ograđen DA / NE 2. ulaz u objekt je pod kontrolom DA / NE 3. novouvedene svinje drže se, najmanje 14 dana, odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu DA / NE travanj,