GOVOR, IV (1987), 2, UDK / Stručni rad Primljeno: Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA
|
|
- Eva Rugelj
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 GOVOR, IV (1987), 2, UDK / Stručni rad Primljeno: Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA U TELEVIZIJSKIM DNEVNICIMA SAŽETAK Budući da su govorni mediji danas u velikom usponu, zanimljivo je pogledati kakav nam govorni model nude. Da bih to utvrdila, analizirala sam govor spikera i novinara televizijskih dnevnika. Pokazalo se da su odstupanja od govorne norme najveća u zanaglasnim dužinama, u prebacivanju naglaska na prislonjenicu, u hiperkorektnom izgovoru glasova i u izgovaranju stranih imena. Kako međutim govorna norma nije uvijek jasno odredena, nije uvijek ni moguće utvrditi je li nešto greška ili ne.
2 154 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Pitanje ortoepije veoma je aktualno budući da je javna govorna komunikacija danas, u najmanju ruku, ravnopravna s tiskanom riječju. Poruke koje se prenose zvukom i slikom stižu jednako brzo do svakoga i imaju najveći broj primalaca. Zbog velike popularnosti radija i televizije kod publike važno je kakav govorni model pružaju spikeri i novinari koje svakodnevno slušamo na tim medijima. Zanimljivo je vidjeti u čemu se najviše odstupa od ortoepske norme, koja su odstupanja pojedinačna, a koja su šira pojava, postoje li zajednički sistemi grešaka kod govornika iz istih TV centara. U ovom radu analizom je obuhvaćeno pet televizijskih dnevnika emitiranih u 19,30 sati u veljači godine. To su dnevnici Zagrebačke televizije, a u njima osim zagrebačkih sudjeluju i sarajevski govornici. Ortoepske karakteristike TV dnevnika promatrala sam prema nekoliko parametara: izgovaranje glasova, glasovne promjene, naglasci, pomicanje naglaska, zanaglasne dužine, izgovaranje dugoga č i izgovor stranih imena. Kada sam smatrala potrebnim, podijelila sam govornike TV dnevnika na dvije grupe: spikere i reportere. Grupu spikera čine govornici koji u studiju čitaju tude tekstove (profesionalni spikeri) i urednici-voditelji dnevnika, a grupu reportera svi ostali govornici u dnevnicima koji čitaju svoje tekstove i svaki je specijaliziran za jedno područje. To su meteorolozi, komentatori, reporteri, izvjestitelji iz stranih zemalja. Glasovi (izgovor glasova) Suglasnici U izgovaranju glasova javljaju se osobine zajedničke i spikerima i reporterima. To su, najčešće, odstupanja od standardnog izgovora glasova [č], [ć] i [dž], [d]. Razlika između tih glasova nadomješta se samo jednim glasom koji se izgovara na različite načine: od glasa sličnog [č], odnosno [dž], do glasa bliskog [ć], odnosno [d]. Osim toga česte su distorzije frikativa s, z, š, ž i afrikate c. Nekoliko spikera i reportera glas [1] izgovara premekano. Od drugih konsonanata reporteri glas [lj] u nekim slučajevima izgovaraju kao dva glasa: [1 j]. Glas [r] nekolicina reportera izgovara prelabavo, bez vibracija. Samoglasnici Spikeri redovito izgovaraju samoglasnike ispravno, dok je kod reportera slika mnogo zamršenija. Najčešće duge samoglasnike izgovaraju suviše zatvoreno; najviše je primjera za [e], a nešto manje za [o] i [a]. Neki reporteri kratko i naglašeno [o] i [e] izgovaraju preotvoreno. Drugi pak duge ili naglašene samoglasnike diftongiziraju pa kažu: piet, stuo, uvuažene. Sarajevski reporteri zanaglasno [i] izgovaraju reducirano: repubj'ke, takm'čar, ut'cale.
3 155 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Neka zajednička odstupanja od norme u izgovoru spikera i reportera kao što je nerazlikovanje [č] i [ć], [dž] i [d] prepoznaju se kao opća pojava u govoru, dok su druge: diftongiziranje vokala, distorzije frikativa, afrikate c, prelabav izgovor 1, r, odvojenost 1 j, odraz dijalektalne podloge. Glasovne promjene Analizirala sam glasovne promjene koje se zbivaju unutar jedne izgovorne riječi i između dviju naglašenih riječi. 1. Jednačenje po zvučnosti Promjene unutar jedne izgovorne riječi Unutar jedne izgovorne riječi ovo je najčešća promjena. Javlja se između dva okluziva: pot kraj (pod kraj), i između frikativa i okluziva: z bliskog (s bliskog), bes toga (bez toga). Jednačenja po zvučnosti između frikativa i okluziva nešto su rjeđa: pot simboličkim (pod simboličkim). Najmanje primjera ima za jednačenje između dvaju frikativa: bes sumnje (bez sumnje), is Sarajeva (iz Sarajeva), i između frikativa i afrikate: duš čitave (duž čitave), us cijenu (uz cijenu). Sve se ove promjene u govoru očekuju i ne odstupaju od norme. U jednom primjeru provedeno je jednačenje po zvučnosti između sonanta v i bezvučnog okluziva: ostafku (ostavku), što je neprihvatljivo u standardu. U kajkavskom dijalektu, gdje se ono javlja, v očito nije sonant, već frikativ. Ima riječi u kojima nije provedeno jednačenje po zvučnosti, a trebalo bi. Takve su riječi izgovorene sa stankom između suglasnika: od-strane, od- -kršćanskog. 2. Jednačenje po mjestu tvorbe (s čla- Za jednačenje po mjestu tvorbe ima malo primjera: š članovima novima). 3. Ispadanje suglasnika Cesta je promjena ispadanje suglasnika i to na tri načina: a) Otpada jedan od dva ista suglasnika, nakon provedenog zvučnog jednačenja: isuprotnog (iz suprotnog), isupetra (iz Supetra), otakvih (od takvih). b) U futuru glagola [t] otpada ispred pomoćnog glagola: puhače (puhat će), informiraćc (informirat će). Ovakve su glasovne promjene standardne i treba ih provoditi. Mnogi govornici, očito pod utjecajem pisma, futur izgovaraju tako da se čuje [t]: bit- -će, donijet-će, što je greška tzv. hiperkorektnosti. c) Glasovi [d] i [t] otpadaju ispred [s]: prestavnice (predstavnice), srestava
4 156 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 (sredstava). Takva je promjena regionalno obilježje govora u nekih reportera. Promjene na granici dviju naglašenih riječi Pri brzom govoru promjene na granici dviju riječi iste su kao i unutar jedne fonetske riječi. 1. Jednačenje po zvučnosti Te su promjene ponovo najbrojnije i to između dva okluziva, te i okluziva i frikativa: bivšek premijera (bivšeg premijera), svok savjeta (svog savjeta). 2. Jednačenje po mjestu tvorbe U jednom slučaju [n] prelazi u [m] ispred [b]: Milutim Baltić). Baltič (Milutin 3. Ispadanje suglasnika Ima nekoliko primjera ispadanja [t] ispred [s]: trinaes sati (trinaest sati), spus stazi (spust stazi). I između dviju naglašenih riječi događaju se neke nestandarde, ali očekivane promjene, na primjer, asimilacija po zvučnosti prema prethodnom suglasniku: kompleks Setra (kompleks Zetra), te asimilacije između sonanta i okluziva: saf promet (sav promet). Izgovaranje jednakih suglasnika Jednaki suglasnici koji pripadaju dvama susjednim slogovima u riječi izgovaraju se na tri načina: a) Kao udvojeni suglasnik: bessumnje (bez sumnje), is Skopja (iz Skopja), jutrossu (jutros su). b) Kao samo jedan suglasnik: odvije (od dvije), isupetra (iz Supetra), danasu (danas su). c) S pauzom između dva suglasnika: od-deset, iz-zabrinutosti, pomoč-će. Najčešći je drugi način izgovora, što je i najpravilnije. Zanimljiva je pojava da neki govornici dnevnika nastoje izdvojeno artikulirati glas [n] u položaju između samoglasnika i suglasnika, pa takve riječi izgovaraju sa stankom između [n] i sljedećeg glasa: kon-ferenciji, kon-vertibilan, konsolidacija, pekin-ški, što zvuči kao govorna hiperkorektnost. Ako se te riječi ne izgovore s tako jasnom stankom između [n] i sljedećeg suglasnika, nazalizira se samoglasnik ispred [n]. Da bi to izbjegli, mnogi prave stanku u položaju VnC.
