Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko Ožujak 2019.

Транскрипт

1 Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko Ožujak 2019.

2 Sadržaj 1. Uvod Kontekst razvoja pametnog grada Definicija pametnog grada Analiza postojećeg stanja Širokopojasna infrastruktura Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža Pravni i strateški okvir Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko Izrada Strategije Strateški ciljevi Strateška područja Pametno upravljanje Pametna mobilnost Pametan okoliš Pametni ljudi Pametno življenje Pametno gospodarstvo Dodatak 1: Primjeri pametnih gradova Dodatak 2: Sažetak SWOT analize Popis skraćenica Popis slika Popis tablica Reference... 58

3 1. Uvod Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko izrađena je prvenstveno s ciljem unaprjeđenja Grada Jastrebarsko (dalje u tekstu: Grad) te poboljšanja kvalitete života njegovih stanovnika i predstavlja sveobuhvatan razvojni plan, u skladu sa nacionalnim i EU standardima, koji će služiti kao osnova budućeg gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja Grada. Strategija je izrađena sukladno Strategiji razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije Pametna Županija, te na temelju dokumenta Strategija razvoja Grada Jastrebarskog koji predstavlja i opisuje opće stanje Grada i stanovništva kao i razvojne potrebe i uvjete okruženja Grada. Sukladno navedenoj Strategiji, Grad je u suradnji s gradskim i komunalnim tvrtkama i ustanovama već realizirao niz projekata koji slijede europski koncept pametnog grada. Stoga je, kako bi se razvoj usmjerio u pametnom smjeru, nužno objediniti sve dosadašnje i buduće pojedinačne projekte iz različitih područja urbanog razvoja u jedinstveni dokument sukladan europskim standardima pod nazivom Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko Ovaj dokument predstavlja temelj za daljnju realizaciju projekata i mjera koji osiguravaju daljnji pametni razvoj Grada, s ciljem efikasnijeg upravljanja sredstvima iz europskih i nacionalnih fondova te potencijalima lokalne zajednice.

4 2. Kontekst razvoja pametnog grada Gradovi diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, su suočeni su nizom izazova. Jedan od glavnih izazova je sveprisutni trend urbanizacije, odnosno proces naseljavanja stanovništva u većim gradovima, te smanjivanje stanovništva u manjim naseljima i gradovima. Ovaj trend je posebno izražen u slabije razvijenim zemljama gdje dolazi do naglog porasta broja stanovnika u najvećim gradovima, dok su manji i srednje veliki gradovi diljem zemlje često suočeni sa smanjenjem stanovništva, odnosno depopulacijom. Stanovništvo se seli iz manjih naselja i gradova u urbana područja uglavnom iz socioekonomskih razloga. Urbani sustav Hrvatske je karakteriziran neravnomjernim i centraliziranim razvojem prostora gdje većina populacije živi u četiri najveća grada (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Ostatak stanovništva je naseljen u brojnim manjim gradovima, dok gradovi srednje veličine nedostaju. Ovakav prostorni sustav je posljedica dugoročnih negativnih socio-prostornih i demografskih procesa koji uključuju depopulaciju, centralizaciju, smanjenje nataliteta te demografsko starenje stanovništva. Na prostoru Hrvatske su navedeni procesi prisutni desetljećima te su posebno istaknuti u brdsko-planinskim područjima, zaleđima gradova te ruralnim područjima. Posljedice takvog urbanog sustava su preopterećenje infrastrukture većih gradova, koja zahtijevaju veće kapacitete i efikasnost za sve veći broj stanovnika. Bez obzira na veličinu grada, gradske infrastrukture većine hrvatskih gradova zahtijevaju skoru modernizaciju i rekonstrukciju jer su gradski infrastrukturni sustavi izgrađeni u gospodarskom razdoblju između 70-tih i 80-tih godina. Osim posljedica urbanizacije, još jedan izazov s kojim su gradovi suočeni su značajno starenje stanovništva, što ima veliki utjecaj na gradske prihode i troškove. Nadalje, zahvaljujući tehnološkim naprecima i razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (dalje u tekstu: IKT), sve više građana koristi mobilne uređaje i računala putem kojih imaju pristup raznim komercijalnim uslugama i podacima. Sve veća prisutnost digitalnih tehnologija i usluga utječe na očekivanja građana prema gradskim javnim uslugama i njihovo obavljanja putem digitalnih kanala. Drugi izazovi su također zbrinjavanje i povećanje količine otpada, onečišćenje okoliša i preopterećenje prometa u području većih gradova i njihovoj okolici. Upravo zbog problema nastalih većinom kao posljedice urbanizacije, te razvoja IKT-a, javlja se potreba za uvođenjem koncepta pametnog grada. Navedeni izazovi ukazuju na prilagođavanje gradova i upravljanja gradskim strukturama i uslugama prema promjenama na lokalnoj i nacionalnoj razini. Odgovor na uspješnu prilagodbu navedenim izazovima nude upravo korištenje IKT i pametnih rješenja, kao osnova razvoja pametnog grada. Grad Jastrebarsko je suočen sa mnogim od navedenih izazova kao što su starenje stanovništva, depopulacija, ostarjela gradska infrastruktura, porast potrebe za mobilnošću, gospodarenje otpadom i dr. S druge strane, tehnološki napredak i mogućnosti nude nova rješenja za navedene izazove. Iz tog razloga je razvijena Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko Ostvarenjem strateških ciljeva i sa njima sukladnih projekata i mjera, Grad će postići kvalitetniji i pametniji način života koji će u konačnici omogućiti razvoj grada i poboljšanja kvalitete življenja građana.

