GOVOR, IV (1987), 2, UDK / Stručni rad Primljeno: Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "GOVOR, IV (1987), 2, UDK / Stručni rad Primljeno: Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA"

Транскрипт

1 GOVOR, IV (1987), 2, UDK / Stručni rad Primljeno: Tanja BUZINA Centar SUVAG, Zagreb ORTOEPSKA ODSTUPANJA U TELEVIZIJSKIM DNEVNICIMA SAŽETAK Budući da su govorni mediji danas u velikom usponu, zanimljivo je pogledati kakav nam govorni model nude. Da bih to utvrdila, analizirala sam govor spikera i novinara televizijskih dnevnika. Pokazalo se da su odstupanja od govorne norme najveća u zanaglasnim dužinama, u prebacivanju naglaska na prislonjenicu, u hiperkorektnom izgovoru glasova i u izgovaranju stranih imena. Kako međutim govorna norma nije uvijek jasno odredena, nije uvijek ni moguće utvrditi je li nešto greška ili ne.

2 154 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Pitanje ortoepije veoma je aktualno budući da je javna govorna komunikacija danas, u najmanju ruku, ravnopravna s tiskanom riječju. Poruke koje se prenose zvukom i slikom stižu jednako brzo do svakoga i imaju najveći broj primalaca. Zbog velike popularnosti radija i televizije kod publike važno je kakav govorni model pružaju spikeri i novinari koje svakodnevno slušamo na tim medijima. Zanimljivo je vidjeti u čemu se najviše odstupa od ortoepske norme, koja su odstupanja pojedinačna, a koja su šira pojava, postoje li zajednički sistemi grešaka kod govornika iz istih TV centara. U ovom radu analizom je obuhvaćeno pet televizijskih dnevnika emitiranih u 19,30 sati u veljači godine. To su dnevnici Zagrebačke televizije, a u njima osim zagrebačkih sudjeluju i sarajevski govornici. Ortoepske karakteristike TV dnevnika promatrala sam prema nekoliko parametara: izgovaranje glasova, glasovne promjene, naglasci, pomicanje naglaska, zanaglasne dužine, izgovaranje dugoga č i izgovor stranih imena. Kada sam smatrala potrebnim, podijelila sam govornike TV dnevnika na dvije grupe: spikere i reportere. Grupu spikera čine govornici koji u studiju čitaju tude tekstove (profesionalni spikeri) i urednici-voditelji dnevnika, a grupu reportera svi ostali govornici u dnevnicima koji čitaju svoje tekstove i svaki je specijaliziran za jedno područje. To su meteorolozi, komentatori, reporteri, izvjestitelji iz stranih zemalja. Glasovi (izgovor glasova) Suglasnici U izgovaranju glasova javljaju se osobine zajedničke i spikerima i reporterima. To su, najčešće, odstupanja od standardnog izgovora glasova [č], [ć] i [dž], [d]. Razlika između tih glasova nadomješta se samo jednim glasom koji se izgovara na različite načine: od glasa sličnog [č], odnosno [dž], do glasa bliskog [ć], odnosno [d]. Osim toga česte su distorzije frikativa s, z, š, ž i afrikate c. Nekoliko spikera i reportera glas [1] izgovara premekano. Od drugih konsonanata reporteri glas [lj] u nekim slučajevima izgovaraju kao dva glasa: [1 j]. Glas [r] nekolicina reportera izgovara prelabavo, bez vibracija. Samoglasnici Spikeri redovito izgovaraju samoglasnike ispravno, dok je kod reportera slika mnogo zamršenija. Najčešće duge samoglasnike izgovaraju suviše zatvoreno; najviše je primjera za [e], a nešto manje za [o] i [a]. Neki reporteri kratko i naglašeno [o] i [e] izgovaraju preotvoreno. Drugi pak duge ili naglašene samoglasnike diftongiziraju pa kažu: piet, stuo, uvuažene. Sarajevski reporteri zanaglasno [i] izgovaraju reducirano: repubj'ke, takm'čar, ut'cale.

3 155 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Neka zajednička odstupanja od norme u izgovoru spikera i reportera kao što je nerazlikovanje [č] i [ć], [dž] i [d] prepoznaju se kao opća pojava u govoru, dok su druge: diftongiziranje vokala, distorzije frikativa, afrikate c, prelabav izgovor 1, r, odvojenost 1 j, odraz dijalektalne podloge. Glasovne promjene Analizirala sam glasovne promjene koje se zbivaju unutar jedne izgovorne riječi i između dviju naglašenih riječi. 1. Jednačenje po zvučnosti Promjene unutar jedne izgovorne riječi Unutar jedne izgovorne riječi ovo je najčešća promjena. Javlja se između dva okluziva: pot kraj (pod kraj), i između frikativa i okluziva: z bliskog (s bliskog), bes toga (bez toga). Jednačenja po zvučnosti između frikativa i okluziva nešto su rjeđa: pot simboličkim (pod simboličkim). Najmanje primjera ima za jednačenje između dvaju frikativa: bes sumnje (bez sumnje), is Sarajeva (iz Sarajeva), i između frikativa i afrikate: duš čitave (duž čitave), us cijenu (uz cijenu). Sve se ove promjene u govoru očekuju i ne odstupaju od norme. U jednom primjeru provedeno je jednačenje po zvučnosti između sonanta v i bezvučnog okluziva: ostafku (ostavku), što je neprihvatljivo u standardu. U kajkavskom dijalektu, gdje se ono javlja, v očito nije sonant, već frikativ. Ima riječi u kojima nije provedeno jednačenje po zvučnosti, a trebalo bi. Takve su riječi izgovorene sa stankom između suglasnika: od-strane, od- -kršćanskog. 2. Jednačenje po mjestu tvorbe (s čla- Za jednačenje po mjestu tvorbe ima malo primjera: š članovima novima). 3. Ispadanje suglasnika Cesta je promjena ispadanje suglasnika i to na tri načina: a) Otpada jedan od dva ista suglasnika, nakon provedenog zvučnog jednačenja: isuprotnog (iz suprotnog), isupetra (iz Supetra), otakvih (od takvih). b) U futuru glagola [t] otpada ispred pomoćnog glagola: puhače (puhat će), informiraćc (informirat će). Ovakve su glasovne promjene standardne i treba ih provoditi. Mnogi govornici, očito pod utjecajem pisma, futur izgovaraju tako da se čuje [t]: bit- -će, donijet-će, što je greška tzv. hiperkorektnosti. c) Glasovi [d] i [t] otpadaju ispred [s]: prestavnice (predstavnice), srestava

4 156 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 (sredstava). Takva je promjena regionalno obilježje govora u nekih reportera. Promjene na granici dviju naglašenih riječi Pri brzom govoru promjene na granici dviju riječi iste su kao i unutar jedne fonetske riječi. 1. Jednačenje po zvučnosti Te su promjene ponovo najbrojnije i to između dva okluziva, te i okluziva i frikativa: bivšek premijera (bivšeg premijera), svok savjeta (svog savjeta). 2. Jednačenje po mjestu tvorbe U jednom slučaju [n] prelazi u [m] ispred [b]: Milutim Baltić). Baltič (Milutin 3. Ispadanje suglasnika Ima nekoliko primjera ispadanja [t] ispred [s]: trinaes sati (trinaest sati), spus stazi (spust stazi). I između dviju naglašenih riječi događaju se neke nestandarde, ali očekivane promjene, na primjer, asimilacija po zvučnosti prema prethodnom suglasniku: kompleks Setra (kompleks Zetra), te asimilacije između sonanta i okluziva: saf promet (sav promet). Izgovaranje jednakih suglasnika Jednaki suglasnici koji pripadaju dvama susjednim slogovima u riječi izgovaraju se na tri načina: a) Kao udvojeni suglasnik: bessumnje (bez sumnje), is Skopja (iz Skopja), jutrossu (jutros su). b) Kao samo jedan suglasnik: odvije (od dvije), isupetra (iz Supetra), danasu (danas su). c) S pauzom između dva suglasnika: od-deset, iz-zabrinutosti, pomoč-će. Najčešći je drugi način izgovora, što je i najpravilnije. Zanimljiva je pojava da neki govornici dnevnika nastoje izdvojeno artikulirati glas [n] u položaju između samoglasnika i suglasnika, pa takve riječi izgovaraju sa stankom između [n] i sljedećeg glasa: kon-ferenciji, kon-vertibilan, konsolidacija, pekin-ški, što zvuči kao govorna hiperkorektnost. Ako se te riječi ne izgovore s tako jasnom stankom između [n] i sljedećeg suglasnika, nazalizira se samoglasnik ispred [n]. Da bi to izbjegli, mnogi prave stanku u položaju VnC.