5 157 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Naglasci Greške u naglašavanju riječi podijelila sam u nekoliko tipova: 1. Pogrešno mjesto naglaska: standard (standard), potaklo (potaklo), medalja (medalja). Relativno je malen broj odstupanja ovoga tipa i tu nema značajne razlike između zagrebačkih i sarajevskih govornika. 2. Pogrešna vrsta i mjesto naglaska: intervju (intervju), progr&m (program), učinjenog (učinjenog), vtšesatnom (višesatnom). Ovakve su greške najčešće. Dok su govornici iz Sarajeva imali samo tri pogreške ovoga tipa, kod zagrebačkih spikera i reportera bilo ih je šezdesetak. 3. Kraćenje dugih naglasaka: propis (propis), ciklona (ciklona), ključnih (ključnih), sloj (sloj). Ovdje se može napraviti podjela na dvije podgrupe: riječi s dugouzlaznim i riječi s dugosilaznim naglaskom. Dva su puta češće greške u izgovaranju riječi s dugouzlaznim naglaskom. U većini je slučajeva zamijenjen kratkosilaznim, a vrlo rijetko kratkouzlaznim. 4. Zamjena kratkouzlaznog naglaska kratkosilaznim: identičnost (identičnost), američki (američki), uvjet (uvjet), sveučilišta (sveučilišta). Razlike su između zagrebačkih i sarajevskih govornika velike.»sarajlije«imaju samo jednu ovakvu grešku, a»zagrepčani«četrdesetak. Broj grešaka u naglašavanju riječi nije ravnomjerno raspoređen na sve govornike. Neki griješe mnogo, a neki gotovo nikada. Ipak se nameće zaključak da zagrebački govornici imaju više poteškoća s naglascima nego»sarajlije«. Pomicanje naglaska U spoju proklitike i naglašene riječi djeluje ista zakonitost o raspodjeli naglaska kao i u samostalnim riječima, tj. da silazni naglasci mogu stajati samo na početnom slogu (Barić, E. i ostali, 1979). To je općenito pravilo, iako se fonetska riječ ne ponaša isto u ovisnosti o dužini riječi s kojih se naglasak prenosi. U tome se mišljenja autora razilaze. Neki predlažu da pomicanje naglaska s jednosložnih i dvosložnih riječi bude obavezno, a fakultativno sa trosložnih i duljih. Hraste, M. (1963):»S jednosložnih i dvosložnih (riječi op. a.) sa kratkosilaznim i dugosilaznim akcentom na prvome slogu obavezno se mora u govoru prebacivati akcenat na proklitiku, a sa trosložnih i višesložnih može, ali ne mora.«zanimljivo je vidjeti s kojih riječi i kako često govornici u TV dnevnicima prenose nagalasak na proklitiku. Analizirani tekst podijelila sam prema vrstama riječi i broju slogova. a) Glagoli Naglasak je redovito prebacivan na negaciju ispred glagola, osim u jednom primjeru: ne smiri. b) Zamjenice Sa zamjenica je naglasak 29 puta pomaknut naprijed, a 60 puta nije. oa zamjenica s kojih je naglasak prebačen ima 20 jednosložnih
6 158 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 i 9 dvosložnih, a nije prebačen s 30 jednosložnih, 28 dvosložnih i 2 trosložne zamjenice. Iz ovih brojeva može se zaključiti da se naglasak u većini primjera ne prebacuje, a prebacuje se uglavnom s jednosložnih riječi. c) Pridjevi Kod pridjeva, kao suprotnost glagolima, naglasak nije nijednom pomaknut naprijed. Od ukupno 113 pridjeva s kojih akcenat nije prebačen bilo je 25 trosložnih, 72 dvosložna, 1 jednosložan, a ostalih 14 dulji su od tri sloga. d) Imenice Vrlo su slične pridjevima. Od ukupno 131 mogućnosti pomicanja naglaska, naglasak je prebačen na proklitiku samo 7 puta. Naglasak nije prebačen na proklitiku s 22 jednosložne imenice, 51 dvosložne, 45 trosložnih i 6 četverosložnih. e) Brojevi i prilozi S brojeva naglasak nije prebačen 36 puta, a 6 puta jest. Priloga ima nešto manje, ukupno 25, od čega je naglasak 5 puta pomaknut na proklitiku, a 20 puta nije. I brojevi i pridjevi uglavnom su dvosložni. Govornici su često pogrešno pomicali silazne akcente; neoslabljeno umjesto oslabljeno: u nas, n& tom, ti tom, i obratno: u što, i pet, i tri, pod kraj. Iz navedenih primjera zaključak je da se naglasak vrlo rijetko pomiče na proklitiku (u 1/6 riječi). Pomiče se samo sa jednosložnih i dvosložnih riječi samo je jedanput pomaknut s trosložne, i to s glagola na negaciju, što je, uostalom, jedino i pravilno samo glagoli primjenjuju to pravilo bez izuzetka. To se podjednako odnosi i na zagrebačke i na sarajevske govornike. Zanaglosne dužine Bilježila sam riječi u kojima su dužine sačuvane jer ih je manje od riječi iz kojih su se dužine izgubile. Najbolje se čuvaju dužine za genitiv imenica, i to nešto više u množini nego u jednini. Dosta dobro čuvaju se i dužine kod određenih pridjeva i rednih brojeva. Najmanje primjera ima s dužinom na nastavku za instrumentale imenica, pridjeva i zamjenica ženskog roda. S obzirom na učestalost komparativa i superlativa u tekstu, relativno mali broj riječi izgovoren je s dugim samoglasnikom u nastavku. U riječima u kojima bi trebale biti dvije zanaglasne dužine, ostaje samo jedna. Razlika između spikera i reportera zanemarive su svugdje osim u izgovaranju genitiva množine spikeri gotovo dvostruko više čuvaju dužine. Dugi refleks»jata* Prema klasičnoj književnoj normi dugi refleks č izgovara se dvosložno. Novije gramatike kažu da je u upotrebnoj normi izgovor dugog e jednosložan, i upotrebna norma razlikuje se od gramatički kodificirane koja se primjenjuje samo u pisanim tekstovima. U televizijskim dnevnicima refleks dugog e izgovaran je uvijek jednosložno, i to na tri načina; kao [je], kav diftong [ie] i s pauzom između i i e, kao [i-e] da se označi slogovna granica. Govornike sam podijelila u grupu spikera i grupu reportera, i prema TV centrima na zagrebačke i sarajevske govornike.