5 3. Definicija pametnog grada Najobuhvatnija definicija opisuje pametni grad kao grad koji investicijama u ljudski i društveni kapital te tradicionalnu (transportnu) i modernu (informacijsko-komunikacijsku) infrastrukturu kroz participativno upravljanje te mudro upravljanje prirodnim resursima održava ekonomski rast i visoku kvalitetu života 1. S obzirom da se u različitim gradovima implementiraju različite tehnologije kako bi se unaprijedilo njihovo funkcioniranje, ne postoji jednoznačna definicija pametnog grada. Sukladno s navedenim, glavni cilj pametnih gradova je služenje građanima i stvaranje grada privlačnijim za život. Koncept pametnog grada uključuje promjene u postojećim područjima te razvoj područja oko gradova kako bi se ona prilagodila rastućem broju stanovnika u urbanim područjima. Obuhvaća prikupljanje i analizu informacija o sadašnjem stanju te donošenje odluka koje će omogućiti učinkoviti i održivi razvoj grada. S obzirom da područja djelovanja pametnog grada nisu ograničena, svako područje gradskog upravljanja može biti uključeno u koncept pametnog grada. Neka od područja u kojima se uvode promjene su: gradska uprava, infrastruktura, komunalne usluge, mobilnost, okoliš, edukacija, zdravstvo, sigurnost, gospodarstvo. Koncept pametnog grada nije novost, već dulje vrijeme u gradovima je prisutna težnja za promjenama, no posljednjih je godina dobio na važnosti. Njegov glavni fokus je na ulozi IK infrastrukture, iako su implementirana i mnoga druga rješenja vezana uz ljudski i društveni kapital, obrazovanje, ekologiju i dr. Kako bi poboljšali kvalitetu života svojih građana, koncept pametnog grada primijenili su mnogi gradovi u svijetu i Republici Hrvatskoj. Korištenje IKT te integriranih pametnih rješenja, gradovima omogućava prikupljanje informacija i donošenje kvalitetnih i informiranih odluka sa svrhom poboljšanja infrastrukture i gradskih usluga. Uz pomoć IKT-a, postoje kontrolni sustavi za nadzor, upravljanje, prikupljanje podataka te njihovu analizu. Prikupljene informacije i umreženi sustavi omogućuju povećanu učinkovitost istih, optimizirano korištenje dostupnih resursa, smanjenje energetskih troškova i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Stupanj integracije IKT-a u urbane funkcije se često smatra kriterijem kojim se pametni gradovi ističu od drugih gradova. Sukladno s time se koncepti pametnih rješenja razlikuju od grada do grada, ovisno o razini razvoja grada, spremnosti na promjene, postojećim resursima i težnjama građana. Pametni gradovi se baziraju na pametnom poslovanju i vođenju grada, te omogućavaju učinkovito upravljanje gradskom infrastrukturom, prirodnim resursima i stvaraju održiv gospodarski rast grada. U konačnici, cilj pametnih gradova je stvaranje bolje kvalitete života stanovnika te pružanje boljih usluga po mjeri svojih građana. 1 Caragliu, A., Del Bo, C., i Nijkamp, P. (2009) Smart cities in Europe. Proceedings of the 3rd Central European Conference in Regional Science CERS 2009, Kosice, 7-9 October 2009

6 4. Analiza postojećeg stanja Razvojni dokument Strategija razvoja Grada Jastrebarskog razvoja Grada Jastrebarskog predstavlja temelj analize postojećeg stanja Grada te ovog dokumenta, odnosno Strategije razvoja pametnog Grada Jastrebarskog Prijašnji dokument 2 gradske strategije detaljno prikazuje prikupljene podatke o trenutnom stanju Grada s obzirom na stanovništvo, gospodarstvo, komunalnu strukturu, društvene djelatnosti te kulturnu i prirodnu baštinu. Uvidom u prikupljene podatke, razgovorima i provedenim radionicama strateškog planiranja, Grad je proveo SWOT analizu tadašnjeg stanja Grada. Analiza tog razvojnog dokumenta 2 je podijeljena na tri tematske cjeline (Uprava, infrastruktura i okoliš; Gospodarstvo i poljoprivreda; Društvene djelatnosti). SWOT analiza (u Dodatku 2.) sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar grada), te prilika i prijetnji (izvan grada) bitnih za razvoj svih važnih područja obrađenih analizom stanja, te time obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke razvoju. Prepoznate prilike su polazište za identifikaciju ciljeva i mjera koje će Grad nastojati iskoristiti u nadolazećem periodu, dok će se prepoznate slabosti nastojati ispraviti ili umanjiti te prijetnje koje će se nastojati izbjeći ili se za njih adekvatno pripremiti. Sažetak i najbitniji zaključci navedene SWOT analize, nalaze se u Dodatku 2. Osim što daje prikaz trenutnog stanja, Strategija razvoja Grada Jastrebarskog služi kao osnova za identifikaciju razvojnih ciljeva i prioriteta ovog dokumenta, to jest Strategije razvoja pametnog Grada Jastrebarskog Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko je fleksibilan razvojni dokument koji se bazira na podacima i navedenim analizama Strategije razvoja Grada Jastrebarskog U usporedbi s tom prijašnjom razvojnom strategijom, cilj ovog dokumenta je dijelom nadograditi zaključke prethodne strategije, te predložiti konkretne mjere i projekte čijim se ostvarivanjem u navedenom periodu Grad usmjerava prema realizaciji koncepta pametnog grada. Iz tog razloga se u ovom dokumentu ne ponavljaju i iznova ne navode analize, zaključci i preporuke iz Strategije razvoja Grada Jastrebarsko Bitno je također istaknuti da ovaj razvojni dokument nije nužno katalog svih mjera, aktivnosti i projekata koje Grad provodi, nego dokument koji služi kao temelj za usmjereno djelovanje prema promjeni. Stoga se ovdje ne navode aktivnosti održavanja stanja infrastrukture i institucija koje će se nastaviti provoditi na način na koji to Grad već čini, nego ona ključna područja u kojima Grad treba i može napraviti pomake, kako bi ostvario svoju razvojnu viziju prema pametnom gradu. 2 Strategija razvoja Grada Jastrebarskog

7 4.1. Širokopojasna infrastruktura Grad Jastrebarsko, kao nositelj projekta razvoja širokopojasne infrastrukture, započeo je još godine sa izradom pripremne dokumentacije za provedbu ovog strateškog infrastrukturnog projekta. Projekt obuhvaća područje Grada Jastrebarsko, te Općina Klinča Sela, Krašić i Žumberak. Pokretanje ovog projekta i izradu projektne dokumentacije (Studija izvedivosti, Plan razvoja širokopojasne infrastrukture) podržala je i Zagrebačka županija. Iako je u projektnoj dokumentaciji izrađena i analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture, zbog važnosti iste za provedbu Strategije razvoja pametnog Grada Jastrebarsko u nastavku slijedi osvježena skraćena analiza stanja samo za područje Grada Jastrebarsko Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža Ovo poglavlje daje prikaz postojećeg stanja širokopojasne infrastrukture i mreža u Gradu Jastrebarskom. Analiza je bazirana prema podacima dostupnim na HAKOM interaktivnom GIS portalu 3 te pokazuje dostupnost mrežne infrastrukture jednog ili više operatora. Ujedno su prikazane i brzine pristupa širokopojasnim uslugama za krajnje korisnike. Svi prikazi HAKOM interaktivnog GIS portala bazirani su na podacima koje su dostavili operatori 4. Analiza brzina pristupa podijeljena je u 3 osnovne kategorije: područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s putem vlastite infrastrukture, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu širokopojasnu infrastrukturu područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama od 30 Mbit/s do 100 Mbit/s putem vlastite infrastrukture, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu širokopojasnu infrastrukturu područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama većim od 100 Mbit/s putem vlastite infrastrukture, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu širokopojasnu infrastrukturu. Iz podataka na slikama razvidan je i broj operatora koji na promatranom području posjeduju vlastitu mrežnu infrastrukturu Prikazani podaci odnose se na rujan 2018.

