REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ž U P A N Klasa: 300-01/12-01/08 Ur.broj:2181/1-05-12-3 Split 18. travnja 2012. PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE gosp. Petroslavu Sapunaru -ovdje- PREDMET: Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanju u 2011. godini na području Splitsko-dalmatinske županije Na temelju članka 60. Poslovnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije ( Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije 13/09) u privitku Vam dostavljamo Izvješće navedeno u predmetu, radi rasprave na sjednici Županijske skupštine. PRAVNI TEMELJ: Na temelju članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije ( Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 11/09, 07/10 i 10/10), STRUČNA IZRADA:Hrvatski zavod za zapošljavanje-područna služba Split i Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije PREDLAGATELJ: Župan DONOSITELJ: IZVJESTITELJ: S poštovanjem, Županijska Skupština mr.sc. Ivan Udovičić, dipl.ing, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije ŽUPAN Ante Sanader, dipl.ing.
Na temelju članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije («Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije», broj 11/09, 7/10 i 10/10), Županijska skupština Splitskodalmatinske županije na sjednici, održanoj 2012., donijela je ZAKLJUČAK po Izvješću o nezaposlenosti i zapošljavanju u 2011. godini na području Splitsko-dalmatinske županije I. Prihvaća se Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanju u 2011. godini na području Splitsko-dalmatinske županije koje je sastavni dio ovog Zaključka. II. Ovaj Zaključak objaviti će se u «Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije». KLASA: URBROJ: Split, travnja 2012. PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Dostaviti: 1. Hrvatski zavod za zapošljavanje- Područna služba Split 2. Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije, ovdje 3. Službeni glasnik,ovdje 4.Pismohrana,ovdje Petroslav Sapunar, prof.
Obrazloženje: Temeljem Programa rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za 2012. Klasa:021-04/12-02/03, Urbroj:2181/1-01-12-01 od 13. ožujka 2012., u točki 8. navedenog Programa od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje-područne službe Split izrađeno je navedeno Izvješće, koje se dostavlja u privitku, te se stoga predlaže kako je ranije iznijeto.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA SPLIT IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI I ZAPOŠLJAVANJU U 2011.GODINI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Split, veljača 2012. godine
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA SPLIT Bihaćka 2C, 21000 Split Telefon:021/310-532 Fax:021/310-581 E-mail: ivica.radosevic@hzz.hr URL: http: //www.hzz.hr Splitsko-dalmatinska županija Pročelnik Područne službe Split Miroslav Delić Split Solin Sinj Omiš Makarska Kaštela Vrgorac Imotski Trogir Trilj Brač Hvar Vis Pripremio Odjel analitike i statistike Split, veljača 2012. godine Ivica Radošević
Sadržaj: str. Uvod 4 1. Radna snaga 5 2. Registrirana nezaposlenost 8 3. Novoprijavljene osobe 22 4. Potražnja za radnom snagom 23 5. Zapošljavanje 25 6. Profesionalno usmjeravanje i profesionalna orijentacija 31 7. Materijalno osiguranje i druga prava nezaposlenih osoba 36 8. Aktivna politika zapošljavanja 39 Tablice i grafikoni 42
UVOD Vrlo visoka registrirana nezaposlenost ostaje i dalje posljedica ekonomsko-socijalnih problema s kojima se sučavamo dugi niz godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Meñutim, to je ujedno i izazov za daljnji rad u reduciranju uskih grla na tržištu rada. Broj registriranih nezaposlenih osoba se povećao u posljednjem kvartalu 2011. godine kao direktna posljedica pada broja ukupno zaposlenih osoba koji je započeo svoj pad u trećem kvartalu 2010. godine. Broj registriranih nezaposlenih osoba je ostao na visokoj razini što je utjecalo na visoku stopu nezaposlenosti koja je na kraju godine iznosila 23,4%, što je iznad stope u Republici Hrvatskoj koja je iznosila 17,8%. Meñutim, promjene su se dešavale i u ukupnoj radnoj snazi koja se povećala na kraju 2011. godine za 0,3%. Naravno, sama veličina stope nezaposlenosti, ovisi i o nizu ostalih čimbenika, kao npr. o strukturi gospodarstva, vanjsko-trgovinskoj bilanci, bruto društvenom proizvodu Županije. S obzirom na promjenjivu prirodu tržišta rada, koja podrazumijeva promjenu u ponudi (teorija ljudskog kapitala) s jedne strane, te promjenu u potražnji (teorija tržišnog natjecanja) s druge, postojanje nesrazmjera izmeñu znanja i vještina koje imaju nezaposleni, te znanja i vještina koja traže poslodavci postaje jedan od najvećih problema i izazova koji se postavljaju ispred kreatora politika na tržištu rada usmjerenih prema što većem uključivanju radne snage u neki oblik neformalnog obrazovanja. Stopa cjeloživotnog učenja, koja je izrazito niska na razini Hrvatske niža je od 3% za 2011. godinu, postaje jedan od glavnih indikatora razvoja tržišta rada koji kao direktnu posljedicu ima smanjenu konkurentnost na meñunarodnom tržištu te manju stopu zaposlenosti. Kao jedno od rješenja strukturalnih problema nezaposlenosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi različite programe za što brži povratak nezaposlenih osoba u svijet rada. Jedan od programa usmjerenih na povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba je obrazovanje nezaposlenih. Ovim programom provodi se obrazovanje nezaposlenih osoba s evidencije Zavoda kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada te kako bi se smanjio nesrazmjer izmeñu ponude i potražnje na tržištu rada. Sinergijskim efektom koji se postiže ovim modelom, moguće je promijeniti nepovoljnu strukturu registrirane nezaposlenosti, te postići pozitivna kretanja i u gospodarstvu.
1. RADNA SNAGA ŽUPANIJE Prema podacima administrativnih statističkih izvora ukupna radna snaga, tj. aktivno stanovništvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji na dan 31. prosinca 2011. iznosila je 184.935 ukupne aktivne populacije koju čine zaposlene osobe i registrirane nezaposlene osobe. Registrirana zaposlenost obuhvaća sljedeće kategorije: zaposlene u pravnim osobama, zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama, te individualne poljoprivrednike koji su aktivni osiguranici socijalnog osiguranja. Registrirana zaposlenost u 2011. godine (31.prosinca) bila je 141.710, što je u usporedbi s prethodnom godinom smanjenje za 1,3% odnosno 1.824 manje zaposlenih osoba. Tablica 1.: Struktura aktivnog stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji Struktura aktivnoga stanovništva, 31.12.2011. i 31.12.2010. godine 12/2011. 12/2010. Indeks Aktivno stanovništvo 184.935 184.311 0,3% Zaposleni 141.710 143.534-1,3% - Zaposleni u pravnim osobama 115.341 115.845-0,4% - Samostalne prof. djelatnosti 3.561 3.563-0,1% - Zaposleni u obrtu 7.575 7.761-2,4% - Radnici kod fizičkih osoba 14.322 15.411-7,1% - Poljoprivrednici 911 954-4,5% Nezaposleni 43.225 40.777 6,0% Stopa registrirane nezaposlenosti 23,4% 22,1% Registrirana nezaposlenost obuhvaća osobe prijavljene pri Zavodu za zapošljavanje, a stanje registrirane nezaposlenosti krajem mjeseca prosinca 2011. iznosi ukupno 43.225 osoba, što je u odnosu na prosinac 2010. godine više za 2.448 nezaposlenih osoba ili 6,0%. 5
Stopa registrirane nezaposlenosti je udio nezaposlenih osoba u aktivnom stanovništvu, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2011. godine iznosila je 23,4% i ona se povećala za 1,3% u odnosu na prosinac 2010. godine. Na kraju 2011. godine stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila je 17,8%, dok je godinu dana ranije ona iznosila 17,9%. Gledano na regionalnoj razini stopa nezaposlenosti povećala se u većini županija, i ona je prostorno vrlo različito rasporeñena. Tako se ona na kraju prosinca 2011. godine ona kreće od 8,1% u Gradu Zagrebu i 10,0% u Istarskoj županiji, do 32,4% u Brodsko-posavskoj županiji. Graf 1.: Stope nezaposlenosti po županijama, 31.12.2011. godine Za izračun stope nezaposlenosti po županijama korišteni su podaci o osiguranicima mirovinskog osiguranja u HZZMO, podaci HZZ-a o registriranim nezaposlenim osobama prema kvartalnim podacima. Tablica 2.: Kretanje stope nezaposlenosti po kvartalima u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji 2009. 2011. godine Godina: 2009.god. 2010.god. 2011.god. Kvartal/mjesec: I./3. II./6. III./9. IV./12. I./3. II./6. III./9. IV./12. I./3. II./6. III./9. IV./12. SDŽ 18,7% 16,6% 17,3% 19,8% 22,0% 19,0% 18,8% 22,1% 23,1% 19,5% 19,7% 23,4% RH 14,5% 13,5% 14,2% 16,1% 17,6% 15,8% 16,1% 17,9% 18,4% 16,0% 15,9% 17,8% U Tablici 2. prikazane su kvartalne stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj posljednje tri godine. 6
Ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje trend smanjenja broja zaposlenih tijekom 2011. godine. Tako je broj zaposlenih u prosincu 2011. manji od istog mjeseca prošle godine za 1,3%, dok je u rujnu to smanjenje bilo 1,0%, a u lipnju 2011. smanjenje broja zaposlenih osoba bilo je za 0,3%. Stopa nezaposlenih pokazuje suprotan odnos prema broju zaposlenih, dakle, kada je broj zaposlenih u porastu stopa nezaposlenih je manja. Graf 2.: Kretanje broja zaposlenih, nezaposlenih i stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji Na kraju 2011. godine udio nezaposlenih osoba Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom broju nezaposlenih na državnoj razini je iznosio 13,7%, dok je udio zaposlenih 9,7% u ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj. 7
2. REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirana se nezaposlenost tijekom 2011. godine prema prosječnoj mjesečnoj stopi kretala podjednako kao i prošle godine, te ujednačeno kao i u Republici Hrvatskoj. Prosječna mjesečna stopa rasta nezaposlenosti bila je pozitivna i iznosila je u 2011. godini 0,57%, što je manje nego u 2010. godini kada je ona bila pozitivna i iznosila je 0,96%, ali je ipak veća nego što je bila prosječna stopa rasta nezaposlenosti u Hrvatskoj za 0,63%. Graf 3.: Mjesečne promjene stope rasta i pada nezaposlenosti tijekom 2011. godine Prosječan broj nezaposlenosti je takoñer u rastu, nakon niza godina relativnog opadanja, kako je prikazano na tablici 3. od 2002. godine te je u 2011. godini bilo 39.865 prosječno nezaposlenih osoba. Tablica 3.: Prosječna nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji Prosječna godišnja nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2002.god. 49.291 2003.god. 43.706 2004.god. 40.811 2005.god. 39.317 2006.god. 37.474 2007.god. 34.993 2008. god 31.562 2009.god 33.602 2010. god 37.871 2011. god 39.865 8
Mjesečne stope nezaposlenosti nam govore o dinamici kretanja nezaposlenosti usporeñujući stanje tekućeg mjeseca s prethodnim, te nam naglašavaju promjene u nezaposlenosti s obzirom na pozitivne i negativne stope (rasta i pada nezaposlenosti), što uzrokuje povećanje ili smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec. Tako možemo zaključiti da nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji raste nakon ljetnih mjeseci, te najvišu razinu uobičajeno dostiže u zimskim mjesecima, dok se najniža razina registrira u ljetnim mjesecima, što je rezultat sezonskog obilježja u kretanju nezaposlenosti, dakle sezonskog zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu, te ostalim djelatnostima koje upošljavaju radnike sezonskog karaktera. Tablica 4.: Nezaposlenost po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII SDŽ 42.399 43.261 42.970 40.240 38.694 36.776 36.597 36.221 36.661 39.698 41.638 43.225 RH 334378 336.411 330.130 308.869 298.719 287.511 287.595 285.345 283.667 293.852 302.080 315.438 Udio 12,7% 12,9% 13,0% 13,0% 13,0% 12,8% 12,7% 12,7% 12,9% 13,5% 13,8% 13,7% Nezaposlenost se povećavala i u čitavoj Hrvatskoj i to po malo manjoj stopi nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji te se udio Splitsko-dalmatinske županije mijenjao tijekom mjeseci da bi na kraju 2011. godine iznosio 13,7% udjela u Hrvatskoj. Tijekom 2011. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je evidentirano prosječno mjesečno 39.865 nezaposlenih osoba što je za 5,3% više od prosjeka tijekom 2010. godine. Na kraju prosinca 2011. godine ukupan broj nezaposlenih je iznosio 43.225, što je bilo više u odnosu na prosinac 2010. godine za 6,0%. Tablica 5.: Broj evidentiranih nezaposlenih osoba u 2011. i 2010. godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana 31.12. Verižni indeks 2011. 39.865 5,3% 43.225 6,0% 2010. 37.871-40.777 - Promatrajući registriranu nezaposlenost tijekom 2011. godine, potrebno je svakako istaknuti povećanje apsolutnog broja registriranih nezaposlenih osoba nakon višegodišnjeg pada. To značajno smanjivanje broja registriranih nezaposlenih osoba započelo je još 9
tijekom 2002. godine kada su se značajno promjenili odnosi na tržištu rada promjenom Zakona o posredavanju i nastavilo se tijekom narednih godina. Tijekom 2011. godine i meñukvartalni indeksi registrirane nezaposlenosti su bili pozitivni u odnosu na prošlu godinu. Tako je u prvom kvartalu 2011. kvartalna stopa nezaposlenosti iznosila 8,0%, da bi na kraju zadnjeg kvartala ona iznosila 5,4%. Tablica 6.: Kvartalne prosječne promjene nezaposlenosti 2011/2010 Godina 1. kvartal 2. kvartal 3. kvartal 4. kvartal 2011./2010. 8,0% 1,6% 6,0% 5,4% Dakle, nezaposlenost se još uvijek povećavala tijekom prvog kvartala 2011. godine, ali jednako tako su se nastavili povećavati i meñukvartalni indeksi nezaposlenosti, odnosno nezaposlenost u 2011. godini porasla u odnosu na 2010. godinu, što je djelovalo i na povećanje stope nezaposlenih osoba. Registrirana nezaposlenost prema spolu Nezaposlene žene čine većinu u ukupnoj nezaposlenosti na području Splitskodalmatinske županije. Tijekom 2011. godine prosječno mjesečno je bilo evidentirano 22.776 nezaposlenih žena, što je za 2,1% više od prosjeka 2010. godine. Krajem prosinca ukupno je bilo 24.535 nezaposlenih žena, što je za 4,0% više nego u prosincu 2010. godine. Tablica 7.: Broj evidentiranih nezaposlenih žena u 2011. i 2010. Godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana 31.12. Verižni indeks 2011. 22.776 2,1% 24.535 4,0% 2010. 22.310-23.595 - Rast broja nezaposlenih žena tijekom 2011. kretao se sporije od rasta ukupne nezaposlenosti što je rezultiralo smanjenjem udjela nezaposlenih žena u ukupnoj nezaposlenosti. Na kraju prosinca 2011. taj udio je iznosio 56,8%. 10
U 2002. godini udio je bio 60,0 %, 62,2% u 2003. godini, 61,7% u 2004. godini, 62,2% u 2005. godini, 62,7% u 2006. godini, 63,4% u 2007. godini, 64,3% u 2008. godini, 60,6% u 2009. godini dok je udio nezaposlenih žena na kraju 2010. godine bio 57,9%. Udio prosječnog broja nezaposlenih žena u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti iznosi 57,1%. Tablica 8.: Broj evidentiranih nezaposlenih muškaraca u 2011. i 2010. Godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana 31.12. Verižni indeks 2011. 17.090 9,8% 18.690 8,8% 2010. 15.561-17.182 - Nezaposleni muškarci čine manji dio u ukupnoj nezaposlenosti na području Splitskodalmatinske županije. Tijekom 2011. godine prosječno mjesečno je bilo evidentirano 17.090 nezaposlenih muškaraca, što je za 9,8% više od prosjeka 2010. godine. Krajem prosinca ukupno je bilo 18.690 nezaposlenih muškaraca, što je za 8,8% više nego u prosincu 2010. godine. Nezaposlene osobe prema dobi U strukturi nezaposlenih osoba prema dobi, krajem prosinca 2011. godine, najviše je bilo mladih osoba od 25-29 godine starosti (6.261). Krajem prosinca 2011. godine u odnosu na prosinac 2010. godine primjetno je povećanje udjela mlañih (do 29 godina) uz istovremeno zadržavanje visokog udjela starijih dobnih skupina u ukupnoj nezaposlenosti. Starije dobne skupine uslijed mnogih strukturalnih problema (nefleksibilnosti tržišta rada, prespore dinamike otvaranja novih radnih mjesta, slabe gospodarske aktivnosti, te zastarjelim znanjima i vještinama) teže dolaze do radnog mjesta što znatno utječe i na prosječnu dob evidentiranih nezaposlenih osoba. Udio nezaposlenih osoba prema dobnim skupinama u prosincu 2011. godine bilo je kako slijedi: 2.045 (4,7%) osoba od 15 do 19 godina, 5.997 (13,9%) od 20 do 24 godine, 6.261 (14,5%) od 25 do 29 godina, 5.177 (12,0%) od 30 do 34 godine, 4.773 (11,0%) od 35 do 39 godina, 4.578 (10,6%) od 40 do 44 godine, 4.577 (10,6%) od 45 do 49 godine, 4.665 (10,8%) od 50 do 54 godine, 3.899 (9,0%) od 55 do 59 godine, preko 60 godina 1.253 ili (2,9%). 11
Graf 4.: Nezaposlene osobe prema godinama starosti 2002. 2011. godine Promatrajući kretanje udjela nezaposlenih osoba po godinama starosti do recesijskih 2009.,2010. i 2011., evidentno je dolazilo do smanjivanja broja nezaposlenih mlañih osoba te u isto vrijeme do povećavanja broja starijih osoba posebice starijih od 50 godina starosti. Taj se trend promijenio posljednjih godina na štetu mlañih osoba. Nezaposleni prema razini obrazovanja NSKO Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja Da bi se mogao pratiti razvoj obrazovanja u Hrvatskoj i u svijetu, bilo je potrebno izraditi klasifikaciju obrazovanja. Ta se klasifikacija, dakle, koristi za praćenje postojećeg obrazovnog sustava i za planiranje razvoja toga sustava (aktualni podaci o obrazovanju, obrazovanost stanovništva i dr.) Ova je klasifikacija izrañena po uzoru na meñunarodni klasifikaciju obrazovanja (ISCED 97), uzimajući u obzir specifičnosti obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj. Ne ulazeći u složenu strukturu ove klasifikacije, može se općenito reći da je svaki obrazovni program hrvatskoga obrazovnog sustava u njoj jednoznačno odreñen šifrom. 12
Pojmovnik Obrazovni program jest osnovna jedinica NSKO klasifikacije. Odreñuje se na osnovi njegovog obrazovnog sadržaja. Obrazovni sadržaj jest niz obrazovnih zadataka i aktivnosti u svrhu postizanja obrazovnog cilja. Obrazovni cilj može biti: Priprava za nastavak školovanja na višoj razini Priprava za ulazak na tržište rada Jedno i drugo Samo unapreñenje i proširenje znanja i razumijevanja Obrazovni program u klasifikaciji odreñuju dvije nezavisne križane varijable. Nezavisne znači da vrijednost jedne varijable ne utječe na moguće vrijednosti druge. Varijable su «položaj obrazovanja» i «obrazovna skupina» tako da se i šifra programa sastoji od dva istoimena dijela odvojena kosom crtom «/». Položaj obrazovanja je varijabla koja se sastoji od šest dimenzija: razine, podrazine, trajanja, usmjerenje, stupnja i usporednosti. Obrazovna skupina (u šifri se nalazi iza šeste znamenke i / ) i sastoji se od obrazovnog područja i obrazovne skupine. Primjer: Program viših razreda osnovne škole za odrasle 2.1.3.1.0;2/01 2.(razina) 1.(podrazina) 3.(trajanje) 1.(usmjerenje) 0; (usporedni program) /01 (obrazovna skupina) Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi tijekom 2010. godine (prosječno) bila je sljedeća: 562 osoba bez škole i nezavršenom osnovnom školom (1,5%), 6.440 osoba sa osnovnom školom (17,0%), 14.239 osoba sa srednjom školom za zanimanja do tri godine (37,6%), 10.283 osoba sa srednjom školom u trajanju od četiri godine i više (27,2%), 1.497 osoba sa gimnazijom (4,0%), 2.226 osoba sa višom školom, te I. stupanj fakulteta i stručnim studijem (5,9%), te 2.625 osoba sa fakultetom, akademijom, magisterijm i doktoratom (6,9%). 13
Tablica 9.: Prosječan broj nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi i spolu u 2011. godini Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja do 3 god. i škola u trajanju od 4 i za KV i VKV više godina radnike Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno 2011. 39865 601 6482 15033 10844 1583 2390 2932 Struktura 100 1,5% 16,3% 37,7% 27,2% 4,0% 6,0% 7,4% Muškarci 2011. 17089 292 2778 7498 4096 537 821 1068 Struktura 100 1,7% 16,3% 43,9% 24,0% 3,1% 4,8% 6,2% Udio muškaraca 42,9% 48,6% 42,8% 49,9% 37,8% 33,9% 34,4% 36,4% Žene 2011. 22776 309 3705 7535 6748 1046 1569 1864 Struktura 100 1,4% 16,3% 33,1% 29,6% 4,6% 6,9% 8,2% Udio žena 57,1% 51,4% 57,2% 50,1% 62,2% 66,1% 65,6% 63,6% Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi već duže vremena nije se značajnije mijenjala, odnosno njihovi udjeli u registriranoj nezaposlenosti. Tako da već duže vrijeme na evidenciji dominiraju srednje stručne spreme sa trogodišnjim i četverogodišnjim obrazovanjem, ali nije beznačajan udio ni nezaposlenih radnika sa samo osnovnom školom. Meñutim, tijekom 2011. godine nezaposlenost se povećavala u ukupnom broju, ali ne podjednako za različite razine obrazovanja. NKZ Nacionalna klasifikacija zanimanja U skladu s Meñunarodnom, standardnom klasifikacijom zanimanja (ISCO 88) izrañena je i 1998. godine objavljena «Nacionalna klasifikacija zanimanja». Ona, dakako, prikazivanju zanimanja pristupa na način različit od onoga u «Šifrantu». Sustav nacionalne klasifikacije, na žalost, nije moguće prikazati u nekoliko redaka! Za opširniju informaciju upućujemo na knjigu «Nacionalna klasifikacija zanimanja» iz 1999. godine. Najopćenitije se o toj klasifikaciji može reći sljedeće: šifra zanimanja u njoj ima sedam znamenki. Primjerice, šifra zanimanja stolar je 7422.12.3. Prva znamenka u toj šifri označuje da zanimanje stolar pripada sedmom rodu (zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji); 14
prve dvije znamenke upućuju na vrstu zanimanja (74 prerañivači hrane, drva, tekstila, kože); prve su tri znamenke 742 što je oznaka podvrste zanimanja (prerañivači drva). Može se, dalje, zaključiti da zanimanje pripada sedmom rodu i unutar toga roda skupini 7422 (stolari za pokućstvo i drvoprerañivači). Unutar te skupine ima nekoliko desetaka zanimanja, a oznaka je stolara u skupini broj 12. Posljednja znamenka označava složenost zanimanja. Ovdje je to broj 3 što znači da se osposobljavanje za to zanimanje postiže obrazovanjem u strukovnoj školi (u ovom slučaju s trogodišnjim trajanjem). Na kraju prosinca 2011. godine u zanimanjima sa fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom dominirali su dipl. ekonomisti, dipl. pravnici, profesor tjelesne i zdravstvene kulture, doktor medicine, dipl. inž. elektrotehnike, profesor hrvatskog jezika, prevoditelj, dipl. inž kemijske tehnolgije, U zanimanjima sa višom školom, te I. stupanj fakulteta i stručnim studijem najzastupljeniji su bili komercijalisti, ekonomisti, učitelji razredne nastave, odgojitelji predškolske djece, viši fizioterapeuti, elektroinžinjeri, Najbrojniji sa zanimanjima sa srednjom školom bili su prodavači, administrativni službenik, ekonomski službenik, maturant gimnazije, upravni referent, kemijski i strojarski tehničari, ekonomisti financijeri i administrativni tehničari, konobari, kuhari, vozači, frizeri, Najveći broj nezaposlenih u zanimanjima sa osnovnom školom bili su pomoćni kuhari, šivači tekstila, pomoćni konobari, telefonist, njegovatelj djece, prodavač u kiosku, Najbrojnija zanimanja kod osoba sa nezavršenom osnovnom školom bili su čistačice, kuhinjski radnik, sobarica, kućna pomoćnica, trgovački radnik, skladišni radnik, Više o nezaposlenim osobama po zanimanjima nalazi se u Tablici 24. 15