7 159 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Posebno sam analizirala ostvarivanje dugoga e u položaju iza [n], iza [1] jer se tu očekuje drugačiji izgovor. a) Iza [n] e se ostvarivao kao: [n-je], [n-ie] i [nj-e].i grupa spikera i grupa reportera najčešče su izgovarali e u ovom položaju kao [n-je]. Razlike su uočljive ako se odvojeno promatraju rezultati reportera iz zagrebačkog i iz sarajevskog studija. Dok»Zagrepčani«tu dugi e izgovaraju najčešće kao diftong [ie],»sarajlije«u svim primjerima imaju [je]. b) Iza [1] e se izgovarao kao: [1-je], [1-ie], [lj-e]. Ovdje nisam odvajala zagrebačke i sarajevske govornike jer reporteri iz Sarajeva imaju samo jednu riječ u kojoj e slijedi iza [1]. Spikeri su e u ovom položaju najviše izgovarali kao [1-je] i podjednako kao diftong i kao [lj-e]. Reporteri su podjednako učestalo izgovarali sve tri varijante. c) U ostalim položajima spikeri iz Zagreba u nešto više od polovine primjera dugi e izgovorili su kao [je], u trećini primjera kao diftong [ie] i samo jednom kao [i-e].ponovo je najveća razlika izmedju grupe zagrebačkih i sarajevskih reportera.»sarajlije«su gotovo uvijek e izgovarali kao [je], a zagrebački reporteri češće diftong [ie] nego [je]. U izgovoru dugog č najveće su razlike između različitih TV centara (Sarajeva i Zagreba). Izgleda da govornici iz Sarajeva najčešće izgovaraju napetiju varijantu izgovora [je], profesionalni spikeri iz Zagreba rezultatima su im blizu, a zagrebački reporteri češće izgovaraju diftonšku varijantu. Izgovor stranih imena Za izgovor stranih imena postoji pravilo da se izgovaraju s naših 3o glasova, ali ih ne podvrgavamo vlastitim naglasnim zakonima. S obzirom na to u izgovaranju stranih imena na TV dnevnicima obratila sam pažnju na dvoje: je li sačuvano mjesto naglaska kod naših govornika, izgovaraju li se strana imena našim glasovima ili se oponaša strani izgovor. Za neke jezike, naprimjer francuski i njemački, napisana su detaljna pravila o prenošenju pojedinih glasova iz stranog fonetskg sistema u naš, dok za druge, naprimjer arapski, preostaje samo općenito pravilo. Ispitanike sam ponovo podijelila prema TV centrima jer su medu njima najveće razlike. Njemačka imena Govornici Zagrebačke televizije njemačka vlastita imena izgovaraju samo silaznim naglascima i to tako da njemačke duge samoglasnike izgovaraju našim dugosilaznim naglaskom, a kratke kratkosilaznim. Mjesto naglaska uglavnom je isto kao i u njemačkom jeziku. Pojedini govornici prelaze u njemački fonetski sustav izgovarajući njemačka imena. Sarajevski novinari njemački udarni akcent prenose kao kratkosilazni, kratkouzlazni i dugouzlazni naglasak. Ne čuvaju uvijek originalno mjesto naglaska, naprimjer kažu ['Mihael] umjesto [ML^ael] ili imaju samo jedan naglašeni slog, a u njemačkom su dva, naprimjer [Rotnberger], a treba ['Rotn'berge]. Događa se i obrnuto u njemačkom je naglašen samo jedan slog u imenu, a oni izgovaraju s dva naglaska, naprimjer [Vajrater] umjesto [Vaj- Ta:td]. Za razliku od zagrebačkih govornika, sarajevski govornici nikada ne
8 160 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 prelaze u njemački fonetski sistem, nego sva imena izgovaraju našim glasovima. Na izgovor naših govornika često utječe grafički oblik imena jer se imena kao Walter i Angerer redovito čuju kod naših govornika s glasom r, a u izvornom obliku taj se glas ne izgovara. Engleska i američka imena Kod izgovaranja engleskih i američkih imena izvorno mjesto naglaska poštivano je kod svih govornika. Zagrebački spikeri ponovo prelaze u strani fonetski sustav, naprimjer New Jersey izgovaraju kao [Nju D3arsi]. Otvoreno e iz engleskog izgovora imena Thatcher neki prenose kao [Tačer], a neki kao [Tečer], Neki autori predlažu da se taj glas prenosi u naš jezik kao e. Francuska imena Ovih imena u dnevnicima je bilo razmjerno malo, no sve što vrijedi za prethodno spomenute jezike vrijedi i ovdje. Poštovano je originalno mjesto naglaska, ali su neki glasovi pogrešno preneseni, naprimjer [oi] iz imena Franc^ois, umjesto [oa] izgovoreno je sa [ua] [Fransua]. Ili francusko [ai] koje se prenosi kao [e], prenešeno je kao [a], naprimjer Saint Nazaire umjesto [Sen Nazer] izgovoreno je [San Nazar]. Ruska imena Udarni naglasak iz ruskog jezika također se gotovo uvijek prenosi kao silazni i to ponovo češće kod zagrebačkih nego kod sarajevskih govornika. Mjesto naglaska dosta se često ne poklapa u originalnom izgovoru i u nas. Naprimjer, [Vla'dimirovič] kod nas je [Vladimirović], [Sjer'gej] kod nas je [SSrgej]. Ruskih imena bilo je podjednako kao i njemačkih, a nešto više nego engleskih i francuskih, ali nijednom nije imitiran originalni izgovor ruskih imena. Arapska imena Vrlo je veliki broj imena iz arapskog jezika. U izgovaranju arapskih imena vlada posvemašnja zbrka. Nije sačuvano mjesto naglaska, arapski udarni akcenti prenose se u nas i silaznim i uzlaznim akcentima, ista imena različiti govornici različito naglašavaju. Mnoga se imena ne preuzimaju izravno iz arapskog nego posredstvom drugih jezika, pa je naša verzija prilično udaljena od originalnog izgovora. Naprimjer, Gemayel kod nas se izgovara [Dž ], a izvorno je [Zma'il]. I nazivi nekih gradova prilično su izobličeni u našem izgovoru, naprimjer, [KarbSla] umjesto [Karba'la], [Desfol] umjesto [Dizful], [Madali] umjesto ['Mandali]. Iz drugih jezika bilo je premalo primjera vlastitih imena da bi se moglo nešto određenije zaključiti. Španjolska i poljska imena izgovorena su s izvornim mjestom naglaska. Udvojeni suglasnik iz talijanskog prenosi se u nas kao jedan suglasnik. Još manje primjera bilo je za imena iz švedskog, hinduskog, madžarskog, finskog, nizozemskog, kineskog i grčkog jezika. Kod nekih je pogrešno preneseno mjesto naglaska, broj naglašenih slogova ili je ime pogrešno izgovoreno. Naši govornici kada nisu sigurni na kojem je slogu u stranom imenu naglasak (jer je jezik suviše»egzotičan«), obično naglašavaju predzadnji slog. Naprimjer, izvorno je mjesto naglaska za sljedeća imena: ['Hamalainen], ['Indira], ['Mandali], ['Larnaca], [A'min], [Waz'an], [Zavja'lov], a u nas je na predzadnjem slogu. Govornici iz Zagreba kada se radi o poznatijim jezicima poštuju izvorno mjesto naglaska. Nekada izgovaraju strana imena prelazeći u strani fonetski sustav. Udarne akcente pretežno prenose silaznim naglascima. Sarajevski re-