8 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora u Gradu Jastrebarskom prikazana je na nekoliko slika kako slijedi. Sljedeća slika obuhvaća područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s putem vlastite infrastrukture, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu širokopojasnu infrastrukturu. Slika 1 Područja Grada Jastrebarskog za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s Sljedeća slika obuhvaća područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama od 30 Mbit/s do 100 Mbit/s putem vlastite infrastrukture, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu širokopojasnu infrastrukturu.

9 Slika 2 Područja Grada Jastrebarskog za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama od 30 Mbit/s do 100 Mbit/s Sljedeća slika obuhvaća područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama većim od 100 Mbit/s putem vlastite infrastrukture, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu širokopojasnu infrastrukturu. Slika 3 Područja Grada Jastrebarskog za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama većim od 100 Mbit/s

10 Analizom je utvrđeno da s obzirom na ponuđene brzine gdje prevladavaju brzine do 30 Mbit/s i one od 30 do 100 Mbit/s razvidno je da se radi o tehnologiji baziranoj na bakrenim paricama (npr. ADSL, VDSL). Razvidno je i da je samo za manji broj korisnika omogućena brzina pristupa od 30 do 100 Mbit/s. Radi se o korisnicima koji se nalaze na manjim udaljenostima od izdvojenih pretplatničkih stupnjeva lokalnih telefonskih centrala. Izuzetno je mali i gotovo zanemariv broj izoliranih malih površina i pojedinačnih korisnika koji imaju mogućnost širokopojasnog pristupa brzinama većim od 100 Mbit/s (npr. FTTH P2P, FTTH P2MP, DOCSIS 3.1 i dr.). Analiza jasno pokazuje da trenutno ne postoji infrastruktura nepokretne mreže koja bi omogućila ultrabrzi pristup široj korisničkoj bazi Potražnja za širokopojasnim pristupom Potražnja za širokopojasnim pristupom povezana je s dostupnim tehnologijama nepokretne telekomunikacijske mreže na području Grada Jastrebarskog. Podaci koji se analiziraju dostupni su na HAKOM interaktivnom GIS portalu, a izvor podataka su i Državni zavod za statistiku, te podaci telekomunikacijskih operatora. Na području Grada ukupno je stanovnika u kućanstava. Nešto više od 48% kućanstava koristi širokopojasni pristup, a više od 90% tih kućanstava ima ugovoren pristup brzinama do 30 Mbit/s ili manjim. Iznimno je mali broj korisnika koji koristi brzine veće od 30 Mbit/s, a zanemariv broj onih koji koristi brzine veće od 100 Mbit/s i radi se o pojedinačnim izoliranim korisnicima. Na području Grada Jastrebarskog djeluje i čitav niz gospodarskih subjekata i javnih ustanova koje zbog ograničenja dostupne infrastrukture pristupne telekomunikacijske nepokretne mreže većim dijelom koriste niže brzine širokopojasnog pristupa. Izolirani su i pojedinačni slučajevi takvih korisnika koji koriste brzine širokopojasnog pristupa od 30 Mbit/s ili veće. Na sljedećoj slici dan je grafički prikaz korisnika širokopojasnog pristupa prema ugovorenim brzinama. Slika obuhvaća prikaz podataka o postocima korištenja nepokretnog širokopojasnog pristupa (kućanstva) brzinama 2 Mbit/s i većih, po ugovorenim brzinama.

11 postotak kućanstava (%) Slika 4 Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa za Grad Jastrebarsko 35 Širokopojasni priključci - grad Jastrebarsko Jastrebarsko ZG županija Hrvatska do 4 4 do do do do do 100 > 100 brzina pristupa (Mbps) Slika 5 Pristupne brzine u kućanstvima usporedni pokazatelji za Grad Jastrebarsko, Zagrebačku županiju i RH Iz analize je jasan korisnički potencijal za širokopojasnim pristupom jer više od 50% kućanstava trenutno ne koristi širokopjasni pristup iz nepokretne mreže. Jednako tako zbog niskih brzina širokopojasnog pristupa postojećih korisnika velik je potencijal nadogradnje na širokopojasne brzine pristupa viših razina, u slučaju dostupne infrastrukture i odgovarajućih tehnologija.

12 Stanje informacijske pismenosti Informacijska pismenost stanovništva Grada Jastrebarskog i općina Klinča Sela, Krašić i Žumberak prema popisu stanovništva iz prikazana je u sljedećoj tablici. Broj stanovnika Obrada teksta Tablični izračuni Korištenje el. poštom Korištenje Internetom Grad Jastrebarsko ,73% 43,01% 50,80% 54,48% Zagrebačka županija ,09% 44,25% 52,79% 57,06% RH ,05% 45,20% 53,14% 57,45% Tablica 1 Informacijska pismenost stanovništva 5 Iz iste je vidljivo kako sam Grad Jastrebarsko ne zaostaje značajno za prosjekom RH Prikupljanje podataka Temeljem informacija koje su prikupljene na radionicama koje su održane u Gradu Jastrebarsko, prikupljanje podataka vrši se u različite baze podataka koje su temeljene na različitim tehnologijama. Baze podataka nisu međusobno povezane, niti je ustanovljeno središnje skladište podataka (engl. datawarehouse) koje bi se moglo koristiti za izvještavanje i donošenje kvalitetnijih strateških odluka vezanih za planiranje i upravljanje gradom. Podaci koji se prikupljaju nisu standardizirani na razini Grada, kao niti procesi kojima se isti prikupljaju Korištenje novih tehnologija Temeljem informacija koje su prikupljene na radionicama koje su održane u Gradu Jastrebarsko, korištenje novih tehnologija ograničeno je. Međutim vidljivi su pomaci jer je Grad omogućio kontrolu i naplatu parkinga kroz m-parking uslugu, te je poslovne prostore Grada na različitim lokacijama povezao brzim bežičnim vezama. Osim toga, Grad je postavio i besplatnu WiFi mrežu na glavnom gradskom trgu. 5 Izvor:

13 5. Pravni i strateški okvir Kao članica EU Hrvatska se obvezala poštovati europski pravni okvir. Pravni akti kojima EU osigurava postizanje ugovorenih ciljeva su uredbe, direktive i odluke koje se odnose na nas. Uredbe su obvezujuće za sve članice EU-a, dok direktive govore o cilju, ali ne definiraju način postizanja cilja. Odluke se pak odnose samo na neke članice ili organizacije. Od posebnog su interesa za izradu i provedbu Strategije razvoja pametnog Grada Jastrebarsko : Uredba o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu, Direktiva o uslugama 2006/123/EZ, Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, Direktiva 2014/55/EU o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, Direktiva 2014/24/EU o javnoj nabavi, Direktiva 2013/37/EU o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija. Od iznimnog je značaja i europski strateški okvir koji predstavlja temelj za gotovo sve nacionalne strategije nastale nakon godine. Od posebnog su interesa za izradu i provedbu Strategije razvoja pametnog Grada Jastrebarsko : Strategija Europa 2020, Digitalni program za Europu, Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta. Strateški dokumenti nacionalne razine kojima se definira i usmjerava daljnji razvoj javne uprave intenzivno su korišteni kao izvor i citirani su prilikom izrade ove strategije. To su prije svega: Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od do godine, Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od do godine, Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od do godine i akcijski plan za provedbu Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od do godine, Prijedlog Strategije e-hrvatska Strateški dokumenti regionalne razine kojima se definira i usmjerava daljnji razvoj javne uprave na razini Zagrebačke županije intenzivno su korišteni kao izvor i citirani su prilikom izrade ove strategije. To je prije svega: Strategija razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke županije Pametna Županija

14 6. Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko ima osnovni cilj poticanja održivog gospodarskog i društvenog razvoja, podizanja konkurentnosti gospodarstva i efikasnosti javne uprave, te podizanje razine kvalitete življenja svih građana Grada Jastrebarsko primjenom IKT. Ova Strategija se temelji prvenstveno na Strategiji razvoja Grada Jastrebarskog koja je u skladu sa smjernicama politika regionalnog razvoja Republike Hrvatske i EU standardima. Strategija definira strateška područja te njihovu realizaciju kroz navedene mjere i aktivnosti. Strategija je ujedno usklađena s glavnim izazovima i razvojnim potrebama Grada kao što su gospodarski napredak, privlačenje investicija, razvoj komunalnih usluga, pametno gospodarenje kulturnom baštinom i prirodom, gradska infrastruktura te sva ostala područja koja imaju utjecaj na kvalitetu življenja. Svrha razrade Strategije je stvoriti detaljan razvojni plan i opis projekata koji će služiti kao temelj buduće realizacije navedenih projekata i aktivnosti Izrada Strategije Izrada Strategije je počela početkom prosinca i trajala je do travnja Strategija je rezultat rada gradonačelnika Grada Jastrebarskog i njegovih zamjenika, zaposlenika Grada, te savjetnika iz tvrtke Corellia savjetovanje j.d.o.o. (dalje u tekstu: Corellia) koji su pružili stručnu podršku tijekom izrade iste. Strategija je pripremljena za razdoblje od pet godina ( ,) za koje se smatra da je primjereno za ostvarivanje predloženih strateških ciljeva i provedbu projekata. Proces izrade Strategije se odvijao u nekoliko koraka. U pripremnim koracima su gradonačelnik i predstavnici Upravnih odjela Grada uz potporu savjetnika Corellie definirali glavna razvojna, odnosno strateška područja i potrebe Grada. Ujedno su na osnovi analize postojećeg stanja Grada definirane i ključne prilike za razvoj Grada. Nakon toga formirane su radne skupine u kojima su sudjelovali predstavnici Grada, predstavnici odgojnih i obrazovnih ustanova, komunalnih poduzeća, civilnog društva, poduzetnika i obrtnika s područja Grada, te su sa njima održane radionice. Temeljem održanih radionica definirane su i objedinjene sve mjere navedene u ovoj Strategiji.

15 7. Strateški ciljevi Grad Jastrebarsko je prepoznao važnost implementacije pametnih rješenja za ostvarivanje strateških ciljeva i razvoja. Kroz razgovor s ključnim dionicima Grada, kao i kroz razumijevanje usluga koje Grad trenutno nudi, s obzirom na saznanja o tome što bi sve pametni gradovi danas mogli nuditi i kako bi trebali biti organizirani, identificirana su tri ključna strateška cilja koji služe kao osnovne smjernice i temelj kod razvoja grada Jastrebarsko kao pametnog grada. Prema razvojnoj strategiji Grada, glavni dugoročni ciljevi Grada su: 1. Povećanje sveukupnog standarda života stanovnika 2. Povećanje mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta 3. Povećanje kvalitete kulturnog, društvenog i sportskog života u zajednici 8. Strateška područja Strategija razvoja pametnog Grada Jastrebarsko strukturirana je na temelju šest strateških područja koja predstavljaju prioritete razvoja Grada, utemeljenima na razvojnim potrebama Grada Jastrebarsko. Za svako strateško područje definirane su pojedine mjere kroz koje Grad namjerava ostvariti svoje strateške ciljeve. U konačnici, strateška područja predstavljaju smjer i viziju Gradske uprave za razdoblje od slijedećih 5 godina. Pametno upravljanje Pametna mobilnost Pametan okoliš Pametni ljudi Pametno življenje Pametno gospodarstvo

16 9. Pametno upravljanje Pametni gradovi zahtijevaju, prije svega, pametnu gradsku upravu. Iz tog razloga, strateško područje gradske uprave čine mjere koje pridonose transparentnoj i učinkovitijoj gradskoj upravi. Mjere se orijentiraju i na modernizaciji administrativnih struktura i načina suradnje između djelatnika uprave ali i između gradske uprave i tvrtki, te građana. Osnovu čine pružanje relevantnih informacija građanima i drugim dionicima, putem različitih medijskih i drugih kanala. Korištenje IKT služi kao potpora u ostvarenju pružanja informacija, ali i u ubrzavanju i pojednostavnjenju administrativnih procesa unutar gradske uprave. Putem pametnih rješenja, smanjuju se birokratske zapreke u donošenju odluka gradske uprave. Potencijal tehnologije i inovativnih rješenja koristi se i za naprednije vrednovanje dostupnih podataka o Gradu, te za donošenje kvalitetnijih i informiranih odluka. Naposljetku, mjere pametne gradske uprave potiču aktivno sudjelovanje građana u raspravama, planiranju i donošenju odluka na razini grada. Pregled projekata i mjera vezanih za pametno upravljanje: 1.1. Digitalizacija i unaprjeđenje pristupa informacijama u administrativnom postupanju između gradske uprave i građana, udruga i drugih pravnih subjekata uvođenje e-usluga 1.2. Uvođenje sustava registracije i autentifikacije građana za pristup e-uslugama 1.3. Unaprjeđenje internih procedura za upravljanje podacima i povezivanje gradskih baza podataka i bazama podataka komunalnih poduzeća 1.4. Otvaranje sučelja prema gradskim podacima otvoreni gradski i komunalni podaci 1.5. Izgradnja kioska za plaćanje računa komunalnih usluga 1.6. Uvođenje novih modula u postojeći GIS sustav i integracija GIS-a s gradskim bazama podataka i bazama podataka komunalnih poduzeća