5 157 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Naglasci Greške u naglašavanju riječi podijelila sam u nekoliko tipova: 1. Pogrešno mjesto naglaska: standard (standard), potaklo (potaklo), medalja (medalja). Relativno je malen broj odstupanja ovoga tipa i tu nema značajne razlike između zagrebačkih i sarajevskih govornika. 2. Pogrešna vrsta i mjesto naglaska: intervju (intervju), progr&m (program), učinjenog (učinjenog), vtšesatnom (višesatnom). Ovakve su greške najčešće. Dok su govornici iz Sarajeva imali samo tri pogreške ovoga tipa, kod zagrebačkih spikera i reportera bilo ih je šezdesetak. 3. Kraćenje dugih naglasaka: propis (propis), ciklona (ciklona), ključnih (ključnih), sloj (sloj). Ovdje se može napraviti podjela na dvije podgrupe: riječi s dugouzlaznim i riječi s dugosilaznim naglaskom. Dva su puta češće greške u izgovaranju riječi s dugouzlaznim naglaskom. U većini je slučajeva zamijenjen kratkosilaznim, a vrlo rijetko kratkouzlaznim. 4. Zamjena kratkouzlaznog naglaska kratkosilaznim: identičnost (identičnost), američki (američki), uvjet (uvjet), sveučilišta (sveučilišta). Razlike su između zagrebačkih i sarajevskih govornika velike.»sarajlije«imaju samo jednu ovakvu grešku, a»zagrepčani«četrdesetak. Broj grešaka u naglašavanju riječi nije ravnomjerno raspoređen na sve govornike. Neki griješe mnogo, a neki gotovo nikada. Ipak se nameće zaključak da zagrebački govornici imaju više poteškoća s naglascima nego»sarajlije«. Pomicanje naglaska U spoju proklitike i naglašene riječi djeluje ista zakonitost o raspodjeli naglaska kao i u samostalnim riječima, tj. da silazni naglasci mogu stajati samo na početnom slogu (Barić, E. i ostali, 1979). To je općenito pravilo, iako se fonetska riječ ne ponaša isto u ovisnosti o dužini riječi s kojih se naglasak prenosi. U tome se mišljenja autora razilaze. Neki predlažu da pomicanje naglaska s jednosložnih i dvosložnih riječi bude obavezno, a fakultativno sa trosložnih i duljih. Hraste, M. (1963):»S jednosložnih i dvosložnih (riječi op. a.) sa kratkosilaznim i dugosilaznim akcentom na prvome slogu obavezno se mora u govoru prebacivati akcenat na proklitiku, a sa trosložnih i višesložnih može, ali ne mora.«zanimljivo je vidjeti s kojih riječi i kako često govornici u TV dnevnicima prenose nagalasak na proklitiku. Analizirani tekst podijelila sam prema vrstama riječi i broju slogova. a) Glagoli Naglasak je redovito prebacivan na negaciju ispred glagola, osim u jednom primjeru: ne smiri. b) Zamjenice Sa zamjenica je naglasak 29 puta pomaknut naprijed, a 60 puta nije. oa zamjenica s kojih je naglasak prebačen ima 20 jednosložnih

6 158 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 i 9 dvosložnih, a nije prebačen s 30 jednosložnih, 28 dvosložnih i 2 trosložne zamjenice. Iz ovih brojeva može se zaključiti da se naglasak u većini primjera ne prebacuje, a prebacuje se uglavnom s jednosložnih riječi. c) Pridjevi Kod pridjeva, kao suprotnost glagolima, naglasak nije nijednom pomaknut naprijed. Od ukupno 113 pridjeva s kojih akcenat nije prebačen bilo je 25 trosložnih, 72 dvosložna, 1 jednosložan, a ostalih 14 dulji su od tri sloga. d) Imenice Vrlo su slične pridjevima. Od ukupno 131 mogućnosti pomicanja naglaska, naglasak je prebačen na proklitiku samo 7 puta. Naglasak nije prebačen na proklitiku s 22 jednosložne imenice, 51 dvosložne, 45 trosložnih i 6 četverosložnih. e) Brojevi i prilozi S brojeva naglasak nije prebačen 36 puta, a 6 puta jest. Priloga ima nešto manje, ukupno 25, od čega je naglasak 5 puta pomaknut na proklitiku, a 20 puta nije. I brojevi i pridjevi uglavnom su dvosložni. Govornici su često pogrešno pomicali silazne akcente; neoslabljeno umjesto oslabljeno: u nas, n& tom, ti tom, i obratno: u što, i pet, i tri, pod kraj. Iz navedenih primjera zaključak je da se naglasak vrlo rijetko pomiče na proklitiku (u 1/6 riječi). Pomiče se samo sa jednosložnih i dvosložnih riječi samo je jedanput pomaknut s trosložne, i to s glagola na negaciju, što je, uostalom, jedino i pravilno samo glagoli primjenjuju to pravilo bez izuzetka. To se podjednako odnosi i na zagrebačke i na sarajevske govornike. Zanaglosne dužine Bilježila sam riječi u kojima su dužine sačuvane jer ih je manje od riječi iz kojih su se dužine izgubile. Najbolje se čuvaju dužine za genitiv imenica, i to nešto više u množini nego u jednini. Dosta dobro čuvaju se i dužine kod određenih pridjeva i rednih brojeva. Najmanje primjera ima s dužinom na nastavku za instrumentale imenica, pridjeva i zamjenica ženskog roda. S obzirom na učestalost komparativa i superlativa u tekstu, relativno mali broj riječi izgovoren je s dugim samoglasnikom u nastavku. U riječima u kojima bi trebale biti dvije zanaglasne dužine, ostaje samo jedna. Razlika između spikera i reportera zanemarive su svugdje osim u izgovaranju genitiva množine spikeri gotovo dvostruko više čuvaju dužine. Dugi refleks»jata* Prema klasičnoj književnoj normi dugi refleks č izgovara se dvosložno. Novije gramatike kažu da je u upotrebnoj normi izgovor dugog e jednosložan, i upotrebna norma razlikuje se od gramatički kodificirane koja se primjenjuje samo u pisanim tekstovima. U televizijskim dnevnicima refleks dugog e izgovaran je uvijek jednosložno, i to na tri načina; kao [je], kav diftong [ie] i s pauzom između i i e, kao [i-e] da se označi slogovna granica. Govornike sam podijelila u grupu spikera i grupu reportera, i prema TV centrima na zagrebačke i sarajevske govornike.