Struktura nezaposlenih prema prethodnom zaposlenju Na kraju 2011. godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti najbrojnije su bile osobe koje su imale prethodno radno iskustvo. Njih je bilo ukupno 36.521 što je za 5,6% više nego u 2010. godini. Tablica 10.: Nezaposlene osobe sa radnim iskustvom Djelatnost 31.12.2011. 31.12.2010. Broj Udio Broj Udio (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 658 1,80% 571 1,70% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 86 0,20% 92 0,30% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 5352 14,70% 5.062 14,60% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 21 0,10% 15 0,00% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOL 470 1,30% 239 0,70% (F) GRAðEVINARSTVO 3491 9,60% 3.439 9,90% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 7855 21,50% 7.597 22,00% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 1269 3,50% 1.263 3,70% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 5969 16,30% 5.481 15,90% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 426 1,20% 427 1,20% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 369 1,00% 355 1,00% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 225 0,60% 173 0,50% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1255 3,40% 1.629 4,70% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1531 4,20% 1.316 3,80% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1277 3,50% 944 2,70% (P) OBRAZOVANJE 993 2,70% 983 2,80% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 841 2,30% 670 1,90% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 560 1,50% 455 1,30% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 2357 6,50% 2.641 7,60% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA 1515 4,10% 1.220 3,50% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 0,00% 3 0,00% Ukupno: 36521 34575 Udio osoba s prethodnim radnim iskustvom u ukupnom broju nezaposlenih na kraju 2011. godine iznosio je 84,5% što je manje nego 2010. godine kada je udio osoba sa radnim iskustvom iznosio 84,8% u ukupnoj nezaposlenosti. Tijekom 2011. godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti nalazile su se bez radnog iskustva prosječno mjesečno 6.202 osobe ili 15,6% ukupnog prosječnog broja nezaposlenih osoba, dok ih je na kraju prosinca 2011. godine bilo 6.704 ili 15,5% ukupnog broja nezaposlenih osoba. 16
Dugotrajna nezaposlenost Struktura ponude rada je u stalnim promjenama. Danas u ukupnoj nezaposlenosti dominiraju dugotrajno nezaposlene osobe, a to su sve one osobe koje bezuspješno traže posao godinu i više dana. To nije problem samo naše županije i države, već je prepoznat i kao jedan od najvećih problema nezaposlenosti u Europi. U ukupnoj nezaposlenosti, tijekom 2011. godine oni su činili prosječno 18.522 ili 46,6% nezaposlenih osoba, dok u strukturi nezaposlenih koje traže posao čak tri i više godina nalazi se prosječno jedna petina ili 8.310 (20,8%) nezaposlenih osoba. Dugotrajna nezaposlenost utječe na gubitak stečenih vještina i smanjivanje sposobnosti za stjecanjem novih. Sve to utječe na gubljenje samopouzdanja što je jedna od najtežih posljedica nezaposlenosti. Rad na vraćanju samopouzdanja kod nezaposlenih osoba kroz posebne radionice postaje jedna od najznačajnijih funkcija Zavoda. Graf 5.: Kretanje nezaposlenih osoba po mjesecima prema dužini čekanja na evidenciji u 2011. godini Gornja slika prikazuje kretanje osoba po mjesecima prema dužini čekanja na evidenciji. Primjetno je da osobe koje čekaju na posao preko jedne godine, naročito osobe koje čekaju posao preko tri godine nisu osjetljive na sezonsku komponentu zapošljavanja. Zapravo oni se jako teško zapošljavaju tijekom cijele godine. 17
Dugotrajna nezaposlenost je u strukturalnom pogledu predstavlja dugoročnije nepodudaranje izmeñu znanja i vještina nezaposlenih, te znanja i vještina koje traži gospodarstvo. Tehnološki napredak kako u industriji, ali i u pružanju usluga kontinuirano kreira nove poslove koji zahtijevaju nova znanja i vještine, te uništava stare poslove. U tom smislu sve češće se pojavljuje potreba za stalnim usavršavanjem ili obrazovanjem, naročito radnika kojima prijeti nezaposlenost, te nezaposlenim osoba kojima prijeti ulazak u dugotrajnu nezaposlenost. Graf 6.: Udio dugotrajno nezaposlenih (preko jedne godine čekanja) tijekom 2011. godine po mjesecima Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti pokazuje drugi proces koji je inverzan od kretanja zapošljavanja ili nezaposlenosti. Udio dugotrajno nezaposlenih upravo raste u onom periodu kada je zapošljavanje najintezivnije, te kada nezaposlenost počinje opadati. Najčešće posljedice dugotrajne nezaposlenosti su slijedeće: neaktivnost u traženju posla, gubitak stečenih znanja i vještina, gubitak samopouzdanja, javlja se strah od traženja posla, nepovoljna struktura dugotrajno nezaposlenih osoba (stariji, niža obrazovna razina, ), na kraju problem dugotrajne nezaposlenosti postaje problem šireg društvenog i socijalnog aspekta. 18
Stoga najveći napor u rješavanju ovog problema treba usmjeriti prema osobama koje su ušle u dugotrajnu nezaposlenost, aktivnosti usmjeriti prema osobama kojima prijeti ulazak, te svim zaposlenom osobama kojima prijeti zatvaranje radnog mjesta (stečajevi), a koji su već u zaposlenosti, u stvari u početnoj fazi dugotrajne nezaposlenosti. Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavca Skupinu nezaposlenih osoba koje su ušle u nezaposlenost zbog likvidacija i stečajeva poduzeća, te prestanka rada poslodavaca, tijekom 2011. godine činilo je prosječno 2.040 osoba, ili 5,1% od prosječnog broja nezaposlenih. U usporedbi sa 2010. godinom to je mjesečno prosječno povećanje za 3,4%. Ukupno na kraju mjeseca prosinca 2011. godine takvih je osoba bilo 1.974 od čega je žena bilo 1.126 ili 57,0%, dakle s nešto manje udjela nego u ukupnoj nezaposlenosti. U skupini evidentiranih nezaposlenih osoba koje su u to stanje došle prestankom rada poslodavaca osoba bez škole i nezavršene osnovne škole bilo je 65 ili 3,3%, osoba sa završenom osnovnom školom bilo je 423 ili 21,4%, osoba sa srednjom školom do 3 godine 850 ili 43,1%, osoba sa osoba sa srednjom školom 4 godine i više bilo je 465 ili 23,6%, sa gimnazijom 52 ili 2,6%, osoba sa višom školom bilo je 57 ili 2,9%, te osoba sa fakultetom bilo je 62 ili 3,1% od ukupnog broja nezaposlenih osoba uslijed prestanka rada organizacija. Graf 7.: Struktura nezaposlenih osoba zbog prestanka rada poslodavca prema stručnoj spremi prosinac 2011. i 2010. godine 19
Dakle, sveukupno, radi se o osobama kod kojih su obilježja negativne selekcije izraženije u usporedbi s ukupnom populacijom nezaposlenih osoba. Viši je udio osoba starije dobi, lošije obrazovne, kvalifikacijske i profesionalne strukture, lošijeg ekonomskog statusa i dr. Nezaposlenost po ispostavama Tijekom 2011. teritorijalno kretanje evidentirane nezaposlenosti obilježile su oscilacije u nezaposlenosti meñu ispostavama. Potkraj 2011. godine kao i uvijek najveći apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio je u središtu Županije, gradu Splitu (ukupno 17.798 ili 41,2% nezaposlenih osoba), slijede Kaštela sa 10,5%, zatim Imotski sa 9,1%, te Sinj sa 8,9% udjela. Sličan redoslijed bio je i na kraju 2010. godine. Tablica 11.: Nezaposlene osobe po ispostavama, prosinac 2011. i 2010. godine ISPOSTAVA 2010. 2011. INDEKS BROJ % BROJ % 2011./2010. BRAČ 732 1,8% 745 1,7% 1,8% HVAR 615 1,5% 731 1,7% 18,9% IMOTSKI 3.721 9,1% 3.932 9,1% 5,7% KAŠTELA 4.161 10,2% 4.530 10,5% 8,9% MAKARSKA 1.534 3,8% 1.627 3,8% 6,1% OMIŠ 2.298 5,6% 2.448 5,7% 6,5% SINJ 3.643 8,9% 3.830 8,9% 5,1% SOLIN 2.839 7,0% 3.071 7,1% 8,2% SPLIT 16.758 41,1% 17.798 41,2% 6,2% TRILJ 987 2,4% 1058 2,4% 7,2% TROGIR 2.487 6,1% 2.394 5,5% -3,7% VIS 340 0,8% 377 0,9% 10,9% VRGORAC 662 1,6% 684 1,6% 3,3% UKUPNO 40.777 43.225 Nezaposleni hrvatski branitelji Tijekom 2011. godine u Područnoj službi Split bila su evidentirana prosječno mjesečno 2.870 nezaposlena hrvatska branitelja, što je za 8,4% prosječno više nego 2010. godine kada je bilo prosječno 2.648 nezaposlenih branitelja. Krajem prosinca 2011. godine u evidenciji Zavoda bilo je 3.067 nezaposlenih branitelja. 20
Tablica 12.: Broj evidentiranih nezaposlenih branitelja u 2011. i 2010. godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana 31.12. Verižni indeks 2011. 2.870 8,4% 3.067 9,0% 2010. 2.648-2.813 - Što se tiče kvalifikacijske strukture, krajem prosinca 2010. godine od 3.067 hrvatskog branitelja, najveći broj nezaposlenih su sa srednjom školom do 3 godine 1.394 ili 45,5%, zatim branitelji sa završenom osnovnom školom 730 ili 23,8%, zatim slijede branitelji sa srednjom školom od 4 godine 649 ili 21,2%, zatim 74 branitelja sa završenim fakultetom ili 2,4%, zatim branitelji sa višom školom njih 96 ili 3,1%, branitelji bez osnovne ili nezavršene osnovne škole 73 ili 2,4%, te branitelji gimnazijalci njih 51 ili 1,7%. Tijekom godine najveći broj nezaposlenih hrvatskih branitelja evidentiran je u prosincu, kada su na evidenciji Zavoda bila ukupno 3.067 hrvatska branitelja, dok ih je najmanje evidentirano u rujnu, ukupno 2.732. Na kraju prosinca 2011. godine evidentirano je i 27 nezaposlene djece, te 5 nezaposlenih udovica poginulih hrvatskih branitelja. Tražitelji zaposlenja Prema novim poslovnim procesima, koji su uvjetovani potrebama tržišta, od 1. rujna 2002. godine pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, mogu se prijaviti i osobe koje traže posao ali nisu korisnici prava iz statusa nezaposlenosti, npr. zaposleni, studenti i sl. Na kraju prosinca 2011. godine takvih je bilo 170 od kojih je 91 osoba u statusu osoba koje nemaju posao, a najveći dio ih dolazi iz neaktivnosti ili direktno iz radnog odnosa. Prema strukturi to su uglavnom mlañe kvalificirane osobe. 21
3. NOVOPRIJAVLJENE OSOBE Jedan od faktora koji utiču na razinu nezaposlenosti je broj novoprijavljenih osoba. Tijekom 2011. godine na evidenciju Zavoda za zapošljavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je ukupno 40.220 osoba, što je za 11,0% ili 3.993 osoba više nego u 2010. godini. Novoprijavljenih žena u 2011. godini bilo je 21.887 što čini 54,4% ukupnog broja novoprijavljenih osoba, dok je muškaraca bilo 18.333 ili 45,6%. Većina novoprijavljenih bila je zaposlena, njih 24.859 ili 61,8% došlo je direktno iz radnog odnosa, a najčešći dolazak na evidenciju je zbog isteka ugovora na odreñeno vrijeme i viška zaposlenika zbog smanjenog opsega posla. Iz ekonomske neaktivnosti na evidenciju Zavoda tijekom 2011. godine došlo je ukupno 9.428 osoba ili 23,4%, dok je iz redovnog školovanja na evidenciju Zavoda došlo 3.666 ili 9,1%. Graf 8.: Novoprijavljeni na evidenciju 2011. i 2010. godine Najveći broj novoprijavljenih evidentiran je u zadnjem kvartalu 2011. godine. Ako bi tom periodu pridodali i rujan onda bi mogli zaključiti da je broj novoprijavljenih pojačan u tom periodu prije svega zbog završetka sezone, odnosno povratka sezonaca zbog prestanka rada u sezonskim poslovima, te početka nove školske godine. Meñutim, priliv na evidenciju Zavoda bio je pojačan tijekom čitave godine iz razloga što je povećan broj osoba dolazio direktno iz radnog odnosa kao posljedica pada ukupnih gospodarskih aktivnosti u Županiji. 22
4. POTRAŽNJA ZA RADNOM SNAGOM Prijavljena slobodna radna mjesta Zbog odreñenih izmjena, tj. prestanka važenja nekih odredbi prethodnog Zakona o zapošljavanju te novih odredbi važećeg Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (od 21. ožujka 2002. NN 32/2002.) došlo je do promjene u opsegu prijavljivanja slobodnih radnih mjesta. Naime, poslodavci nemaju više zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima. Gubitkom monopola na tržištu rada, od 2002. do danas HZZ je raznim mjerama i aktivnostima vratio povjerenje poslodavaca te je ponovno vodeći posrednik pri zapošljavanju. Rezultat je, prosječna zastupljenost sa 60% svih zapošljavanja. Sukladno navedenome, Područna služba Split je tijekom 2011. godine registrirala ukupno 12.708 prijavljenih potreba za radnicima, odnosno slobodnih radnih mjesta, što je za 3.529 ili 38,4% prijavljenih potreba više u odnosu na 2010. godinu kada ih je bilo 9.179 prijavljenih potreba. Graf 9.: Prijavljene potrebe poslodavaca u 2011. i 2010. godini Promatrajući broj i udio prijavljenih potreba po djelatnostima, dominiraju one djelatnosti koje odreñuju kratanja u gospodarstvu, a to su djelatnosti prije svega sezonskog karaktera, 23
kao npr. hoteli i restorani (20,7%) i trgovina (9,8%). Visok udio zauzima i djelatnost obrazovanja, a uzrok tome su česte zamjene djelatnika u obrazovanju. Tablica 13.: Prijavljene potrebe za radnicima u 2011. godini po djelatnostima Djelatnost Broj traženih radnika Udio (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 189 1,5% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 8 0,1% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 863 6,8% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 7 0,1% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM 400 3,1% (F) GRAðEVINARSTVO 462 3,6% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 1.245 9,8% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 509 4,0% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 2.628 20,7% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 145 1,1% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 86 0,7% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 25 0,2% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 535 4,2% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 713 5,6% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1.128 8,9% (P) OBRAZOVANJE 2.002 15,8% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 1.102 8,7% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 318 2,5% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 343 2,7% UKUPNO: 12.708 Od ukupnog broja prijavljenih potreba potrebe za sezoncima iznose 4.242, što čini 33,3% svih ukupnih potreba, a to je otprilike i postotak koji sezonci čine i u ukupnom zapošljavanju s evidencije Zavoda. Najviše potreba je iskazano u rodu uslužnih i trgovačkih zanimanja 3.877 ili 30,5%, zatim 2.985 (23,5%) u rodu jednostavnih zanimanja, zatim 1.986 (15,6%) potreba za stručnjacima i znanstvenicima, itd. Najveći broj potreba je i dalje na odreñeno vrijeme, dakle 10.254 ili 80,7% prijavljenih potreba odnosi se na rad na odreñeno vrijeme. 24
5. ZAPOŠLJAVANJE Ukupno zaposleni Pod zapošljavanjem s evidencije Zavoda podrazumijeva se da je osoba bila evidentirana kao nezaposlena, ali je brisana iz evidencije nezaposlenih na temelju sljedećih informacija o zaposlenju: pismenog izvještaja poslodavca o zasnivanju radnog odnosa s evidentiranom osobom, pismene ili usmene obavijesti osobe koja se zaposlila ili prema nekoj spoznaji o njezinu zapošljavanju. Na temelju prethodno izrečenog Područna služba Split je tijekom 2011. godine evidentirala ukupno zaposlenih 22.773 osoba što je za 5.658 osoba (33,1%) više u odnosu na 2010. godinu, kada je bilo zaposleno 17.115 osoba. Graf 10.: Kretanje ukupno zaposlenih tijekom 2011. i 2010. godine Struktura zapošljavanja pokazuje da je zaposleno više žena njih 13.498 ili 59,3%, dok je broj zaposlenih muškaraca 9.275 što iznosi 40,7% ukupno zaposlenih. Zapošljavanje žena je veće u odnosu na zapošljavanje muškaraca, dijelom zbog zapošljavanja žena u djelatnosti obrazovanja, gdje se najvećim dijelom zapošljavaju žene na odreñeno vrijeme, najčešće zbog zamjena koje traju kratko što u konačnici povećava broj zaposlenih žena te u turističkoj sezoni kao pomoćna sezonska radna snaga najčešće kao čistaćice, sobarice, pomoćno ugostiteljsko osoblje i slično. 25
Zaposleni po ispostavama Zapošljavanje po ispostavama je prikazano u narednoj tablici. Sve ispostave imala su veće zapošljavanje u odnosu na 2010. godinu. Ispostave sa najvećim porastom zapošljavanja: Ispostava Sinj 2.354 zapošljavanja ili 68,4% više, ispostava Imotski imala je ukupno 1.121 zapošljavanja što je bilo više za 45,2%, Brač 677 zapošljavanja ili 39,9% više, te Solin 1.714 zapošljavanja ili 32,2% više. Tablica 14.: Zaposlene osobe po ispostavama 2011. i 2010. godine ISPOSTAVA 2011. 2010. INDEKS Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno 2011/2010 BRAČ 309 368 677 198 286 484 39,9% HVAR 225 265 490 175 220 395 24,1% IMOTSKI 635 993 1.628 421 700 1.121 45,2% KAŠTELA 937 1.220 2.157 686 936 1.622 33,0% MAKARSKA 534 803 1.337 447 652 1.099 21,7% OMIŠ 585 863 1.448 462 705 1.167 24,1% SINJ 948 1.406 2.354 564 834 1.398 68,4% SOLIN 699 1.015 1.714 510 787 1.297 32,2% SPLIT 3.346 4.833 8.179 2.408 3.823 6.231 31,3% TRILJ 207 231 438 135 172 307 42,7% TROGIR 556 1.096 1.652 541 860 1.401 17,9% VIS 107 130 237 69 117 186 27,4% VRGORAC 187 275 462 168 239 407 13,5% UKUPNO: 9275 13498 22773 6784 10331 17115 33,1% Ukupno 1.225 (5,4%) osoba zaposleno na neodreñeno vrijeme dok je u 2010. godini bilo 1.193 (7,0%) osoba koje su zaposlene na neodreñeno vrijeme. Na odreñeno vrijeme zaposleno je ukupno 19.245 osoba ili 84,5% a preostalih 2.303 ili 10,1% zapošljavanja se odnose na druge poslovne aktivnosti. 26
Zaposleni prema razini obrazovanja Prema razini obrazovanja najveći udio imaju osobe sa srednjom školom u trajanju od tri i četiri godine 65,8%, zatim osobe sa završenim fakultetom 14,2%, zatim osobe sa završenom osnovnom školom 10,1%, zatim osobe sa višom školom 9,4%, te na kraju osobe bez završene osnovne škole 0,5%. Tablica 15.: Zaposleni prema razini obrazovanja u 2011. i 2010. Godini Razina obrazovanja: 2011. 2010. % promjene Bez škole i nezavršena osnovna škola 121 93 30,1% Završena osnovna škola 2.292 1.808 26,8% S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike 8.056 6.253 28,8% S.Š. u trajanju od 4 i više godina 6.169 4.687 31,6% Gimnazija 757 546 38,6% Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 2.135 1.640 30,2% Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 3.243 2.088 55,3% Ukupno: 22.773 17.115 33,1% Stope zapošljavanja Godišnja stopa zapošljavanja omjer je broja zaposlenih tijekom godine, te zbroja nezaposlenih početkom godine i novoprijavljenih tražitelja zaposlenja tijekom godine. Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliki je dio ukupnog broja tražitelja u godini, zaposlen tijekom godine, te pokazuje usporedbu zapošljavanja izmeñu različitih kategorija tražitelja zaposlenja. 27
Graf 11.: Stope zapošljavanja prema razini obrazovanja u 2011. godini Prosječna stopa zapošljavanja tijekom 2011. godina s evidencije Zavoda bila je 28,1%, što je manje za 4,7 postotna boda od stope zapošljavanja u 2010. godine. Gledano po strukturi najveću stopu zapošljavanja u 2010. godini imale su osobe sa visokom razinom obrazovanja (43,8%), zatim sa višom razinom obrazovanja (38,5%), zatim sa osobe sa srednjom stručnom spremom (26,4%), a najmanju stopu imale su osobe za završenom osnovnom školom (19,2%), te osobe bez osnovne škole (9,4%). Sezonsko zapošljavanje Sezonsko zapošljavanje u 2011. godini je pokazalo povećano zapošljavanje sezonaca u odnosu na prethodnu godinu. U 2011. godini zaposleno je ukupno 5.790 sezonaca (što je 25,4% od ukupnog zapošljavanja) to je povećanje u odnosu na prethodnu sezonu za 34,8%, kada je bilo zaposleno ukupno 4.296 sezonaca što je 25,1% ukupnog zapošljavanja. Najveći dio sezonaca zaposlen je u periodu izmeñu svibnja i srpnja kada se zaposlilo 69,7% sezonaca. Makarska, Brač i Hvar kao tradicionalne «turističke ispostave» sezonskog zapošljavanje, zapošljavaju najviše sezonaca i one su u 2011. godini zaposlili ukupno 1.484 sezonaca što je 25,6% ukupnog sezonskog zapošljavanja. 28
Zaposleni prema NKD Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti tijekom 2011. godine najviše je osoba zaposleno u djelatnosti hotela i restorana 4.161 osoba ili 20,3%, zatim u trgovini na veliko i malo 3.610 osoba ili 17,6%, itd. Tablica 16.: Zaposleni po djelatnostima Djelatnost: 2011. 2010. Indeks 2011/2010 (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 402 268 50,0% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 20 21-4,8% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 1.800 1.592 13,1% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 6 2 200,0% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM 481 285 68,8% (F) GRAðEVINARSTVO 1.291 939 37,5% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 3.610 3.317 8,8% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 815 606 34,5% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 4.161 3.463 20,2% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 169 150 12,7% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 227 233-2,6% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 91 97-6,2% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 706 780-9,5% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1.031 892 15,6% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1.020 555 83,8% (P) OBRAZOVANJE 2.245 1.959 14,6% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 1.040 717 45,0% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 407 312 30,4% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 616 659-6,5% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA 331 266 24,4% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 2-50,0% Ukupno: 20.470 17.115 19,6% Zapošljavanje je u nekim djelatnostima poraslo dok je u nekima smanjeno. Zapošljavanje je poraslo u slijedećim djelatnostima, prema postotnom povećanju: opskrba vodom i gospodarenjem otpadom za 68,8%, zdrastvena zaštita i socijalna skrb 45% više zaposlenih itd.. Brisani iz evidencije iz ostalih razloga Brisani iz evidencije iz drugih razloga osim zapošljavanja kompletira varijablu kretanja, zajedno sa zaposlenima s evidencije i zajedno s njom predstavlja ukupna odliv iz evidencije u promatranom periodu. Osoba osim iz razloga zapošljavanja može biti brisana iz slijedećih razloga: ako kao korisnik novčane naknade ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrñenog člankom 35. ovoga Zakona, bude zatečena na radu bez potvrde, ugovora, 29
odnosno rješenja na temelju kojeg obavlja posao, registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno stekne većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju, ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odnosno ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, postane redovni učenik ili student, nastupi na odsluženje vojnog roka, nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 6 mjeseci, navrši 65 godina života, ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojoj osnovi, bude uključena u program obrazovanja od strane Zavoda do isteka toga programa, odbije se uključiti u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirao i snosi troškove Zavod u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje. Ukoliko se osoba ne javi Zavodu u dva uzastopna mjeseca, a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja, ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad u skladu sa člankom 8. spomenutog Zakona, odjavi se s evidencije, ne prihvati ponuñeno zaposlenje u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca u skladu s odredbama članka 11. stavak 2. spomenutog Zakona. Graf 12.: Brisani iz evidencije iz ostalih razloga, 2011. i 2010. godine 30
6. PROFESIONALNO USMJERAVANJE I PROFESIONALNA SELEKCIJA Priprema za zapošljavanje-aktivnosti u Područnoj službi Split HZZ-a Profesionalno usmjeravanje je priprema za zapošljavanje te uključuje niz stručnih postupaka kojima je cilj podizanje razine zapošljivosti nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, ali i preventivno djelovanje na usklañivanje ponude i potražnje na tržištu rada kroz pružanje stručne pomoći učenicima završnih razreda osnovne i srednje škole pri donošenju odluke o odabiru škole odnosno zanimanja. Priprema za zapošljavanje uključuje slijedeće aktivnosti: 1. profesionalno informiranje 2. profesionalno savjetovanje 3. obrazovanje za tržište rada 4. profesionalna psihologijska selekcija 5. profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti 1. Profesionalno informiranje Profesionalno informiranje je proces kojim se pojedinim skupinama korisnika pružaju informacije relevantne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i područja rada odnosno za planiranje daljnjeg profesionalnog razvoja. Njegova je suština prikupljanje, oblikovanje i prezentiranje korisnicima, uz pomoć različitih medija, informacija potrebnih za skladan profesionalni razvoj pojedinih skupina korisnika. Te su skupine vrlo brojne i raznolike po karakteristikama i očekivanjima. Profesionalno informiranje može biti pismeno i usmeno. Ovisno o potrebi korisnika i svrsi informiranja usmeni oblici mogu biti individualni i grupni. Područna služba Split tijekom 2011 godine izdala je oko 1850 pisanih informativnih materijala namijenjenih korisnicima u cijeloj Županiji. Najviše njih odnosilo se na nezaposlene /priručnik 'Kako napisati molbu i životopis', 'Obrazovanje odraslih na području županije' te razni letci o uslugama profesionalnog usmjeravanja savjetovanja, selekcije, radionica za traženje posla, /ali i za učenike osnovnih škola/ plakati o Centru za profesionalno informiranje i službi PUS-a. 1500 kom. regionalnih priručnika 'Kamo nakon 31