9 161 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 porteri imaju nešto više uzlaznih naglasaka kojima prenose udarne akcente iz stranog jezika i češće griješe u mjestu naglaska. Izgovarajući strana imena nikada se ne prebacuju u strani glasovni sustav. Zaključak Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima mogla bi se klasificirati prema nekoliko različitih kriterija. S obzirom na govornike može se govoriti o razlikama između govora profesionalnih spikera i novinara koji čitaju svoje tekstove. Najveće razlike medu njima izgleda da su u izgovaranju pojedinih glasova. Među govornicima iz različitih TV centara postoje u nekim područjima velike razlike, naprimjer u izgovaranju stranih imena kod zagrebačkih i sarajevskih govornika. U nekim područjima ortoepije takva podjela nema svrhe jer se odstupanja ravnomjerno raspodjeljuju prema govornicima i prema TV centrima kojima pripadaju, naprimjer, pomicanje naglaska. Ako se promatra u kojem je dijelu ortoepije najveći otklon od norme, onda je nesrazmjer između propisa i upotrebe najveći kod čuvanja dužina na nenaglašenim slogovima i pomicanju silaznih naglasaka naprijed. Teško je donositi o tome sudove jer i sama ortoepska norma nije uvijek precizna u definiranju pravila, naprimjer, kakav treba biti izgovor dugog e ili s kojih je riječi, s obzirom na broj slogova, pomicanje naglaska obavezno, a s kojih fakultativno. Kada bi pravila bila jasnija, možda bi razlike među govornicima u odstupanju od norme bile manje. LITERATURA Anić, V. (1966), Uz neka pitanja našeg književnog izgovora, Jezik, Zagreb. Brabec-Hraste-Živković (1965), Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga. Brozović, D. (1955), Izgovor i transkripcija orijentalnih imena, Jezik, Zagreb. Brozović, D. (1964), Prodor u naš ortoepski standard, Jezik, Zagreb. Hraste, M. (1963), O potrebi prenošenja akcenta na prijedlog, Jezik, Zagreb. Ivšić, S. i Kravar, M. (1955), Srpsko-hrvatski jezik i intonacija na pločama, izgovor i intonacija s recitacijama, Zagreb,[S.n.] Jurančić, J. (1972), Srbskohrvatsko-slovenski slovar, Ljubljana, Državna založba Slovenije. Klaić, B. (1958), Varijacije na temu prenošenja akcenta na proklitiku, Jezik, Zagreb. Klaić, B. (1974), Veliki rječnik stranih riječi, izraza i kratica, Zagreb, Zora. Muljačić, Z. (1972), Opća fonologija i fonologija suvremenog talijanskog jezika, Zagreb, Školska knjiga. Pavešić, S. (1971), Jezični savjetnik s gramatikom, Zagreb, Matica hrvatska.
10 162 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Pavešić, S. i grupa autora (1976), Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, Školska knjiga. Škarić, I. (1982), U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, Školska knjiga. Vuletić, B. (1980), Gramatika govora, Zagreb, GZH. Pravopis hrvatskosrpskog jezika (1970), Zagreb Novi Sad, Matica hrvatska Matica srpska. Tanja BUZINA Centre SUVAG, Zagreb Mistakes with Regards to Standard Pronunciation in TV Journals SUMMARY Taking into account that the spoken media are increasingly in use nowadays it may be interesting to consider what type of speech they are offering. The author has analysed the speech of announcers and reporters in TV journals in order to establish this. The results shotv that the departure from the speech norm is most conspicuous in long syllables following the stressed ones, when the stress is shifted to the proclitic in over-correct pronunciation of speech-sound as tvell as in foreign names. Since, hoivever, the speech norm is not always explicitly stated, it is impossible to decide ivhether something is faulty or not.
Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u
Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu ODLIČAN (5) zaključuje o rodu i broju imenica u zadanoj rečenici osmišljava rečenice u kojima su zadani rod i broj imenice
ВишеMicrosoft Word - vopr.doc
Теоретическая грамматика сербского языка. Вопросы к экзамену 1. Систем вокала. Класификације. Особености артикулације. 2. Систем консонаната. Прави сугласници. Сонанти. 3. Алтернације. 4. Српска ћирилица
ВишеGOVOR, IV (1987), 1, UDK : Originalni znanstveni rad Primljeno Nataša DESNICA - ŽERJA VIĆ Filozofski fakultet, Z
GOVOR, IV (1987), 1, 19-34 19 UDK 801.41 : 534.63-7 Originalni znanstveni rad Primljeno 23. 9. 1987. Nataša DESNICA - ŽERJA VIĆ Filozofski fakultet, Zagreb SLUŠANJE GLASOVA GOVORA NA USKIM KONTINUIRANIM
ВишеВежбе из српског језика
Вежбе из српског језика Основни ниво Број питања 1. Допуни реченице У српском језику постоји врста речи. Оне су, с обзиром на променљивост, подељене на и речи. 2. Наброј све променљиве врсте речи: 3. Наброј
ВишеМр Љубица Прћић Др Јасмина Дражић ЈЕЗИЧКЕ ПОУКЕ СРПСКИ ЈЕЗИК уџбеник за други разред основне школе
Мр Љубица Прћић Др Јасмина Дражић ЈЕЗИЧКЕ ПОУКЕ СРПСКИ ЈЕЗИК уџбеник за други разред основне школе Мр Љубица Прћић Др Јасмина Дражић ЈЕЗИЧКЕ ПОУКЕ СРПСКИ ЈЕЗИК уџбеник за други разред основне школе ГЛАВНИ
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: МА Ивана Јањић Тема: Фонетска и морфолошка анализа г
УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: МА Ивана Јањић Тема: Фонетска и морфолошка анализа грешака у учењу румунског језика као страног језика
Више3b70dbff-879f eb-b067963c01b9.pdf
Osnovna škola Benkovac LMNT KRTR OCNN U NST TLNSKOG ZK od 4. do 8. razreda lementi ocjenjivanja: 1. Razumijevanje - podrazumijeva brzinu i točnost usvajanja i razumijevanja različitih pojmova i tekstualnih
ВишеMicrosoft Word - GOVOR XX jub.doc
GOVOR XX (2003),1-2 219 UDK811.111'342.2 81'342.2:371 Znanstveni pregled Dora Μaček Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Hrvatska ŠKOTSKI IZGOVOR ZA STRANCE SAŽETAK Najbolje opisan tip engleskog
ВишеSveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za fonetiku Evgenia Chernysheva USPOREDNA FONETIKA HRVATSKOG I RUSKOG JEZIKA Diplomski rad Zagreb, ru
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za fonetiku Evgenia Chernysheva USPOREDNA FONETIKA HRVATSKOG I RUSKOG JEZIKA Diplomski rad Zagreb, rujan 2018. Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet
ВишеУниверзитет у Новом Саду Филозофски факултет Наставни план 15СЛ - Словачки језик и књижевност Година студија: 1 РБ Акроним Назив Фонд часо
Година студија: 1 РБ Акроним Назив Фонд часова Семестар ЕСПБ Обавезни предмети у 1. семестру 1. 15СЛСЛ001 Фонетика и фонологија словачког језика (2+2+0) 1 6 2. 15СЛСЛ002 Правопис словачког језика 1 (1+1+0)
ВишеPOSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI I RA^UNARSKE
ZNAČAJ RAČUNARSKIH KOMUNIKACIJA U BANKARSKOM POSLOVANJU RAČUNARSKE MREŽE Računarske mreže su nastale kombinacijom računara i telekomunikacija dve tehnologije sa veoma različitom tradicijom i istorijom.
ВишеTEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati
TEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati domoljubnu, pejsažnu i ljubavnu pjesmu s obzirom na
ВишеZULFIKAR RESULOVIć O IZGOVORU I PISANJU NEKIH TURCIZAMA U SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU UVOD U naš jezik ušao je priličan broj njec1 iz orijentalnih jezika:
ZULFIKAR RESULOVIć O IZGOVORU I PISANJU NEKIH TURCIZAMA U SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU UVOD U naš jezik ušao je priličan broj njec1 iz orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog i turskog. Gotovo sve riječi iz
Више2-Jezik indd
Sažetak Stjepan Vukušić, sveučilišni profesor u miru, Pula UDK 801.612, izvorni znanstveni rad primljen 28. veljače 2012., prihvaćen za tisak 14. listopada 2014. Standardisation d accentuation croate Dans
ВишеStandard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk
Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj
ВишеMicrosoft Word Updated FAQ-EN_HR.docx
TVOJ PRVI POSAO PREKO EURES-a Često postavljana pitanja Općenito Gdje mogu pronaći informacije o programu Tvoj prvi posao preko EURES-a (YFEJ)? Informacije možete preuzeti s portala EURES-a na: http://eures.europa.eu
ВишеEU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik ukl
EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik uključuju se u razvoj EuroVelo 8 - Mediteranske biciklističke
ВишеODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 PREDMET (zimski semestar) redovni ispitni termin ) popravni ispit (
ODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 ni termin ANTIČKA FILOZOFIJA 16.1.2019. 8.00 2/5/2019 8.00 4/10/2019 8.00 6/4/2019 8.00 8.7.2019 8.00 8/20/2019 8.00 10.9.2019 8.00 UVOD U FILOZOFIJU
ВишеMJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgo
MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgovački papir za lektiru U pravilu je sat književnosti
ВишеGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
ВишеINTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR
ANALIZA TRŽIŠTA NAMJEŠTAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Priča o hrvatskom namještaju Prof dr sc Darko Motik dr sc Andreja Pirc Barčić Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet 28 siječnja 2014, Poslovni centar
ВишеРепублика Србија МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА ЗАВОД ЗА ВРЕДНОВАЊЕ КВАЛИТЕТА ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА ЗАВРШНИ ИСПИТ НА КРАЈУ ОСНОВН
Република Србија МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА ЗАВОД ЗА ВРЕДНОВАЊЕ КВАЛИТЕТА ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА ЗАВРШНИ ИСПИТ НА КРАЈУ ОСНОВНОГ ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА школска 2018/2019. година
ВишеLIRIKA pregled pojmova
LIRSKO PJESNIŠTVO (lirika) Naziv dolazi od grčke riječi lyra što je označavalo žičani instrument. LIRSKA PJESMA je književna vrsta u stihu ili prozi koja se u antičko doba pjevala uz pratnju lire. Izražava
ВишеEUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni ko
EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 21.11.2013. C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni koje Komisija predlaže Sudu u postupcima zbog povrede
ВишеINFORMACIJE INFORMACIJE O STUDIJU TEORIJSKE I PRIMIJENJENE FONETIKE Treba odmah na početku naglasiti da je studij Teorijske i primijenjene fonetike na
INFORMACIJE INFORMACIJE O STUDIJU TEORIJSKE I PRIMIJENJENE FONETIKE Treba odmah na početku naglasiti da je studij Teorijske i primijenjene fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jedinstven u našoj
ВишеMicrosoft PowerPoint - Topic02 - Serbian.ppt
Tema 2 Kriterijumi kvaliteta za softverske proizvode DAAD Project Joint Course on Software Engineering Humboldt University Berlin, University of Novi Sad, University of Plovdiv, University of Skopje, University
ВишеPowerPoint Presentation
Booking.com trendovi za 2018. Melita Ožegić Partner Support Account Manager Maja Sladkov Booking Home Partner Manager Booking.com u brojevima. 1996. osnovan u Amsterdamu 2005. pridružuje se grupaciji Priceline
ВишеMicrosoft PowerPoint - Topic02 - Serbian.ppt
Tema 2 Kriterijumi kvaliteta za softverske proizvode DAAD Project Joint Course on Software Engineering Humboldt University Berlin, University of Novi Sad, University of Plovdiv, University of Skopje, University
ВишеKLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/ Pula, Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo
KLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/01-01-01-0406-17-3 Pula, 06.11.2017 Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo Skender, nastavno na Vaš upit od 20. listopada 2017.
ВишеCIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro
CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup prirodnih brojeva? 4.) Pripada li 0 skupu prirodnih brojeva?