7 159 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Posebno sam analizirala ostvarivanje dugoga e u položaju iza [n], iza [1] jer se tu očekuje drugačiji izgovor. a) Iza [n] e se ostvarivao kao: [n-je], [n-ie] i [nj-e].i grupa spikera i grupa reportera najčešče su izgovarali e u ovom položaju kao [n-je]. Razlike su uočljive ako se odvojeno promatraju rezultati reportera iz zagrebačkog i iz sarajevskog studija. Dok»Zagrepčani«tu dugi e izgovaraju najčešće kao diftong [ie],»sarajlije«u svim primjerima imaju [je]. b) Iza [1] e se izgovarao kao: [1-je], [1-ie], [lj-e]. Ovdje nisam odvajala zagrebačke i sarajevske govornike jer reporteri iz Sarajeva imaju samo jednu riječ u kojoj e slijedi iza [1]. Spikeri su e u ovom položaju najviše izgovarali kao [1-je] i podjednako kao diftong i kao [lj-e]. Reporteri su podjednako učestalo izgovarali sve tri varijante. c) U ostalim položajima spikeri iz Zagreba u nešto više od polovine primjera dugi e izgovorili su kao [je], u trećini primjera kao diftong [ie] i samo jednom kao [i-e].ponovo je najveća razlika izmedju grupe zagrebačkih i sarajevskih reportera.»sarajlije«su gotovo uvijek e izgovarali kao [je], a zagrebački reporteri češće diftong [ie] nego [je]. U izgovoru dugog č najveće su razlike između različitih TV centara (Sarajeva i Zagreba). Izgleda da govornici iz Sarajeva najčešće izgovaraju napetiju varijantu izgovora [je], profesionalni spikeri iz Zagreba rezultatima su im blizu, a zagrebački reporteri češće izgovaraju diftonšku varijantu. Izgovor stranih imena Za izgovor stranih imena postoji pravilo da se izgovaraju s naših 3o glasova, ali ih ne podvrgavamo vlastitim naglasnim zakonima. S obzirom na to u izgovaranju stranih imena na TV dnevnicima obratila sam pažnju na dvoje: je li sačuvano mjesto naglaska kod naših govornika, izgovaraju li se strana imena našim glasovima ili se oponaša strani izgovor. Za neke jezike, naprimjer francuski i njemački, napisana su detaljna pravila o prenošenju pojedinih glasova iz stranog fonetskg sistema u naš, dok za druge, naprimjer arapski, preostaje samo općenito pravilo. Ispitanike sam ponovo podijelila prema TV centrima jer su medu njima najveće razlike. Njemačka imena Govornici Zagrebačke televizije njemačka vlastita imena izgovaraju samo silaznim naglascima i to tako da njemačke duge samoglasnike izgovaraju našim dugosilaznim naglaskom, a kratke kratkosilaznim. Mjesto naglaska uglavnom je isto kao i u njemačkom jeziku. Pojedini govornici prelaze u njemački fonetski sustav izgovarajući njemačka imena. Sarajevski novinari njemački udarni akcent prenose kao kratkosilazni, kratkouzlazni i dugouzlazni naglasak. Ne čuvaju uvijek originalno mjesto naglaska, naprimjer kažu ['Mihael] umjesto [ML^ael] ili imaju samo jedan naglašeni slog, a u njemačkom su dva, naprimjer [Rotnberger], a treba ['Rotn'berge]. Događa se i obrnuto u njemačkom je naglašen samo jedan slog u imenu, a oni izgovaraju s dva naglaska, naprimjer [Vajrater] umjesto [Vaj- Ta:td]. Za razliku od zagrebačkih govornika, sarajevski govornici nikada ne

8 160 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 prelaze u njemački fonetski sistem, nego sva imena izgovaraju našim glasovima. Na izgovor naših govornika često utječe grafički oblik imena jer se imena kao Walter i Angerer redovito čuju kod naših govornika s glasom r, a u izvornom obliku taj se glas ne izgovara. Engleska i američka imena Kod izgovaranja engleskih i američkih imena izvorno mjesto naglaska poštivano je kod svih govornika. Zagrebački spikeri ponovo prelaze u strani fonetski sustav, naprimjer New Jersey izgovaraju kao [Nju D3arsi]. Otvoreno e iz engleskog izgovora imena Thatcher neki prenose kao [Tačer], a neki kao [Tečer], Neki autori predlažu da se taj glas prenosi u naš jezik kao e. Francuska imena Ovih imena u dnevnicima je bilo razmjerno malo, no sve što vrijedi za prethodno spomenute jezike vrijedi i ovdje. Poštovano je originalno mjesto naglaska, ali su neki glasovi pogrešno preneseni, naprimjer [oi] iz imena Franc^ois, umjesto [oa] izgovoreno je sa [ua] [Fransua]. Ili francusko [ai] koje se prenosi kao [e], prenešeno je kao [a], naprimjer Saint Nazaire umjesto [Sen Nazer] izgovoreno je [San Nazar]. Ruska imena Udarni naglasak iz ruskog jezika također se gotovo uvijek prenosi kao silazni i to ponovo češće kod zagrebačkih nego kod sarajevskih govornika. Mjesto naglaska dosta se često ne poklapa u originalnom izgovoru i u nas. Naprimjer, [Vla'dimirovič] kod nas je [Vladimirović], [Sjer'gej] kod nas je [SSrgej]. Ruskih imena bilo je podjednako kao i njemačkih, a nešto više nego engleskih i francuskih, ali nijednom nije imitiran originalni izgovor ruskih imena. Arapska imena Vrlo je veliki broj imena iz arapskog jezika. U izgovaranju arapskih imena vlada posvemašnja zbrka. Nije sačuvano mjesto naglaska, arapski udarni akcenti prenose se u nas i silaznim i uzlaznim akcentima, ista imena različiti govornici različito naglašavaju. Mnoga se imena ne preuzimaju izravno iz arapskog nego posredstvom drugih jezika, pa je naša verzija prilično udaljena od originalnog izgovora. Naprimjer, Gemayel kod nas se izgovara [Dž ], a izvorno je [Zma'il]. I nazivi nekih gradova prilično su izobličeni u našem izgovoru, naprimjer, [KarbSla] umjesto [Karba'la], [Desfol] umjesto [Dizful], [Madali] umjesto ['Mandali]. Iz drugih jezika bilo je premalo primjera vlastitih imena da bi se moglo nešto određenije zaključiti. Španjolska i poljska imena izgovorena su s izvornim mjestom naglaska. Udvojeni suglasnik iz talijanskog prenosi se u nas kao jedan suglasnik. Još manje primjera bilo je za imena iz švedskog, hinduskog, madžarskog, finskog, nizozemskog, kineskog i grčkog jezika. Kod nekih je pogrešno preneseno mjesto naglaska, broj naglašenih slogova ili je ime pogrešno izgovoreno. Naši govornici kada nisu sigurni na kojem je slogu u stranom imenu naglasak (jer je jezik suviše»egzotičan«), obično naglašavaju predzadnji slog. Naprimjer, izvorno je mjesto naglaska za sljedeća imena: ['Hamalainen], ['Indira], ['Mandali], ['Larnaca], [A'min], [Waz'an], [Zavja'lov], a u nas je na predzadnjem slogu. Govornici iz Zagreba kada se radi o poznatijim jezicima poštuju izvorno mjesto naglaska. Nekada izgovaraju strana imena prelazeći u strani fonetski sustav. Udarne akcente pretežno prenose silaznim naglascima. Sarajevski re-

9 161 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 porteri imaju nešto više uzlaznih naglasaka kojima prenose udarne akcente iz stranog jezika i češće griješe u mjestu naglaska. Izgovarajući strana imena nikada se ne prebacuju u strani glasovni sustav. Zaključak Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima mogla bi se klasificirati prema nekoliko različitih kriterija. S obzirom na govornike može se govoriti o razlikama između govora profesionalnih spikera i novinara koji čitaju svoje tekstove. Najveće razlike medu njima izgleda da su u izgovaranju pojedinih glasova. Među govornicima iz različitih TV centara postoje u nekim područjima velike razlike, naprimjer u izgovaranju stranih imena kod zagrebačkih i sarajevskih govornika. U nekim područjima ortoepije takva podjela nema svrhe jer se odstupanja ravnomjerno raspodjeljuju prema govornicima i prema TV centrima kojima pripadaju, naprimjer, pomicanje naglaska. Ako se promatra u kojem je dijelu ortoepije najveći otklon od norme, onda je nesrazmjer između propisa i upotrebe najveći kod čuvanja dužina na nenaglašenim slogovima i pomicanju silaznih naglasaka naprijed. Teško je donositi o tome sudove jer i sama ortoepska norma nije uvijek precizna u definiranju pravila, naprimjer, kakav treba biti izgovor dugog e ili s kojih je riječi, s obzirom na broj slogova, pomicanje naglaska obavezno, a s kojih fakultativno. Kada bi pravila bila jasnija, možda bi razlike među govornicima u odstupanju od norme bile manje. LITERATURA Anić, V. (1966), Uz neka pitanja našeg književnog izgovora, Jezik, Zagreb. Brabec-Hraste-Živković (1965), Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga. Brozović, D. (1955), Izgovor i transkripcija orijentalnih imena, Jezik, Zagreb. Brozović, D. (1964), Prodor u naš ortoepski standard, Jezik, Zagreb. Hraste, M. (1963), O potrebi prenošenja akcenta na prijedlog, Jezik, Zagreb. Ivšić, S. i Kravar, M. (1955), Srpsko-hrvatski jezik i intonacija na pločama, izgovor i intonacija s recitacijama, Zagreb,[S.n.] Jurančić, J. (1972), Srbskohrvatsko-slovenski slovar, Ljubljana, Državna založba Slovenije. Klaić, B. (1958), Varijacije na temu prenošenja akcenta na proklitiku, Jezik, Zagreb. Klaić, B. (1974), Veliki rječnik stranih riječi, izraza i kratica, Zagreb, Zora. Muljačić, Z. (1972), Opća fonologija i fonologija suvremenog talijanskog jezika, Zagreb, Školska knjiga. Pavešić, S. (1971), Jezični savjetnik s gramatikom, Zagreb, Matica hrvatska.