osnovne škole' kao i 1000 CD-a, 'bodovni pragovi', brošure za učenike s teškoćama u razvoju i njihove roditelje, ankete, kao i ostali materijali za razvojne službe škola, dostavljeno je svim osnovnim školama u županiji. Maturantima su upućeni plakati i ostali materijali u svrhu informiranja učenika /letci, brošure o splitskom i zagrebačkom sveučilištu 400 kom/. Neposrednim (usmenim) profesionalnim informiranjem obuhvaćeno je 3763 učenika osnovnih i srednjih škola, nezaposlenih i tražitelja zaposlenja te stručnih suradnika iz obrazovanja. Od ukupnog broja informiranih osoba 2654 je nezaposlena osoba, a učenika je bilo 1109. Anketiranje učenika Odsjek profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja u suradnji s osnovnim školama provodi kontinuirano anketno ispitivanje profesionalnih namjera učenika i obradu rezultata istih. U 2011 godini anketirano je 4124 srednjoškolaca i 5534 osnovaca. Osnovni cilj praćenja profesionalnih namjera je utvrditi relevantne pokazatelje o profesionalnim namjerama učenika radi djelotvornijeg profesionalnog savjetovanja, te osiguranja stručne podloge i procjene realizacije plana upisa za iduću godinu. Služba je tijekom 2011 godine aktivno sudjelovala na tribinama za učenike osmih razreda osnovnih škola i njihove roditelje te promovirala deficitarna zanimanja u brodogradnji, grañevini i ugostiteljstvu. Predavanjima o profesionalnom razvoju, odabiru zanimanja i tržištu rada obuhvaćeno oko 1109 učenika. Takoñer je u svrhu promoviranja upisa učenika u deficitarna zanimanja Zavod snosio troškove liječničkih pregleda učenika. Tako je tijekom 2011-e godine 103 učenika izvršilo pregled za upis uglavnom u ugostiteljska zanimanja, čije je troškove snosio Zavod. U Zavodu su organizirana i predavanja za maturante pod nazivom 'Kako se pripremiti za uspješan izbor studija ili zaposlenja' kojima je prisustvovalo oko 220 maturanata i učenika trećih razreda srednje škole naše županije. Služba je i ove godine bila aktivni sudionik Smotre Sveučilišta Split na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje (FESB-u) 25. i 26. Studenog 2011, kojom prigodom su izrañeni i dodatni informativni materijali za maturante SD županije kao i prezentacija o uslugama Odsjeka profesionalnog usmjeravanja i Odjela analitike Zavoda za zapošljavanje. Služba je već tradicionalno sudionik Dana karijere u organizaciji AISEC-a održanog na EFST (Ekonomski fakultet Split). Takoñer je promoviran i računalni program profesionalnog usmjeravanja Moj izbor u čijem stvaranju su i sudjelovali stručnjaci iz ove 32
službe. Program se može koristiti u Centru za profesionalno informiranje /CPI/ na trećem katu HZZ-a, u ispostavi Solin, te Sinj, gdje se redovno prikupljaju i ažuriraju podaci o tržištu rada, a mjesečno ima oko 100-200 posjetitelja. U 2011 godini usluge Centra za profesionalno informiranje koristilo je ukupno 1206 osoba ( 820 nezaposlenih i 386 učenika). U 2011 godini program Moj izbor koristilo je 1150 osoba ( 858 učenika osnovnih škola, 156 učenika srednjih škola i 136 odraslih osoba). Odsjek profesionalnog usmjeravanja obilježio je tjedan cjeloživotnog učenja u rujnu 2011 godine ovim aktivnostima: Sudjelovanjem na okruglom stol na temu Razvoj i perspektiva poljoprivrednih zanimanja u Trogiru kao i organizacijom i sudjelovanjem na okruglom stolu u Dugopolju na temu Kako radnici uče za nove tehnologije.takoñer je u prostorijama HZZ - a, Područne službe Split održana radionica - prezentacija za mlade, novoprijavljene nezaposlene osobe bez radnog iskustva pod nazivom 'Vještine i njihova važnost za zapošljivost'. Odsjek profesionalnog usmjeravanja aktivno sudjeluje i obilježava 4. tjedan psihologije u veljači 2011 godine s brojnim aktivnostima: 'RADIONICA ZA DEFINIRANJE OSTVARIVOG PROFESIONALNOG CILJA' samoprocjena izvoñač Svalina Balaš Suzana 14.02. 2011 ponedjeljak u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C IV kat dvorana C 'EUROPASS EURES' europsko tržište rada, predavanje/radionica izvoñač Bitanga Tanja 15.02. 2011. utorak u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'RADIONICA ZA POBOLJŠANJE PREZENTACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA' predavanje/radionica izvoñač Mariza Javor 16.02.2011. srijeda u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'KAKO SE PRIPREMITI ZA USPJEŠAN STUDIJ ILI POSAO' predavanje za učenike trećih razreda srednjih škola Izvoñač Jerončić Bruno17.02.2011. četvrtak i 18.02.2011 petak u 13:30 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'KAKO UPRAVLJATI KARIJEROM' predavanje za učenike osmih razreda osnovnih škola izvoñač Svalina Balaš Suzana 18.02.2011. petak u Osnovnoj školi Mertojak. 2. Profesionalno savjetovanje Profesionalno savjetovanje je proces tijekom kojeg se pomaže korisniku sagledati vlastite mogućnosti u svrhu donošenja odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja, zapošljavanja i rehabilitacije. Ovaj proces uključuje prethodno utvrñivanje relevantnih karakteristika pojedinca uporabom psihodijagnostičkog instrumentarija (ispitivanje sposobnosti, interesa, motivacije, zdravstvenog stanja). Temelji se na poznavanju specifičnih zahtjeva pojedinih profesija i zanimanja (kako pripreme za zanimanje, tako i rada u zanimanju), na poznavanju specifičnih osobina pojedinog čovjeka (psihičkih, fizičkih, 33
zdravstvenih i drugih relevantnih za razvoj i uspjeh u zanimanju) te na njihovom optimalnom usklañivanju. Korisnike profesionalnog savjetovanja moguće je podijeliti u dvije osnovne skupine: grupu onih koji tek trebaju donijeti odluku o obrazovanju za svoje prvo zanimanje (učenici) i grupu onih koji već imaju odreñeno zanimanje, ali iz bilo kojeg razloga (zdravstvene promjene, nemogućnost zapošljavanja, želja za promjenom ili napredovanjem) moraju donositi nove odluke o svojem daljnjem profesionalnom putu (odrasli). Tijekom 2011 godine u službi je savjetovan 991 učenik osnovne i srednje škole te je izdano 264 pismenih preporuka i mišljenja za upis u srednju školu učenika s teškoćama u razvoju. Savjetovane su takoñer 1862 odrasle osobe što individualno što grupno. Tijekom 2011 godine učenjem vještina traženja posla, pismene i usmene prezentacije poslodavcu obuhvaćene je 997 osoba kroz 97 radionica za traženje posla u dvosatnom trajanju s voditeljima iz službe, a tijekom 2011 je izvršena obuka za rad u radionicama i nekih savjetnika u zapošljavanju u ispostavama kako bi se pojačao grupni rad s nezaposlenima. 3. Profesionalna selekcija Profesionalna selekcija je stručni postupak odabira kandidata za zapošljavanje ili obrazovanje u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Ovaj postupak uključuje ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa, motivacije, a po potrebi i ispitivanje zdravstvenog stanja i specifičnih znanja nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja. To je zasebni segment usluga odsjeka profesionalnog usmjerenja namijenjen poslodavcima, kao pomoć u izboru kandidata. Tim postupkom u 2011 godini je obuhvaćeno 557 osoba i 32 puta je izvršena selekcija za potrebe 22 poslodavaca. 4. Obrazovanje za tržište rada Za potrebe obrazovanja 54 puta je provedena selekcija kandidata za deficitarna zanimanja (brodogradnja, grañevina, ugostiteljstvo, promet i dr.) te su tim postupkom i obuhvaćene 865 osoba. 5. Profesionalno savjetovanje rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti. Tijekom 2011 u Odsjeku na projektu resocijalizacije izliječenih ovisnika savjetovano je 13 osoba te je izdano 4 mišljenja za obrazovanje. Takoñer je ustanovljen i tim za provoñenje rehabilitacije i zapošljavanja nezaposlenih invalidnih osoba, te je postupak savjetovanja prošlo 23 invalidne osobe, a takoñer je 18 invalidnih osoba uključeno u specijalizirane radionice za pripremu za tržište rada. 34
Na sajmu poslova održanom u Solinu 1.ožujka 2011. savjetnici su aktivno sudjelovali s prezentacijom usluga PUS-a, računalnom programu profesionalnog usmjeravanja Moj izbor, te organizirali okrugli stol za poslodavce na temu ' Bolonjska reforma i zapošljavanje'. Aktivnosti PUS-a ukupno: INFORMIRANJE SAVJETOVANJE SELEKCIJA OBRAZOVANJE UKUPNO: UČENICI: 1.109 991 2.100 ODRASLI: 2.654 897 557 865 4.973 UKUPNO: 3.763 1.888 557 865 7.073 Služba profesionalnog usmjeravanja u 2011 godini informirala je (što grupno što individualno) 3763 osoba na području cijele županije, te savjetovala 1888 osoba. U postupak selekcije (što za potrebe poslodavaca što za potrebe obrazovanja) uključene su bile 1422 osobe. Učenici pokazuju veći interes za profesionalno informiranje, dok odrasle osobe koriste više složeniji postupak savjetovanja. Dakle sveukupno je 7.073 osoba koristilo usluge profesionalnog usmjeravanja u 2011 godini. U odnosu na prijašnje godine u 2011 godini zamjetan je porast korištenja usluga psihologijske selekcije kako za potrebe poslodavaca, tako i za potrebe uključivanja u obrazovanje. Napominjemo da su savjetnici u službi vrlo angažirani u provoñenju mnogih europskih projekata IPA - IV komponenta razvoj ljudskih potencijala. Od ove godine Zavod za zapošljavanje je uključen u EUROPSKU MREŽU POLITIKA CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA - ELGPN što zahtjeva pojačane aktivnosti svih savjetnika. 35
7. MATERIJALNO OSIGURANJE I DRUGA PRAVA NEZAPOSLENIH OSOBA Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ( Narodne novine 80/08, 121/10), sastoje se od prava na: o novčanu naknadu, o produžena novčana naknada o mirovinsko osiguranje, o novčanu pomoć i naknadu troškova tijekom obrazovanja, o jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova o novčana naknada osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Novčana naknada Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili voljom. Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenome na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u razdoblju od 90 do 450 dana. Iznimka je nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu u kojem slučaju ostvaruje pravo na novčanu naknadu do ponovnog zaposlenja, odnosno do nastupanja slučajeva iz Zakona koji predviñaju prestanak prava na naknadu. Osnovicu za utvrñivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja, ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% od navedenog prosjeka. Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može 36
biti viši viši od 35% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku (5.311,00 kn). Sukladno važećim podacima najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana ne može biti viši od 3.717,70 kn mjesečno, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 1.858.85 kn mjesečno. Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50% minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, koja iznosi 2.251,20 kn, što znači da najniži iznos novčane naknade ne može biti od 1.125,60 kn mjesečno. Nezaposlenoj osobi koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu ista se može isplatiti u jednokratnom iznosu, ovisno o utvrñenom trajanju, radi zapošljavanja, samozapošljavanja i stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Pravo na novčanu naknadu sukladno odredbama Zakona može ostvariti i stranac koji ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Produžena novčana naknada Pravo na produženu novčanu naknadu može ostvariti osoba koja je nakon 01. studenog 2009. godine provela u evidenciji HZZ-a neprekidno više od 12 mjeseci, te koja je u cijelosti iskoristila pravo na novčanu naknadu ostvareno nakon 01. siječnja 2009. godine. Novčana naknada se može produžiti u trajanju od 90 do 360 dana, ovisno o dužini trajanja iskorištene novčane naknade, a visina produžene novčane naknade je 35% od prosjeka obračunate plaće, umanjenog za doprinose za obvezna osiguranja, ostvarenog u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Mirovinsko osiguranje Pravo na mirovinsko osiguranje ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ali joj do stjecanja uvjeta mirovinskog staža za starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 godina. Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja Nezaposlena osoba koju je HZZ uputio na obrazovanje ima u tijeku trajanja tog obrazovanja pravo novčanu pomoć 1.600,00 kn, naknadu troškova sredstvima javnog prijevoza, te naknadu troškova za propisanu zaštitnu odjeću, obuću i druga pomagala u slučaju obrazovanja za deficitarna zanimanja. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova Nezaposlena osoba kojoj HZZ nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili posredovanjem HZZ-a zasnuje radni odnos na neodreñeno vrijeme u mjestu udaljenom više od 80 km od mjesta prebivališta, ima pravo na jednokratnu 37
novčanu pomoć u iznosu od 1.200,00 kn, te naknadu putnih ili selidbenih troškova za sebe, bračnog druga, izvanbračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja. Nezaposlena osoba koja zasnuje radni odnos na odreñeno vrijeme izvan mjesta prebivališta ima samo pravo na naknadu putnog troška za sebe. Novčana naknada osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama meñunarodnog ugovora. Tablica 17.: Prosječan broj korisnika novčane naknade u 2011. i 2010. godini Godina Prosječan broj korisnika Ukupno utrošena sredstva novčane naknade Ukupno (kuna) 2011. 8.626 169.876.396,91 2010. 8.631 163.069.600,31 Indeks 2011./2010. 99,9% 104,2% Tijekom 2011. godine naknadu za vrijeme nezaposlenosti, temeljem prethodno izrečenog, primalo je u prosjeku 8.626 osoba, tj. 21,6% od ukupnog prosječnog broja nezaposlenih što je smanjenje u odnosu na prosječan broj korisnika iz 2010. godine kada je udio primatelja novčane naknade iznosio 22,8%. Graf 13.: Kretanje broja korisnika novčane naknade u 2011. i 2010. godini 38
8. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U 2011. GODINI Nacionalni plan za poticanje zapošljavana za 2011-2012 godinu predstavlja nastavak aktivnosti koje su sadržane u Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja za 2009-2010 godinu, te slijedi strateške ciljeve i mjere uz odgovarajuće provedbene aktivnosti. Provedbene aktivnosti iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja usmjerene su na skupine nezaposlenih i neaktivnih osoba koji zbog razine obrazovanja, nedostataka radnog iskustva,godina života, obiteljskih i socijalnih uvjeta nisu konkurentne, a niti pokretljive na tržištu rada.osim navedenog, njihovo učešće u ukupnoj zaposlenosti, daleko je ispod nacionalnog i europskog prosjeka. U cilju zadržavanja zaposlenosti, a posebice osoba starije dobi i osoba niže razine obrazovanja dio provedbenih aktivnosti i osiguranih sredstava usmjerava se na zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina da bi zadržale radno mjesto. Provedbene mjere iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ( potpore za zapošljavanje,potpore za usavršavanje i ostale mjere iz nadležnosti HZZ-a) temelje se na člancima 34.-36. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, broj 80/08). Potpore za zapošljavanje usklañene su sa Zakonom o državnim potporama (140/50), te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama. MJERE IZ NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Mjere koje se smatraju potporama za zapošljavanje: - sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva - sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina - sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom - sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba - sufinanciranje samozapošljavanja nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba na dijeljenom radnom mjestu - sufinanciranje zapošljavanja zamjenskog radnika 39
2. Mjere koje se smatraju potporama za usavršavanje - sufinanciranje obrazovanja zaposlenih (novozaposlenih na poslovima za koje na tržištu rada nema radne snage i zaposlenih u uvjetima uvoñenja novih tehnologija,viših standarda i promjene proizvodnog programa 3. Mjere koje se ne smatraju državnim potporama mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - obrazovanje nezaposlenih - javni radovi - potpore za očuvanje radnih mjesta Tablica 1: Broj osoba uključenih u mjere 2011. godine u Područnoj službi Split Sufinancirano zapošljavanje mjere koje se smatraju 304 potporama za zapošljavanje Sufinanciranje samozapošljavanja mjera koja se smatra potporom za zapošljavanje 44 Obrazovanje zaposlenih mjere koje se smatraju potporama za 44 usavršavanje Obrazovanje nezaposlenih mjere koje se ne smatraju državnim potporama 1122 Stručno osposobljavanje mjere koje se ne smatraju državnim potporama Javni radovi mjere koje se ne smatraju državnim potporama Potpore za očuvanje radnih mjesta mjere koje se ne smatraju državnim potporama 436 1554 414 UKUPNO 3918 40
Tablica 2 : Broj osoba uključenih u obrazovanje kroz projekte Projekti lokalnog partnerstva (Grad Split i Grad Trogirobrazovanje nezaposlenih) EU projekti (obrazovanja nezaposlenih) 31 45 UKUPNO 76 41
TABLICE I GRAFIKONI 42
T1a: Nezaposlene osobe po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini M j e s e c SŠ za zanimanja Viša škola, I. Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 god. i škola stupanj Ukupno Muškarci Žene nezavršena Osnovna škola u trajanju od 4 i Gimnazija za KV i VKV fakulteta i osnovna škola više godina radnike stručni studij 1. 42399 17964 24435 571 6967 16077 11599 1702 2440 2. 43261 18324 24937 576 7106 16421 11881 1764 2462 3. 42970 18112 24858 589 7025 16353 11764 1741 2495 4. 40240 17287 22953 605 6726 15559 10864 1577 2259 5. 38694 16604 22090 585 6362 14640 10510 1579 2296 6. 36776 15776 21000 574 6070 13777 9947 1467 2235 7. 36597 15743 20854 559 5972 13608 9839 1421 2293 8. 36221 15496 20725 547 5946 13423 9643 1391 2289 9. 36661 15833 20828 598 5941 13640 9987 1423 2235 10. 39698 17276 22422 678 6292 14907 10814 1552 2442 11. 41638 17969 23669 667 6561 15671 11416 1657 2577 12. 43225 18690 24535 668 6817 16314 11859 1718 2661 Prosjek 39865 17090 22776 601 6482 15033 10844 1583 2390 G1a: Kretanje registriranih osoba po mjesecima i prema spolu, 2011. godine 43
T1b: Nezaposlene osobe po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini M j e s e c Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 42399 258 313 2933 4034 7952 8125 4340 7259 561 1141 815 1625 1105 1938 2. 43261 259 317 2979 4127 8110 8311 4460 7421 569 1195 831 1631 1116 1935 3. 42970 269 320 2924 4101 8002 8351 4386 7378 570 1171 867 1628 1094 1909 4. 40240 288 317 2810 3916 7738 7821 4120 6744 521 1056 808 1451 1002 1648 5. 38694 292 293 2732 3630 7292 7348 3946 6564 535 1044 796 1500 1011 1711 6. 36776 287 287 2634 3436 6896 6881 3704 6243 496 971 760 1475 999 1707 7. 36597 284 275 2616 3356 6838 6770 3695 6144 481 940 763 1530 1066 1839 8. 36221 276 271 2604 3342 6692 6731 3614 6029 483 908 749 1540 1078 1904 9. 36661 303 295 2609 3332 6850 6790 3770 6217 489 934 770 1465 1042 1795 10. 39698 350 328 2750 3542 7529 7378 4154 6660 547 1005 862 1580 1084 1929 11. 41638 311 356 2819 3742 7877 7794 4371 7045 589 1068 906 1671 1096 1993 12. 43225 329 339 2920 3897 8195 8119 4590 7269 605 1113 928 1733 1123 2065 Prosjek 39865 292 309 2778 3705 7497,6 7535 4096 6748 537,167 1046 821 1569 1068 1864 G1b: Kretanje registriranih osoba po mjesecima ukupno, 2011. i 2010. godine 44
T2: Nezaposlene osobe po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 813 706 3843 4254 1701 2411 3757 2995 17242 1025 2583 350 719 2. 839 739 3946 4291 1810 2486 3877 3068 17425 1053 2618 372 737 3. 808 731 3978 4237 1768 2509 3958 2999 17298 1064 2533 366 721 4. 662 638 3630 4020 1492 2329 3810 2873 16480 1022 2292 337 655 5. 520 507 3576 4034 1164 2170 3593 2788 16350 982 2074 302 634 6. 375 363 3479 3881 877 1990 3420 2744 15984 985 1857 246 575 7. 349 314 3389 3891 772 1938 3473 2821 16128 974 1745 222 581 8. 356 298 3429 3835 734 1860 3503 2763 15984 982 1687 215 575 9. 424 336 3530 3914 824 1929 3314 2754 16103 976 1770 234 553 10. 570 565 3771 4230 1192 2225 3377 2920 16885 1018 2070 305 570 11. 662 699 3851 4452 1506 2386 3464 2946 17332 1038 2310 344 648 12. 745 731 3932 4530 1627 2448 3830 3071 17798 1058 2394 377 684 Prosjek: 594 552 3696 4131 1289 2223 3615 2895 16751 1015 2161 306 638 G2: Prosječan broj nezaposlenih osoba po ispostavama u postocima, 2011. godine 45
T3: Novoprijavljene osobe radi zaposlenja po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini Bez škole i SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja u Viša škola, I. Fakulteti, Ukupno nezavršena Osnovna škola do 3 god. i škola za trajanju od 4 i Gimnazija stupanj fakulteta i akademije, osnovna škola KV i VKV radnike više godina stručni studij magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 3580 13 16 227 241 701 594 456 613 69 105 77 145 95 228 M jesec 2. 3087 13 14 192 223 597 474 391 495 45 96 59 147 107 234 3. 2533 13 13 158 165 471 406 287 377 36 54 87 152 104 210 4. 2080 31 20 138 120 428 298 268 295 29 47 61 120 75 150 5. 3149 23 19 174 123 494 418 361 595 67 104 82 247 140 302 6. 2173 18 14 158 122 435 302 249 353 26 48 51 141 81 175 7. 2839 20 15 168 137 559 465 326 404 33 42 64 177 152 277 8. 2415 9 17 175 158 482 405 272 349 31 54 48 129 96 190 9. 4031 48 44 200 226 814 670 548 691 53 104 78 182 122 251 10. 5878 82 65 311 395 1182 984 727 885 96 146 146 295 192 372 11. 4616 40 72 230 363 840 769 547 788 80 123 103 231 132 298 12. 3839 49 47 237 306 748 665 464 588 58 97 82 160 102 236 Ukupno 40220 359 356 2368 2579 7751 6450 4896 6433 623 1020 938 2126 1398 2923 Prosjek 3352 30 30 197 215 646 538 408 536 52 85 78 177 117 244 G3: Novoprijavljene osobe po mjesecima, 2011. i 2010. godine 46
T4: Novoprijavljene osobe po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 111 115 239 346 262 215 288 311 1.282 79 231 21 80 2. 76 53 215 297 239 193 269 273 1.165 62 174 31 40 3. 66 34 154 240 128 129 237 228 1.066 54 156 8 33 4. 38 35 89 327 86 91 197 177 857 41 103 14 25 5. 50 41 225 454 79 131 260 235 1350 60 185 16 63 6. 28 16 149 238 65 137 191 199 910 64 134 6 36 7. 40 24 125 322 69 154 309 286 1.218 62 169 14 47 8. 46 28 223 269 56 121 271 188 968 58 133 10 44 9. 103 74 308 416 192 229 389 323 1.536 77 301 33 50 10. 202 256 453 569 458 429 462 388 1.924 112 470 76 79 11. 137 175 226 508 416 280 363 311 1.536 100 389 58 117 12. 123 73 204 345 232 184 545 368 1.348 66 244 41 66 Prosjek: 85 77 218 361 190 191 315 274 1263 70 224 27 57 G4: Prosječan broj novoprijavljenih osoba po ispostavama u postocima, 2011. godine 47