ВишеMicrosoft Word - Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskome jeziku - NOVO.doc
Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskom jeziku 1. predmetna sastavnica - JEZIK za ocjenu dovoljan (2) za ocjenu dobar (3) za ocjenu vrlo dobar (4) za ocjenu odličan (5) nastavne sadržaje usvojio
ВишеAKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike
AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike SVE NA JEDNOM MJESTU ZA VAŠE KVALITETNIJE I POVOLJNIJE POSLOVANJE! Prepoznajemo vaše potrebe
ВишеR. FILIPOVIĆ: Neposredni jezični dodiri u hrvatskim... Senjzb 18(1991),31-40 RUDOLF FILIPOVIĆ NEPOSREDNI JEZIČNI DODIRI U HRVATSKIM DIJALEKTIMA U SAD
RUDOLF FILIPOVIĆ NEPOSREDNI JEZIČNI DODIRI U HRVATSKIM DIJALEKTIMA U SAD Ribnjak 42 HR 41000 Zagreb Izvorni znanstveni rad UDC:800.874:808.62(73) Ur.: 1991-09-08 U teoriji jezičnih dodira razlikuju se
ВишеDOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR
DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR 1 ŠTO JE HRVATSKI SABOR? Hrvatski sabor, naš parlament, najviše je predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti. To je dom demokracije u koji građani
Више18 Sanja Zubcic_10.indd
RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 32 (2006) Sanja Zubčić Filozofski fakultet u Rijeci Trg I. Klobučarića 1, HR-51000 Rijeka szubcic@globalnet.hr UDK 811.163.42'282 Izvorni znanstveni
ВишеOŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD /2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO
OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD. 2017./2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO POLUGODIŠTE/ e-dnevnik Crvenom bojom su označene kratke
ВишеGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2018. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
Више65 G. Dudaš. Leta ra li zaci]a s lu Sanjaraznovrsnih govornih znakova. GOVOR. VI, (1989). 1 UDK Originalni znanstveni rad Primljeno:
65 G. Dudaš. Leta ra li zaci]a s lu Sanjaraznovrsnih govornih znakova. GOVOR. VI, (1989). 1 UDK 612.858. 7 Originalni znanstveni rad Primljeno: 27. 3. 1989. Geza Dudaš Centar SVVAG, Osijek Lciteralizacija
ВишеReal Time Clipping
Pregled medijskih objava 31.05.2016. Srđan Šaper 1 / 6 Nacionalni dnevnik Datum: Pon, 30/05/2016 Medij: PINK TV Termin: 15:42:00 Zemlja: Srbija Emisija: Nacionalni dnevnik Trajanje: 00:00:41 Autor: Ivan
ВишеPravilnik o postupku utvrdivanja lista kandidata za poslanike i odbornike
На основу члана 35. став 1. тачка 17. и члана 102. став 3. Главни одбор Демократске странке на седници одржаној 30. августа 2015. године донео је: Правилник о поступку утврђивања листа кандидата за посланике
Више7. ciklus Dijaloga EU-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Ponuđeni odgovori Muško Žensko Drugog roda Ne želim odgovoriti P
7. ciklus Dijaloga E-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Muško Žensko Drugog roda P2: Rođen/a sam godine... Otvoreno pitanje P3 Smatrate li se P3a pripadnikom etničke manjine.
ВишеMicrosoft Word - PusenjeNaRadnomMjestu.doc
Zagreb, prosinac 2008. Sadržaj 1. Uvod... 1 2. Struktura ispitanika istraživanja... 1 3. Struktura (ne)pušača... 2 4.... 4 4.1...4 4.2...8 5. Novi zakon o zabrani pušenja... 9 Popis grafikona Grafikon
ВишеIII. OŠ ČAKOVEC Učiteljica glazbene kulture: Marina Korunek, prof. (učitelj mentor) KRITERIJI VREDNOVANJA ZA GLAZBENU KULTURU Elementi ocjenjivanja su
III. OŠ ČAKOVEC Učiteljica glazbene kulture: Marina Korunek, prof. (učitelj mentor) KRITERIJI VREDNOVANJA ZA GLAZBENU KULTURU Elementi ocjenjivanja su u svim razredima isti: 1. Izvođenje glazbe (pjevanje,
ВишеSlajd 1
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU SLUŽBA ZA MEĐUNARODNU I MEĐUSVEUČILIŠNU SURADNJU ERASMUS+ INDIVIDUALNA MOBILNOST STUDENATA u akademskoj godini 2018./2019. Martina Šuto, prof. Dario Ferić,
ВишеStudij:
Tjedan Cjelina predmeta Studij: Godina Preddiplomski studij grčkog jezika i književnosti studija: Šifra predmeta: Naziv predmeta: ECTS Semestar Akademska godina: Status predmeta Preduvjet upisa: Nositelj:
ВишеHRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA STROJARSTVA 1
HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA STROJARSTVA 1 Na temelju članka 12. stavka 1. podstavka 15. Statuta Hrvatske komore inženjera strojarstva
ВишеSVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Nataša Miletić ALIJETETI I ALTERITETI U GOVORU MARIĆA (ZAVRŠNI RAD) Rijeka, 2016.
SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Nataša Miletić ALIJETETI I ALTERITETI U GOVORU MARIĆA (ZAVRŠNI RAD) Rijeka, 2016. SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za kroatistiku Nataša Miletić
ВишеPRIJAVNI FORMULAR Program stipendisanja novinara u oblasti izveštavanja o ljudskim pravima Ime i prezime podnosioca/aplikanta: Naziv projektnog
PRIJAVNI FORMULAR Program stipendisanja novinara u oblasti izveštavanja o ljudskim pravima 2019. Ime i prezime podnosioca/aplikanta: Naziv projektnog predloga: Format: (pisani članak, video-snimak, fotoreportaža
ВишеИзвештај о резултатима завршног испита на крају основног образовања и васпитања у школској 2013/2014. години
Извештај о резултатима завршног испита на крају основног образовања и васпитања у школској 2013/2014. години Садржај Општи подаци... 3 1. Анализа 1... 4 2. Анализа 2... 4 3. Анализа 3... 5 4. Анализа 4...
ВишеCRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST EKSTERNA PROVJERA ZNANJA NA KRAJU III CIKLUSA OSNOVNE ŠKOLE MAJ, ŠKOLSKA 2018/2019. GODINA U
CROGORSKI SRPSKI, BOSASKI, HRVASKI JEZIK I KJIŽEVOS EKSERA PROVJERA ZAJA A KRAJU III CIKLUSA OSOVE ŠKOLE MAJ, ŠKOLSKA 2018/2019. GODIA UPUSVO ZA BODOVAJE APOMEA: Gramatičke i pravopisne greške treba zanemariti,
ВишеJezik, 63., S. Vukušić, Naglasno usavršavanje hrvatskoga jezika, VI. NAGLASNO USAVRŠAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA, VI. Dug odrazu jata i novoštokavštini St
NAGLASNO USAVRŠAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA, VI. Dug odrazu jata i novoštokavštini Stjepan Vukušić kavski je odraz jata, premda je iznimno bogato zastupljen u hrvatskoj pismenosti i književnosti, da spomenemo
ВишеMicrosoft Word doc
Anita Čavlović: Imenice a-vrste u Vebera i suvremenim gramatikama UDK 81'366 81'366'367.622 811.163.42-26(091) Pregledni rad Primljen 4. lipnja 2011., prihvaćen za tisak 13. lipnja 2011. Anita Čavlović
ВишеДр Филип Мирић *, приказ Стручни сарадник за наставу Правног факултета, Универзитет у Нишу Рад примљен: Рад прихваћен: Миомира
Др Филип Мирић *, приказ Стручни сарадник за наставу Правног факултета, Универзитет у Нишу Рад примљен: 16.09.2015. Рад прихваћен: 06.10.2015. Миомира Костић, Дарко Димовски, Филип Мирић Малолетничка делинквенција
ВишеGOVOR XII (1995), 1 47 UDK : :654.1 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno Marijan Miloš Gimnazija A.G. Matoš, Samobor GOVOR
GOVOR XII (1995), 1 47 UDK 82.085:316.77 316.77:654.1 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno 10.04.1997. Marijan Miloš Gimnazija A.G. Matoš, Samobor GOVOR ELEKTRONIČKIH MEDIJA MJEREN PARAMETRIMA USMJERENOSTI
ВишеNegativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019
Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Beograd, 2019 U srpskim medijima mirovne misije i vojne vežbe se uglavnom spominju u kontekstu Kosova. Multinacionalne
ВишеRazred: sedmi
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Slavonski Brod Učitelji: Marija Matić, prof., Blanka Rajšić, dipl. knjižničar Razred: sedmi Nastavno područje: jezično izražavanje Nastavna tema: Bilješka i natuknica
ВишеСХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА)
СХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА) ДАНИЛО АЛЕКСИЋ daniloaleksic01@gmail.com СТРУКТУРА ПРЕЗЕНТАЦИЈЕ 1. ТЕОРИЈА 2. ПРОБЛЕМИ 3. РЕШЕЊА СЛУЧАЈЕВИ И ВАРИЈАНТЕ ИЗАЗОВИ
ВишеInfokup - Školsko Osnovne škole Algoritmi BaPaCpp
21.. siječnja 2013.. od 1:30 do 16:30 Školsko natjecanje / Algoritmi (Basic/Pascal/C/C++) Sadržaj Zadaci... 1 Zadatak: Napolitanke... 2 Zadatak: Peking... 3 Zadatak: Joker... Zadaci U tablici možete pogledati
ВишеHDGPP HRVATSKO DRUŠTVO GLAZBENIH I PLESNIH PEDAGOGA 51. hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa PISMENI DIO - I. kategorija SOLFEGGIO R
PISMENI DIO - I. kategorija Regionalno natjecanje Zadar 16. i 17. veljače 2013. Ime i prezime natjecatelja: Škola: Nastavnik: ZADACI 1. Napiši zadanu ljestvicu uzlazno i silazno s predznacima ispred note,
ВишеUPUTE ZA INFORMIRANJE I OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI ZA KORISNIKE Operativni program IPA Slovenija Hrvatska Verzija 2.0 Vrijedi od srpnja 2011.
UPUTE ZA INFORMIRANJE I OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI ZA KORISNIKE Operativni program IPA Slovenija Hrvatska 2007. 2013. Verzija 2.0 Vrijedi od srpnja 2011. Svrha uputa Svrha uputa je povećati obaviještenost
ВишеMatrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I
Matrice.. Predavanje I Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Matrice... Matrice... Podsjeti se... skup, element skupa,..., matematička logika skupovi brojeva N,...,
ВишеПрва економска школа Београд РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ СТАТИСТИКЕ март године ОПШТЕ ИНФОРМАЦИЈЕ И УПУТСТВО ЗА РАД Укупан број такмичарских
Прва економска школа Београд РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ СТАТИСТИКЕ 9-30. март 019. године ОПШТЕ ИНФОРМАЦИЈЕ И УПУТСТВО ЗА РАД Укупан број такмичарских задатака је 10. Број поена за сваки задатак означен је
ВишеFonetski status voditelja hrvatskih televizija-Iva Cupan
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za fonetiku Fonetski status voditelja hrvatskih televizija Diplomski rad Iva Cupan Mentor: prof.dr.sc Gordana Varošanec-Škarić Zagreb, rujan 2015. Podaci
ВишеLokalniMediji-SUBOTICA-PPT
11:59:01 KAKVE LOKALNE MEDIJE ZELIS? SUBOTICA ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNJENJA O LOKALNIM MEDIJIMA U SUBOTICI Autor istraživanja: Zoran M. Marković O istraživanju Anketiranje obavljeno od 5. do 11. aprila 2017.
ВишеPage 1 of 5 U 2005. radilo je 107 kinematografa, što je za 24 manje nego u 2004. Od g broja kinematografa, 105 njih ima 1 dvoranu/ekran, 1 kinematograf ima 5 dvorana/ekrana, a 1 ima 13 dvorana/ekrana.
ВишеKLASIFIKACIJA EMISIJA EMISIJA/PROG.SEGMENT TRAJANJE KATEGORIJA PROGRAMA BROJ EMITIRANJA TJEDNO UKUPNO MINUTA KRATAK OPIS EMISIJE VLASTITA PROIZVODNJA
KLASIFIKACIJA EMISIJA EMISIJA/PROG.SEGMENT TRAJANJE KATEGORIJA PROGRAMA BROJ EMITIRANJA TJEDNO UKUPNO MINUTA KRATAK OPIS EMISIJE VLASTITA PROIZVODNJA LOKALNE VIJESTI 3 INFORMATIVNI 55 165 vijesti i prilozi
ВишеNa temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08, 61
Na temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08, 61/11 i 4/18) Gradonačelnik Grada Rijeke, na prijedlog
ВишеAktualna tema_trgovina_2_7_2015.indd
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Trgovina konvergira li standardima EU? Uvodno Značaj trgovine u Europskoj
ВишеII. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof
II. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof., Jasmina Varga, prof., Maja Šmic, dipl. uč. rn i
ВишеProgram INA Razvoj skolstva u opcini KS
PROJEKT UMIJEĆE KORIŠTENJA INFORMACIJA PROGRAM IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI «RAZVOJ ŠKOLSTVA U OPĆINI KLINČA SELA» Autorica programa: Maja Slamar Datum: 25. 8. 2018. Napomena: program je razvijen u sklopu
ВишеZIMSKI ISPITNI ROK – 2011
JESENSKI ISPITNI ROK - 2018. I. GODINA PREDDIPLOMSKOGA STUDIJA V. Krneta, prof. Jezične vježbe 1 5.9. u 10 sati 19.9. u 10 sati V. Krneta, prof. Elementarna 5.9. u 10 sati 19.9. u 10 sati gramatika 1 Uvod
ВишеAlgoritmi SŠ P1
Županijsko natjecanje iz informatike Srednja škola 9. veljače 2018. RJEŠENJA ZADATAKA Napomena: kodovi za većinu opisanih algoritama dani su u Pythonu radi jednostavnosti i lakše čitljivosti. Zbog prirode
ВишеAM_Ple_LegConsolidated
29.5.2017 A8-0028/1 Amandman 1 Claude Moraes u ime Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Izvješće Sylvia-Yvonne Kaufmann Jedinstveni obrazac za vize COM(2015)0303 C8-0164/2015 2015/0134(COD)
ВишеSyllabus - Talijanski jezik 1
Kod kolegija Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 1 Opći podaci Studijski program PREDŠKOLSKI ODGOJ Godina Ime nositelja kolegija Status kolegija Lorena Lazarić, prof. Obvezatan Bodovna vrijednost i način izvođenja
ВишеUPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena :21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za
UPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena 09.12.2010 18:21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za zaštitu potrošača i neadekvatne promjene pravnih akata,
ВишеPRIOPĆENJE Page 1 of 5 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 GODINA: XLIV. ZAGREB, 19. LIPNJA 2007. BROJ: 8.3.4. OBVEZATNO NAVEDITE
ВишеNaziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav
Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja
ВишеKOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA PROVEDBU RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO GODINE Prosinac
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA PROVEDBU RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE Prosinac 2017. 1 Sadržaj 1 UVOD... 3 2 CILJEVI... 4 3 MJERE I AKTIVNOSTI... 5 4 NOSITELJI...