10 162 T. Iiuzina, Ortoepska odstupanja u TV dnevnicima, GOVOR, IV (1987), 2 Pavešić, S. i grupa autora (1976), Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, Školska knjiga. Škarić, I. (1982), U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, Školska knjiga. Vuletić, B. (1980), Gramatika govora, Zagreb, GZH. Pravopis hrvatskosrpskog jezika (1970), Zagreb Novi Sad, Matica hrvatska Matica srpska. Tanja BUZINA Centre SUVAG, Zagreb Mistakes with Regards to Standard Pronunciation in TV Journals SUMMARY Taking into account that the spoken media are increasingly in use nowadays it may be interesting to consider what type of speech they are offering. The author has analysed the speech of announcers and reporters in TV journals in order to establish this. The results shotv that the departure from the speech norm is most conspicuous in long syllables following the stressed ones, when the stress is shifted to the proclitic in over-correct pronunciation of speech-sound as tvell as in foreign names. Since, hoivever, the speech norm is not always explicitly stated, it is impossible to decide ivhether something is faulty or not.

Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u

Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Hrvatski jezik u 4. razredu ODLIČAN (5) zaključuje o rodu i broju imenica u zadanoj rečenici osmišljava rečenice u kojima su zadani rod i broj imenice

Више

Microsoft Word - vopr.doc

Microsoft Word - vopr.doc Теоретическая грамматика сербского языка. Вопросы к экзамену 1. Систем вокала. Класификације. Особености артикулације. 2. Систем консонаната. Прави сугласници. Сонанти. 3. Алтернације. 4. Српска ћирилица

Више

GOVOR, IV (1987), 1, UDK : Originalni znanstveni rad Primljeno Nataša DESNICA - ŽERJA VIĆ Filozofski fakultet, Z

GOVOR, IV (1987), 1, UDK : Originalni znanstveni rad Primljeno Nataša DESNICA - ŽERJA VIĆ Filozofski fakultet, Z GOVOR, IV (1987), 1, 19-34 19 UDK 801.41 : 534.63-7 Originalni znanstveni rad Primljeno 23. 9. 1987. Nataša DESNICA - ŽERJA VIĆ Filozofski fakultet, Zagreb SLUŠANJE GLASOVA GOVORA NA USKIM KONTINUIRANIM

Више

Вежбе из српског језика

Вежбе из српског језика Вежбе из српског језика Основни ниво Број питања 1. Допуни реченице У српском језику постоји врста речи. Оне су, с обзиром на променљивост, подељене на и речи. 2. Наброј све променљиве врсте речи: 3. Наброј

Више

Мр Љубица Прћић Др Јасмина Дражић ЈЕЗИЧКЕ ПОУКЕ СРПСКИ ЈЕЗИК уџбеник за други разред основне школе

Мр Љубица Прћић Др Јасмина Дражић ЈЕЗИЧКЕ ПОУКЕ СРПСКИ ЈЕЗИК уџбеник за други разред основне школе Мр Љубица Прћић Др Јасмина Дражић ЈЕЗИЧКЕ ПОУКЕ СРПСКИ ЈЕЗИК уџбеник за други разред основне школе Мр Љубица Прћић Др Јасмина Дражић ЈЕЗИЧКЕ ПОУКЕ СРПСКИ ЈЕЗИК уџбеник за други разред основне школе ГЛАВНИ

Више

УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: МА Ивана Јањић Тема: Фонетска и морфолошка анализа г

УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: МА Ивана Јањић Тема: Фонетска и морфолошка анализа г УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: МА Ивана Јањић Тема: Фонетска и морфолошка анализа грешака у учењу румунског језика као страног језика

Више

3b70dbff-879f eb-b067963c01b9.pdf

3b70dbff-879f eb-b067963c01b9.pdf Osnovna škola Benkovac LMNT KRTR OCNN U NST TLNSKOG ZK od 4. do 8. razreda lementi ocjenjivanja: 1. Razumijevanje - podrazumijeva brzinu i točnost usvajanja i razumijevanja različitih pojmova i tekstualnih

Више

Microsoft Word - GOVOR XX jub.doc

Microsoft Word - GOVOR XX jub.doc GOVOR XX (2003),1-2 219 UDK811.111'342.2 81'342.2:371 Znanstveni pregled Dora Μaček Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Hrvatska ŠKOTSKI IZGOVOR ZA STRANCE SAŽETAK Najbolje opisan tip engleskog

Више

Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za fonetiku Evgenia Chernysheva USPOREDNA FONETIKA HRVATSKOG I RUSKOG JEZIKA Diplomski rad Zagreb, ru

Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za fonetiku Evgenia Chernysheva USPOREDNA FONETIKA HRVATSKOG I RUSKOG JEZIKA Diplomski rad Zagreb, ru Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za fonetiku Evgenia Chernysheva USPOREDNA FONETIKA HRVATSKOG I RUSKOG JEZIKA Diplomski rad Zagreb, rujan 2018. Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet

Више

Универзитет у Новом Саду Филозофски факултет Наставни план 15СЛ - Словачки језик и књижевност Година студија: 1 РБ Акроним Назив Фонд часо

Универзитет у Новом Саду Филозофски факултет Наставни план 15СЛ - Словачки језик и књижевност Година студија: 1 РБ Акроним Назив Фонд часо Година студија: 1 РБ Акроним Назив Фонд часова Семестар ЕСПБ Обавезни предмети у 1. семестру 1. 15СЛСЛ001 Фонетика и фонологија словачког језика (2+2+0) 1 6 2. 15СЛСЛ002 Правопис словачког језика 1 (1+1+0)

Више

POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI I RA^UNARSKE

POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI  I RA^UNARSKE ZNAČAJ RAČUNARSKIH KOMUNIKACIJA U BANKARSKOM POSLOVANJU RAČUNARSKE MREŽE Računarske mreže su nastale kombinacijom računara i telekomunikacija dve tehnologije sa veoma različitom tradicijom i istorijom.