T5: Zaposleni s evidencije HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini M j e s e c Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 996 2 1 28 30 146 129 114 155 15 11 25 101 67 172 2. 1257 4 4 58 40 233 152 133 183 19 17 33 111 72 198 3. 1676 2 5 83 105 304 226 189 250 18 33 34 129 92 206 4. 3611 5 22 134 206 480 635 355 719 63 131 101 261 141 358 5. 3224 4 19 124 288 637 670 332 540 32 60 66 152 96 204 6. 2703 4 9 126 209 557 546 312 446 40 68 59 126 61 140 7. 1900 4 69 110 396 397 207 347 24 39 46 97 64 100 8. 1258 2 3 64 55 280 226 157 225 15 25 33 58 41 74 9. 2145 3 8 90 141 341 403 181 283 14 33 30 216 104 298 10. 1486 2 2 57 78 255 216 162 214 12 21 37 146 97 187 11. 1465 9 4 67 63 259 205 160 212 17 19 43 113 95 199 12. 1052 2 1 30 37 199 164 109 184 13 18 40 78 49 128 Ukupno 22773 39 82 930 1362 4087 3969 2411 3758 282 475 547 1588 979 2264 Prosjek 1898 3 7 78 114 341 331 201 313 24 40 46 132 82 189 G5: Zaposleni s evidencije Zavoda po mjesecima, 2011., 2010. godine 48
T6: Zaposlene osobe s evidencije po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 13 4 56 104 39 49 83 67 483 15 61 7 15 2. 31 6 62 134 56 70 87 113 583 15 81 5 14 3. 59 12 85 167 88 66 102 219 679 26 139 8 26 4. 160 93 381 386 267 212 278 209 1.220 64 231 38 72 5. 161 124 186 262 308 229 369 171 956 71 272 46 69 6. 129 123 173 243 244 238 234 133 763 35 252 61 75 7. 43 49 152 174 122 156 172 118 616 52 184 33 29 8. 9 12 81 138 30 126 112 123 482 18 89 12 26 9. 12 18 131 165 44 99 445 208 781 55 120 11 56 10. 23 12 156 119 40 71 232 99 578 22 87 2 45 11. 20 25 93 150 53 75 158 149 593 43 79 9 18 12. 17 12 72 115 46 57 82 105 445 22 57 5 17 Prosjek: 56 41 136 180 111 121 196 143 682 37 138 20 39 G6: Prosječan broj zaposlenih po ispostavama u postocima, 2011. godine 49
T7: Zaposleni sezonski radnici s evidencije HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini Bez škole i SŠ za zanimanja do SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, Mjesec Ukupno nezavršena osnovna škola Osnovna škola 3 god. i škola za KV i VKV radnike trajanju od 4 i više godina Gimnazija fakulteta i stručni studij akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 7 2 2 2 1 2. 14 1 1 8 3 1 3. 199 2 3 10 26 42 44 26 25 3 4 3 4 3 4 4. 717 1 11 26 97 124 194 77 110 11 16 13 24 8 5 5. 1573 3 17 53 183 308 400 146 284 12 29 32 44 17 45 6. 1555 3 9 67 143 334 368 180 267 28 38 27 45 14 32 7. 905 3 22 61 165 244 102 171 14 23 19 38 15 28 8. 280 1 12 20 63 66 31 43 1 4 10 11 4 14 9. 371 1 4 20 53 70 146 30 36 1 3 2 4 1 10. 122 1 4 12 23 42 18 12 2 2 3 2 1 11. 38 2 14 8 5 3 1 3 2 12. 9 4 1 1 3 Ukupno 5790 10 49 215 598 1157 1515 621 951 71 119 110 176 64 134 Prosjek 483 1 4 18 50 96 126 52 79 6 10 9 15 5 11 G7: Udio sezonskog zapošljavanja, 2011. godine 50
T8: Zaposleni sezonski radnici s evidencije po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 1 1 3 2 2. 6 2 1 4 1 3. 20 1 5 27 34 3 3 48 23 1 23 2 9 4. 82 34 31 54 140 42 71 24 90 13 96 13 27 5. 111 109 67 94 278 149 217 47 179 32 209 32 49 6. 114 108 97 89 222 195 116 42 226 24 194 57 71 7. 34 42 90 48 109 115 68 33 140 24 149 28 25 8. 5 7 17 18 19 26 11 15 89 3 51 6 13 9. 15 4 3 6 319 4 11 1 3 2 3 10. 1 1 92 3 8 1 1 15 11. 1 7 3 2 1 11 3 6 1 3 12. 2 1 3 1 2 Ukupno: 366 305 332 340 813 540 912 219 777 99 730 141 216 Prosjek: 31 25 28 28 68 45 76 18 65 8 61 12 18 G8: Sezonsko zapošljavanje po ispostavama u postocima, 2011. godine 51
M j e s e c Ukupno T9: Brisane osobe iz evidencije iz ostalih razloga HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. SŠ za zanimanja u i škola za KV i VKV radnike trajanju od 4 i više godina Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 962 10 2 81 72 202 159 108 159 12 21 21 42 25 48 2. 968 6 5 80 90 218 133 131 149 18 26 12 37 27 36 3. 1148 5 5 115 86 284 136 170 162 17 37 22 31 33 45 4. 1199 5 8 110 96 215 195 182 201 15 32 21 39 27 53 5. 1471 9 11 119 117 316 222 202 242 20 48 31 53 36 45 6. 1388 9 5 129 104 281 230 183 225 25 49 27 45 32 44 7. 1118 5 8 114 98 222 184 144 162 21 36 16 31 27 50 8. 1533 9 13 121 113 353 232 194 228 16 56 31 61 44 62 9. 1446 15 8 100 90 318 213 206 219 33 43 36 42 55 68 10. 1355 3 4 107 100 269 196 188 223 26 50 41 59 37 52 11. 1211 7 7 101 96 267 176 180 185 19 35 22 35 33 48 12. 1200 10 10 100 108 244 196 140 189 24 35 31 37 28 48 Ukupno 14999 93 86 1277 1170 3189 2272 2028 2344 246 468 311 512 404 599 Prosjek 1250 8 7 106 98 266 189 169 195 21 39 26 43 34 50 Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat G9: Brisane osobe iz ostalih razloga po mjesecima, 2011. godine 52
T10: Brisane osobe iz evidencije iz ostalih razloga po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 17 20 61 149 56 53 91 88 315 26 74 4 8 2. 19 14 50 126 74 48 62 87 399 19 58 4 8 3. 38 30 37 127 82 40 54 78 514 17 102 6 23 4. 24 35 56 158 95 59 67 94 455 19 113 5 19 5. 31 48 93 178 99 61 108 149 524 29 131 5 15 6. 44 37 73 148 108 79 130 110 513 26 99 1 20 7. 23 24 63 138 52 50 84 91 458 21 97 5 12 8. 30 32 102 187 64 73 129 123 630 32 102 5 24 9. 23 18 76 172 58 61 133 124 636 28 98 3 16 10. 33 15 56 134 50 62 167 123 564 48 83 3 17 11. 25 16 53 136 49 44 118 136 496 37 70 10 21 12. 23 29 51 152 65 65 97 138 437 24 103 3 13 Ukupno: 330 318 771 1805 852 695 1240 1341 5941 326 1130 54 196 Prosjek: 28 27 64 150 71 58 103 112 495 27 94 5 16 G10: Prosječno brisane osobe po ispostavama u postocima, 2011. godine 53
M je s e c T11: Pregled nezaposlenih osoba po mjesecima i godinama starosti, 2011. godine Godine starosti Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više 1. 42399 1.878 5.729 6.104 5.149 4.839 4.717 4.545 4.669 3.608 1161 2. 43261 1.857 5.946 6.241 5.265 4.928 4.839 4.630 4.720 3.656 1179 3. 42970 1.773 5.896 6.224 5.262 4.900 4.773 4.616 4.690 3.655 1.181 4. 40240 1.563 5.332 5.657 4.913 4.579 4.525 4.334 4.526 3.615 1.196 5. 38694 1.413 4.944 5.372 4.714 4.392 4.380 4.204 4.448 3.620 1.207 6. 36776 1.292 4.424 5.088 4.429 4.192 4.195 4.028 4.358 3.564 1.206 7. 36597 1.534 4.246 5.053 4.336 4.153 4.126 3.999 4.341 3.591 1.218 8. 36221 1.538 4.070 5.011 4.292 4.114 4.103 3.997 4.297 3.605 1.194 9. 36661 1.875 4.400 5.030 4.328 4.075 4.005 3.919 4.230 3.618 1.181 10. 39698 2.114 5.229 5.595 4.695 4.351 4.196 4.173 4.380 3.759 1.206 11. 41638 2.135 5.721 5.990 4.925 4.545 4.404 4.337 4.516 3.835 1.230 12. 43225 2.045 5.997 6.261 5.177 4.773 4.578 4.577 4.665 3.899 1.253 Ukupno 478380 21017 61934 67626 57485 53841 52841 51359 53840 44025 14412 Prosjek 39865 1751 5161 5636 4790 4487 4403 4280 4487 3669 1201 G11: Udio prosječno nezaposlenih osoba prema dobi, 2011. i 2010. godine 54
T12: Pregled nezaposlenih osoba prema radnom stažu i razini obrazovanja na dan 31.12.2011. Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, UKUPNO nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno 43.225 329 339 2920 3897 8195 8119 4590 7269 605 1113 928 1733 1123 2065 0 god. 6.704 38 51 315 366 1.285 784 1.024 926 163 202 243 306 370 631 0-1 god. 5.116 28 42 372 425 1.002 722 705 793 95 120 117 222 146 327 1-2 god. 4.053 15 27 229 367 663 683 441 715 57 126 92 297 101 240 2-3 god. 2.891 9 18 170 291 529 554 266 517 38 77 56 165 56 145 3-5 god. 4.726 15 24 277 508 803 1.091 405 882 48 107 59 220 79 208 5-10 god. 7.102 28 54 419 665 1.278 1.737 576 1.377 55 191 103 259 95 265 10-15 god. 3.694 27 25 282 369 667 793 375 740 27 67 61 103 65 93 15-20 god. 2.401 20 24 204 231 470 441 237 456 25 54 54 60 57 68 20-25 god. 2.117 25 25 203 216 429 396 174 342 37 65 46 40 63 56 25-30 god. 2.435 29 39 169 363 363 732 148 346 20 78 35 45 44 24 30-35 god. 1.552 63 9 216 95 497 177 174 162 37 25 39 14 37 7 35-40 god. 401 29 1 58 1 197 9 61 12 3 1 17 2 9 1 Preko 40 god. 33 3 6 12 4 1 6 1 G12: Nezaposlene osobe prema radnom stažu, 31.12.2011. godine 55
M j e s e c T13: Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavca po mjesecima u 2011. godini Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, Ukupno nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 3210 68 33 449 300 820 526 434 296 57 42 52 30 64 39 2. 3214 67 32 444 297 824 530 441 299 58 43 50 29 62 38 3. 3172 65 30 444 297 813 523 431 299 55 40 50 29 60 36 4. 3268 70 25 466 294 872 517 456 296 55 39 54 29 61 34 5. 3455 76 27 480 284 947 519 501 312 63 44 61 32 69 40 6. 3425 73 26 471 277 946 518 498 311 60 41 60 32 71 41 7. 3393 71 25 464 272 940 516 496 311 60 41 58 29 69 41 8. 3318 71 26 456 264 913 506 484 304 60 41 56 30 67 40 9. 3213 66 24 446 260 885 493 466 290 58 40 55 27 65 38 10. 3149 66 25 430 250 867 482 457 285 58 39 55 27 67 41 11. 3120 66 25 428 248 856 475 458 284 57 38 56 26 63 40 12. 3100 65 25 423 247 850 466 465 288 52 34 57 27 62 39 Ukupno 39037 824 323 5401 3290 10533 6071 5587 3575 693 482 664 347 780 467 Prosjek 3253 69 27 450 274 878 506 466 298 58 40 55 29 65 39 G13: Nezaposlene zbog prestanka rada poslodavca, 2011. i 2010. godine 56
M j e s e c T14: Nezaposleni hrvatski branitelji po mjesecima u 2011. godini Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, Ukupno nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 2941 64 1 684 26 1293 46 576 31 55 2 80 5 73 5 2. 2992 63 1 697 30 1311 47 586 32 52 2 86 6 74 5 3. 2928 62 1 684 29 1282 47 578 31 49 2 86 5 67 5 4. 2859 67 1 666 29 1263 45 560 31 43 1 80 4 64 5 5. 2851 69 1 653 26 1270 41 558 33 43 1 81 5 66 4 6. 2752 66 1 624 27 1222 41 539 31 41 1 81 5 68 5 7. 2753 64 1 623 26 1206 35 557 32 43 0 83 5 73 5 8. 2744 64 1 637 26 1192 37 545 31 42 0 83 5 76 5 9. 2732 67 1 623 25 1192 38 539 32 44 0 85 5 76 5 10. 2872 74 2 656 26 1252 36 570 37 50 1 86 5 72 5 11. 2955 74 2 677 26 1299 39 589 34 51 1 88 5 65 5 12. 3067 72 1 700 30 1353 41 616 33 50 1 91 5 69 5 Ukupno 34446 806 14 7924 326 15135 493 6813 388 563 12 1010 60 843 59 Prosjek 2871 67 1 660 27 1261 41 568 32 47 1 84 5 70 5 G14: Nezaposleni branitelji prema razini obrazovanja, 31.12.2011. godine 57
M je s e c T15: Prijavljena slobodna radna mjesta po mjesecima i po kategorijama u 2011. godini (0) Vojna zanimanja (1) Čelnici, dužnosnici, (2) Stručnjaci i znanstvenici (3) Inženjeri, tehničari i (4) Uredski i šalterski (5) Uslužna i trgovacka (6) Poljoprivrednici, lovnouzgojni, Ukupno direktori srodna zanimanja službenici zanimanja šumarski radnici i ribari (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (8) Rukovatelji strojevima, vozilima (9) Jednostavna zanimanja 1. 547 1 133 101 24 122 60 22 84 2. 1156 4 175 121 52 381 5 116 19 283 3. 2809 4 164 211 180 1.157 9 170 52 862 4. 1389 2 133 81 98 553 3 69 41 409 5. 1148 1 115 150 100 449 6 84 48 195 6. 627 2 69 83 65 216 65 26 101 7. 518 3 94 96 43 130 1 46 38 67 8. 571 3 70 185 39 93 75 13 93 9. 1585 194 224 69 339 22 92 31 614 10. 1239 451 285 38 265 3 62 21 114 11. 689 2 264 138 63 90 1 44 16 71 12. 430 4 124 80 20 82 1 23 4 92 Ukupno 12708 0 26 1986 1755 791 3877 51 906 331 2985 Prosjek 1059 0 2 166 146 66 323 4 76 28 249 G15: Prijavljena slobodna radna mjesta po godinama 58
T16: Pregled zapošljavanja po područjima NKD-a 2010. i 2011. godine Zaposleni Traženi radnici Realizirane potrebe UKUPNO 2011. 2010. Indeks 2011. 2010. Indeks 2011. 2010. Indeks 20470 17115 19,6% 12.708 9179 38,4% 24066 20086 19,8% (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 402 268 50,0% 189 114 65,8% 477 305 56,4% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 20 21-4,8% 8 10-20,0% 28 31-9,7% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 1800 1592 13,1% 863 789 9,4% 2.149 1839 16,9% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, 6 2 200,0% 7 5 40,0% 5 5 0,0% PAROM I KLIMATIZACIJA (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI 481 285 68,8% 400 89 349,4% 485 267 81,6% SANACIJE OKOLIŠA (F) GRAðEVINARSTVO 1291 939 37,5% 462 319 44,8% 1.348 1013 33,1% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK 3.610 3.317 8,8% 1.245 1.147 8,5% 3.693 3501 5,5% MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 815 606 34,5% 509 231 120,3% 903 611 47,8% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE 4161 3463 20,2% 2.628 2206 19,1% 5.547 4632 19,8% PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 169 150 12,7% 145 157-7,6% 174 179-2,8% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI 227 233-2,6% 86 81 6,2% 218 218 0,0% OSIGURANJA (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 91 97-6,2% 25 62-59,7% 97 115-15,7% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE 706 780-9,5% 535 215 148,8% 771 727 6,1% DJELATNOSTI (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE 1.031 892 15,6% 713 550 29,6% 1.230 986 24,7% DJELATNOSTI (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO 1.020 555 83,8% 1.128 640 76,3% 1.025 619 65,6% OSIGURANJE (P) OBRAZOVANJE 2245 1959 14,6% 2.002 1286 55,7% 3.147 2810 12,0% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I 1.040 717 45,0% 1.102 837 31,7% 1.326 919 44,3% SOCIJALNE SKRBI (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 407 312 30,4% 318 169 88,2% 456 333 36,9% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 616 659-6,5% 343 266 28,9% 657 700-6,1% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA 331 266 24,4% 6-100,0% 329 275 19,6% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 2-50,0% 0 0 0,0% 1 1 0,0% G16: Udio zapošljavanja prema NKD-u, 2011. godine 59
T17: Zaposleni prema rodu, vrsti zanimanja, te prema spolu, ukupno 2011. godine Rod zanimanja Vrsta zanimanja Muškarci % Žene % Ukupno (0) Vojna zanimanja Vojna zanimanja 2 100,0% 0 0,0% 2 (0) Vojna zanimanja - Ukupni zbroj 2 100,0% 0 0,0% 2 Čelnici i članovi zakonodavnih, čelnici i dužnosnici državnih tijela 0 0,0% 0 0,0% 0 (1) Čelnici, dužnosnici, Direktori trgovačkih društava, ustanova i direktori njihovih dijelova 0 0,0% 0 0,0% 0 Direktori malih trgovačkih društava i ustanova 1 50,0% 1 50,0% 2 (1) Čelnici, dužnosnici, direktori - Ukupni zbroj 1 50,0% 1 50,0% 2 Diplomirani inženjeri i srodni stručnjaci i znanstvenici 254 65,0% 137 35,0% 391 (2) Stručnjaci i Prirodoslovni i zdravstveni stručnjaci i znanstvenici 77 33,0% 156 67,0% 233 znanstvenici Znanstveno-obrazovni, obrazovni i drugi stručnjaci za obrazovanje 175 17,2% 844 82,8% 1019 Poslovni, društveno-humanistički i ostali stručnjaci i znanstvenici 220 29,7% 520 70,3% 740 (2) Stručnjaci i znanstvenici - Ukupni zbroj 726 30,5% 1657 69,5% 2383 Inženjeri i tehničari tehnike i tehnologije 892 78,8% 240 21,2% 1132 (3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja Prirodoslovni i zdravstveni inženjeri i tehničari 143 24,2% 449 75,8% 592 Stručnjaci u odgoju i obrazovanju 36 4,7% 731 95,3% 767 Poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci 460 37,9% 755 62,1% 1215 (3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja - Ukupni zbroj 1531 41,3% 2175 58,7% 3706 (4) Uredski i šalterski Uredski službenici 442 26,3% 1237 73,7% 1679 službenici Šalterski službenici 165 26,7% 452 73,3% 617 (4) Uredski i šalterski službenici Ukupni zbroj 607 26,4% 1689 73,6% 2296 (5) Uslužna i trgovacka Uslužna zanimanja 1421 46,5% 1636 53,5% 3057 zanimanja Trgovačka i srodna zanimanja 268 11,8% 2004 88,2% 2272 (5) Uslužna i trgovacka zanimanja - Ukupni zbroj 1689 31,7% 3640 68,3% 5329 (6) Poljoprivrednici, Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i lovno-uzgojni, šumarski ribari radnici i ribari 50 61,0% 32 39,0% 82 (6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari - 50 61,0% 32 39,0% 82 Rudarska i grañevinska zanimanja 951 99,8% 2 0,2% 953 (7) Zanimanja u obrtu i Obrañivači metala, strojarski monteri, 779 99,5% 4 0,5% 783 elektromonteri i mehaničari pojedinačnoj Precizni mehaničari, keramičari, staklari, proizvodnji 73 62,4% 44 37,6% 117 tiskari Prerañivači hrane, drva, tekstila, kože 223 42,4% 303 57,6% 526 (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji - Ukupni 2026 85,2% 353 14,8% 2379 Rukovatelji strojevima 14 87,5% 2 12,5% 16 (8) Rukovatelji Rukovatelji opremom u procesnoj industriji i 28 28,3% 71 71,7% 99 sastavljači proizvoda strojevima, vozilima Vozači motornih vozila, pokretnih strojeva i 992 99,2% 8 0,8% 1000 brodska posada (8) Rukovatelji strojevima, vozilima - Ukupni zbroj 1034 92,7% 81 7,3% 1115 Jednostavna prodajna i uslužna zanimanja 122 5,8% 1985 94,2% 2107 (9) Jednostavna zanimanja Jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja Jednostavna rudarska, grañevinska, proizvodna, transportna i srodna zanimanja 126 77,8% 36 22,2% 162 566 63,7% 322 36,3% 888 Radnici bez zanimanja 10 52,6% 9 47,4% 19 (9) Jednostavna zanimanja - Ukupni zbroj 824 25,9% 2352 74,1% 3176 Sveukupan zbroj 8490 41,5% 11980 58,5% 20470 60
T18: Pregled zaposlenih radnika prema vrsti zaposlenja i područjima NKD-a 2011. godine Ukupno Radni odnos zasniva se na odreñeno vrijeme Radni odnos zasniva se na neodreñeno vrijeme Ukupno Ukupno Sezonski Zamjena Veći opseg poslova Ostalo Ukupno Novi poslovi Upražnjeni poslovi UKUPNO 20.470 19.245 5.790 1.761 1.271 10.423 1.225 170 25 1.030 Ostalo (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 402 389 150 7 53 179 13 3 10 (B) RUDARSTVO I VAðENJE 20 16 5 11 4 4 (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 1.800 1.660 215 38 183 1.224 140 20 120 (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 6 5 5 1 1 (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA 481 456 277 6 13 160 25 2 23 (F) GRAðEVINARSTVO 1.291 1.199 82 21 117 979 92 16 2 74 (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 3.610 3.385 743 118 331 2.193 225 39 4 182 (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 815 760 263 12 48 437 55 7 48 (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 4.161 4.058.859 66 104 1.029 103 14 8 81 (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 169 136 15 8 13 100 33 2 31 (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 227 199 14 10 26 149 28 3 1 24 (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 91 85 16 4 8 57 6 3 3 (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 706 631 32 37 65 497 75 11 1 63 (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1.031 967 352 51 46 518 64 4 60 (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1.020 999 221 3 15 760 21 5 16 (P) OBRAZOVANJE 2.245 2.174 20 1.207 52 895 71 3 3 65 (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 1.040 924 148 106 108 562 116 3 2 111 (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 407 389 190 27 17 155 18 1 17 (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 616 573 182 20 43 328 43 7 1 35 (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA 331 240 11 20 24 185 91 28 2 61 (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 1 1 61
T 19: Pregled nezaposlenih, zaposlenih i novoprijavljenih osoba s invaliditetom za razdoblje od 01.01.2011. do 31.12.2011. Nezaposlene osobe 31.12.2010. Ukupno zaposlenih 2010. Ukupno novoprijavljenih 2010. Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene UKUPNO 461 276 185 86 55 31 182 119 63 SVEUKUPNO stručni 413 239 174 79 51 28 165 107 58 nestručni 48 37 11 7 4 3 17 12 5 Invalidi domovinskog rata UKUPNO 30 29 1 7 7 14 14 stručni 20 20 7 7 10 10 nestručni 10 9 1 0 4 4 UKUPNO 14 10 4 2 1 1 3 3 Invalidi rada stručni 10 6 4 1 0 1 2 2 nestručni 4 4 1 1 1 1 Kategorizirana omladina UKUPNO 256 135 121 49 28 21 91 54 37 stručni 243 127 116 47 27 20 89 53 36 nestručni 13 8 5 2 1 1 2 1 1 UKUPNO 150 94 56 24 16 8 68 43 25 Ostali invalidi stručni 129 78 51 20 14 6 58 37 21 nestručni 21 16 5 4 2 2 10 6 4 UKUPNO 11 8 3 4 3 1 6 5 1 Vojni invalidi stručni 11 8 3 4 3 1 6 5 1 nestručni 0 0 0 62
T20: Pregled nezaposlenih invalida i osoba s faktorima otežane zapošljivosti prema razini obrazovanja i na dan 31.12.2011. UKUPNO Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij doktorat 1. UKUPNO INVALIDI 461 3 45 321 57 7 19 9 1. 1. Vojni invalidi 11 6 4 1 1. 2. Kategorizirana mladež 256 13 223 17 1 2 1. 3. Invalidi rada 14 1 3 4 5 1 1. 4. Ostali invalidi 150 2 19 73 30 5 13 8 1. 5. Invalidi domovinskog rata 30 10 15 1 1 3 1. 6. Oštećenje vida 26 1 4 11 5 1 2 2 1. 7. Oštećenje sluha 29 2 24 2 1 1. 8. Tjelesni invaliditet 146 2 15 68 37 5 13 6 1. 9. Poremećaji glasovno - govorne 22 3 15 3 1 komunikacije 1.10. Mentalna retardacija 167 10 156 1 1.11. Psihičke i organske smetnje 26 8 15 2 1 1.12. Kronične bolesti 11 7 2 1 1 1.13. Kombinirane smetnje 34 3 25 5 1 Fakulteti, akademije, magisterij, 2. UKUPNO S FAKTORIMA OTEŽANE 4433 222 1281 1957 709 111 84 69 ZAPOSLJIVOSTI 2. 1. Ozljede ili oštećenja osjetila 71 4 18 28 15 2 3 1 2. 2. Tjelesne ozljede ili oštećenja 307 17 81 130 51 10 11 7 2. 3. Glasovno - govorni poremećaji 4 3 1 2. 4. Kronične bolesti 500 9 142 230 97 9 8 5 2. 5. Slabije kognitivno funkcioniranje 39 2 3 34 2. 6. Psihičke smetnje 219 5 48 96 47 11 3 9 2. 7. Ovisnosti 49 2 19 23 5 2. 8. Maloljetnost 2. 9. Socijalne (obiteljske) prilike 375 5 127 143 75 9 10 6 2.10. Nepoznavanje hrvatskog jezika 1 1 2.11. Kombinirane smetnje 2305 144 701 1045 308 51 31 25 2.12. Ostali zdravstveni razlozi 563 34 141 225 111 19 18 15
T21: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i razini obrazovanja na dan 31.12.2011. Bez škole i UKUPNO nezavršena osnovna Osnovna škola škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više Gimnazija godina Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat U K U P N O 43225 668 6817 16314 11859 1718 2661 3188 Do 1 mjesec 3620 95 516 1328 989 146 228 318 1 do 2 mjeseca 4382 38 571 1574 1304 196 316 383 2 do 3 mjeseca 4900 41 616 1892 1377 203 363 408 UKUPNO od 0 do 3 mjeseca 12902 174 1703 4794 3670 545 907 1109 3 do 4 mjeseca 2610 24 285 1039 792 103 166 201 4 do 5 mjeseci 1484 8 197 579 434 60 91 115 5 do 6 mjeseci 1557 12 159 636 407 49 100 194 UKUPNO od 3 do 6 mjeseci 5651 44 641 2254 1633 212 357 510 6 do 7 mjeseci 1127 8 154 427 337 35 86 80 7 do 8 mjeseci 1187 13 126 377 376 59 101 135 8 do 9 mjeseci 1140 16 142 399 333 47 80 123 UKUPNO od 6 do 9 mjeseci 3454 37 422 1203 1046 141 267 338 9 do 10 mjeseci 826 6 128 301 235 31 55 70 10 do 11 mjeseci 810 9 114 317 234 37 41 58 11 do 12 mjeseci 1039 11 158 401 282 53 60 74 UKUPNO od 9 do 12 mjeseci 2675 26 400 1019 751 121 156 202 UKUPNO 0 do 12 mjeseci 24682 281 3166 9270 7100 1019 1687 2159 1 do 2 godine 7032 97 1233 2706 1872 252 407 465 2 do 3 godine 3627 56 646 1408 999 113 218 187 UKUPNO od 1 do 3 godine 10659 153 1879 4114 2871 365 625 652 3 do 5 godina 2461 41 472 915 654 103 145 131 5 do 8 godina 1717 45 402 603 418 74 87 88 Više do 8 godina 3706 148 898 1412 816 157 117 158 UKUPNO više od 3 godine 7884 234 1772 2930 1888 334 349 377
T22: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i dobi na dan 31.12.2011. U K U P N O 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više U K U P N O 43225 2045 5997 6261 5177 4773 4578 4577 4665 3899 1253 Do 1 mjesec 3620 136 731 708 505 401 360 372 256 120 31 1 do 2 mjeseca 4382 249 933 896 596 469 421 343 296 149 30 2 do 3 mjeseca 4900 348 1138 940 654 497 390 381 315 188 49 UKUPNO od 0 do 3 mjeseca 12902 733 2802 2544 1755 1367 1171 1096 867 457 110 3 do 4 mjeseca 2610 377 519 503 302 265 194 174 156 95 25 4 do 5 mjeseci 1484 151 246 275 204 157 147 121 102 66 15 5 do 6 mjeseci 1557 277 225 280 184 155 119 114 101 82 20 UKUPNO od 3 do 6 mjeseci 5651 805 990 1058 690 577 460 409 359 243 60 6 do 7 mjeseci 1127 95 153 202 160 131 107 111 97 58 13 7 do 8 mjeseci 1187 24 164 201 175 158 142 108 133 68 14 8 do 9 mjeseci 1140 16 95 148 187 141 134 124 163 108 24 UKUPNO od 6 do 9 mjeseci 3454 135 412 551 522 430 383 343 393 234 51 9 do 10 mjeseci 826 16 118 156 123 115 70 87 75 53 13 10 do 11 mjeseci 810 28 107 134 120 104 93 75 81 50 18 11 do 12 mjeseci 1039 28 105 170 156 133 128 117 96 81 25 UKUPNO od 9 do 12 mjeseci 2675 72 330 460 399 352 291 279 252 184 56 UKUPNO 0 do 12 mjeseci 24682 1745 4534 4613 3366 2726 2305 2127 1871 1118 277 1 do 2 godine 7032 276 863 988 871 853 822 824 777 606 152 2 do 3 godine 3627 24 408 355 419 449 460 469 482 425 136 UKUPNO od 1 do 3 godine 10659 300 1271 1343 1290 1302 1282 1293 1259 1031 288 3 do 5 godina 2461 153 187 266 331 374 363 450 255 82 5 do 8 godina 1717 39 68 138 185 221 253 336 338 139 Više do 8 godina 3706 50 117 229 396 541 749 1157 467 UKUPNO više od 3 godine 7884 0 192 305 521 745 991 1157 1535 1750 688