17 Mjera 1.1: Uvođenje e-usluga Cilj mjere Opis mjere Pružanja e-usluga za građane, udruge, zadruge, ustanove, obrte i tvrtke, OPG-ove Novi tehnološki trendovi, oblici poslovanja i upravljanja, pred gradsku upravu stavljaju nove mogućnosti za upravljanje i unaprjeđenje kvalitete usluga i života građana, kao i učinkovitije obavljanje gospodarskih djelatnosti. Upravo je visoka razina uporabe digitalnih tehnologija i razmjena informacija i znanja kroz društvene mreže omogućila znatan razvoj pametnih koncepata i rješenja, pri čemu su ključni nositelji ovog koncepta novi modeli poslovanja i digitalna tehnologija. Nužan preduvjet za povećanje učinkovitosti, kvalitete i brzine pružanja usluga od strane gradske uprave je stoga ubrzan razvoj digitalnih javnih usluga koje gradska uprava pruža građanima i gospodarstvenicima uz pomoć digitalnih tehnologija. Aktivnosti usmjerene na digitalnu umreženost trebaju olakšati i potaknuti razmjenu podataka i informacija između ključnih dionika gradske uprave, građana i tvrtki. U tu svrhu potrebno je uspostaviti nove, odnosno unaprijediti postojeće komunikacijske i digitalne platforme za rješavanje svakodnevnih problema, ali i predlaganje te razvoj novih ideja i inicijativa za poboljšanje svih dijelova života u gradu. Učinkovita i transparentna gradska uprava, uz intenzivno korištenje naprednih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, potiče maksimalnu uključenost građana u donošenje važnih odluka na razini grada. Uz to, pametna gradska uprava pruža relevantne informacije putem raznih medija i oblika informiranja. U procesu stvaranja pametnog grada potrebno je postaviti nove administrativne strukture i načine suradnje, ali i komunikacije, između gradskog ureda, ustanovi, tvrtki i građana. To se odnosi na sve aspekte povezane s administracijom što znači da pametna gradska uprava pruža sve više usluga online (mrežnim) putem takozvane e-usluge. E-usluge uključuju digitalizaciju administrativnih postupaka kao što su izdavanja komunalnih naknada, doprinosa, ugovaranja zakupa prostora i drugih postupaka iz domene komunalnih djelatnosti, te digitalizaciju postupaka iz domene društvenih djelatnosti, uključujući npr. zahtjeve za financiranje i sufinanciranje programa, stipendiranje i sl. Na taj način se veći dio administrativnih postupaka s gradskom upravom može obavljati online, dakle bez fizičke razmjene dokumentacije. Potencijalno, usluge mogu biti grupirane prema djelatnostima kao što su: e-komunalne djelatnosti, e-društvene djelatnosti i e-pravni poslovi. Na taj način se ubrzavaju i pojednostavljuju administrativni procesi za sve sudionike, pogotovo građane. Pametne online usluge su jednostavne i sigurne za upotrebu zahvaljujući standardiziranim online konceptima, kao što su e-obrasci. Gradski portal, osim različitih e-usluga, omogućuje građanima, tvrtkama i ustanovama pristup raznim informacijama i obavijestima. Na taj način građani i drugi dionici imaju pristup središnjem internetskom mjestu za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave, te mogu pretraživati informacije o javnim uslugama i pratiti političke aktivnosti. Osim toga, portal omogućuje dvosmjernu komunikaciju s gradskom upravom kroz e-forum ili slično. Jedna o e-usluga bit će i e-stipendiranje. Novim sustavom za stipendiranje, Grad želi potaknuti i promovirati izvrsnost te najboljim učenicima olakšati financijski teret studija, ali istovremeno uključiti i lokalne tvrtke u financiranje istih. Dugoročni cilj

18 ovog sustava stipendiranja je zapošljavanje obrazovanog stanovništva u lokalnom gospodarstvu i regiji. S obzirom da većina današnjih uspješnih tvrtki svoj razvoj temelji prvenstveno na kvalitetnim djelatnicima i pojedincima, jako je bitno kontinuirano voditi računa o razvoju kako postojećih talenata, ali onda sigurno i o načinu kako privući i prepoznati buduće talente. U tom kontekstu, novi sustav stipendiranja uz pomoć tvrtki stvara okruženje koje će biti poticajno kako za prepoznavanje, privlačenje i razvoj budućih talenata na prostoru Grada. Takvim sustavom stipendiranja, mogu se privući i motivirati mladi talenti kako bi kroz daljnju edukaciju usavršili svoje znanje i sposobnosti. Kroz sudjelovanje i inicijative tvrtki, jačaju se usmjerenja školi i učenika na suradnju s lokalnim gospodarstvom. Putem online portala za stipendiranje, učenici koji traže stipendije se mogu jednostavno prijaviti. Na isti način tvrtke u okrugu Grada mogu prijaviti svoje potrebe za stručnjacima te njihove mogućnosti za financiranje stipendija. Portal zatim šalje online prijave potencijalnih stipendista tvrtkama koje su objavile natječaje. Pritom je potrebno jasno definirati uvjete pojedinih natječaja, obveze studenta, eventualan djelomičan ili puni povrat sredstava i pod kojim uvjetima te mogućnost praktičnog rada u istim tvrtkama sve kako bi se osiguralo ispunjavanje zadanih ciljeva programa, kao i njegova održivost za kontinuirano provođenje. Osim e-stipendiranja razvit će se i e-usluge za podršku poduzetnicima i poljoprivrednicima. Prije uvođenje e-usluga izradit će se nova web stranica Grada Jastrebarskog kako bi bila pristupačnija korisnicima. Zbog složenosti provedbe mjera će se provesti u više faza. Financiranje provedbe bit će izvedeno sredstvima lokalnog proračuna, proračuna Zagrebačke županije i EU sredstvima, ovisno o raspoloživosti istih. Nositelj Korisnici Pokazatelji učinka Razdoblje provedbe Grad Jastrebarsko Građani, udruge, zadruge, ustanove, obrti i tvrtke, OPG-ovi Novi gradski portal sa e-uslugama