Више

TEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati

TEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati TEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati domoljubnu, pejsažnu i ljubavnu pjesmu s obzirom na

Више

ZULFIKAR RESULOVIć O IZGOVORU I PISANJU NEKIH TURCIZAMA U SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU UVOD U naš jezik ušao je priličan broj njec1 iz orijentalnih jezika:

ZULFIKAR RESULOVIć O IZGOVORU I PISANJU NEKIH TURCIZAMA U SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU UVOD U naš jezik ušao je priličan broj njec1 iz orijentalnih jezika: ZULFIKAR RESULOVIć O IZGOVORU I PISANJU NEKIH TURCIZAMA U SRPSKOHRVATSKOM JEZIKU UVOD U naš jezik ušao je priličan broj njec1 iz orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog i turskog. Gotovo sve riječi iz

Више

2-Jezik indd

2-Jezik indd Sažetak Stjepan Vukušić, sveučilišni profesor u miru, Pula UDK 801.612, izvorni znanstveni rad primljen 28. veljače 2012., prihvaćen za tisak 14. listopada 2014. Standardisation d accentuation croate Dans

Више

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj

Више

Microsoft Word Updated FAQ-EN_HR.docx

Microsoft Word Updated FAQ-EN_HR.docx TVOJ PRVI POSAO PREKO EURES-a Često postavljana pitanja Općenito Gdje mogu pronaći informacije o programu Tvoj prvi posao preko EURES-a (YFEJ)? Informacije možete preuzeti s portala EURES-a na: http://eures.europa.eu

Више

EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik ukl

EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik ukl EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik uključuju se u razvoj EuroVelo 8 - Mediteranske biciklističke

Више

ODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 PREDMET (zimski semestar) redovni ispitni termin ) popravni ispit (

ODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 PREDMET (zimski semestar) redovni ispitni termin ) popravni ispit ( ODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 ni termin ANTIČKA FILOZOFIJA 16.1.2019. 8.00 2/5/2019 8.00 4/10/2019 8.00 6/4/2019 8.00 8.7.2019 8.00 8/20/2019 8.00 10.9.2019 8.00 UVOD U FILOZOFIJU

Више

MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgo

MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgo MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgovački papir za lektiru U pravilu je sat književnosti

Више

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

Више

INTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR

INTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR ANALIZA TRŽIŠTA NAMJEŠTAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Priča o hrvatskom namještaju Prof dr sc Darko Motik dr sc Andreja Pirc Barčić Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet 28 siječnja 2014, Poslovni centar

Више

Република Србија МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА ЗАВОД ЗА ВРЕДНОВАЊЕ КВАЛИТЕТА ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА ЗАВРШНИ ИСПИТ НА КРАЈУ ОСНОВН

Република Србија МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА ЗАВОД ЗА ВРЕДНОВАЊЕ КВАЛИТЕТА ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА ЗАВРШНИ ИСПИТ НА КРАЈУ ОСНОВН Република Србија МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА ЗАВОД ЗА ВРЕДНОВАЊЕ КВАЛИТЕТА ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА ЗАВРШНИ ИСПИТ НА КРАЈУ ОСНОВНОГ ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА школска 2018/2019. година

Више

LIRIKA pregled pojmova

LIRIKA pregled pojmova LIRSKO PJESNIŠTVO (lirika) Naziv dolazi od grčke riječi lyra što je označavalo žičani instrument. LIRSKA PJESMA je književna vrsta u stihu ili prozi koja se u antičko doba pjevala uz pratnju lire. Izražava

Више

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni ko

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni ko EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 21.11.2013. C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni koje Komisija predlaže Sudu u postupcima zbog povrede

Више

INFORMACIJE INFORMACIJE O STUDIJU TEORIJSKE I PRIMIJENJENE FONETIKE Treba odmah na početku naglasiti da je studij Teorijske i primijenjene fonetike na

INFORMACIJE INFORMACIJE O STUDIJU TEORIJSKE I PRIMIJENJENE FONETIKE Treba odmah na početku naglasiti da je studij Teorijske i primijenjene fonetike na INFORMACIJE INFORMACIJE O STUDIJU TEORIJSKE I PRIMIJENJENE FONETIKE Treba odmah na početku naglasiti da je studij Teorijske i primijenjene fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jedinstven u našoj

Више

Microsoft PowerPoint - Topic02 - Serbian.ppt

Microsoft PowerPoint - Topic02 - Serbian.ppt Tema 2 Kriterijumi kvaliteta za softverske proizvode DAAD Project Joint Course on Software Engineering Humboldt University Berlin, University of Novi Sad, University of Plovdiv, University of Skopje, University

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Booking.com trendovi za 2018. Melita Ožegić Partner Support Account Manager Maja Sladkov Booking Home Partner Manager Booking.com u brojevima. 1996. osnovan u Amsterdamu 2005. pridružuje se grupaciji Priceline

Више

Microsoft PowerPoint - Topic02 - Serbian.ppt

Microsoft PowerPoint - Topic02 - Serbian.ppt Tema 2 Kriterijumi kvaliteta za softverske proizvode DAAD Project Joint Course on Software Engineering Humboldt University Berlin, University of Novi Sad, University of Plovdiv, University of Skopje, University

Више

KLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/ Pula, Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo

KLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/ Pula, Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo KLASA:021-05/17-01/125 URBROJ:2168/01-01-01-0406-17-3 Pula, 06.11.2017 Melisa Skender PREDMET: Melisa Skender, informacija, dostavlja se Poštovana gđo Skender, nastavno na Vaš upit od 20. listopada 2017.

Више

CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro

CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup prirodnih brojeva? 4.) Pripada li 0 skupu prirodnih brojeva?

Више

Microsoft Word - Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskome jeziku - NOVO.doc

Microsoft Word - Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskome jeziku - NOVO.doc Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskom jeziku 1. predmetna sastavnica - JEZIK za ocjenu dovoljan (2) za ocjenu dobar (3) za ocjenu vrlo dobar (4) za ocjenu odličan (5) nastavne sadržaje usvojio

Више

AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike

AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike SVE NA JEDNOM MJESTU ZA VAŠE KVALITETNIJE I POVOLJNIJE POSLOVANJE! Prepoznajemo vaše potrebe

Више

R. FILIPOVIĆ: Neposredni jezični dodiri u hrvatskim... Senjzb 18(1991),31-40 RUDOLF FILIPOVIĆ NEPOSREDNI JEZIČNI DODIRI U HRVATSKIM DIJALEKTIMA U SAD

R. FILIPOVIĆ: Neposredni jezični dodiri u hrvatskim... Senjzb 18(1991),31-40 RUDOLF FILIPOVIĆ NEPOSREDNI JEZIČNI DODIRI U HRVATSKIM DIJALEKTIMA U SAD RUDOLF FILIPOVIĆ NEPOSREDNI JEZIČNI DODIRI U HRVATSKIM DIJALEKTIMA U SAD Ribnjak 42 HR 41000 Zagreb Izvorni znanstveni rad UDC:800.874:808.62(73) Ur.: 1991-09-08 U teoriji jezičnih dodira razlikuju se

Више

DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR

DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR 1 ŠTO JE HRVATSKI SABOR? Hrvatski sabor, naš parlament, najviše je predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti. To je dom demokracije u koji građani

Више

18 Sanja Zubcic_10.indd

18 Sanja Zubcic_10.indd RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 32 (2006) Sanja Zubčić Filozofski fakultet u Rijeci Trg I. Klobučarića 1, HR-51000 Rijeka szubcic@globalnet.hr UDK 811.163.42'282 Izvorni znanstveni

Више

OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD /2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO

OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD /2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA SVETI IVAN ZELINA ŠK. GOD. 2017./2018. RASPORED PISANIH ZADAĆA, TEHNIČKIH I DRUGIH PROGRAMA I OSTALIH UČENIČKIH RADOVA ZA PRVO POLUGODIŠTE/ e-dnevnik Crvenom bojom su označene kratke

Више

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2018. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

Више

65 G. Dudaš. Leta ra li zaci]a s lu Sanjaraznovrsnih govornih znakova. GOVOR. VI, (1989). 1 UDK Originalni znanstveni rad Primljeno:

65 G. Dudaš. Leta ra li zaci]a s lu Sanjaraznovrsnih govornih znakova. GOVOR. VI, (1989). 1 UDK Originalni znanstveni rad Primljeno: 65 G. Dudaš. Leta ra li zaci]a s lu Sanjaraznovrsnih govornih znakova. GOVOR. VI, (1989). 1 UDK 612.858. 7 Originalni znanstveni rad Primljeno: 27. 3. 1989. Geza Dudaš Centar SVVAG, Osijek Lciteralizacija

Више

Real Time Clipping

Real Time Clipping Pregled medijskih objava 31.05.2016. Srđan Šaper 1 / 6 Nacionalni dnevnik Datum: Pon, 30/05/2016 Medij: PINK TV Termin: 15:42:00 Zemlja: Srbija Emisija: Nacionalni dnevnik Trajanje: 00:00:41 Autor: Ivan

Више

Pravilnik o postupku utvrdivanja lista kandidata za poslanike i odbornike

Pravilnik o postupku utvrdivanja lista kandidata za poslanike i odbornike На основу члана 35. став 1. тачка 17. и члана 102. став 3. Главни одбор Демократске странке на седници одржаној 30. августа 2015. године донео је: Правилник о поступку утврђивања листа кандидата за посланике

Више

7. ciklus Dijaloga EU-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Ponuđeni odgovori Muško Žensko Drugog roda Ne želim odgovoriti P

7. ciklus Dijaloga EU-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Ponuđeni odgovori Muško Žensko Drugog roda Ne želim odgovoriti P 7. ciklus Dijaloga E-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Muško Žensko Drugog roda P2: Rođen/a sam godine... Otvoreno pitanje P3 Smatrate li se P3a pripadnikom etničke manjine.