ВишеЗАВОД ЗА ЈАВНО ЗДРАВЉЕ Ул. Стари шор 47, Сремска Митровица web: Тел:022/ Тел/Факс:
ЗАДОВОЉСТВО КОРИСНИКА РАДОМ СЛУЖБИ У КОЈИМА РАДЕ ИЗАБРАНИ ЛЕКАРИ Истраживање је спроведено анонимним анкетирањем корисника у Служби за здравствену заштиту одраслих, Служби за здравствену заштиту деце и
ВишеUvod u statistiku
Uvod u statistiku Osnovni pojmovi Statistika nauka o podacima Uključuje prikupljanje, klasifikaciju, prikaz, obradu i interpretaciju podataka Staistička jedinica objekat kome se mjeri neko svojstvo. Svi
ВишеPowerPoint Presentation
KRIZNO KOMUNICIRANJE U OBRAZOVANJU: PROBLEMI I RJEŠENJA doc. dr. sc. DAMIR JUGO Dubrovnik, 1. veljače 2019. Niti jedna organizacija nije imuna na krize Važnost percepcije javnosti - Sve što radite šira
ВишеPROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/ оd srpnja o utvrđivanju gornjih granica proračuna za primjenjivih na
15.7.2017. L 184/5 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1272 оd 14. srpnja 2017. o utvrđivanju gornjih granica proračuna za 2017. primjenjivih na određene programe izravne potpore predviđene Uredbom (EU)
Више21-Prijedlog izmj. i dop. Pravilnika Kabineta
REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Kabinet župana Pula, Flanatička 29, p.p. 198 tel.052/372-101, fax: 052/372-104 KLASA: 023-01/13-01/44 URBROJ: 2163/1-02/6-14-3 Pula, 23. siječnja 2014. ŽUPANU ISTARSKE
ВишеDUBINSKA ANALIZA PODATAKA
DUBINSKA ANALIZA PODATAKA () ASOCIJACIJSKA PRAVILA (ENGL. ASSOCIATION RULE) Studeni 2018. Mario Somek SADRŽAJ Asocijacijska pravila? Oblici učenja pravila Podaci za analizu Algoritam Primjer Izvođenje
ВишеPowerPoint Presentation
Virtualni data centar Igor Batinić, prodajno tehnički specijalist MEGATREND POSLOVNA RJEŠENJA d.o.o. Zagreb, 20. veljače 2013. Cloud i paradigme razvoja ICT sustava Cloud računalstvo Cloud computing is
ВишеUpute za samostalni dizajn i grafičku pripremu plakata BOJE Plakat je najuočljiviji kada se koriste kombinacije kontrastnih boja npr. kombinacija crne
Upute za samostalni dizajn i grafičku pripremu plakata BOJE Plakat je najuočljiviji kada se koriste kombinacije kontrastnih boja npr. kombinacija crne podloge i žutog teksta, dok se najmanje vidljivom
ВишеŽENA U IZBORNOJ GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji ima
ŽENA U IZBORNOJ 2010. GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji imaju najmanje dvostruku ulogu u vezi sa učešćem žena
ВишеOŠ Nikole Andrića Mjesec hrvatske knjige Tema: Čitam 100 na sat ( )
OŠ Nikole Andrića Mjesec hrvatske knjige 2016. Tema: Čitam 100 na sat (15.10.-15-11.2016.) DOGAĐANJA: 20. listopada u 10 h, Gradska knjižnica Vukovar Dani Matice hrvatske U Gradskoj knjižnici Vukovar povodom
ВишеDani psihologije u Zadru, svibnja 2012.
Dani psihologije u Zadru, 19. 21. svibnja, 2016. Valjanost Testa uvjetovanog rezoniranja za agresivnost u predviđanju nepoželjnog organizacijskog ponašanja Željko Jerneić 1, Zvonimir Galić 1 i Maša Tonković
ВишеPage 1 of 5 U 2004. radio je 131 kinematograf, što je za 11 manje nego u 2003. Od g broja kinematografa 129 njih ima 1 dvoranu/ekran, 1 kinematograf ima 5 dvorana/ekrana, a 1 ima 13 dvorana/ekrana. Samostalnih
ВишеMicrosoft Word - solfeggio zadar2011.doc
PISMENI DIO - I. kategorija Regionalno natjecanje Zadar 7. - 13. ožujka 2011. Ime i prezime natjecatelja: Škola: Nastavnik: ZADACI 1. Napiši zadanu ljestvicu uzlazno i silazno s predznacima ispred note,
ВишеПовезивање са интернетом
Драгана Стопић Интернет Интернет је најпознатија и највећа светска мрежа која повезује рачунаре и рачунарске мреже у једну мрежу, у циљу сарадње и преноса информација употребом заједничких стандарда. INTERnational
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Imamo redom: 0.3 0. 8 7 8 19 ( 3) 4 : = 9 4 = 9 4 = 9 = =. 0. 0.3 3 3 3 3 0 1 3 + 1 + 4 8 5 5 = = = = = = 0 1 3 0 1 3 0 1+ 3 ( : ) ( : ) 5 5 4 0 3.
ВишеFINANCIJSKI PLAN TURISTIČKE ZAJEDNICE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA GODINU Dubrovnik, listopad 2016.
FINANCIJSKI PLAN TURISTIČKE ZAJEDNICE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA 2017. GODINU Dubrovnik, listopad 2016. UVOD Prihodi od boravišne pristojbe uređeni su posebnim zakonom, a iznos boravišne pristojbe
Више(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q12017.)
Izvještaj se temelji na redovito prikupljanim podacima od svih operatora na tržištu elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj. U nekim slučajevima HAKOM ne može uvidjeti neispravnost u izvještajima/podacima
ВишеУПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese: Након
УПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese: http://www.srpskiarhiv.rs/ Након тога се на екрану појављује форма за пријаву на часопис
Више22C
VELEUČILIŠTE U POŽEGI PRAVILNIK O ANKETIRANJU U SVRHU VREDNOVANJA NASTAVNIKA I KOLEGIJA OD STRANE STUDENATA NA VELEUČILIŠTU U POŽEGI Požega, 2017. Na temelju čl. 101. Statuta Veleučilišta u Požegi, STRUČNO
ВишеŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 28. veljače razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI
ŽUANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 8. veljače 09. 8. razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI OSTUAK RJEŠAVANJA, ČLAN OVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ OSTUAK
ВишеPRIPREMA ZA ŠKOLU
PRIPREMA ZA ŠKOLU Duška Perić Krpeljević, mag.logoped OŠ PETAR ZORANIĆ, 13.04.2015. Kako učinkovitije pozivati djecu da urone u čarobni svijet čitanja i pisanja i kako ih podržati da u toj avanturi počnu
Више