19 Mjera 1.2: Uvođenje sustava registracije i autentifikacije građana za pristup e-uslugama Cilj mjere Opis mjere Nositelj Korisnici Pokazatelji učinka Razdoblje provedbe Sigurno i transparentno korištenje e-usluga Kako bi se omogućilo sigurno korištenje e-usluga putem digitalne platforme i mobilnih, odnosno, Internet aplikacija, potrebna je registracija i autentifikacija građana. Sustav za registraciju i autentifikaciju korisnika omogućuje individualiziran pristup informacijama te pohranu informacija koje su jedinstvene za svakog korisnika kroz osobni korisnički pretinac. Putem osobnog korisničkog pretinca svaki građanin je informiran o njemu važnim situacijama i događajima vezanim za osobna zakonska prava, te dobiva informacije o važnim događajima i korištenju osobnih podataka. Osim toga, građani mogu zatražiti elektroničke izvode osobnih informacija i ispunjavati različite e-obrasce. Proces autentifikacije, odnosno provjere korisničkog identiteta, također je iznimno važan element informacijske sigurnosti, jer sprječava zlouporabu komunikacijskih kanala i online portala putem anonimnih online profila i slično. Jedinstvena registracija korisnika na taj način omogućuje konstruktivne online rasprave i sigurno i transparentno korištenje e-usluga za sve građane. U ovoj mjeri prvenstveno treba razmotriti korištenje nacionalne platforme e-građani (NIAS). Zbog složenosti provedbe mjera će se provesti u više faza. Financiranje provedbe bit će izvedeno sredstvima lokalnog proračuna, proračuna Zagrebačke županije i EU sredstvima, ovisno o raspoloživosti istih. Grad Jastrebarsko Građani Aktivan sustav registracije i autentifikacije građana

20 Mjere 1.3: Unaprjeđenje internih procedura za upravljanje podacima i povezivanje gradskih baza podataka i bazama podataka komunalnih poduzeća Cilj mjere Opis mjere Nositelj Korisnici Pokazatelji učinka Razdoblje provedbe Učinkovitija i djelotvornija javna uprava Brojne aktivnosti i administrativni procesi gradske uprave često uključuju više različitih ureda, ustanova i tvrtki. To često dovodi do velike količine podataka koje je potrebno pohraniti i obraditi, ali i daljnje administrativne procese. Jedan od glavnih ciljeva u području pametne gradske uprave je kontinuirano povećanje transparentnosti i efikasnosti rada gradske uprave kroz digitalizaciju internih procedura. Povećana razina digitalizacije omogućuje povećanje učinkovitosti i smanjenje korištenja resursa uz povećanje brzine i kvalitete pružanja usluga. Unaprjeđenjem internih procedura se ukidaju nepotrebni koraci i ubrzavaju administrativni procesi. Osim toga, digitaliziranjem internih procesa, dobiva se veći i bolji pregled nad podacima o gradu i samoj upravi. I to doprinosi donošenju kvalitetnijih i informiranih odluka unutar gradske uprave. Podizanje razine digitalizacije gradske uprave postiže se uvođenjem suvremenih IK tehnologija i umrežavanjem poslovnih procesa gradske uprave. Temelj digitaliziranja upravnih procesa se u prvom redu odnosi na unaprjeđenje internih procedura za upravljanje podacima i povezivanje gradskih baza podataka. Kako bi se interne administracijske procedure unaprijedile, potrebno ih je digitalno dokumentirati te trenutno decentralizirane baze podataka objediniti u isti digitalni sustav. Povezivanje gradskih baza podataka omogućuje bolji uvid i analizu podataka o stanju i razvojnim potrebama Grada. U konačnici, direktni pozitivni učinci transparentne i agilne gradske uprave se odražavaju na građane, poslovni sektor te druge dionike. Zbog složenosti provedbe mjera će se provesti u više faza. Financiranje provedbe bit će izvedeno sredstvima lokalnog proračuna, proračuna Zagrebačke županije i EU sredstvima, ovisno o raspoloživosti istih. Grad Jastrebarsko Zaposlenici gradske uprave Katalog unaprjeđenih internih procedura Povezane baze podataka ili stvoreno središnje skladište podataka (engl. data warehouse)

21 Mjera 1.4: Otvoreni gradski i komunalni podaci Cilj mjere Opis mjere Nositelj Korisnici Pokazatelji učinka Razdoblje provedbe Učinkovitija i djelotvornija javna uprava Otvoreni podaci predstavljaju otvaranje sučelja pojedinih gradskih skupova podataka koji su na taj način raspoloživi javnosti za pregled, korištenje i druge svrhe u skladu sa zakonima i propisima. Otvaranje sučelja određenog seta gradskih podataka omogućiti će građanima dostupnost relevantnih informacija za rješavanje poslovnih i životnih situacija, kao što su upravljanje energijom, promet i urbana mobilnost, sigurnost i sl. Na taj način se doprinosi rješavanju problema unutar grada kao što su cestovni radovi, dostupnost parkirnih mjesta, informacije o kakvoći zraka, te informacije o postojećim i novim gradskim servisima i uslugama. Informacije moraju biti sveobuhvatne i namijenjene svim građanima te dostupne putem portala, mobilnih aplikacija i drugih medija. Otvorenost gradskih podataka jednako tako omogućuje raznim tvrtkama korištenje istih za pružanje boljih i učinkovitijih usluga i proizvoda građanima. Osim toga, otvorenost podataka potiče razvoj tvrtki i inovacija što u konačnici ima pozitivan učinak na gospodarski razvoj Grada. Otvaranje gradskih podataka zahtjeva organizirane i definirane baze podataka, što uključuje i definiciju sigurnosnih postavki (tko može čemu pristupiti i pod kojim uvjetima). Podaci koji su definirani kao javni, ali i oni dostupni samo određenim korisnicima, moraju biti adekvatno prezentirani, u pravilu tako da budu čitljivi i ljudima i IT sustavima. Zbog složenosti provedbe mjera će se provesti u više faza. Financiranje provedbe bit će izvedeno sredstvima lokalnog proračuna, proračuna Zagrebačke županije i EU sredstvima, ovisno o raspoloživosti istih. Grad Jastrebarsko Građani, tvrtke i razne ustanove Otvorena sučelja za pristup podacima