Више

Microsoft Word - PusenjeNaRadnomMjestu.doc

Microsoft Word - PusenjeNaRadnomMjestu.doc Zagreb, prosinac 2008. Sadržaj 1. Uvod... 1 2. Struktura ispitanika istraživanja... 1 3. Struktura (ne)pušača... 2 4.... 4 4.1...4 4.2...8 5. Novi zakon o zabrani pušenja... 9 Popis grafikona Grafikon

Више

III. OŠ ČAKOVEC Učiteljica glazbene kulture: Marina Korunek, prof. (učitelj mentor) KRITERIJI VREDNOVANJA ZA GLAZBENU KULTURU Elementi ocjenjivanja su

III. OŠ ČAKOVEC Učiteljica glazbene kulture: Marina Korunek, prof. (učitelj mentor) KRITERIJI VREDNOVANJA ZA GLAZBENU KULTURU Elementi ocjenjivanja su III. OŠ ČAKOVEC Učiteljica glazbene kulture: Marina Korunek, prof. (učitelj mentor) KRITERIJI VREDNOVANJA ZA GLAZBENU KULTURU Elementi ocjenjivanja su u svim razredima isti: 1. Izvođenje glazbe (pjevanje,

Више

Slajd 1

Slajd 1 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU SLUŽBA ZA MEĐUNARODNU I MEĐUSVEUČILIŠNU SURADNJU ERASMUS+ INDIVIDUALNA MOBILNOST STUDENATA u akademskoj godini 2018./2019. Martina Šuto, prof. Dario Ferić,

Више

Studij:

Studij: Tjedan Cjelina predmeta Studij: Godina Preddiplomski studij grčkog jezika i književnosti studija: Šifra predmeta: Naziv predmeta: ECTS Semestar Akademska godina: Status predmeta Preduvjet upisa: Nositelj:

Више

HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA STROJARSTVA 1

HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA STROJARSTVA 1 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA STROJARSTVA 1 Na temelju članka 12. stavka 1. podstavka 15. Statuta Hrvatske komore inženjera strojarstva

Више

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Nataša Miletić ALIJETETI I ALTERITETI U GOVORU MARIĆA (ZAVRŠNI RAD) Rijeka, 2016.

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Nataša Miletić ALIJETETI I ALTERITETI U GOVORU MARIĆA (ZAVRŠNI RAD) Rijeka, 2016. SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Nataša Miletić ALIJETETI I ALTERITETI U GOVORU MARIĆA (ZAVRŠNI RAD) Rijeka, 2016. SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za kroatistiku Nataša Miletić

Више

PRIJAVNI FORMULAR Program stipendisanja novinara u oblasti izveštavanja o ljudskim pravima Ime i prezime podnosioca/aplikanta: Naziv projektnog

PRIJAVNI FORMULAR Program stipendisanja novinara u oblasti izveštavanja o ljudskim pravima Ime i prezime podnosioca/aplikanta: Naziv projektnog PRIJAVNI FORMULAR Program stipendisanja novinara u oblasti izveštavanja o ljudskim pravima 2019. Ime i prezime podnosioca/aplikanta: Naziv projektnog predloga: Format: (pisani članak, video-snimak, fotoreportaža

Више

Извештај о резултатима завршног испита на крају основног образовања и васпитања у школској 2013/2014. години

Извештај о резултатима завршног испита на крају основног образовања и васпитања у школској 2013/2014. години Извештај о резултатима завршног испита на крају основног образовања и васпитања у школској 2013/2014. години Садржај Општи подаци... 3 1. Анализа 1... 4 2. Анализа 2... 4 3. Анализа 3... 5 4. Анализа 4...

Више

CRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST EKSTERNA PROVJERA ZNANJA NA KRAJU III CIKLUSA OSNOVNE ŠKOLE MAJ, ŠKOLSKA 2018/2019. GODINA U

CRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST EKSTERNA PROVJERA ZNANJA NA KRAJU III CIKLUSA OSNOVNE ŠKOLE MAJ, ŠKOLSKA 2018/2019. GODINA U CROGORSKI SRPSKI, BOSASKI, HRVASKI JEZIK I KJIŽEVOS EKSERA PROVJERA ZAJA A KRAJU III CIKLUSA OSOVE ŠKOLE MAJ, ŠKOLSKA 2018/2019. GODIA UPUSVO ZA BODOVAJE APOMEA: Gramatičke i pravopisne greške treba zanemariti,

Више

Jezik, 63., S. Vukušić, Naglasno usavršavanje hrvatskoga jezika, VI. NAGLASNO USAVRŠAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA, VI. Dug odrazu jata i novoštokavštini St

Jezik, 63., S. Vukušić, Naglasno usavršavanje hrvatskoga jezika, VI. NAGLASNO USAVRŠAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA, VI. Dug odrazu jata i novoštokavštini St NAGLASNO USAVRŠAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA, VI. Dug odrazu jata i novoštokavštini Stjepan Vukušić kavski je odraz jata, premda je iznimno bogato zastupljen u hrvatskoj pismenosti i književnosti, da spomenemo

Више

Microsoft Word doc

Microsoft Word doc Anita Čavlović: Imenice a-vrste u Vebera i suvremenim gramatikama UDK 81'366 81'366'367.622 811.163.42-26(091) Pregledni rad Primljen 4. lipnja 2011., prihvaćen za tisak 13. lipnja 2011. Anita Čavlović

Више

Др Филип Мирић *, приказ Стручни сарадник за наставу Правног факултета, Универзитет у Нишу Рад примљен: Рад прихваћен: Миомира

Др Филип Мирић *, приказ Стручни сарадник за наставу Правног факултета, Универзитет у Нишу Рад примљен: Рад прихваћен: Миомира Др Филип Мирић *, приказ Стручни сарадник за наставу Правног факултета, Универзитет у Нишу Рад примљен: 16.09.2015. Рад прихваћен: 06.10.2015. Миомира Костић, Дарко Димовски, Филип Мирић Малолетничка делинквенција

Више

GOVOR XII (1995), 1 47 UDK : :654.1 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno Marijan Miloš Gimnazija A.G. Matoš, Samobor GOVOR

GOVOR XII (1995), 1 47 UDK : :654.1 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno Marijan Miloš Gimnazija A.G. Matoš, Samobor GOVOR GOVOR XII (1995), 1 47 UDK 82.085:316.77 316.77:654.1 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno 10.04.1997. Marijan Miloš Gimnazija A.G. Matoš, Samobor GOVOR ELEKTRONIČKIH MEDIJA MJEREN PARAMETRIMA USMJERENOSTI

Више

Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019

Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019 Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Beograd, 2019 U srpskim medijima mirovne misije i vojne vežbe se uglavnom spominju u kontekstu Kosova. Multinacionalne

Више

Razred: sedmi

Razred: sedmi Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Slavonski Brod Učitelji: Marija Matić, prof., Blanka Rajšić, dipl. knjižničar Razred: sedmi Nastavno područje: jezično izražavanje Nastavna tema: Bilješka i natuknica

Више

СХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА)

СХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА) СХЕМАТСКИ ПРИКАЗИ У НАСТАВИ ГРАМАТИКЕ (НА ПРИМЕРУ ОБЛИКА ПРИСВОЈНИХ ЗАМЕНИЦА) ДАНИЛО АЛЕКСИЋ daniloaleksic01@gmail.com СТРУКТУРА ПРЕЗЕНТАЦИЈЕ 1. ТЕОРИЈА 2. ПРОБЛЕМИ 3. РЕШЕЊА СЛУЧАЈЕВИ И ВАРИЈАНТЕ ИЗАЗОВИ