T23: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i radnom stažu na dan 31.12.2011. U K U P N O Bez staža Do 1 godine 1-2 godine 2-3 godine 3-5 godina 5-10 godina 10-20 godina U K U P N O 43225 6704 5116 4053 2891 4726 7102 6095 4552 1552 401 33 20-30 godina 30-35 godina 35-40 godina Preko 40 godina Do 1 mjesec 3620 484 521 392 283 440 677 500 267 45 9 2 1 do 2 mjeseca 4382 605 589 573 352 595 782 587 232 48 16 3 2 do 3 mjeseca 4900 766 772 621 405 593 798 586 269 64 24 2 UKUPNO od 0 do 3 mjeseca 12902 1855 1882 1586 1040 1628 2257 1673 768 157 49 7 3 do 4 mjeseca 2610 560 449 263 159 271 435 264 150 30 25 4 4 do 5 mjeseci 1484 280 234 144 117 189 228 178 76 22 16 5 do 6 mjeseci 1557 455 155 131 86 134 244 202 90 33 26 1 UKUPNO od 3 do 6 mjeseci 5651 1295 838 538 362 594 907 644 316 85 67 5 6 do 7 mjeseci 1127 185 114 105 68 147 213 155 98 34 6 2 7 do 8 mjeseci 1187 172 122 115 84 138 227 171 115 33 9 1 8 do 9 mjeseci 1140 111 87 76 60 116 216 198 156 73 38 9 UKUPNO od 6 do 9 mjeseci 3454 468 323 296 212 401 656 524 369 140 53 12 9 do 10 mjeseci 826 121 93 64 48 100 148 135 77 32 7 1 10 do 11 mjeseci 810 141 81 69 49 94 156 127 61 22 9 1 11 do 12 mjeseci 1039 155 84 97 64 114 201 172 89 41 21 1 UKUPNO od 9 do 12 mjeseci 2675 417 258 230 161 308 505 434 227 95 37 3 UKUPNO 0 do 12 mjeseci 24682 4035 3301 2650 1775 2931 4325 3275 1680 477 206 27 1 do 2 godine 7032 1152 730 573 475 759 1252 1036 674 285 92 4 2 do 3 godine 3627 516 355 301 212 379 581 556 417 233 76 1 UKUPNO od 1 do 3 godine 10659 1668 1085 874 687 1138 1833 1592 1091 518 168 5 3 do 5 godina 2461 324 271 190 158 286 379 409 285 143 15 1 5 do 8 godina 1717 194 154 117 104 166 221 254 373 124 10 Više do 8 godina 3706 483 305 222 167 205 344 565 1123 290 2 UKUPNO više od 3 godine 7884 1001 730 529 429 657 944 1228 1781 557 27 1
Ukupno SŠ za SŠ za Viša škola, I. Fakulteti, Bez škole i zanimanja do 3 zanimanja u stupanj akademije, nezavršena Osnovna škola god. i škola za Gimnazija trajanju od 4 i fakulteta i magisterij, osnovna škola KV i VKV više godina stručni studij doktorat radnike 1. 9401 178 1630 3994 2369 346 465 419 Mjesec T24: Korisnici novčane naknade po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini 2. 9453 182 1655 4017 2381 335 451 432 3. 9539 180 1644 4016 2430 332 483 454 4. 8473 174 1449 3605 2125 302 428 390 5. 8458 171 1401 3538 2168 302 456 422 6. 8039 172 1347 3350 2078 281 413 398 7. 7925 170 1331 3230 2002 274 458 460 8. 7836 168 1290 3171 1944 276 492 495 9. 7935 168 1272 3219 2026 281 462 507 10. 7985 175 1306 3290 2037 308 436 433 11. 8750 180 1419 3659 2241 330 470 451 12. 9719 184 1576 4065 2554 350 513 477 Ukupno 103513 2102 17320 43154 26355 3717 5527 5338 Prosjek 8626 263 2165 5394 3294 465 691 667 G18: Broj korisnika novčane naknade po mjesecima, 2011. godine
T25: Nezaposleni, novoprijavljeni, zaposleni po zanimanjima 2011. godine (prvih 100) Zanimanje NKZ Nezaposleni 31.12.11. Novoprijavljenih u 2011. Zaposlenih u 2011. 1. (5220213) prodavač 4872 4278 2198 2. (4190154) administrativni službenik 3175 2111 894 3. (9132111) čistačica 3092 1585 1016 4. (5123133) konobar 1429 1911 919 5. (5122123) kuhar 915 1070 653 6. (3415116) komercijalist 867 790 400 7. (8324113) vozač teretnog vozila 785 632 372 8. (9132211) kuhinjski radnik 688 515 351 9. (3433316) ekonomist 656 559 279 10. (9132121) sobarica 630 643 512 11. (5122112) pomoćni kuhar 624 592 366 12. (9320131) radnik na proizvodnoj liniji 621 429 203 13. (9330421) trgovački radnik 575 319 158 14. (2441617) diplomirani ekonomist 557 479 291 15. (5141133) frizer 553 507 288 16. (8322143) vozač lakog dostavnog vozila 525 389 206 17. (4121214) ekonomski službenik 505 466 190 18. (9330411) skladišni radnik 457 270 124 19. (2429617) diplomirani pravnik 453 348 166 20. (9312151) radnik niskogradnje 436 222 113 21. (4221314) hotelijersko-turistički službenik 423 513 224 22. (4131124) skladištar 375 296 144 23. (7436132) šivač 331 133 56 24. (3113714) elektrotehničar 322 335 140 25. (4121184) knjigovoña 306 237 110 26. (7433113) krojač 301 237 110 27. (4222124) recepcionar 275 363 235 28. (7231233) automehaničar 257 238 109 29. (7422123) stolar 246 231 106 30. (4115114) tajnica 242 165 88 31. (5123112) pomoćni konobar 234 229 141 32. (9211121) vrtlarski radnik 232 127 45 33. (7136213) instalater grijanja i klimatizacije 231 246 111 34. (7222423) bravar 227 180 69 35. (7137123) elektroinstalater 223 238 121 36. (3432116) upravni pravnik 203 165 86 37. (7136123) vodoinstalater 198 172 88 38. (3111294) kemijski tehničar 196 114 46 39. (3311016) učitelj razredne nastave 196 528 419 40. (9320121) radnik u održavanju 194 99 43 41. (3414216) ekonomist turizma i ugostiteljstva 192 193 99 42. (3112384) grañevinski tehničar 189 158 66 43. (3231114) medicinska sestra 188 327 207 44. (7122123) zidar 187 156 63 45. (9151111) dostavljač 185 99 46 46. (3115914) strojarski tehničar 184 150 79 47. (3320116) odgojitelj predškolske djece 178 412 283 48. (8332823) rukovatelj grañevinskim strojevima 177 154 98 49. (5141213) kozmetičar 167 188 83 50. (9162111) čistač ulica 164 76 68
T25: Nezaposleni, novoprijavljeni, zaposleni po zanimanjima 2011. godine (prvih 100) Zanimanje NKZ Nezaposleni 31.12.11. Novoprijavljenih u 2011. Zaposlenih u 2011. 51. (5133132) njegovatelj starijih i nemoćnih osoba 163 104 91 52. (7241543) elektromehaničar 159 155 63 53. (5220225) trgovac 158 56 49 54. (7139113) kućni majstor 157 152 78 55. (9330131) transportni radnik 154 127 50 56. (4133134) tehničar cestovnog prometa 145 133 68 57. (3121524) računalni tehničar 142 176 70 58. (2321467) profesor tjelesne i zdravstvene kulture 141 198 107 59. (3112396) grañevinski inženjer 133 144 58 60. (2441117) diplomirani ekonomist za financije 131 126 67 61. (5161113) vatrogasac 131 161 86 62. (3471244) dizajner 127 112 31 63. (9212111) šumski radnik 123 147 95 64. (3471214) grafički dizajner 121 117 50 65. (7212133) zavarivač 121 172 100 66. (5169312) čuvar objekata i okoliša 120 74 39 67. (7141143) soboslikar i ličilac 115 77 32 68. (7412213) slastičar 114 90 42 69. (4223112) telefonist 113 38 12 70. (7436112) šivač tekstila 113 56 39 71. (9313151) radnik visokogradnje 109 136 57 72. (3141414) brodostrojar 105 77 34 73. (8334112) vozač viličara 102 74 49 74. (9131111) kućna pomoćnica 101 177 24 75. (7321243) keramičar 100 60 21 76. (5141313) pediker 97 95 40 77. (7214283) brodomonter 96 100 82 78. (7442113) obućar 96 32 12 79. (7213213) autolimar 94 92 40 80. (7133113) fasader 92 71 35 81. (7137143) električar održavanja 91 62 30 82. (7233713) strojobravar 90 58 35 83. (8340112) mornar 88 107 61 84. (3226126) viši fizioterapeut 86 101 62 85. (3433116) ekonomist računovodstva i financija 86 75 51 86. (4190114) upravni službenik 86 122 37 87. (5169123) vratar 85 30 18 88. (9313111) zidarski radnik 85 51 29 89. (3116964) prehrambeni tehničar 84 81 43 90. (5141414) maser 83 76 32 91. (7129113) monter grañevinskih elemenata 83 87 30 92. (5169133) komunalni redar 80 33 16 93. (3121516) informatičar 79 78 24 94. (3142414) pomorski nautičar 79 91 18 95. (7132123) podopolagač 79 37 19 96. (2321117) profesor hrvatskoga jezika 76 200 130 97. (3228114) farmaceutski tehničar 76 95 43 98. (9133111) pralja 76 86 67 99. (7412113) pekar 73 83 35 100. (7344113) fotograf 72 66 28
OBJAŠNJENJE POJMOVA Izvori podataka za Mjesečni statistički bilten su evidencije koje se vode u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, br. 32 od 28. ožujka 2002.) i Zakonu o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni (Narodne novine, br. 34 od 16. srpnja 1991.). NEZAPOSLENE OSOBE Osobe u dobi od 15 do 65 godina sposobne ili djelomično sposobne za rad koje nisu u radnom odnosu, raspoložive su za rad, aktivno traže posao i zadovoljavaju sve kriterije iz odredbi Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (čl. 7.), a evidentirane su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca. U definiciji nezaposlene osobe u odnosu na raniji zakon došlo je značajnijih promjena. U Zakonu o zapošljavanju (Narodne novine, br. 59 od 17. srpnja 1996., čl. 53. i čl. 56.) ona je bila definirana na sljedeći način: Nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se osoba sposobna za rad, u dobi 15-65 godina koja je evidentirana u Zavodu kao tražitelj zaposlenja i redovito se prijavljuje Zavodu, a koja: nije u radnom odnosu, nije vlasnik ili većinski suvlasnik više od 51% udjela u trgovačkom društvu ili u drugoj pravnoj osobi, ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost, nije vlasnik ili većinski suvlasnik više od 51% udjela u poljoprivrednom gospodarstvu, nije redoviti učenik, redoviti student ili umirovljenik. U Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, br. 32 od 28. ožujka 2002.) nezaposlena osoba je definirana na sljedeći način: Nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, te ako:
ne ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrñene člankom 35. ovoga Zakona, nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju, nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad, nije redovni učenik ili student, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad. NOVOPRIJAVLJENI Nezaposlene osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca prijavile Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao tražitelji zaposlenja. ULAZAK U NEZAPOSLENOST 1. Direktno iz radnog odnosa odnosi se na nezaposlene osobe koje su neposredno prije prijavljivanja na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bile zaposlene na način da su imale zasnovan radni odnos. 2. Iz individualne poljoprivrede ili nekog drugog oblika rada - odnosi se na nezaposlene osobe koje su neposredno prije prijavljivanja na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bile zaposlene na vlastitom gospodarstvu ili gospodarstvu u vlasništvu obitelji, radile kao pomažući članovi obitelji u obiteljskom poduzeću i sl. 3. Direktno iz redovnog školovanja - odnosi se na nezaposlene osobe koje su neposredno prije prijavljivanja na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bile na redovitom školovanju, tj. bili učenici ili studenti uključeni u redovnom obrazovanju. 4. Iz neaktivnosti - odnosi se na nezaposlene osobe koje neposredno prije prijavljivanja na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje nisu bile na redovitom školovanju i nisu radile, tj. bile su neaktivne. U ovu kategoriju ulaze npr. osobe koje duže vrijeme nisu bile u radnom odnosu niti su radile u drugim oblicima zaposlenosti, domaćice, osobe na odsluženju redovnog vojnog roka i sl.
ZAPOSLENI S EVIDENCIJE Osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca zaposlile u zemlji ili inozemstvu, a bile su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Informacija o zaposlenju temelji se na obavjesti koju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dostavlja poslodavac, obavijesti samog radnika ili nekom drugom saznanju o zapošljavanju osobe. Na temelju tih informacija osoba se briše iz evidencije nezaposlenih osoba (a u Osobnom kartonu radnika (tzv. OKR) kao razlog brisanja bilježi se zaposlenje). BRISANI IZ EVIDENCIJE Prema članku 11. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, osoba se briše iz evidencije, odnosno evidenciju o nezaposlenoj osobi Zavod prestaje voditi, ako ta osoba: 1. zasnuje radni odnos, 2. kao korisnik novčane naknade ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, 3. ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrñenog člankom 35. ovoga Zakona, 4. bude zatečena na radu bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg obavlja posao, 5. registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno stekne većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, 6. registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, 7. postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju, 8. ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odnosno ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, 9. postane redovni učenik ili student, 10. nastupi na odsluženje vojnog roka, 11. nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 6 mjeseci, 12. navrši 65 godina života, ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojoj osnovi, 13. bude uključena u program obrazovanja od strane Zavoda do isteka toga programa,
14. odbije se uključiti u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirao i snosi troškove Zavod u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje, 15. ne javi se Zavodu u dva uzastopna mjeseca, a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja, 16. ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad u skladu sa člankom 8. spomenutog Zakona, 17. odjavi se s evidencije, 18. ne prihvati ponuñeno zaposlenje u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca u skladu s odredbama članka 11. stavak 2. spomenutog Zakona. Pojam "Brisani iz evidencije" obuhvaća brisane iz evidencije iz svih ostalih razloga osim zasnivanja radnog odnosa u zemlji ili inozemstvu. Brisani iz evidencije zbog zasnivanja radnog odnosa u zemlji ili inozemstvu prikazani su u istim tablicama pod pojmom "Zaposleni s evidencije". OSOBE KOJE PRVI PUT TRAŽE ZAPOSLENJE Nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca koje nisu bile u radnom odnosu. KORISNICI NOVČANE NAKNADE Nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje su prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ostvarile novčanu naknadu tijekom izvještajnog mjeseca. PRIJAVLJENE POTREBE ZA RADNICIMA Broj slobodnih radnih mjesta koje poslodavci prijavljuju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje tijekom izvještajnog mjeseca. TEMELJI PRESTANKA RADNOG ODNOSA U kategoriji otkaz od strane poslodavca obuhvaćeni su prema Zakonu o radu (Narodne novine, 38/95.) člankom 106. i 107. slučajevi redovitoga i izvanrednog otkaza ugovora o radu.
Redoviti slučajevi otkaza ugovora o radu jesu: ako prestane potreba za obavljanje odreñenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, poslovno uvjetovani otkaz (višak zaposlenika zbog smanjenog opsega posla, odnosno sanacije poduzeća), ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreñenih trajnih osobina ili sposobnosti, osobno uvjetovani otkaz, ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa, otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika. Izvanredni otkaz ugovora o radu je otkaz od strane poslodavca zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa. Ugovor o radu može se otkazati tijekom probnog rada, zbog zabrane obavljanja odreñenih poslova, te zbog isteka ugovora na odreñeno vrijeme. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora prema Zakonu o radu (čl. 114.) primjenjuje se kad poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži zaposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Otkaz od strane zaposlenika obuhvaća redoviti otkaz ugovora o radu (čl. 106.) i izvanredni otkaz ugovora o radu (čl. 107.) od strane zaposlenika. Sporazumni prekid radnog odnosa predstavlja sporazum poslodavca i zaposlenika o prestanku ugovora o radu i to obvezno u pisanom obliku (čl. 104.). Pod ostalim razlozima obuhvaćeni su sljedeći temelji: nesposobnost za rad, otkaz zbog odsutnosti s rada radi izdržavanja kazne zatvora dulje od šest mjeseci i prestanak rada strancu koji nema radnu dozvolu. NEZAPOSLENE OSOBE ZBOG PRESTANKA RADA POSLODAVCA Nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca koje su ostale bez posla zbog prestanka obavljanja djelatnosti poslodavca, otvaranja stečajnog postupka i postupka likvidacije. REALIZIRANE POTREBE ZA RADNICIMA Osobe za koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje dobio obavijest o zapošljavanju na temelju Izvještaja o zasnivanju radnog odnosa koji poslodavci pismeno dostavljaju tijekom izvještajnog mjeseca. Ti izvještaji pružaju informaciju da su prijavljene potrebe za radnicima doista i realizirane. Izvještaj o zasnivanju radnog odnosa obuhvaća osobe koje su kao nezaposlene bile prijavljene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ali i
osobe koje su bile zaposlene pa su promijenile zaposlenje, kao i ostale osobe koje nisu bile na evidenciji Zavoda. NEZAPOSLENI HRVATSKI BRANITELJI Nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca koje su prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, 108/96., 94/01.) stekle status branitelja. Taj se status dokazuje potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. ZAPOSLENI PREMA MJESTU RADA Pod mjestom rada u kojem se radnik zaposlio navedene su četiri opcije: Radnik se zaposlio na području ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj je bio prijavljen. Radnik se zaposlio na području područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj je bio prijavljen. Radnik se zaposlio na području drugih područnih službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a ne u onoj u kojoj je bio prijavljen. Radnik se zaposlio izvan zemlje, tj. u inozemstvu. TRAŽITELJI ZAPOSLENJA Osobe koje se mogu prijaviti Zavodu prema članku 10. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju I pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 32/2002.) redi promjene zaposlenja odnosno posredovanja, savjetovanja i informiranja, bez obveze redovnog javljanja, a ne smatraju se nezaposlenima Iz članka 7. spomenutog zakona. PROGRAM POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA Temeljem članka 30. stavka. 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN, br. 101/98, 15/2000 i 117/2001), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. siječnja 2002. godine donijela Zaključak kojim se donosi Program poticanja zapošljavanja, Hrvatski Zavod za Zapošljavanje započeo je s operativnom provedbom Programa poticanja zapošljavanja 01. ožujka 2002. godine.
KLASIFIKACIJE Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) prema odluci Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, 13/03.), u službenoj je primjeni od 1. siječnja 2004. Ta je klasifikacija utemeljena na europskoj klasifikaciji NACE koja je obvezna za države članice Europske unije. Nacionalna klasifikacija zanimanja (NKZ) (Narodne novine, br. 111/98.) predstavlja normu za sve korisnike pri iskazivanju podataka o zanimanjima. Izrañena je primjenom načela i sustava Meñunarodne standardne klasifikacije zanimanja (ISCO-88), odnosno njezine europske inačice (ISCO-88 COM), čime je omogućena usporedivost podataka na meñunarodnoj razini. Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, zanimanje je definirano kao skup poslova i radnih zadaća koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski i tehnološki toliko srodni i meñusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine. Zanimanja nezaposlenih osoba odreñuju se prema poslovima koje osobe traže, odnosno koje su obavljale prije ulaska u nezaposlenost. Kod nezaposlenih osoba bez radnog iskustva zanimanja se odreñuju prema osposobljenosti za rad, tj. zvanju. U tablicama u kojima se podaci prikazuju po obrazovanju koristi se Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja (NSKO) (Narodne novine, br. 105/01.). UNESCO je krajem 1997. godine prihvatio revidiranu meñunarodnu klasifikaciju obrazovanja (International Standard Classification of Education ISCED-97) kao meñunarodni standard za prikupljanje i prezentiranje podataka o obrazovanju. Klasifikacija ISCED-97 omogućuje usporedivost podataka o obrazovanju na meñunarodnoj razini. Metodologija Nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja u potpunosti je usklañena s meñunarodnom klasifikacijom obrazovanje ISCED-97 i njezina će primjena omogućiti usporedivost podataka o obrazovanju s drugim zemljama svijeta. Osim toga, primjena NSKO će omogućiti bolju preglednost obrazovnih programa koje nude različite obrazovne ustanove, lakšu razmjenu učenika i studenata na europskoj i svjetskoj razini, te predstavljati meñunarodno verificiranu osnovicu za nostrifikaciju svjedodžbi i diploma stečenih u obrazovnim sustavima drugih država. Njezina primjena u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje omogućit će bolju preglednost i usporedivost podataka o postignutom obrazovanju nezaposlenih, što će olakšati i njihovo zapošljavanje.
Bilješke:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA SPLIT IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI I ZAPOŠLJAVANJU U 2011.GODINI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Split, veljača 2012. godine
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA SPLIT Bihaćka 2C, 21000 Split Telefon:021/310-532 Fax:021/310-581 E-mail: ivica.radosevic@hzz.hr URL: http: //www.hzz.hr Splitsko-dalmatinska županija Pročelnik Područne službe Split Miroslav Delić Split Solin Sinj Omiš Makarska Kaštela Vrgorac Imotski Trogir Trilj Brač Hvar Vis Pripremio Odjel analitike i statistike Split, veljača 2012. godine Ivica Radošević
Sadržaj: str. Uvod 4 1. Radna snaga 5 2. Registrirana nezaposlenost 8 3. Novoprijavljene osobe 22 4. Potražnja za radnom snagom 23 5. Zapošljavanje 25 6. Profesionalno usmjeravanje i profesionalna orijentacija 31 7. Materijalno osiguranje i druga prava nezaposlenih osoba 36 8. Aktivna politika zapošljavanja 39 Tablice i grafikoni 42
UVOD Vrlo visoka registrirana nezaposlenost ostaje i dalje posljedica ekonomsko-socijalnih problema s kojima se sučavamo dugi niz godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Meñutim, to je ujedno i izazov za daljnji rad u reduciranju uskih grla na tržištu rada. Broj registriranih nezaposlenih osoba se povećao u posljednjem kvartalu 2011. godine kao direktna posljedica pada broja ukupno zaposlenih osoba koji je započeo svoj pad u trećem kvartalu 2010. godine. Broj registriranih nezaposlenih osoba je ostao na visokoj razini što je utjecalo na visoku stopu nezaposlenosti koja je na kraju godine iznosila 23,4%, što je iznad stope u Republici Hrvatskoj koja je iznosila 17,8%. Meñutim, promjene su se dešavale i u ukupnoj radnoj snazi koja se povećala na kraju 2011. godine za 0,3%. Naravno, sama veličina stope nezaposlenosti, ovisi i o nizu ostalih čimbenika, kao npr. o strukturi gospodarstva, vanjsko-trgovinskoj bilanci, bruto društvenom proizvodu Županije. S obzirom na promjenjivu prirodu tržišta rada, koja podrazumijeva promjenu u ponudi (teorija ljudskog kapitala) s jedne strane, te promjenu u potražnji (teorija tržišnog natjecanja) s druge, postojanje nesrazmjera izmeñu znanja i vještina koje imaju nezaposleni, te znanja i vještina koja traže poslodavci postaje jedan od najvećih problema i izazova koji se postavljaju ispred kreatora politika na tržištu rada usmjerenih prema što većem uključivanju radne snage u neki oblik neformalnog obrazovanja. Stopa cjeloživotnog učenja, koja je izrazito niska na razini Hrvatske niža je od 3% za 2011. godinu, postaje jedan od glavnih indikatora razvoja tržišta rada koji kao direktnu posljedicu ima smanjenu konkurentnost na meñunarodnom tržištu te manju stopu zaposlenosti. Kao jedno od rješenja strukturalnih problema nezaposlenosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi različite programe za što brži povratak nezaposlenih osoba u svijet rada. Jedan od programa usmjerenih na povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba je obrazovanje nezaposlenih. Ovim programom provodi se obrazovanje nezaposlenih osoba s evidencije Zavoda kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada te kako bi se smanjio nesrazmjer izmeñu ponude i potražnje na tržištu rada. Sinergijskim efektom koji se postiže ovim modelom, moguće je promijeniti nepovoljnu strukturu registrirane nezaposlenosti, te postići pozitivna kretanja i u gospodarstvu.