22 Mjera 1.5: Izgradnja kioska za plaćanje računa komunalnih usluga Cilj mjere Opis mjere Nositelj Korisnici Pokazatelji učinka Razdoblje provedbe Učinkovitija i djelotvornija javna uprava Kiosk za plaćanje računa komunalnih usluga je mjera kojom se omogućava građanima da na istom mjestu imaju uvid i mogućnost plaćanja svih komunalnih obaveza. Ove mjera je posebno usmjerena na građane koji nemaju mogućnost plaćanja svojih komunalnih naknada putem Internet ili mobilnih aplikacija. Ovom mjerom omogućit će se jednakost pristupa informacijama koje će biti dostupne na internet stranicama Grada. Kiosk će biti lociran na centralnom mjestu u Gradu kao što je Centar za kulturu. Glavna funkcija kioska biti će kao pomoć osobama koje se ne znaju ili ne mogu služiti internetom u vidu pružanja svih informacija koje su potrebne, pomoć pri ispunjavanju online obrazaca, pomoć pri snalaženju na platformi Grada i pomoć pri identifikaciji eventualnih problema u pristupu informacijama. Također, starijim sugrađanima će se u okviru dostupnosti pomoći u rješavanju drugih poteškoća s kojima se susreću u odnosu na digitalno okruženje u svojem svakodnevnom životu. Zbog složenosti provedbe mjera će se provesti u više faza. Financiranje provedbe bit će izvedeno sredstvima lokalnog proračuna, proračuna Zagrebačke županije i EU sredstvima, ovisno o raspoloživosti istih. Grad Jastrebarsko Građani Postavljen kiosk

23 Mjera 1.6: Uvođenje novih modula u postojeći GIS sustav i integracija GIS-a s gradskim bazama podataka i bazama podataka komunalnih poduzeća Cilj mjere Opis mjere Omogućiti implementaciju i praćenje razvoja infrastrukturnih projekata te naprednija analiza i upravljanje gradskim prostornim podacima Geo-informacijski sustav (GIS) je računalski podržan sustav za analizu prostornih podataka. U najstrožem smislu to je računalni sustav za integriranje, analiziranje, prikazivanje, spremanje i uređivanje geografskih informacija, a u općenitijem smislu je oruđe pametne karte koje dopušta korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika, uređivanje podataka i analiziranje prostornih podataka. Prostorni podaci koje obrađuje GIS su informacije i aktivnosti povezane s prostornim položajem. GIS, za razliku od tipičnih karata ili crteža koji samo prikazuju prostorne podatke kao što su ceste, granice zemlje i gradovi, povezuje svojstva podataka kao što su statistika stanovništva sa prostornim podacima. Na taj način se prostorni podaci ujedinjuju sa svim ostalima u jedinstveni sustav koji na koncu nudi specijalizirane procese za analizu prostornih problema. Na taj način GIS više ne služi samo za arhiviranje podataka, nego i kao prostorni model koji potpomaže projektiranje pametnog grada. Stoga je GIS neophodan alat u svim oblastima projektiranja, planiranja, upravljanja i analiziranja, te je iz tog razloga neophodan i za razvoj pametnog grada. GIS kao takav sustav omogućuje kvalitetno upravljanje infrastrukturom, kao što su nadziranje sigurnosti prometa, održavanje objekata, te investiranje i održavanje komunikacije s djelatnicima na terenu. Mogućnosti primjene GIS-a su velike i one se ostvaruju u sljedećim djelatnostima koje su vezane za razvoj Jastrebarskog kao pametnog grada: cestovna i druga javna poduzeća, poduzeća komunalnih usluga, državni i lokalni katastar, urbanističko planiranje, elektroenergetika, pošta i telekomunikacija, sustavi vodovoda i kanalizacije, prometne kompanije te drugi poslovni sustavi. GIS se, u konačnicu, može koristiti kako bi se razvili novi sustavi i nove vrste usluga, kao što su prijevoz i bolje servisne informacije za građane. Za komunalne usluge i uslužne programe, GIS pruža opsežan repozitorij sastavnica elektroenergetske razdjelne mreže i njihovih položaja. Sve komunalne djelatnosti, odnosno njihovi operatori, mogu koristiti GIS za donošenje boljih odluka oko aktualnih problema, kao što su prikupljanje podataka, instalacija senzora, nadgledanje instaliranih senzora, analiziranje statističkih podataka poput potrošnje pojedinog korisnika i povezivanje obnovljivih izvora energije. Projektanti gradova bazirat će se na integraciji GIS-a u okviru gospodarsko-informacijskog sustava. Na taj će način GIS stvarati podatkovne servere o stupovima (električnim, za zračne vodove, betonske motke, itd.), žicama, transformatorima i svim ostalim komunalnim sastavnicama. Programeri i GIS stručnjaci će tad povezati prostorne podatke i korisničke sustave uz druge bitne informacije i aplikacije van samih komunalnih djelatnosti poput prometa i vremenske prognoze kako bi napravili višekorisnički informacijski sustav dostupan građanima. Konačno, GIS obuhvaća pregled razvoja i implementacije infrastrukturnih projekata pametnog grada. Grafičkim i mrežnim izvještavanjem omogućeno je stvarno nadziranje aktivnosti preko GIS nadzorne ploče koja prikazuje status svih projekata, razna upozorenja i informacije te nove radne

24 lokacije. Uvođenjem dodatnih modula GIS sustava, omogućiti će Gradu još bolje upravljanje gradskim prostornim podacima te za implementaciju i praćenje razvoja održive budućnosti Grada. GIS se može se povezati i s raznim postojećim bazama podataka koje sadrže informacije o gradu. Jedna od mogućnosti je povezivanje GIS-a sa financijskom bazom podatak Grada. Na taj način bi se bolje mogli pratiti troškovi infrastrukturnih radova te bolje planiranje i procjena troškova istih. Osim toga, integracija GIS-a sa građenjem i financijskim softverom, može pomoći pratiti izvedbu jednog ili više infrastrukturnih projekata Grada. U konačnici, to povezivanje bi omogućilo učinkovitiji daljnji razvoj pametnog grada Jastrebarsko. Zbog složenosti provedbe mjera će se provesti u više faza. Financiranje provedbe bit će izvedeno sredstvima lokalnog proračuna, proračuna Zagrebačke županije i EU sredstvima, ovisno o raspoloživosti istih. Nositelj Korisnici Pokazatelji učinka Razdoblje provedbe Grad Jastrebarsko Gradska uprava, komunalna poduzeća idr. Postavljeni novi moduli GIS-a Povezane baze podataka GIS-a sa postojećim gradskim bazama podataka