Више

Infokup - Školsko Osnovne škole Algoritmi BaPaCpp

Infokup - Školsko Osnovne škole Algoritmi BaPaCpp 21.. siječnja 2013.. od 1:30 do 16:30 Školsko natjecanje / Algoritmi (Basic/Pascal/C/C++) Sadržaj Zadaci... 1 Zadatak: Napolitanke... 2 Zadatak: Peking... 3 Zadatak: Joker... Zadaci U tablici možete pogledati

Више

HDGPP HRVATSKO DRUŠTVO GLAZBENIH I PLESNIH PEDAGOGA 51. hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa PISMENI DIO - I. kategorija SOLFEGGIO R

HDGPP HRVATSKO DRUŠTVO GLAZBENIH I PLESNIH PEDAGOGA 51. hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa PISMENI DIO - I. kategorija SOLFEGGIO R PISMENI DIO - I. kategorija Regionalno natjecanje Zadar 16. i 17. veljače 2013. Ime i prezime natjecatelja: Škola: Nastavnik: ZADACI 1. Napiši zadanu ljestvicu uzlazno i silazno s predznacima ispred note,

Више

UPUTE ZA INFORMIRANJE I OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI ZA KORISNIKE Operativni program IPA Slovenija Hrvatska Verzija 2.0 Vrijedi od srpnja 2011.

UPUTE ZA INFORMIRANJE I OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI ZA KORISNIKE Operativni program IPA Slovenija Hrvatska Verzija 2.0 Vrijedi od srpnja 2011. UPUTE ZA INFORMIRANJE I OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI ZA KORISNIKE Operativni program IPA Slovenija Hrvatska 2007. 2013. Verzija 2.0 Vrijedi od srpnja 2011. Svrha uputa Svrha uputa je povećati obaviještenost

Више

Matrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I

Matrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I Matrice.. Predavanje I Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Matrice... Matrice... Podsjeti se... skup, element skupa,..., matematička logika skupovi brojeva N,...,

Више

Прва економска школа Београд РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ СТАТИСТИКЕ март године ОПШТЕ ИНФОРМАЦИЈЕ И УПУТСТВО ЗА РАД Укупан број такмичарских

Прва економска школа Београд РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ СТАТИСТИКЕ март године ОПШТЕ ИНФОРМАЦИЈЕ И УПУТСТВО ЗА РАД Укупан број такмичарских Прва економска школа Београд РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ СТАТИСТИКЕ 9-30. март 019. године ОПШТЕ ИНФОРМАЦИЈЕ И УПУТСТВО ЗА РАД Укупан број такмичарских задатака је 10. Број поена за сваки задатак означен је

Више

Fonetski status voditelja hrvatskih televizija-Iva Cupan

Fonetski status voditelja hrvatskih televizija-Iva Cupan Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za fonetiku Fonetski status voditelja hrvatskih televizija Diplomski rad Iva Cupan Mentor: prof.dr.sc Gordana Varošanec-Škarić Zagreb, rujan 2015. Podaci

Више

LokalniMediji-SUBOTICA-PPT

LokalniMediji-SUBOTICA-PPT 11:59:01 KAKVE LOKALNE MEDIJE ZELIS? SUBOTICA ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNJENJA O LOKALNIM MEDIJIMA U SUBOTICI Autor istraživanja: Zoran M. Marković O istraživanju Anketiranje obavljeno od 5. do 11. aprila 2017.

Више

Page 1 of 5 U 2005. radilo je 107 kinematografa, što je za 24 manje nego u 2004. Od g broja kinematografa, 105 njih ima 1 dvoranu/ekran, 1 kinematograf ima 5 dvorana/ekrana, a 1 ima 13 dvorana/ekrana.

Више

KLASIFIKACIJA EMISIJA EMISIJA/PROG.SEGMENT TRAJANJE KATEGORIJA PROGRAMA BROJ EMITIRANJA TJEDNO UKUPNO MINUTA KRATAK OPIS EMISIJE VLASTITA PROIZVODNJA

KLASIFIKACIJA EMISIJA EMISIJA/PROG.SEGMENT TRAJANJE KATEGORIJA PROGRAMA BROJ EMITIRANJA TJEDNO UKUPNO MINUTA KRATAK OPIS EMISIJE VLASTITA PROIZVODNJA KLASIFIKACIJA EMISIJA EMISIJA/PROG.SEGMENT TRAJANJE KATEGORIJA PROGRAMA BROJ EMITIRANJA TJEDNO UKUPNO MINUTA KRATAK OPIS EMISIJE VLASTITA PROIZVODNJA LOKALNE VIJESTI 3 INFORMATIVNI 55 165 vijesti i prilozi

Више

Na temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08, 61

Na temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 86/08, 61 Na temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08, 61/11 i 4/18) Gradonačelnik Grada Rijeke, na prijedlog

Више

Aktualna tema_trgovina_2_7_2015.indd

Aktualna tema_trgovina_2_7_2015.indd HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Trgovina konvergira li standardima EU? Uvodno Značaj trgovine u Europskoj

Више

II. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof

II. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof II. osnovna škola Varaždin Kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika u školskoj godini 2016./2017. Učiteljice hrvatskoga jezika: Mirjana Halusek, prof., Jasmina Varga, prof., Maja Šmic, dipl. uč. rn i

Више

Program INA Razvoj skolstva u opcini KS

Program INA Razvoj skolstva u opcini KS PROJEKT UMIJEĆE KORIŠTENJA INFORMACIJA PROGRAM IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI «RAZVOJ ŠKOLSTVA U OPĆINI KLINČA SELA» Autorica programa: Maja Slamar Datum: 25. 8. 2018. Napomena: program je razvijen u sklopu

Више

ZIMSKI ISPITNI ROK – 2011

ZIMSKI ISPITNI ROK – 2011 JESENSKI ISPITNI ROK - 2018. I. GODINA PREDDIPLOMSKOGA STUDIJA V. Krneta, prof. Jezične vježbe 1 5.9. u 10 sati 19.9. u 10 sati V. Krneta, prof. Elementarna 5.9. u 10 sati 19.9. u 10 sati gramatika 1 Uvod

Више

Algoritmi SŠ P1

Algoritmi SŠ P1 Županijsko natjecanje iz informatike Srednja škola 9. veljače 2018. RJEŠENJA ZADATAKA Napomena: kodovi za većinu opisanih algoritama dani su u Pythonu radi jednostavnosti i lakše čitljivosti. Zbog prirode

Више

AM_Ple_LegConsolidated

AM_Ple_LegConsolidated 29.5.2017 A8-0028/1 Amandman 1 Claude Moraes u ime Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Izvješće Sylvia-Yvonne Kaufmann Jedinstveni obrazac za vize COM(2015)0303 C8-0164/2015 2015/0134(COD)

Више

Syllabus - Talijanski jezik 1

Syllabus - Talijanski jezik 1 Kod kolegija Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 1 Opći podaci Studijski program PREDŠKOLSKI ODGOJ Godina Ime nositelja kolegija Status kolegija Lorena Lazarić, prof. Obvezatan Bodovna vrijednost i način izvođenja

Више

UPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena :21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za

UPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena :21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za UPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena 09.12.2010 18:21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za zaštitu potrošača i neadekvatne promjene pravnih akata,

Више

PRIOPĆENJE Page 1 of 5 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 GODINA: XLIV. ZAGREB, 19. LIPNJA 2007. BROJ: 8.3.4. OBVEZATNO NAVEDITE

Више

Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav

Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik  vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja

Више

KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA PROVEDBU RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO GODINE Prosinac

KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA PROVEDBU RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO GODINE Prosinac KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA PROVEDBU RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE Prosinac 2017. 1 Sadržaj 1 UVOD... 3 2 CILJEVI... 4 3 MJERE I AKTIVNOSTI... 5 4 NOSITELJI...