1. RADNA SNAGA ŽUPANIJE Prema podacima administrativnih statističkih izvora ukupna radna snaga, tj. aktivno stanovništvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji na dan 31. prosinca 2011. iznosila je 184.935 ukupne aktivne populacije koju čine zaposlene osobe i registrirane nezaposlene osobe. Registrirana zaposlenost obuhvaća sljedeće kategorije: zaposlene u pravnim osobama, zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama, te individualne poljoprivrednike koji su aktivni osiguranici socijalnog osiguranja. Registrirana zaposlenost u 2011. godine (31.prosinca) bila je 141.710, što je u usporedbi s prethodnom godinom smanjenje za 1,3% odnosno 1.824 manje zaposlenih osoba. Tablica 1.: Struktura aktivnog stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji Struktura aktivnoga stanovništva, 31.12.2011. i 31.12.2010. godine 12/2011. 12/2010. Indeks Aktivno stanovništvo 184.935 184.311 0,3% Zaposleni 141.710 143.534-1,3% - Zaposleni u pravnim osobama 115.341 115.845-0,4% - Samostalne prof. djelatnosti 3.561 3.563-0,1% - Zaposleni u obrtu 7.575 7.761-2,4% - Radnici kod fizičkih osoba 14.322 15.411-7,1% - Poljoprivrednici 911 954-4,5% Nezaposleni 43.225 40.777 6,0% Stopa registrirane nezaposlenosti 23,4% 22,1% Registrirana nezaposlenost obuhvaća osobe prijavljene pri Zavodu za zapošljavanje, a stanje registrirane nezaposlenosti krajem mjeseca prosinca 2011. iznosi ukupno 43.225 osoba, što je u odnosu na prosinac 2010. godine više za 2.448 nezaposlenih osoba ili 6,0%. 5
Stopa registrirane nezaposlenosti je udio nezaposlenih osoba u aktivnom stanovništvu, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2011. godine iznosila je 23,4% i ona se povećala za 1,3% u odnosu na prosinac 2010. godine. Na kraju 2011. godine stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila je 17,8%, dok je godinu dana ranije ona iznosila 17,9%. Gledano na regionalnoj razini stopa nezaposlenosti povećala se u većini županija, i ona je prostorno vrlo različito rasporeñena. Tako se ona na kraju prosinca 2011. godine ona kreće od 8,1% u Gradu Zagrebu i 10,0% u Istarskoj županiji, do 32,4% u Brodsko-posavskoj županiji. Graf 1.: Stope nezaposlenosti po županijama, 31.12.2011. godine Za izračun stope nezaposlenosti po županijama korišteni su podaci o osiguranicima mirovinskog osiguranja u HZZMO, podaci HZZ-a o registriranim nezaposlenim osobama prema kvartalnim podacima. Tablica 2.: Kretanje stope nezaposlenosti po kvartalima u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji 2009. 2011. godine Godina: 2009.god. 2010.god. 2011.god. Kvartal/mjesec: I./3. II./6. III./9. IV./12. I./3. II./6. III./9. IV./12. I./3. II./6. III./9. IV./12. SDŽ 18,7% 16,6% 17,3% 19,8% 22,0% 19,0% 18,8% 22,1% 23,1% 19,5% 19,7% 23,4% RH 14,5% 13,5% 14,2% 16,1% 17,6% 15,8% 16,1% 17,9% 18,4% 16,0% 15,9% 17,8% U Tablici 2. prikazane su kvartalne stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj posljednje tri godine. 6
Ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje trend smanjenja broja zaposlenih tijekom 2011. godine. Tako je broj zaposlenih u prosincu 2011. manji od istog mjeseca prošle godine za 1,3%, dok je u rujnu to smanjenje bilo 1,0%, a u lipnju 2011. smanjenje broja zaposlenih osoba bilo je za 0,3%. Stopa nezaposlenih pokazuje suprotan odnos prema broju zaposlenih, dakle, kada je broj zaposlenih u porastu stopa nezaposlenih je manja. Graf 2.: Kretanje broja zaposlenih, nezaposlenih i stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji Na kraju 2011. godine udio nezaposlenih osoba Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom broju nezaposlenih na državnoj razini je iznosio 13,7%, dok je udio zaposlenih 9,7% u ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj. 7
2. REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirana se nezaposlenost tijekom 2011. godine prema prosječnoj mjesečnoj stopi kretala podjednako kao i prošle godine, te ujednačeno kao i u Republici Hrvatskoj. Prosječna mjesečna stopa rasta nezaposlenosti bila je pozitivna i iznosila je u 2011. godini 0,57%, što je manje nego u 2010. godini kada je ona bila pozitivna i iznosila je 0,96%, ali je ipak veća nego što je bila prosječna stopa rasta nezaposlenosti u Hrvatskoj za 0,63%. Graf 3.: Mjesečne promjene stope rasta i pada nezaposlenosti tijekom 2011. godine Prosječan broj nezaposlenosti je takoñer u rastu, nakon niza godina relativnog opadanja, kako je prikazano na tablici 3. od 2002. godine te je u 2011. godini bilo 39.865 prosječno nezaposlenih osoba. Tablica 3.: Prosječna nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji Prosječna godišnja nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2002.god. 49.291 2003.god. 43.706 2004.god. 40.811 2005.god. 39.317 2006.god. 37.474 2007.god. 34.993 2008. god 31.562 2009.god 33.602 2010. god 37.871 2011. god 39.865 8
Mjesečne stope nezaposlenosti nam govore o dinamici kretanja nezaposlenosti usporeñujući stanje tekućeg mjeseca s prethodnim, te nam naglašavaju promjene u nezaposlenosti s obzirom na pozitivne i negativne stope (rasta i pada nezaposlenosti), što uzrokuje povećanje ili smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec. Tako možemo zaključiti da nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji raste nakon ljetnih mjeseci, te najvišu razinu uobičajeno dostiže u zimskim mjesecima, dok se najniža razina registrira u ljetnim mjesecima, što je rezultat sezonskog obilježja u kretanju nezaposlenosti, dakle sezonskog zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu, te ostalim djelatnostima koje upošljavaju radnike sezonskog karaktera. Tablica 4.: Nezaposlenost po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII SDŽ 42.399 43.261 42.970 40.240 38.694 36.776 36.597 36.221 36.661 39.698 41.638 43.225 RH 334378 336.411 330.130 308.869 298.719 287.511 287.595 285.345 283.667 293.852 302.080 315.438 Udio 12,7% 12,9% 13,0% 13,0% 13,0% 12,8% 12,7% 12,7% 12,9% 13,5% 13,8% 13,7% Nezaposlenost se povećavala i u čitavoj Hrvatskoj i to po malo manjoj stopi nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji te se udio Splitsko-dalmatinske županije mijenjao tijekom mjeseci da bi na kraju 2011. godine iznosio 13,7% udjela u Hrvatskoj. Tijekom 2011. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je evidentirano prosječno mjesečno 39.865 nezaposlenih osoba što je za 5,3% više od prosjeka tijekom 2010. godine. Na kraju prosinca 2011. godine ukupan broj nezaposlenih je iznosio 43.225, što je bilo više u odnosu na prosinac 2010. godine za 6,0%. Tablica 5.: Broj evidentiranih nezaposlenih osoba u 2011. i 2010. godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana 31.12. Verižni indeks 2011. 39.865 5,3% 43.225 6,0% 2010. 37.871-40.777 - Promatrajući registriranu nezaposlenost tijekom 2011. godine, potrebno je svakako istaknuti povećanje apsolutnog broja registriranih nezaposlenih osoba nakon višegodišnjeg pada. To značajno smanjivanje broja registriranih nezaposlenih osoba započelo je još 9
tijekom 2002. godine kada su se značajno promjenili odnosi na tržištu rada promjenom Zakona o posredavanju i nastavilo se tijekom narednih godina. Tijekom 2011. godine i meñukvartalni indeksi registrirane nezaposlenosti su bili pozitivni u odnosu na prošlu godinu. Tako je u prvom kvartalu 2011. kvartalna stopa nezaposlenosti iznosila 8,0%, da bi na kraju zadnjeg kvartala ona iznosila 5,4%. Tablica 6.: Kvartalne prosječne promjene nezaposlenosti 2011/2010 Godina 1. kvartal 2. kvartal 3. kvartal 4. kvartal 2011./2010. 8,0% 1,6% 6,0% 5,4% Dakle, nezaposlenost se još uvijek povećavala tijekom prvog kvartala 2011. godine, ali jednako tako su se nastavili povećavati i meñukvartalni indeksi nezaposlenosti, odnosno nezaposlenost u 2011. godini porasla u odnosu na 2010. godinu, što je djelovalo i na povećanje stope nezaposlenih osoba. Registrirana nezaposlenost prema spolu Nezaposlene žene čine većinu u ukupnoj nezaposlenosti na području Splitskodalmatinske županije. Tijekom 2011. godine prosječno mjesečno je bilo evidentirano 22.776 nezaposlenih žena, što je za 2,1% više od prosjeka 2010. godine. Krajem prosinca ukupno je bilo 24.535 nezaposlenih žena, što je za 4,0% više nego u prosincu 2010. godine. Tablica 7.: Broj evidentiranih nezaposlenih žena u 2011. i 2010. Godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana 31.12. Verižni indeks 2011. 22.776 2,1% 24.535 4,0% 2010. 22.310-23.595 - Rast broja nezaposlenih žena tijekom 2011. kretao se sporije od rasta ukupne nezaposlenosti što je rezultiralo smanjenjem udjela nezaposlenih žena u ukupnoj nezaposlenosti. Na kraju prosinca 2011. taj udio je iznosio 56,8%. 10
U 2002. godini udio je bio 60,0 %, 62,2% u 2003. godini, 61,7% u 2004. godini, 62,2% u 2005. godini, 62,7% u 2006. godini, 63,4% u 2007. godini, 64,3% u 2008. godini, 60,6% u 2009. godini dok je udio nezaposlenih žena na kraju 2010. godine bio 57,9%. Udio prosječnog broja nezaposlenih žena u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti iznosi 57,1%. Tablica 8.: Broj evidentiranih nezaposlenih muškaraca u 2011. i 2010. Godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana 31.12. Verižni indeks 2011. 17.090 9,8% 18.690 8,8% 2010. 15.561-17.182 - Nezaposleni muškarci čine manji dio u ukupnoj nezaposlenosti na području Splitskodalmatinske županije. Tijekom 2011. godine prosječno mjesečno je bilo evidentirano 17.090 nezaposlenih muškaraca, što je za 9,8% više od prosjeka 2010. godine. Krajem prosinca ukupno je bilo 18.690 nezaposlenih muškaraca, što je za 8,8% više nego u prosincu 2010. godine. Nezaposlene osobe prema dobi U strukturi nezaposlenih osoba prema dobi, krajem prosinca 2011. godine, najviše je bilo mladih osoba od 25-29 godine starosti (6.261). Krajem prosinca 2011. godine u odnosu na prosinac 2010. godine primjetno je povećanje udjela mlañih (do 29 godina) uz istovremeno zadržavanje visokog udjela starijih dobnih skupina u ukupnoj nezaposlenosti. Starije dobne skupine uslijed mnogih strukturalnih problema (nefleksibilnosti tržišta rada, prespore dinamike otvaranja novih radnih mjesta, slabe gospodarske aktivnosti, te zastarjelim znanjima i vještinama) teže dolaze do radnog mjesta što znatno utječe i na prosječnu dob evidentiranih nezaposlenih osoba. Udio nezaposlenih osoba prema dobnim skupinama u prosincu 2011. godine bilo je kako slijedi: 2.045 (4,7%) osoba od 15 do 19 godina, 5.997 (13,9%) od 20 do 24 godine, 6.261 (14,5%) od 25 do 29 godina, 5.177 (12,0%) od 30 do 34 godine, 4.773 (11,0%) od 35 do 39 godina, 4.578 (10,6%) od 40 do 44 godine, 4.577 (10,6%) od 45 do 49 godine, 4.665 (10,8%) od 50 do 54 godine, 3.899 (9,0%) od 55 do 59 godine, preko 60 godina 1.253 ili (2,9%). 11
Graf 4.: Nezaposlene osobe prema godinama starosti 2002. 2011. godine Promatrajući kretanje udjela nezaposlenih osoba po godinama starosti do recesijskih 2009.,2010. i 2011., evidentno je dolazilo do smanjivanja broja nezaposlenih mlañih osoba te u isto vrijeme do povećavanja broja starijih osoba posebice starijih od 50 godina starosti. Taj se trend promijenio posljednjih godina na štetu mlañih osoba. Nezaposleni prema razini obrazovanja NSKO Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja Da bi se mogao pratiti razvoj obrazovanja u Hrvatskoj i u svijetu, bilo je potrebno izraditi klasifikaciju obrazovanja. Ta se klasifikacija, dakle, koristi za praćenje postojećeg obrazovnog sustava i za planiranje razvoja toga sustava (aktualni podaci o obrazovanju, obrazovanost stanovništva i dr.) Ova je klasifikacija izrañena po uzoru na meñunarodni klasifikaciju obrazovanja (ISCED 97), uzimajući u obzir specifičnosti obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj. Ne ulazeći u složenu strukturu ove klasifikacije, može se općenito reći da je svaki obrazovni program hrvatskoga obrazovnog sustava u njoj jednoznačno odreñen šifrom. 12
Pojmovnik Obrazovni program jest osnovna jedinica NSKO klasifikacije. Odreñuje se na osnovi njegovog obrazovnog sadržaja. Obrazovni sadržaj jest niz obrazovnih zadataka i aktivnosti u svrhu postizanja obrazovnog cilja. Obrazovni cilj može biti: Priprava za nastavak školovanja na višoj razini Priprava za ulazak na tržište rada Jedno i drugo Samo unapreñenje i proširenje znanja i razumijevanja Obrazovni program u klasifikaciji odreñuju dvije nezavisne križane varijable. Nezavisne znači da vrijednost jedne varijable ne utječe na moguće vrijednosti druge. Varijable su «položaj obrazovanja» i «obrazovna skupina» tako da se i šifra programa sastoji od dva istoimena dijela odvojena kosom crtom «/». Položaj obrazovanja je varijabla koja se sastoji od šest dimenzija: razine, podrazine, trajanja, usmjerenje, stupnja i usporednosti. Obrazovna skupina (u šifri se nalazi iza šeste znamenke i / ) i sastoji se od obrazovnog područja i obrazovne skupine. Primjer: Program viših razreda osnovne škole za odrasle 2.1.3.1.0;2/01 2.(razina) 1.(podrazina) 3.(trajanje) 1.(usmjerenje) 0; (usporedni program) /01 (obrazovna skupina) Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi tijekom 2010. godine (prosječno) bila je sljedeća: 562 osoba bez škole i nezavršenom osnovnom školom (1,5%), 6.440 osoba sa osnovnom školom (17,0%), 14.239 osoba sa srednjom školom za zanimanja do tri godine (37,6%), 10.283 osoba sa srednjom školom u trajanju od četiri godine i više (27,2%), 1.497 osoba sa gimnazijom (4,0%), 2.226 osoba sa višom školom, te I. stupanj fakulteta i stručnim studijem (5,9%), te 2.625 osoba sa fakultetom, akademijom, magisterijm i doktoratom (6,9%). 13
Tablica 9.: Prosječan broj nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi i spolu u 2011. godini Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja do 3 god. i škola u trajanju od 4 i za KV i VKV više godina radnike Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno 2011. 39865 601 6482 15033 10844 1583 2390 2932 Struktura 100 1,5% 16,3% 37,7% 27,2% 4,0% 6,0% 7,4% Muškarci 2011. 17089 292 2778 7498 4096 537 821 1068 Struktura 100 1,7% 16,3% 43,9% 24,0% 3,1% 4,8% 6,2% Udio muškaraca 42,9% 48,6% 42,8% 49,9% 37,8% 33,9% 34,4% 36,4% Žene 2011. 22776 309 3705 7535 6748 1046 1569 1864 Struktura 100 1,4% 16,3% 33,1% 29,6% 4,6% 6,9% 8,2% Udio žena 57,1% 51,4% 57,2% 50,1% 62,2% 66,1% 65,6% 63,6% Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi već duže vremena nije se značajnije mijenjala, odnosno njihovi udjeli u registriranoj nezaposlenosti. Tako da već duže vrijeme na evidenciji dominiraju srednje stručne spreme sa trogodišnjim i četverogodišnjim obrazovanjem, ali nije beznačajan udio ni nezaposlenih radnika sa samo osnovnom školom. Meñutim, tijekom 2011. godine nezaposlenost se povećavala u ukupnom broju, ali ne podjednako za različite razine obrazovanja. NKZ Nacionalna klasifikacija zanimanja U skladu s Meñunarodnom, standardnom klasifikacijom zanimanja (ISCO 88) izrañena je i 1998. godine objavljena «Nacionalna klasifikacija zanimanja». Ona, dakako, prikazivanju zanimanja pristupa na način različit od onoga u «Šifrantu». Sustav nacionalne klasifikacije, na žalost, nije moguće prikazati u nekoliko redaka! Za opširniju informaciju upućujemo na knjigu «Nacionalna klasifikacija zanimanja» iz 1999. godine. Najopćenitije se o toj klasifikaciji može reći sljedeće: šifra zanimanja u njoj ima sedam znamenki. Primjerice, šifra zanimanja stolar je 7422.12.3. Prva znamenka u toj šifri označuje da zanimanje stolar pripada sedmom rodu (zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji); 14
prve dvije znamenke upućuju na vrstu zanimanja (74 prerañivači hrane, drva, tekstila, kože); prve su tri znamenke 742 što je oznaka podvrste zanimanja (prerañivači drva). Može se, dalje, zaključiti da zanimanje pripada sedmom rodu i unutar toga roda skupini 7422 (stolari za pokućstvo i drvoprerañivači). Unutar te skupine ima nekoliko desetaka zanimanja, a oznaka je stolara u skupini broj 12. Posljednja znamenka označava složenost zanimanja. Ovdje je to broj 3 što znači da se osposobljavanje za to zanimanje postiže obrazovanjem u strukovnoj školi (u ovom slučaju s trogodišnjim trajanjem). Na kraju prosinca 2011. godine u zanimanjima sa fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom dominirali su dipl. ekonomisti, dipl. pravnici, profesor tjelesne i zdravstvene kulture, doktor medicine, dipl. inž. elektrotehnike, profesor hrvatskog jezika, prevoditelj, dipl. inž kemijske tehnolgije, U zanimanjima sa višom školom, te I. stupanj fakulteta i stručnim studijem najzastupljeniji su bili komercijalisti, ekonomisti, učitelji razredne nastave, odgojitelji predškolske djece, viši fizioterapeuti, elektroinžinjeri, Najbrojniji sa zanimanjima sa srednjom školom bili su prodavači, administrativni službenik, ekonomski službenik, maturant gimnazije, upravni referent, kemijski i strojarski tehničari, ekonomisti financijeri i administrativni tehničari, konobari, kuhari, vozači, frizeri, Najveći broj nezaposlenih u zanimanjima sa osnovnom školom bili su pomoćni kuhari, šivači tekstila, pomoćni konobari, telefonist, njegovatelj djece, prodavač u kiosku, Najbrojnija zanimanja kod osoba sa nezavršenom osnovnom školom bili su čistačice, kuhinjski radnik, sobarica, kućna pomoćnica, trgovački radnik, skladišni radnik, Više o nezaposlenim osobama po zanimanjima nalazi se u Tablici 24. 15
Struktura nezaposlenih prema prethodnom zaposlenju Na kraju 2011. godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti najbrojnije su bile osobe koje su imale prethodno radno iskustvo. Njih je bilo ukupno 36.521 što je za 5,6% više nego u 2010. godini. Tablica 10.: Nezaposlene osobe sa radnim iskustvom Djelatnost 31.12.2011. 31.12.2010. Broj Udio Broj Udio (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 658 1,80% 571 1,70% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 86 0,20% 92 0,30% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 5352 14,70% 5.062 14,60% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 21 0,10% 15 0,00% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOL 470 1,30% 239 0,70% (F) GRAðEVINARSTVO 3491 9,60% 3.439 9,90% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 7855 21,50% 7.597 22,00% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 1269 3,50% 1.263 3,70% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 5969 16,30% 5.481 15,90% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 426 1,20% 427 1,20% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 369 1,00% 355 1,00% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 225 0,60% 173 0,50% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1255 3,40% 1.629 4,70% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1531 4,20% 1.316 3,80% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1277 3,50% 944 2,70% (P) OBRAZOVANJE 993 2,70% 983 2,80% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 841 2,30% 670 1,90% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 560 1,50% 455 1,30% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 2357 6,50% 2.641 7,60% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA 1515 4,10% 1.220 3,50% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 0,00% 3 0,00% Ukupno: 36521 34575 Udio osoba s prethodnim radnim iskustvom u ukupnom broju nezaposlenih na kraju 2011. godine iznosio je 84,5% što je manje nego 2010. godine kada je udio osoba sa radnim iskustvom iznosio 84,8% u ukupnoj nezaposlenosti. Tijekom 2011. godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti nalazile su se bez radnog iskustva prosječno mjesečno 6.202 osobe ili 15,6% ukupnog prosječnog broja nezaposlenih osoba, dok ih je na kraju prosinca 2011. godine bilo 6.704 ili 15,5% ukupnog broja nezaposlenih osoba. 16
Dugotrajna nezaposlenost Struktura ponude rada je u stalnim promjenama. Danas u ukupnoj nezaposlenosti dominiraju dugotrajno nezaposlene osobe, a to su sve one osobe koje bezuspješno traže posao godinu i više dana. To nije problem samo naše županije i države, već je prepoznat i kao jedan od najvećih problema nezaposlenosti u Europi. U ukupnoj nezaposlenosti, tijekom 2011. godine oni su činili prosječno 18.522 ili 46,6% nezaposlenih osoba, dok u strukturi nezaposlenih koje traže posao čak tri i više godina nalazi se prosječno jedna petina ili 8.310 (20,8%) nezaposlenih osoba. Dugotrajna nezaposlenost utječe na gubitak stečenih vještina i smanjivanje sposobnosti za stjecanjem novih. Sve to utječe na gubljenje samopouzdanja što je jedna od najtežih posljedica nezaposlenosti. Rad na vraćanju samopouzdanja kod nezaposlenih osoba kroz posebne radionice postaje jedna od najznačajnijih funkcija Zavoda. Graf 5.: Kretanje nezaposlenih osoba po mjesecima prema dužini čekanja na evidenciji u 2011. godini Gornja slika prikazuje kretanje osoba po mjesecima prema dužini čekanja na evidenciji. Primjetno je da osobe koje čekaju na posao preko jedne godine, naročito osobe koje čekaju posao preko tri godine nisu osjetljive na sezonsku komponentu zapošljavanja. Zapravo oni se jako teško zapošljavaju tijekom cijele godine. 17
Dugotrajna nezaposlenost je u strukturalnom pogledu predstavlja dugoročnije nepodudaranje izmeñu znanja i vještina nezaposlenih, te znanja i vještina koje traži gospodarstvo. Tehnološki napredak kako u industriji, ali i u pružanju usluga kontinuirano kreira nove poslove koji zahtijevaju nova znanja i vještine, te uništava stare poslove. U tom smislu sve češće se pojavljuje potreba za stalnim usavršavanjem ili obrazovanjem, naročito radnika kojima prijeti nezaposlenost, te nezaposlenim osoba kojima prijeti ulazak u dugotrajnu nezaposlenost. Graf 6.: Udio dugotrajno nezaposlenih (preko jedne godine čekanja) tijekom 2011. godine po mjesecima Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti pokazuje drugi proces koji je inverzan od kretanja zapošljavanja ili nezaposlenosti. Udio dugotrajno nezaposlenih upravo raste u onom periodu kada je zapošljavanje najintezivnije, te kada nezaposlenost počinje opadati. Najčešće posljedice dugotrajne nezaposlenosti su slijedeće: neaktivnost u traženju posla, gubitak stečenih znanja i vještina, gubitak samopouzdanja, javlja se strah od traženja posla, nepovoljna struktura dugotrajno nezaposlenih osoba (stariji, niža obrazovna razina, ), na kraju problem dugotrajne nezaposlenosti postaje problem šireg društvenog i socijalnog aspekta. 18
Stoga najveći napor u rješavanju ovog problema treba usmjeriti prema osobama koje su ušle u dugotrajnu nezaposlenost, aktivnosti usmjeriti prema osobama kojima prijeti ulazak, te svim zaposlenom osobama kojima prijeti zatvaranje radnog mjesta (stečajevi), a koji su već u zaposlenosti, u stvari u početnoj fazi dugotrajne nezaposlenosti. Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavca Skupinu nezaposlenih osoba koje su ušle u nezaposlenost zbog likvidacija i stečajeva poduzeća, te prestanka rada poslodavaca, tijekom 2011. godine činilo je prosječno 2.040 osoba, ili 5,1% od prosječnog broja nezaposlenih. U usporedbi sa 2010. godinom to je mjesečno prosječno povećanje za 3,4%. Ukupno na kraju mjeseca prosinca 2011. godine takvih je osoba bilo 1.974 od čega je žena bilo 1.126 ili 57,0%, dakle s nešto manje udjela nego u ukupnoj nezaposlenosti. U skupini evidentiranih nezaposlenih osoba koje su u to stanje došle prestankom rada poslodavaca osoba bez škole i nezavršene osnovne škole bilo je 65 ili 3,3%, osoba sa završenom osnovnom školom bilo je 423 ili 21,4%, osoba sa srednjom školom do 3 godine 850 ili 43,1%, osoba sa osoba sa srednjom školom 4 godine i više bilo je 465 ili 23,6%, sa gimnazijom 52 ili 2,6%, osoba sa višom školom bilo je 57 ili 2,9%, te osoba sa fakultetom bilo je 62 ili 3,1% od ukupnog broja nezaposlenih osoba uslijed prestanka rada organizacija. Graf 7.: Struktura nezaposlenih osoba zbog prestanka rada poslodavca prema stručnoj spremi prosinac 2011. i 2010. godine 19
Dakle, sveukupno, radi se o osobama kod kojih su obilježja negativne selekcije izraženije u usporedbi s ukupnom populacijom nezaposlenih osoba. Viši je udio osoba starije dobi, lošije obrazovne, kvalifikacijske i profesionalne strukture, lošijeg ekonomskog statusa i dr. Nezaposlenost po ispostavama Tijekom 2011. teritorijalno kretanje evidentirane nezaposlenosti obilježile su oscilacije u nezaposlenosti meñu ispostavama. Potkraj 2011. godine kao i uvijek najveći apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio je u središtu Županije, gradu Splitu (ukupno 17.798 ili 41,2% nezaposlenih osoba), slijede Kaštela sa 10,5%, zatim Imotski sa 9,1%, te Sinj sa 8,9% udjela. Sličan redoslijed bio je i na kraju 2010. godine. Tablica 11.: Nezaposlene osobe po ispostavama, prosinac 2011. i 2010. godine ISPOSTAVA 2010. 2011. INDEKS BROJ % BROJ % 2011./2010. BRAČ 732 1,8% 745 1,7% 1,8% HVAR 615 1,5% 731 1,7% 18,9% IMOTSKI 3.721 9,1% 3.932 9,1% 5,7% KAŠTELA 4.161 10,2% 4.530 10,5% 8,9% MAKARSKA 1.534 3,8% 1.627 3,8% 6,1% OMIŠ 2.298 5,6% 2.448 5,7% 6,5% SINJ 3.643 8,9% 3.830 8,9% 5,1% SOLIN 2.839 7,0% 3.071 7,1% 8,2% SPLIT 16.758 41,1% 17.798 41,2% 6,2% TRILJ 987 2,4% 1058 2,4% 7,2% TROGIR 2.487 6,1% 2.394 5,5% -3,7% VIS 340 0,8% 377 0,9% 10,9% VRGORAC 662 1,6% 684 1,6% 3,3% UKUPNO 40.777 43.225 Nezaposleni hrvatski branitelji Tijekom 2011. godine u Područnoj službi Split bila su evidentirana prosječno mjesečno 2.870 nezaposlena hrvatska branitelja, što je za 8,4% prosječno više nego 2010. godine kada je bilo prosječno 2.648 nezaposlenih branitelja. Krajem prosinca 2011. godine u evidenciji Zavoda bilo je 3.067 nezaposlenih branitelja. 20