25 10. Pametna mobilnost Gradovi se suočavaju sa sve većim zahtjevima za funkcionalnim i efikasnim prometnim sustavom u gradovima i njihovim okolicama, pri čemu je ostvarivanje održive urbane mobilnosti među ključnim izazovima većine gradova, pa tako i Jastrebarskog. S obzirom na to da je dugoročni cilj Grada privući više stanovnika i novih poduzeća, od velike je važnosti je postizanje sigurnog, ekološki prihvatljivog i učinkovitog prometnog sustava, zasnovanog na suvremenim tehnologijama. Jednako tako se može reći da postojeći sustavi prometne mobilnosti ne mogu na održiv način odgovoriti na povećane zahtjeve za prometnom potražnjom. Mobilnost se tradicionalno percipira kao sustav koji uključuje vozila, fizičku infrastrukturu i energiju u svrhu prijevoza putnika. Svijest o mobilnosti se, međutim, sve više kreće u smjeru mobilnosti kao određenoj usluzi, baziranoj na upotrebi moderne tehnologije. S generalnim rastom potrebe za mobilnošću, raste i svjesnost i bojazan o povećanju razine emisija stakleničkih plinova i buke, kao i onečišćenju zraka kojima promet doprinosi u znatnoj mjeri. Sustav pametne mobilnosti zahtjeva dostupnost infrastrukture, uključujući fizičku infrastrukturu, komunikacijsku i informacijsku infrastrukturu, IoT platformu te aplikacijsku razinu. Bez pravilne zastupljenosti svih komponenti ovog sustava, rješenja pametne mobilnosti ne mogu ispuniti svoj puni potencijal za upravljanje operativnom učinkovitošću i potražnjom korisnika. Projekti pametne mobilnosti se prvenstveno fokusiraju na postizanje jednostavnijeg, kvalitetnijeg i efikasnijeg sustava mobilnosti koji je atraktivniji za putnike i ekonomski održiviji za zajednicu Grada. Projekti pametne mobilnosti uključuju javni prijevoz, fizičku infrastrukturu te prometno okruženje. Pregled projekata i mjera vezanih za pametnu mobilnost: 2.1. Razvoj sustava lokalnog javnog prijevoza 2.2. Pametni javni prijevoz 2.3. Stvaranje okruženja povoljnog za e-automobile 2.4. Pilot projekt pametne ulice 2.5. Pametne autobusne čekaonice

26 Mjera 2.1: Razvoj sustava lokalnog javnog prijevoza Cilj mjere Opis mjere Nositelj Korisnici Pokazatelji učinka Razdoblje provedbe Razvijen sustav lokalnog javnog prijevoza Prometni sustav važan je aspekt života i razvoja gradova, prvenstveno zato što se problemi koji nastaju u prometnom sustavu reflektiraju na sve stanovnike, te posjetitelje koji u njemu sudjeluju. Povećanje broja vozila i prometne potražnje s jedne strane uzrokuju brojne negativne implikacije poput prometnih zastoja i dugih vremena putovanja, dok s druge strane ugrožavaju ekološke i gospodarske faktore. Jedna od mogućnosti rješavanja tog problema je uspostava lokalne gradske autobusne linije (ili više njih). Manji autobusi na električni pogon ili prirodni plin mogli bi se koristiti kako bi nadopunili sadašnje linije javnog prijevoza. Uspostavom pametnog sustava korištenjem IK tehnologija, takva lokalna linija bi također mogla funkcionirati prema na zahtjev (engl. on demand) konceptu. Na taj način bi se lokalni prijevoz prilagođavao trenutnim prijevoznim potrebama građana putem mobilnih aplikacija. Unutar mjere razmotrit će se i mogućnost da se takav javni prijevoz koristi i za dostavu određenih namirnica i/ili lijekova u udaljena naselja i/ili kućanstva. Kao dio razvoja sustava lokalnog javnog prijevoza planira se izgradnja biciklističke infrastrukture u smjeru podrške javnom prijevozu i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Zbog složenosti provedbe mjera će se provesti u više faza. Financiranje provedbe bit će izvedeno sredstvima lokalnog proračuna, proračuna Zagrebačke županije i EU sredstvima, ovisno o raspoloživosti istih. Grad Jastrebarsko Grad, Građani Aktivna linija lokalnog javnog prijevoza sa minimalno 2 minibusa koji su opremljeni sa GPS i mobilnim sustavom dojave položaja, te sustavom za primanje zahtjeva za dolazak kroz mobilnu aplikaciju

27 Mjera 2.2: Pametni javni prijevoz Cilj mjere Opis mjere Nositelj Korisnici Pokazatelji učinka Razdoblje provedbe Poboljšana javna mobilnost Uvođenje jedinstvenog sustava za centralizirano upravljanje gradskim prometnim sustavom, što uključuje javni i ostali prijevoz. U sklopu mjere potrebno je uvesti tehnološka rješenja na temelju IK tehnologija za nadzor prometa, kao što su nadzorne kamere, senzori, semafori sa dinamičkom opcijom i sl. Osim dostupnosti takve fizičke infrastrukture, sustav pametnog javnog prijevoza zahtjeva i komunikacijsku i informacijsku infrastrukturu, IoT platformu, odnosno aplikacijsku razinu. Takav sustav prikuplja i analizira informacije o prometnom stanju u stvarnom vremenu i prilagođava se istom. Na taj način je omogućeno bolje upravljanje i planiranje javnim prometom. Građani putem mobilnih i Internet aplikacija imaju u uvid u trenutnu lokaciju i vrijeme dolaska javnog prijevoza. Korištenjem različitih kanala komunikacije, kao što su ploče na autobusnim stanicama, građani i putnici se mogu informirati o ključnim informacijama u vezi prometa. Pametni sustav omogućuje bolji i učinkovitiji prijevoz građana, koji se prilagođava trenutnom stanju prometa i potražnji za prijevozom. Učinkovitijim upravljanjem, pametni sustav javnog prijevoza također pridonosi smanjenu potrošnje goriva i električne energije s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova koji imaju negativan utjecaj na kvalitetu zraka u gradovima. Sa strane putnika, pametni sustav javnog prijevoza predstavlja jednostavniji, kvalitetniji i efikasniji način mobilnosti. Građani imaju bolje iskustvo putovanja i povećanu pouzdanost s obzirom na točan izračun vremena i troška putovanja. Zbog boljeg iskustva, moguće je da veći broj građana počne povećano koristiti javni prijevoz što bi doprinijelo smanjenju prometnih gužvi u Gradu i okolici te daljnje smanjenje potrošnje goriva. Osim toga, efikasniji javni promet može dovesti do smanjenja zahtjeva za izgradnjom dodatne infrastrukture u Gradu. Konačno, sa strane operatera javnog prijevoza, pametni sustav omogućuje uravnoteženu ponudu i potražnju za prijevozom, bolju funkcionalnost javnog prijevoza te efikasnije korištenja transportnih resursa. Zbog složenosti provedbe mjera će se provesti u više faza. Financiranje provedbe bit će izvedeno sredstvima lokalnog proračuna, proračuna Zagrebačke županije i EU sredstvima, ovisno o raspoloživosti istih. Grad Jastrebarsko Građani Uveden sustav za nadzor prometa Aktivne mobilne i Internet aplikacije za uvid u stanje prometa na području Grada, sa naglaskom na javni prijevoz