Више

ЗАВОД ЗА ЈАВНО ЗДРАВЉЕ Ул. Стари шор 47, Сремска Митровица web: Тел:022/ Тел/Факс:

ЗАВОД ЗА ЈАВНО ЗДРАВЉЕ Ул. Стари шор 47, Сремска Митровица   web:   Тел:022/ Тел/Факс: ЗАДОВОЉСТВО КОРИСНИКА РАДОМ СЛУЖБИ У КОЈИМА РАДЕ ИЗАБРАНИ ЛЕКАРИ Истраживање је спроведено анонимним анкетирањем корисника у Служби за здравствену заштиту одраслих, Служби за здравствену заштиту деце и

Више

Uvod u statistiku

Uvod u statistiku Uvod u statistiku Osnovni pojmovi Statistika nauka o podacima Uključuje prikupljanje, klasifikaciju, prikaz, obradu i interpretaciju podataka Staistička jedinica objekat kome se mjeri neko svojstvo. Svi

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation KRIZNO KOMUNICIRANJE U OBRAZOVANJU: PROBLEMI I RJEŠENJA doc. dr. sc. DAMIR JUGO Dubrovnik, 1. veljače 2019. Niti jedna organizacija nije imuna na krize Važnost percepcije javnosti - Sve što radite šira

Више

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/ оd srpnja o utvrđivanju gornjih granica proračuna za primjenjivih na

PROVEDBENA  UREDBA  KOMISIJE  (EU)  2017/ оd srpnja o utvrđivanju  gornjih  granica  proračuna  za primjenjivih  na 15.7.2017. L 184/5 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1272 оd 14. srpnja 2017. o utvrđivanju gornjih granica proračuna za 2017. primjenjivih na određene programe izravne potpore predviđene Uredbom (EU)

Више

21-Prijedlog izmj. i dop. Pravilnika Kabineta

21-Prijedlog izmj. i dop. Pravilnika Kabineta REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Kabinet župana Pula, Flanatička 29, p.p. 198 tel.052/372-101, fax: 052/372-104 KLASA: 023-01/13-01/44 URBROJ: 2163/1-02/6-14-3 Pula, 23. siječnja 2014. ŽUPANU ISTARSKE

Више

DUBINSKA ANALIZA PODATAKA

DUBINSKA ANALIZA PODATAKA DUBINSKA ANALIZA PODATAKA () ASOCIJACIJSKA PRAVILA (ENGL. ASSOCIATION RULE) Studeni 2018. Mario Somek SADRŽAJ Asocijacijska pravila? Oblici učenja pravila Podaci za analizu Algoritam Primjer Izvođenje

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Virtualni data centar Igor Batinić, prodajno tehnički specijalist MEGATREND POSLOVNA RJEŠENJA d.o.o. Zagreb, 20. veljače 2013. Cloud i paradigme razvoja ICT sustava Cloud računalstvo Cloud computing is

Више

Upute za samostalni dizajn i grafičku pripremu plakata BOJE Plakat je najuočljiviji kada se koriste kombinacije kontrastnih boja npr. kombinacija crne

Upute za samostalni dizajn i grafičku pripremu plakata BOJE Plakat je najuočljiviji kada se koriste kombinacije kontrastnih boja npr. kombinacija crne Upute za samostalni dizajn i grafičku pripremu plakata BOJE Plakat je najuočljiviji kada se koriste kombinacije kontrastnih boja npr. kombinacija crne podloge i žutog teksta, dok se najmanje vidljivom

Више

ŽENA U IZBORNOJ GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji ima

ŽENA U IZBORNOJ GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji ima ŽENA U IZBORNOJ 2010. GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji imaju najmanje dvostruku ulogu u vezi sa učešćem žena

Више

OŠ Nikole Andrića Mjesec hrvatske knjige Tema: Čitam 100 na sat ( )

OŠ Nikole Andrića Mjesec hrvatske knjige Tema: Čitam 100 na sat ( ) OŠ Nikole Andrića Mjesec hrvatske knjige 2016. Tema: Čitam 100 na sat (15.10.-15-11.2016.) DOGAĐANJA: 20. listopada u 10 h, Gradska knjižnica Vukovar Dani Matice hrvatske U Gradskoj knjižnici Vukovar povodom

Више

Dani psihologije u Zadru, svibnja 2012.

Dani psihologije u Zadru, svibnja 2012. Dani psihologije u Zadru, 19. 21. svibnja, 2016. Valjanost Testa uvjetovanog rezoniranja za agresivnost u predviđanju nepoželjnog organizacijskog ponašanja Željko Jerneić 1, Zvonimir Galić 1 i Maša Tonković

Више

Page 1 of 5 U 2004. radio je 131 kinematograf, što je za 11 manje nego u 2003. Od g broja kinematografa 129 njih ima 1 dvoranu/ekran, 1 kinematograf ima 5 dvorana/ekrana, a 1 ima 13 dvorana/ekrana. Samostalnih

Више

Microsoft Word - solfeggio zadar2011.doc

Microsoft Word - solfeggio zadar2011.doc PISMENI DIO - I. kategorija Regionalno natjecanje Zadar 7. - 13. ožujka 2011. Ime i prezime natjecatelja: Škola: Nastavnik: ZADACI 1. Napiši zadanu ljestvicu uzlazno i silazno s predznacima ispred note,

Више

Повезивање са интернетом

Повезивање са интернетом Драгана Стопић Интернет Интернет је најпознатија и највећа светска мрежа која повезује рачунаре и рачунарске мреже у једну мрежу, у циљу сарадње и преноса информација употребом заједничких стандарда. INTERnational

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja) 1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Imamo redom: 0.3 0. 8 7 8 19 ( 3) 4 : = 9 4 = 9 4 = 9 = =. 0. 0.3 3 3 3 3 0 1 3 + 1 + 4 8 5 5 = = = = = = 0 1 3 0 1 3 0 1+ 3 ( : ) ( : ) 5 5 4 0 3.

Више

FINANCIJSKI PLAN TURISTIČKE ZAJEDNICE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA GODINU Dubrovnik, listopad 2016.

FINANCIJSKI PLAN TURISTIČKE ZAJEDNICE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA GODINU Dubrovnik, listopad 2016. FINANCIJSKI PLAN TURISTIČKE ZAJEDNICE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA 2017. GODINU Dubrovnik, listopad 2016. UVOD Prihodi od boravišne pristojbe uređeni su posebnim zakonom, a iznos boravišne pristojbe

Више

(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q12017.)

(Microsoft Word - Tromjese\350ni usporedni podatci za tr\236i\232te elektroni\350kih komunikacija RH,Q12017.) Izvještaj se temelji na redovito prikupljanim podacima od svih operatora na tržištu elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj. U nekim slučajevima HAKOM ne može uvidjeti neispravnost u izvještajima/podacima

Више

УПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese: Након

УПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese:   Након УПУТСТВО ЗА КОРИСНИКА Приступ локацији часописа Српски архив за целокупно лекарство добија се преко internet adrese: http://www.srpskiarhiv.rs/ Након тога се на екрану појављује форма за пријаву на часопис

Више

22C

22C VELEUČILIŠTE U POŽEGI PRAVILNIK O ANKETIRANJU U SVRHU VREDNOVANJA NASTAVNIKA I KOLEGIJA OD STRANE STUDENATA NA VELEUČILIŠTU U POŽEGI Požega, 2017. Na temelju čl. 101. Statuta Veleučilišta u Požegi, STRUČNO

Више

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 28. veljače razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 28. veljače razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI ŽUANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 8. veljače 09. 8. razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI OSTUAK RJEŠAVANJA, ČLAN OVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ OSTUAK

Више

PRIPREMA ZA ŠKOLU

PRIPREMA ZA ŠKOLU PRIPREMA ZA ŠKOLU Duška Perić Krpeljević, mag.logoped OŠ PETAR ZORANIĆ, 13.04.2015. Kako učinkovitije pozivati djecu da urone u čarobni svijet čitanja i pisanja i kako ih podržati da u toj avanturi počnu

Више