Tablica 12.: Broj evidentiranih nezaposlenih branitelja u 2011. i 2010. godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana 31.12. Verižni indeks 2011. 2.870 8,4% 3.067 9,0% 2010. 2.648-2.813 - Što se tiče kvalifikacijske strukture, krajem prosinca 2010. godine od 3.067 hrvatskog branitelja, najveći broj nezaposlenih su sa srednjom školom do 3 godine 1.394 ili 45,5%, zatim branitelji sa završenom osnovnom školom 730 ili 23,8%, zatim slijede branitelji sa srednjom školom od 4 godine 649 ili 21,2%, zatim 74 branitelja sa završenim fakultetom ili 2,4%, zatim branitelji sa višom školom njih 96 ili 3,1%, branitelji bez osnovne ili nezavršene osnovne škole 73 ili 2,4%, te branitelji gimnazijalci njih 51 ili 1,7%. Tijekom godine najveći broj nezaposlenih hrvatskih branitelja evidentiran je u prosincu, kada su na evidenciji Zavoda bila ukupno 3.067 hrvatska branitelja, dok ih je najmanje evidentirano u rujnu, ukupno 2.732. Na kraju prosinca 2011. godine evidentirano je i 27 nezaposlene djece, te 5 nezaposlenih udovica poginulih hrvatskih branitelja. Tražitelji zaposlenja Prema novim poslovnim procesima, koji su uvjetovani potrebama tržišta, od 1. rujna 2002. godine pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, mogu se prijaviti i osobe koje traže posao ali nisu korisnici prava iz statusa nezaposlenosti, npr. zaposleni, studenti i sl. Na kraju prosinca 2011. godine takvih je bilo 170 od kojih je 91 osoba u statusu osoba koje nemaju posao, a najveći dio ih dolazi iz neaktivnosti ili direktno iz radnog odnosa. Prema strukturi to su uglavnom mlañe kvalificirane osobe. 21
3. NOVOPRIJAVLJENE OSOBE Jedan od faktora koji utiču na razinu nezaposlenosti je broj novoprijavljenih osoba. Tijekom 2011. godine na evidenciju Zavoda za zapošljavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je ukupno 40.220 osoba, što je za 11,0% ili 3.993 osoba više nego u 2010. godini. Novoprijavljenih žena u 2011. godini bilo je 21.887 što čini 54,4% ukupnog broja novoprijavljenih osoba, dok je muškaraca bilo 18.333 ili 45,6%. Većina novoprijavljenih bila je zaposlena, njih 24.859 ili 61,8% došlo je direktno iz radnog odnosa, a najčešći dolazak na evidenciju je zbog isteka ugovora na odreñeno vrijeme i viška zaposlenika zbog smanjenog opsega posla. Iz ekonomske neaktivnosti na evidenciju Zavoda tijekom 2011. godine došlo je ukupno 9.428 osoba ili 23,4%, dok je iz redovnog školovanja na evidenciju Zavoda došlo 3.666 ili 9,1%. Graf 8.: Novoprijavljeni na evidenciju 2011. i 2010. godine Najveći broj novoprijavljenih evidentiran je u zadnjem kvartalu 2011. godine. Ako bi tom periodu pridodali i rujan onda bi mogli zaključiti da je broj novoprijavljenih pojačan u tom periodu prije svega zbog završetka sezone, odnosno povratka sezonaca zbog prestanka rada u sezonskim poslovima, te početka nove školske godine. Meñutim, priliv na evidenciju Zavoda bio je pojačan tijekom čitave godine iz razloga što je povećan broj osoba dolazio direktno iz radnog odnosa kao posljedica pada ukupnih gospodarskih aktivnosti u Županiji. 22
4. POTRAŽNJA ZA RADNOM SNAGOM Prijavljena slobodna radna mjesta Zbog odreñenih izmjena, tj. prestanka važenja nekih odredbi prethodnog Zakona o zapošljavanju te novih odredbi važećeg Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (od 21. ožujka 2002. NN 32/2002.) došlo je do promjene u opsegu prijavljivanja slobodnih radnih mjesta. Naime, poslodavci nemaju više zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima. Gubitkom monopola na tržištu rada, od 2002. do danas HZZ je raznim mjerama i aktivnostima vratio povjerenje poslodavaca te je ponovno vodeći posrednik pri zapošljavanju. Rezultat je, prosječna zastupljenost sa 60% svih zapošljavanja. Sukladno navedenome, Područna služba Split je tijekom 2011. godine registrirala ukupno 12.708 prijavljenih potreba za radnicima, odnosno slobodnih radnih mjesta, što je za 3.529 ili 38,4% prijavljenih potreba više u odnosu na 2010. godinu kada ih je bilo 9.179 prijavljenih potreba. Graf 9.: Prijavljene potrebe poslodavaca u 2011. i 2010. godini Promatrajući broj i udio prijavljenih potreba po djelatnostima, dominiraju one djelatnosti koje odreñuju kratanja u gospodarstvu, a to su djelatnosti prije svega sezonskog karaktera, 23
kao npr. hoteli i restorani (20,7%) i trgovina (9,8%). Visok udio zauzima i djelatnost obrazovanja, a uzrok tome su česte zamjene djelatnika u obrazovanju. Tablica 13.: Prijavljene potrebe za radnicima u 2011. godini po djelatnostima Djelatnost Broj traženih radnika Udio (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 189 1,5% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 8 0,1% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 863 6,8% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 7 0,1% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM 400 3,1% (F) GRAðEVINARSTVO 462 3,6% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 1.245 9,8% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 509 4,0% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 2.628 20,7% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 145 1,1% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 86 0,7% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 25 0,2% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 535 4,2% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 713 5,6% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1.128 8,9% (P) OBRAZOVANJE 2.002 15,8% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 1.102 8,7% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 318 2,5% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 343 2,7% UKUPNO: 12.708 Od ukupnog broja prijavljenih potreba potrebe za sezoncima iznose 4.242, što čini 33,3% svih ukupnih potreba, a to je otprilike i postotak koji sezonci čine i u ukupnom zapošljavanju s evidencije Zavoda. Najviše potreba je iskazano u rodu uslužnih i trgovačkih zanimanja 3.877 ili 30,5%, zatim 2.985 (23,5%) u rodu jednostavnih zanimanja, zatim 1.986 (15,6%) potreba za stručnjacima i znanstvenicima, itd. Najveći broj potreba je i dalje na odreñeno vrijeme, dakle 10.254 ili 80,7% prijavljenih potreba odnosi se na rad na odreñeno vrijeme. 24
5. ZAPOŠLJAVANJE Ukupno zaposleni Pod zapošljavanjem s evidencije Zavoda podrazumijeva se da je osoba bila evidentirana kao nezaposlena, ali je brisana iz evidencije nezaposlenih na temelju sljedećih informacija o zaposlenju: pismenog izvještaja poslodavca o zasnivanju radnog odnosa s evidentiranom osobom, pismene ili usmene obavijesti osobe koja se zaposlila ili prema nekoj spoznaji o njezinu zapošljavanju. Na temelju prethodno izrečenog Područna služba Split je tijekom 2011. godine evidentirala ukupno zaposlenih 22.773 osoba što je za 5.658 osoba (33,1%) više u odnosu na 2010. godinu, kada je bilo zaposleno 17.115 osoba. Graf 10.: Kretanje ukupno zaposlenih tijekom 2011. i 2010. godine Struktura zapošljavanja pokazuje da je zaposleno više žena njih 13.498 ili 59,3%, dok je broj zaposlenih muškaraca 9.275 što iznosi 40,7% ukupno zaposlenih. Zapošljavanje žena je veće u odnosu na zapošljavanje muškaraca, dijelom zbog zapošljavanja žena u djelatnosti obrazovanja, gdje se najvećim dijelom zapošljavaju žene na odreñeno vrijeme, najčešće zbog zamjena koje traju kratko što u konačnici povećava broj zaposlenih žena te u turističkoj sezoni kao pomoćna sezonska radna snaga najčešće kao čistaćice, sobarice, pomoćno ugostiteljsko osoblje i slično. 25
Zaposleni po ispostavama Zapošljavanje po ispostavama je prikazano u narednoj tablici. Sve ispostave imala su veće zapošljavanje u odnosu na 2010. godinu. Ispostave sa najvećim porastom zapošljavanja: Ispostava Sinj 2.354 zapošljavanja ili 68,4% više, ispostava Imotski imala je ukupno 1.121 zapošljavanja što je bilo više za 45,2%, Brač 677 zapošljavanja ili 39,9% više, te Solin 1.714 zapošljavanja ili 32,2% više. Tablica 14.: Zaposlene osobe po ispostavama 2011. i 2010. godine ISPOSTAVA 2011. 2010. INDEKS Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno 2011/2010 BRAČ 309 368 677 198 286 484 39,9% HVAR 225 265 490 175 220 395 24,1% IMOTSKI 635 993 1.628 421 700 1.121 45,2% KAŠTELA 937 1.220 2.157 686 936 1.622 33,0% MAKARSKA 534 803 1.337 447 652 1.099 21,7% OMIŠ 585 863 1.448 462 705 1.167 24,1% SINJ 948 1.406 2.354 564 834 1.398 68,4% SOLIN 699 1.015 1.714 510 787 1.297 32,2% SPLIT 3.346 4.833 8.179 2.408 3.823 6.231 31,3% TRILJ 207 231 438 135 172 307 42,7% TROGIR 556 1.096 1.652 541 860 1.401 17,9% VIS 107 130 237 69 117 186 27,4% VRGORAC 187 275 462 168 239 407 13,5% UKUPNO: 9275 13498 22773 6784 10331 17115 33,1% Ukupno 1.225 (5,4%) osoba zaposleno na neodreñeno vrijeme dok je u 2010. godini bilo 1.193 (7,0%) osoba koje su zaposlene na neodreñeno vrijeme. Na odreñeno vrijeme zaposleno je ukupno 19.245 osoba ili 84,5% a preostalih 2.303 ili 10,1% zapošljavanja se odnose na druge poslovne aktivnosti. 26
Zaposleni prema razini obrazovanja Prema razini obrazovanja najveći udio imaju osobe sa srednjom školom u trajanju od tri i četiri godine 65,8%, zatim osobe sa završenim fakultetom 14,2%, zatim osobe sa završenom osnovnom školom 10,1%, zatim osobe sa višom školom 9,4%, te na kraju osobe bez završene osnovne škole 0,5%. Tablica 15.: Zaposleni prema razini obrazovanja u 2011. i 2010. Godini Razina obrazovanja: 2011. 2010. % promjene Bez škole i nezavršena osnovna škola 121 93 30,1% Završena osnovna škola 2.292 1.808 26,8% S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike 8.056 6.253 28,8% S.Š. u trajanju od 4 i više godina 6.169 4.687 31,6% Gimnazija 757 546 38,6% Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 2.135 1.640 30,2% Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 3.243 2.088 55,3% Ukupno: 22.773 17.115 33,1% Stope zapošljavanja Godišnja stopa zapošljavanja omjer je broja zaposlenih tijekom godine, te zbroja nezaposlenih početkom godine i novoprijavljenih tražitelja zaposlenja tijekom godine. Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliki je dio ukupnog broja tražitelja u godini, zaposlen tijekom godine, te pokazuje usporedbu zapošljavanja izmeñu različitih kategorija tražitelja zaposlenja. 27
Graf 11.: Stope zapošljavanja prema razini obrazovanja u 2011. godini Prosječna stopa zapošljavanja tijekom 2011. godina s evidencije Zavoda bila je 28,1%, što je manje za 4,7 postotna boda od stope zapošljavanja u 2010. godine. Gledano po strukturi najveću stopu zapošljavanja u 2010. godini imale su osobe sa visokom razinom obrazovanja (43,8%), zatim sa višom razinom obrazovanja (38,5%), zatim sa osobe sa srednjom stručnom spremom (26,4%), a najmanju stopu imale su osobe za završenom osnovnom školom (19,2%), te osobe bez osnovne škole (9,4%). Sezonsko zapošljavanje Sezonsko zapošljavanje u 2011. godini je pokazalo povećano zapošljavanje sezonaca u odnosu na prethodnu godinu. U 2011. godini zaposleno je ukupno 5.790 sezonaca (što je 25,4% od ukupnog zapošljavanja) to je povećanje u odnosu na prethodnu sezonu za 34,8%, kada je bilo zaposleno ukupno 4.296 sezonaca što je 25,1% ukupnog zapošljavanja. Najveći dio sezonaca zaposlen je u periodu izmeñu svibnja i srpnja kada se zaposlilo 69,7% sezonaca. Makarska, Brač i Hvar kao tradicionalne «turističke ispostave» sezonskog zapošljavanje, zapošljavaju najviše sezonaca i one su u 2011. godini zaposlili ukupno 1.484 sezonaca što je 25,6% ukupnog sezonskog zapošljavanja. 28
Zaposleni prema NKD Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti tijekom 2011. godine najviše je osoba zaposleno u djelatnosti hotela i restorana 4.161 osoba ili 20,3%, zatim u trgovini na veliko i malo 3.610 osoba ili 17,6%, itd. Tablica 16.: Zaposleni po djelatnostima Djelatnost: 2011. 2010. Indeks 2011/2010 (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 402 268 50,0% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 20 21-4,8% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 1.800 1.592 13,1% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 6 2 200,0% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM 481 285 68,8% (F) GRAðEVINARSTVO 1.291 939 37,5% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 3.610 3.317 8,8% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 815 606 34,5% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 4.161 3.463 20,2% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 169 150 12,7% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 227 233-2,6% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 91 97-6,2% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 706 780-9,5% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1.031 892 15,6% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1.020 555 83,8% (P) OBRAZOVANJE 2.245 1.959 14,6% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 1.040 717 45,0% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 407 312 30,4% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 616 659-6,5% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA 331 266 24,4% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 2-50,0% Ukupno: 20.470 17.115 19,6% Zapošljavanje je u nekim djelatnostima poraslo dok je u nekima smanjeno. Zapošljavanje je poraslo u slijedećim djelatnostima, prema postotnom povećanju: opskrba vodom i gospodarenjem otpadom za 68,8%, zdrastvena zaštita i socijalna skrb 45% više zaposlenih itd.. Brisani iz evidencije iz ostalih razloga Brisani iz evidencije iz drugih razloga osim zapošljavanja kompletira varijablu kretanja, zajedno sa zaposlenima s evidencije i zajedno s njom predstavlja ukupna odliv iz evidencije u promatranom periodu. Osoba osim iz razloga zapošljavanja može biti brisana iz slijedećih razloga: ako kao korisnik novčane naknade ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrñenog člankom 35. ovoga Zakona, bude zatečena na radu bez potvrde, ugovora, 29
odnosno rješenja na temelju kojeg obavlja posao, registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno stekne većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju, ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odnosno ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, postane redovni učenik ili student, nastupi na odsluženje vojnog roka, nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 6 mjeseci, navrši 65 godina života, ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojoj osnovi, bude uključena u program obrazovanja od strane Zavoda do isteka toga programa, odbije se uključiti u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirao i snosi troškove Zavod u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje. Ukoliko se osoba ne javi Zavodu u dva uzastopna mjeseca, a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja, ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad u skladu sa člankom 8. spomenutog Zakona, odjavi se s evidencije, ne prihvati ponuñeno zaposlenje u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca u skladu s odredbama članka 11. stavak 2. spomenutog Zakona. Graf 12.: Brisani iz evidencije iz ostalih razloga, 2011. i 2010. godine 30
6. PROFESIONALNO USMJERAVANJE I PROFESIONALNA SELEKCIJA Priprema za zapošljavanje-aktivnosti u Područnoj službi Split HZZ-a Profesionalno usmjeravanje je priprema za zapošljavanje te uključuje niz stručnih postupaka kojima je cilj podizanje razine zapošljivosti nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, ali i preventivno djelovanje na usklañivanje ponude i potražnje na tržištu rada kroz pružanje stručne pomoći učenicima završnih razreda osnovne i srednje škole pri donošenju odluke o odabiru škole odnosno zanimanja. Priprema za zapošljavanje uključuje slijedeće aktivnosti: 1. profesionalno informiranje 2. profesionalno savjetovanje 3. obrazovanje za tržište rada 4. profesionalna psihologijska selekcija 5. profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti 1. Profesionalno informiranje Profesionalno informiranje je proces kojim se pojedinim skupinama korisnika pružaju informacije relevantne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i područja rada odnosno za planiranje daljnjeg profesionalnog razvoja. Njegova je suština prikupljanje, oblikovanje i prezentiranje korisnicima, uz pomoć različitih medija, informacija potrebnih za skladan profesionalni razvoj pojedinih skupina korisnika. Te su skupine vrlo brojne i raznolike po karakteristikama i očekivanjima. Profesionalno informiranje može biti pismeno i usmeno. Ovisno o potrebi korisnika i svrsi informiranja usmeni oblici mogu biti individualni i grupni. Područna služba Split tijekom 2011 godine izdala je oko 1850 pisanih informativnih materijala namijenjenih korisnicima u cijeloj Županiji. Najviše njih odnosilo se na nezaposlene /priručnik 'Kako napisati molbu i životopis', 'Obrazovanje odraslih na području županije' te razni letci o uslugama profesionalnog usmjeravanja savjetovanja, selekcije, radionica za traženje posla, /ali i za učenike osnovnih škola/ plakati o Centru za profesionalno informiranje i službi PUS-a. 1500 kom. regionalnih priručnika 'Kamo nakon 31
osnovne škole' kao i 1000 CD-a, 'bodovni pragovi', brošure za učenike s teškoćama u razvoju i njihove roditelje, ankete, kao i ostali materijali za razvojne službe škola, dostavljeno je svim osnovnim školama u županiji. Maturantima su upućeni plakati i ostali materijali u svrhu informiranja učenika /letci, brošure o splitskom i zagrebačkom sveučilištu 400 kom/. Neposrednim (usmenim) profesionalnim informiranjem obuhvaćeno je 3763 učenika osnovnih i srednjih škola, nezaposlenih i tražitelja zaposlenja te stručnih suradnika iz obrazovanja. Od ukupnog broja informiranih osoba 2654 je nezaposlena osoba, a učenika je bilo 1109. Anketiranje učenika Odsjek profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja u suradnji s osnovnim školama provodi kontinuirano anketno ispitivanje profesionalnih namjera učenika i obradu rezultata istih. U 2011 godini anketirano je 4124 srednjoškolaca i 5534 osnovaca. Osnovni cilj praćenja profesionalnih namjera je utvrditi relevantne pokazatelje o profesionalnim namjerama učenika radi djelotvornijeg profesionalnog savjetovanja, te osiguranja stručne podloge i procjene realizacije plana upisa za iduću godinu. Služba je tijekom 2011 godine aktivno sudjelovala na tribinama za učenike osmih razreda osnovnih škola i njihove roditelje te promovirala deficitarna zanimanja u brodogradnji, grañevini i ugostiteljstvu. Predavanjima o profesionalnom razvoju, odabiru zanimanja i tržištu rada obuhvaćeno oko 1109 učenika. Takoñer je u svrhu promoviranja upisa učenika u deficitarna zanimanja Zavod snosio troškove liječničkih pregleda učenika. Tako je tijekom 2011-e godine 103 učenika izvršilo pregled za upis uglavnom u ugostiteljska zanimanja, čije je troškove snosio Zavod. U Zavodu su organizirana i predavanja za maturante pod nazivom 'Kako se pripremiti za uspješan izbor studija ili zaposlenja' kojima je prisustvovalo oko 220 maturanata i učenika trećih razreda srednje škole naše županije. Služba je i ove godine bila aktivni sudionik Smotre Sveučilišta Split na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje (FESB-u) 25. i 26. Studenog 2011, kojom prigodom su izrañeni i dodatni informativni materijali za maturante SD županije kao i prezentacija o uslugama Odsjeka profesionalnog usmjeravanja i Odjela analitike Zavoda za zapošljavanje. Služba je već tradicionalno sudionik Dana karijere u organizaciji AISEC-a održanog na EFST (Ekonomski fakultet Split). Takoñer je promoviran i računalni program profesionalnog usmjeravanja Moj izbor u čijem stvaranju su i sudjelovali stručnjaci iz ove 32
službe. Program se može koristiti u Centru za profesionalno informiranje /CPI/ na trećem katu HZZ-a, u ispostavi Solin, te Sinj, gdje se redovno prikupljaju i ažuriraju podaci o tržištu rada, a mjesečno ima oko 100-200 posjetitelja. U 2011 godini usluge Centra za profesionalno informiranje koristilo je ukupno 1206 osoba ( 820 nezaposlenih i 386 učenika). U 2011 godini program Moj izbor koristilo je 1150 osoba ( 858 učenika osnovnih škola, 156 učenika srednjih škola i 136 odraslih osoba). Odsjek profesionalnog usmjeravanja obilježio je tjedan cjeloživotnog učenja u rujnu 2011 godine ovim aktivnostima: Sudjelovanjem na okruglom stol na temu Razvoj i perspektiva poljoprivrednih zanimanja u Trogiru kao i organizacijom i sudjelovanjem na okruglom stolu u Dugopolju na temu Kako radnici uče za nove tehnologije.takoñer je u prostorijama HZZ - a, Područne službe Split održana radionica - prezentacija za mlade, novoprijavljene nezaposlene osobe bez radnog iskustva pod nazivom 'Vještine i njihova važnost za zapošljivost'. Odsjek profesionalnog usmjeravanja aktivno sudjeluje i obilježava 4. tjedan psihologije u veljači 2011 godine s brojnim aktivnostima: 'RADIONICA ZA DEFINIRANJE OSTVARIVOG PROFESIONALNOG CILJA' samoprocjena izvoñač Svalina Balaš Suzana 14.02. 2011 ponedjeljak u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C IV kat dvorana C 'EUROPASS EURES' europsko tržište rada, predavanje/radionica izvoñač Bitanga Tanja 15.02. 2011. utorak u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'RADIONICA ZA POBOLJŠANJE PREZENTACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA' predavanje/radionica izvoñač Mariza Javor 16.02.2011. srijeda u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'KAKO SE PRIPREMITI ZA USPJEŠAN STUDIJ ILI POSAO' predavanje za učenike trećih razreda srednjih škola Izvoñač Jerončić Bruno17.02.2011. četvrtak i 18.02.2011 petak u 13:30 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'KAKO UPRAVLJATI KARIJEROM' predavanje za učenike osmih razreda osnovnih škola izvoñač Svalina Balaš Suzana 18.02.2011. petak u Osnovnoj školi Mertojak. 2. Profesionalno savjetovanje Profesionalno savjetovanje je proces tijekom kojeg se pomaže korisniku sagledati vlastite mogućnosti u svrhu donošenja odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja, zapošljavanja i rehabilitacije. Ovaj proces uključuje prethodno utvrñivanje relevantnih karakteristika pojedinca uporabom psihodijagnostičkog instrumentarija (ispitivanje sposobnosti, interesa, motivacije, zdravstvenog stanja). Temelji se na poznavanju specifičnih zahtjeva pojedinih profesija i zanimanja (kako pripreme za zanimanje, tako i rada u zanimanju), na poznavanju specifičnih osobina pojedinog čovjeka (psihičkih, fizičkih, 33
zdravstvenih i drugih relevantnih za razvoj i uspjeh u zanimanju) te na njihovom optimalnom usklañivanju. Korisnike profesionalnog savjetovanja moguće je podijeliti u dvije osnovne skupine: grupu onih koji tek trebaju donijeti odluku o obrazovanju za svoje prvo zanimanje (učenici) i grupu onih koji već imaju odreñeno zanimanje, ali iz bilo kojeg razloga (zdravstvene promjene, nemogućnost zapošljavanja, želja za promjenom ili napredovanjem) moraju donositi nove odluke o svojem daljnjem profesionalnom putu (odrasli). Tijekom 2011 godine u službi je savjetovan 991 učenik osnovne i srednje škole te je izdano 264 pismenih preporuka i mišljenja za upis u srednju školu učenika s teškoćama u razvoju. Savjetovane su takoñer 1862 odrasle osobe što individualno što grupno. Tijekom 2011 godine učenjem vještina traženja posla, pismene i usmene prezentacije poslodavcu obuhvaćene je 997 osoba kroz 97 radionica za traženje posla u dvosatnom trajanju s voditeljima iz službe, a tijekom 2011 je izvršena obuka za rad u radionicama i nekih savjetnika u zapošljavanju u ispostavama kako bi se pojačao grupni rad s nezaposlenima. 3. Profesionalna selekcija Profesionalna selekcija je stručni postupak odabira kandidata za zapošljavanje ili obrazovanje u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Ovaj postupak uključuje ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa, motivacije, a po potrebi i ispitivanje zdravstvenog stanja i specifičnih znanja nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja. To je zasebni segment usluga odsjeka profesionalnog usmjerenja namijenjen poslodavcima, kao pomoć u izboru kandidata. Tim postupkom u 2011 godini je obuhvaćeno 557 osoba i 32 puta je izvršena selekcija za potrebe 22 poslodavaca. 4. Obrazovanje za tržište rada Za potrebe obrazovanja 54 puta je provedena selekcija kandidata za deficitarna zanimanja (brodogradnja, grañevina, ugostiteljstvo, promet i dr.) te su tim postupkom i obuhvaćene 865 osoba. 5. Profesionalno savjetovanje rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti. Tijekom 2011 u Odsjeku na projektu resocijalizacije izliječenih ovisnika savjetovano je 13 osoba te je izdano 4 mišljenja za obrazovanje. Takoñer je ustanovljen i tim za provoñenje rehabilitacije i zapošljavanja nezaposlenih invalidnih osoba, te je postupak savjetovanja prošlo 23 invalidne osobe, a takoñer je 18 invalidnih osoba uključeno u specijalizirane radionice za pripremu za tržište rada. 34
Na sajmu poslova održanom u Solinu 1.ožujka 2011. savjetnici su aktivno sudjelovali s prezentacijom usluga PUS-a, računalnom programu profesionalnog usmjeravanja Moj izbor, te organizirali okrugli stol za poslodavce na temu ' Bolonjska reforma i zapošljavanje'. Aktivnosti PUS-a ukupno: INFORMIRANJE SAVJETOVANJE SELEKCIJA OBRAZOVANJE UKUPNO: UČENICI: 1.109 991 2.100 ODRASLI: 2.654 897 557 865 4.973 UKUPNO: 3.763 1.888 557 865 7.073 Služba profesionalnog usmjeravanja u 2011 godini informirala je (što grupno što individualno) 3763 osoba na području cijele županije, te savjetovala 1888 osoba. U postupak selekcije (što za potrebe poslodavaca što za potrebe obrazovanja) uključene su bile 1422 osobe. Učenici pokazuju veći interes za profesionalno informiranje, dok odrasle osobe koriste više složeniji postupak savjetovanja. Dakle sveukupno je 7.073 osoba koristilo usluge profesionalnog usmjeravanja u 2011 godini. U odnosu na prijašnje godine u 2011 godini zamjetan je porast korištenja usluga psihologijske selekcije kako za potrebe poslodavaca, tako i za potrebe uključivanja u obrazovanje. Napominjemo da su savjetnici u službi vrlo angažirani u provoñenju mnogih europskih projekata IPA - IV komponenta razvoj ljudskih potencijala. Od ove godine Zavod za zapošljavanje je uključen u EUROPSKU MREŽU POLITIKA CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA - ELGPN što zahtjeva pojačane aktivnosti svih savjetnika. 35
7. MATERIJALNO OSIGURANJE I DRUGA PRAVA NEZAPOSLENIH OSOBA Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ( Narodne novine 80/08, 121/10), sastoje se od prava na: o novčanu naknadu, o produžena novčana naknada o mirovinsko osiguranje, o novčanu pomoć i naknadu troškova tijekom obrazovanja, o jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova o novčana naknada osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Novčana naknada Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili voljom. Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenome na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u razdoblju od 90 do 450 dana. Iznimka je nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu u kojem slučaju ostvaruje pravo na novčanu naknadu do ponovnog zaposlenja, odnosno do nastupanja slučajeva iz Zakona koji predviñaju prestanak prava na naknadu. Osnovicu za utvrñivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja, ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% od navedenog prosjeka. Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može 36
biti viši viši od 35% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku (5.311,00 kn). Sukladno važećim podacima najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana ne može biti viši od 3.717,70 kn mjesečno, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 1.858.85 kn mjesečno. Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50% minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, koja iznosi 2.251,20 kn, što znači da najniži iznos novčane naknade ne može biti od 1.125,60 kn mjesečno. Nezaposlenoj osobi koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu ista se može isplatiti u jednokratnom iznosu, ovisno o utvrñenom trajanju, radi zapošljavanja, samozapošljavanja i stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Pravo na novčanu naknadu sukladno odredbama Zakona može ostvariti i stranac koji ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Produžena novčana naknada Pravo na produženu novčanu naknadu može ostvariti osoba koja je nakon 01. studenog 2009. godine provela u evidenciji HZZ-a neprekidno više od 12 mjeseci, te koja je u cijelosti iskoristila pravo na novčanu naknadu ostvareno nakon 01. siječnja 2009. godine. Novčana naknada se može produžiti u trajanju od 90 do 360 dana, ovisno o dužini trajanja iskorištene novčane naknade, a visina produžene novčane naknade je 35% od prosjeka obračunate plaće, umanjenog za doprinose za obvezna osiguranja, ostvarenog u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Mirovinsko osiguranje Pravo na mirovinsko osiguranje ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ali joj do stjecanja uvjeta mirovinskog staža za starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 godina. Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja Nezaposlena osoba koju je HZZ uputio na obrazovanje ima u tijeku trajanja tog obrazovanja pravo novčanu pomoć 1.600,00 kn, naknadu troškova sredstvima javnog prijevoza, te naknadu troškova za propisanu zaštitnu odjeću, obuću i druga pomagala u slučaju obrazovanja za deficitarna zanimanja. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova Nezaposlena osoba kojoj HZZ nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili posredovanjem HZZ-a zasnuje radni odnos na neodreñeno vrijeme u mjestu udaljenom više od 80 km od mjesta prebivališta, ima pravo na jednokratnu 37
novčanu pomoć u iznosu od 1.200,00 kn, te naknadu putnih ili selidbenih troškova za sebe, bračnog druga, izvanbračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja. Nezaposlena osoba koja zasnuje radni odnos na odreñeno vrijeme izvan mjesta prebivališta ima samo pravo na naknadu putnog troška za sebe. Novčana naknada osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama meñunarodnog ugovora. Tablica 17.: Prosječan broj korisnika novčane naknade u 2011. i 2010. godini Godina Prosječan broj korisnika Ukupno utrošena sredstva novčane naknade Ukupno (kuna) 2011. 8.626 169.876.396,91 2010. 8.631 163.069.600,31 Indeks 2011./2010. 99,9% 104,2% Tijekom 2011. godine naknadu za vrijeme nezaposlenosti, temeljem prethodno izrečenog, primalo je u prosjeku 8.626 osoba, tj. 21,6% od ukupnog prosječnog broja nezaposlenih što je smanjenje u odnosu na prosječan broj korisnika iz 2010. godine kada je udio primatelja novčane naknade iznosio 22,8%. Graf 13.: Kretanje broja korisnika novčane naknade u 2011. i 2010. godini 38
8. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U 2011. GODINI Nacionalni plan za poticanje zapošljavana za 2011-2012 godinu predstavlja nastavak aktivnosti koje su sadržane u Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja za 2009-2010 godinu, te slijedi strateške ciljeve i mjere uz odgovarajuće provedbene aktivnosti. Provedbene aktivnosti iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja usmjerene su na skupine nezaposlenih i neaktivnih osoba koji zbog razine obrazovanja, nedostataka radnog iskustva,godina života, obiteljskih i socijalnih uvjeta nisu konkurentne, a niti pokretljive na tržištu rada.osim navedenog, njihovo učešće u ukupnoj zaposlenosti, daleko je ispod nacionalnog i europskog prosjeka. U cilju zadržavanja zaposlenosti, a posebice osoba starije dobi i osoba niže razine obrazovanja dio provedbenih aktivnosti i osiguranih sredstava usmjerava se na zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina da bi zadržale radno mjesto. Provedbene mjere iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ( potpore za zapošljavanje,potpore za usavršavanje i ostale mjere iz nadležnosti HZZ-a) temelje se na člancima 34.-36. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, broj 80/08). Potpore za zapošljavanje usklañene su sa Zakonom o državnim potporama (140/50), te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama. MJERE IZ NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Mjere koje se smatraju potporama za zapošljavanje: - sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva - sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina - sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom - sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba - sufinanciranje samozapošljavanja nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba na dijeljenom radnom mjestu - sufinanciranje zapošljavanja zamjenskog radnika 39
2. Mjere koje se smatraju potporama za usavršavanje - sufinanciranje obrazovanja zaposlenih (novozaposlenih na poslovima za koje na tržištu rada nema radne snage i zaposlenih u uvjetima uvoñenja novih tehnologija,viših standarda i promjene proizvodnog programa 3. Mjere koje se ne smatraju državnim potporama mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - obrazovanje nezaposlenih - javni radovi - potpore za očuvanje radnih mjesta Tablica 1: Broj osoba uključenih u mjere 2011. godine u Područnoj službi Split Sufinancirano zapošljavanje mjere koje se smatraju 304 potporama za zapošljavanje Sufinanciranje samozapošljavanja mjera koja se smatra potporom za zapošljavanje 44 Obrazovanje zaposlenih mjere koje se smatraju potporama za 44 usavršavanje Obrazovanje nezaposlenih mjere koje se ne smatraju državnim potporama 1122 Stručno osposobljavanje mjere koje se ne smatraju državnim potporama Javni radovi mjere koje se ne smatraju državnim potporama Potpore za očuvanje radnih mjesta mjere koje se ne smatraju državnim potporama 436 1554 414 UKUPNO 3918 40
Tablica 2 : Broj osoba uključenih u obrazovanje kroz projekte Projekti lokalnog partnerstva (Grad Split i Grad Trogirobrazovanje nezaposlenih) EU projekti (obrazovanja nezaposlenih) 31 45 UKUPNO 76 41
TABLICE I GRAFIKONI 42
T1a: Nezaposlene osobe po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini M j e s e c SŠ za zanimanja Viša škola, I. Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 god. i škola stupanj Ukupno Muškarci Žene nezavršena Osnovna škola u trajanju od 4 i Gimnazija za KV i VKV fakulteta i osnovna škola više godina radnike stručni studij 1. 42399 17964 24435 571 6967 16077 11599 1702 2440 2. 43261 18324 24937 576 7106 16421 11881 1764 2462 3. 42970 18112 24858 589 7025 16353 11764 1741 2495 4. 40240 17287 22953 605 6726 15559 10864 1577 2259 5. 38694 16604 22090 585 6362 14640 10510 1579 2296 6. 36776 15776 21000 574 6070 13777 9947 1467 2235 7. 36597 15743 20854 559 5972 13608 9839 1421 2293 8. 36221 15496 20725 547 5946 13423 9643 1391 2289 9. 36661 15833 20828 598 5941 13640 9987 1423 2235 10. 39698 17276 22422 678 6292 14907 10814 1552 2442 11. 41638 17969 23669 667 6561 15671 11416 1657 2577 12. 43225 18690 24535 668 6817 16314 11859 1718 2661 Prosjek 39865 17090 22776 601 6482 15033 10844 1583 2390 G1a: Kretanje registriranih osoba po mjesecima i prema spolu, 2011. godine 43
T1b: Nezaposlene osobe po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini M j e s e c Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 42399 258 313 2933 4034 7952 8125 4340 7259 561 1141 815 1625 1105 1938 2. 43261 259 317 2979 4127 8110 8311 4460 7421 569 1195 831 1631 1116 1935 3. 42970 269 320 2924 4101 8002 8351 4386 7378 570 1171 867 1628 1094 1909 4. 40240 288 317 2810 3916 7738 7821 4120 6744 521 1056 808 1451 1002 1648 5. 38694 292 293 2732 3630 7292 7348 3946 6564 535 1044 796 1500 1011 1711 6. 36776 287 287 2634 3436 6896 6881 3704 6243 496 971 760 1475 999 1707 7. 36597 284 275 2616 3356 6838 6770 3695 6144 481 940 763 1530 1066 1839 8. 36221 276 271 2604 3342 6692 6731 3614 6029 483 908 749 1540 1078 1904 9. 36661 303 295 2609 3332 6850 6790 3770 6217 489 934 770 1465 1042 1795 10. 39698 350 328 2750 3542 7529 7378 4154 6660 547 1005 862 1580 1084 1929 11. 41638 311 356 2819 3742 7877 7794 4371 7045 589 1068 906 1671 1096 1993 12. 43225 329 339 2920 3897 8195 8119 4590 7269 605 1113 928 1733 1123 2065 Prosjek 39865 292 309 2778 3705 7497,6 7535 4096 6748 537,167 1046 821 1569 1068 1864 G1b: Kretanje registriranih osoba po mjesecima ukupno, 2011. i 2010. godine 44
T2: Nezaposlene osobe po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 813 706 3843 4254 1701 2411 3757 2995 17242 1025 2583 350 719 2. 839 739 3946 4291 1810 2486 3877 3068 17425 1053 2618 372 737 3. 808 731 3978 4237 1768 2509 3958 2999 17298 1064 2533 366 721 4. 662 638 3630 4020 1492 2329 3810 2873 16480 1022 2292 337 655 5. 520 507 3576 4034 1164 2170 3593 2788 16350 982 2074 302 634 6. 375 363 3479 3881 877 1990 3420 2744 15984 985 1857 246 575 7. 349 314 3389 3891 772 1938 3473 2821 16128 974 1745 222 581 8. 356 298 3429 3835 734 1860 3503 2763 15984 982 1687 215 575 9. 424 336 3530 3914 824 1929 3314 2754 16103 976 1770 234 553 10. 570 565 3771 4230 1192 2225 3377 2920 16885 1018 2070 305 570 11. 662 699 3851 4452 1506 2386 3464 2946 17332 1038 2310 344 648 12. 745 731 3932 4530 1627 2448 3830 3071 17798 1058 2394 377 684 Prosjek: 594 552 3696 4131 1289 2223 3615 2895 16751 1015 2161 306 638 G2: Prosječan broj nezaposlenih osoba po ispostavama u postocima, 2011. godine 45
T3: Novoprijavljene osobe radi zaposlenja po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini Bez škole i SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja u Viša škola, I. Fakulteti, Ukupno nezavršena Osnovna škola do 3 god. i škola za trajanju od 4 i Gimnazija stupanj fakulteta i akademije, osnovna škola KV i VKV radnike više godina stručni studij magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 3580 13 16 227 241 701 594 456 613 69 105 77 145 95 228 M jesec 2. 3087 13 14 192 223 597 474 391 495 45 96 59 147 107 234 3. 2533 13 13 158 165 471 406 287 377 36 54 87 152 104 210 4. 2080 31 20 138 120 428 298 268 295 29 47 61 120 75 150 5. 3149 23 19 174 123 494 418 361 595 67 104 82 247 140 302 6. 2173 18 14 158 122 435 302 249 353 26 48 51 141 81 175 7. 2839 20 15 168 137 559 465 326 404 33 42 64 177 152 277 8. 2415 9 17 175 158 482 405 272 349 31 54 48 129 96 190 9. 4031 48 44 200 226 814 670 548 691 53 104 78 182 122 251 10. 5878 82 65 311 395 1182 984 727 885 96 146 146 295 192 372 11. 4616 40 72 230 363 840 769 547 788 80 123 103 231 132 298 12. 3839 49 47 237 306 748 665 464 588 58 97 82 160 102 236 Ukupno 40220 359 356 2368 2579 7751 6450 4896 6433 623 1020 938 2126 1398 2923 Prosjek 3352 30 30 197 215 646 538 408 536 52 85 78 177 117 244 G3: Novoprijavljene osobe po mjesecima, 2011. i 2010. godine 46
T4: Novoprijavljene osobe po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 111 115 239 346 262 215 288 311 1.282 79 231 21 80 2. 76 53 215 297 239 193 269 273 1.165 62 174 31 40 3. 66 34 154 240 128 129 237 228 1.066 54 156 8 33 4. 38 35 89 327 86 91 197 177 857 41 103 14 25 5. 50 41 225 454 79 131 260 235 1350 60 185 16 63 6. 28 16 149 238 65 137 191 199 910 64 134 6 36 7. 40 24 125 322 69 154 309 286 1.218 62 169 14 47 8. 46 28 223 269 56 121 271 188 968 58 133 10 44 9. 103 74 308 416 192 229 389 323 1.536 77 301 33 50 10. 202 256 453 569 458 429 462 388 1.924 112 470 76 79 11. 137 175 226 508 416 280 363 311 1.536 100 389 58 117 12. 123 73 204 345 232 184 545 368 1.348 66 244 41 66 Prosjek: 85 77 218 361 190 191 315 274 1263 70 224 27 57 G4: Prosječan broj novoprijavljenih osoba po ispostavama u postocima, 2011. godine 47
T5: Zaposleni s evidencije HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini M j e s e c Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 996 2 1 28 30 146 129 114 155 15 11 25 101 67 172 2. 1257 4 4 58 40 233 152 133 183 19 17 33 111 72 198 3. 1676 2 5 83 105 304 226 189 250 18 33 34 129 92 206 4. 3611 5 22 134 206 480 635 355 719 63 131 101 261 141 358 5. 3224 4 19 124 288 637 670 332 540 32 60 66 152 96 204 6. 2703 4 9 126 209 557 546 312 446 40 68 59 126 61 140 7. 1900 4 69 110 396 397 207 347 24 39 46 97 64 100 8. 1258 2 3 64 55 280 226 157 225 15 25 33 58 41 74 9. 2145 3 8 90 141 341 403 181 283 14 33 30 216 104 298 10. 1486 2 2 57 78 255 216 162 214 12 21 37 146 97 187 11. 1465 9 4 67 63 259 205 160 212 17 19 43 113 95 199 12. 1052 2 1 30 37 199 164 109 184 13 18 40 78 49 128 Ukupno 22773 39 82 930 1362 4087 3969 2411 3758 282 475 547 1588 979 2264 Prosjek 1898 3 7 78 114 341 331 201 313 24 40 46 132 82 189 G5: Zaposleni s evidencije Zavoda po mjesecima, 2011., 2010. godine 48
T6: Zaposlene osobe s evidencije po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 13 4 56 104 39 49 83 67 483 15 61 7 15 2. 31 6 62 134 56 70 87 113 583 15 81 5 14 3. 59 12 85 167 88 66 102 219 679 26 139 8 26 4. 160 93 381 386 267 212 278 209 1.220 64 231 38 72 5. 161 124 186 262 308 229 369 171 956 71 272 46 69 6. 129 123 173 243 244 238 234 133 763 35 252 61 75 7. 43 49 152 174 122 156 172 118 616 52 184 33 29 8. 9 12 81 138 30 126 112 123 482 18 89 12 26 9. 12 18 131 165 44 99 445 208 781 55 120 11 56 10. 23 12 156 119 40 71 232 99 578 22 87 2 45 11. 20 25 93 150 53 75 158 149 593 43 79 9 18 12. 17 12 72 115 46 57 82 105 445 22 57 5 17 Prosjek: 56 41 136 180 111 121 196 143 682 37 138 20 39 G6: Prosječan broj zaposlenih po ispostavama u postocima, 2011. godine 49
T7: Zaposleni sezonski radnici s evidencije HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini Bez škole i SŠ za zanimanja do SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, Mjesec Ukupno nezavršena osnovna škola Osnovna škola 3 god. i škola za KV i VKV radnike trajanju od 4 i više godina Gimnazija fakulteta i stručni studij akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 7 2 2 2 1 2. 14 1 1 8 3 1 3. 199 2 3 10 26 42 44 26 25 3 4 3 4 3 4 4. 717 1 11 26 97 124 194 77 110 11 16 13 24 8 5 5. 1573 3 17 53 183 308 400 146 284 12 29 32 44 17 45 6. 1555 3 9 67 143 334 368 180 267 28 38 27 45 14 32 7. 905 3 22 61 165 244 102 171 14 23 19 38 15 28 8. 280 1 12 20 63 66 31 43 1 4 10 11 4 14 9. 371 1 4 20 53 70 146 30 36 1 3 2 4 1 10. 122 1 4 12 23 42 18 12 2 2 3 2 1 11. 38 2 14 8 5 3 1 3 2 12. 9 4 1 1 3 Ukupno 5790 10 49 215 598 1157 1515 621 951 71 119 110 176 64 134 Prosjek 483 1 4 18 50 96 126 52 79 6 10 9 15 5 11 G7: Udio sezonskog zapošljavanja, 2011. godine 50
T8: Zaposleni sezonski radnici s evidencije po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 1 1 3 2 2. 6 2 1 4 1 3. 20 1 5 27 34 3 3 48 23 1 23 2 9 4. 82 34 31 54 140 42 71 24 90 13 96 13 27 5. 111 109 67 94 278 149 217 47 179 32 209 32 49 6. 114 108 97 89 222 195 116 42 226 24 194 57 71 7. 34 42 90 48 109 115 68 33 140 24 149 28 25 8. 5 7 17 18 19 26 11 15 89 3 51 6 13 9. 15 4 3 6 319 4 11 1 3 2 3 10. 1 1 92 3 8 1 1 15 11. 1 7 3 2 1 11 3 6 1 3 12. 2 1 3 1 2 Ukupno: 366 305 332 340 813 540 912 219 777 99 730 141 216 Prosjek: 31 25 28 28 68 45 76 18 65 8 61 12 18 G8: Sezonsko zapošljavanje po ispostavama u postocima, 2011. godine 51
M j e s e c Ukupno T9: Brisane osobe iz evidencije iz ostalih razloga HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. SŠ za zanimanja u i škola za KV i VKV radnike trajanju od 4 i više godina Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 962 10 2 81 72 202 159 108 159 12 21 21 42 25 48 2. 968 6 5 80 90 218 133 131 149 18 26 12 37 27 36 3. 1148 5 5 115 86 284 136 170 162 17 37 22 31 33 45 4. 1199 5 8 110 96 215 195 182 201 15 32 21 39 27 53 5. 1471 9 11 119 117 316 222 202 242 20 48 31 53 36 45 6. 1388 9 5 129 104 281 230 183 225 25 49 27 45 32 44 7. 1118 5 8 114 98 222 184 144 162 21 36 16 31 27 50 8. 1533 9 13 121 113 353 232 194 228 16 56 31 61 44 62 9. 1446 15 8 100 90 318 213 206 219 33 43 36 42 55 68 10. 1355 3 4 107 100 269 196 188 223 26 50 41 59 37 52 11. 1211 7 7 101 96 267 176 180 185 19 35 22 35 33 48 12. 1200 10 10 100 108 244 196 140 189 24 35 31 37 28 48 Ukupno 14999 93 86 1277 1170 3189 2272 2028 2344 246 468 311 512 404 599 Prosjek 1250 8 7 106 98 266 189 169 195 21 39 26 43 34 50 Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat G9: Brisane osobe iz ostalih razloga po mjesecima, 2011. godine 52
T10: Brisane osobe iz evidencije iz ostalih razloga po mjesecima i ispostavama u 2011. godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac 1. 17 20 61 149 56 53 91 88 315 26 74 4 8 2. 19 14 50 126 74 48 62 87 399 19 58 4 8 3. 38 30 37 127 82 40 54 78 514 17 102 6 23 4. 24 35 56 158 95 59 67 94 455 19 113 5 19 5. 31 48 93 178 99 61 108 149 524 29 131 5 15 6. 44 37 73 148 108 79 130 110 513 26 99 1 20 7. 23 24 63 138 52 50 84 91 458 21 97 5 12 8. 30 32 102 187 64 73 129 123 630 32 102 5 24 9. 23 18 76 172 58 61 133 124 636 28 98 3 16 10. 33 15 56 134 50 62 167 123 564 48 83 3 17 11. 25 16 53 136 49 44 118 136 496 37 70 10 21 12. 23 29 51 152 65 65 97 138 437 24 103 3 13 Ukupno: 330 318 771 1805 852 695 1240 1341 5941 326 1130 54 196 Prosjek: 28 27 64 150 71 58 103 112 495 27 94 5 16 G10: Prosječno brisane osobe po ispostavama u postocima, 2011. godine 53
M je s e c T11: Pregled nezaposlenih osoba po mjesecima i godinama starosti, 2011. godine Godine starosti Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više 1. 42399 1.878 5.729 6.104 5.149 4.839 4.717 4.545 4.669 3.608 1161 2. 43261 1.857 5.946 6.241 5.265 4.928 4.839 4.630 4.720 3.656 1179 3. 42970 1.773 5.896 6.224 5.262 4.900 4.773 4.616 4.690 3.655 1.181 4. 40240 1.563 5.332 5.657 4.913 4.579 4.525 4.334 4.526 3.615 1.196 5. 38694 1.413 4.944 5.372 4.714 4.392 4.380 4.204 4.448 3.620 1.207 6. 36776 1.292 4.424 5.088 4.429 4.192 4.195 4.028 4.358 3.564 1.206 7. 36597 1.534 4.246 5.053 4.336 4.153 4.126 3.999 4.341 3.591 1.218 8. 36221 1.538 4.070 5.011 4.292 4.114 4.103 3.997 4.297 3.605 1.194 9. 36661 1.875 4.400 5.030 4.328 4.075 4.005 3.919 4.230 3.618 1.181 10. 39698 2.114 5.229 5.595 4.695 4.351 4.196 4.173 4.380 3.759 1.206 11. 41638 2.135 5.721 5.990 4.925 4.545 4.404 4.337 4.516 3.835 1.230 12. 43225 2.045 5.997 6.261 5.177 4.773 4.578 4.577 4.665 3.899 1.253 Ukupno 478380 21017 61934 67626 57485 53841 52841 51359 53840 44025 14412 Prosjek 39865 1751 5161 5636 4790 4487 4403 4280 4487 3669 1201 G11: Udio prosječno nezaposlenih osoba prema dobi, 2011. i 2010. godine 54
T12: Pregled nezaposlenih osoba prema radnom stažu i razini obrazovanja na dan 31.12.2011. Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, UKUPNO nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno 43.225 329 339 2920 3897 8195 8119 4590 7269 605 1113 928 1733 1123 2065 0 god. 6.704 38 51 315 366 1.285 784 1.024 926 163 202 243 306 370 631 0-1 god. 5.116 28 42 372 425 1.002 722 705 793 95 120 117 222 146 327 1-2 god. 4.053 15 27 229 367 663 683 441 715 57 126 92 297 101 240 2-3 god. 2.891 9 18 170 291 529 554 266 517 38 77 56 165 56 145 3-5 god. 4.726 15 24 277 508 803 1.091 405 882 48 107 59 220 79 208 5-10 god. 7.102 28 54 419 665 1.278 1.737 576 1.377 55 191 103 259 95 265 10-15 god. 3.694 27 25 282 369 667 793 375 740 27 67 61 103 65 93 15-20 god. 2.401 20 24 204 231 470 441 237 456 25 54 54 60 57 68 20-25 god. 2.117 25 25 203 216 429 396 174 342 37 65 46 40 63 56 25-30 god. 2.435 29 39 169 363 363 732 148 346 20 78 35 45 44 24 30-35 god. 1.552 63 9 216 95 497 177 174 162 37 25 39 14 37 7 35-40 god. 401 29 1 58 1 197 9 61 12 3 1 17 2 9 1 Preko 40 god. 33 3 6 12 4 1 6 1 G12: Nezaposlene osobe prema radnom stažu, 31.12.2011. godine 55
M j e s e c T13: Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavca po mjesecima u 2011. godini Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, Ukupno nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 3210 68 33 449 300 820 526 434 296 57 42 52 30 64 39 2. 3214 67 32 444 297 824 530 441 299 58 43 50 29 62 38 3. 3172 65 30 444 297 813 523 431 299 55 40 50 29 60 36 4. 3268 70 25 466 294 872 517 456 296 55 39 54 29 61 34 5. 3455 76 27 480 284 947 519 501 312 63 44 61 32 69 40 6. 3425 73 26 471 277 946 518 498 311 60 41 60 32 71 41 7. 3393 71 25 464 272 940 516 496 311 60 41 58 29 69 41 8. 3318 71 26 456 264 913 506 484 304 60 41 56 30 67 40 9. 3213 66 24 446 260 885 493 466 290 58 40 55 27 65 38 10. 3149 66 25 430 250 867 482 457 285 58 39 55 27 67 41 11. 3120 66 25 428 248 856 475 458 284 57 38 56 26 63 40 12. 3100 65 25 423 247 850 466 465 288 52 34 57 27 62 39 Ukupno 39037 824 323 5401 3290 10533 6071 5587 3575 693 482 664 347 780 467 Prosjek 3253 69 27 450 274 878 506 466 298 58 40 55 29 65 39 G13: Nezaposlene zbog prestanka rada poslodavca, 2011. i 2010. godine 56
M j e s e c T14: Nezaposleni hrvatski branitelji po mjesecima u 2011. godini Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, Ukupno nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 1. 2941 64 1 684 26 1293 46 576 31 55 2 80 5 73 5 2. 2992 63 1 697 30 1311 47 586 32 52 2 86 6 74 5 3. 2928 62 1 684 29 1282 47 578 31 49 2 86 5 67 5 4. 2859 67 1 666 29 1263 45 560 31 43 1 80 4 64 5 5. 2851 69 1 653 26 1270 41 558 33 43 1 81 5 66 4 6. 2752 66 1 624 27 1222 41 539 31 41 1 81 5 68 5 7. 2753 64 1 623 26 1206 35 557 32 43 0 83 5 73 5 8. 2744 64 1 637 26 1192 37 545 31 42 0 83 5 76 5 9. 2732 67 1 623 25 1192 38 539 32 44 0 85 5 76 5 10. 2872 74 2 656 26 1252 36 570 37 50 1 86 5 72 5 11. 2955 74 2 677 26 1299 39 589 34 51 1 88 5 65 5 12. 3067 72 1 700 30 1353 41 616 33 50 1 91 5 69 5 Ukupno 34446 806 14 7924 326 15135 493 6813 388 563 12 1010 60 843 59 Prosjek 2871 67 1 660 27 1261 41 568 32 47 1 84 5 70 5 G14: Nezaposleni branitelji prema razini obrazovanja, 31.12.2011. godine 57
M je s e c T15: Prijavljena slobodna radna mjesta po mjesecima i po kategorijama u 2011. godini (0) Vojna zanimanja (1) Čelnici, dužnosnici, (2) Stručnjaci i znanstvenici (3) Inženjeri, tehničari i (4) Uredski i šalterski (5) Uslužna i trgovacka (6) Poljoprivrednici, lovnouzgojni, Ukupno direktori srodna zanimanja službenici zanimanja šumarski radnici i ribari (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (8) Rukovatelji strojevima, vozilima (9) Jednostavna zanimanja 1. 547 1 133 101 24 122 60 22 84 2. 1156 4 175 121 52 381 5 116 19 283 3. 2809 4 164 211 180 1.157 9 170 52 862 4. 1389 2 133 81 98 553 3 69 41 409 5. 1148 1 115 150 100 449 6 84 48 195 6. 627 2 69 83 65 216 65 26 101 7. 518 3 94 96 43 130 1 46 38 67 8. 571 3 70 185 39 93 75 13 93 9. 1585 194 224 69 339 22 92 31 614 10. 1239 451 285 38 265 3 62 21 114 11. 689 2 264 138 63 90 1 44 16 71 12. 430 4 124 80 20 82 1 23 4 92 Ukupno 12708 0 26 1986 1755 791 3877 51 906 331 2985 Prosjek 1059 0 2 166 146 66 323 4 76 28 249 G15: Prijavljena slobodna radna mjesta po godinama 58
T16: Pregled zapošljavanja po područjima NKD-a 2010. i 2011. godine Zaposleni Traženi radnici Realizirane potrebe UKUPNO 2011. 2010. Indeks 2011. 2010. Indeks 2011. 2010. Indeks 20470 17115 19,6% 12.708 9179 38,4% 24066 20086 19,8% (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 402 268 50,0% 189 114 65,8% 477 305 56,4% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 20 21-4,8% 8 10-20,0% 28 31-9,7% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 1800 1592 13,1% 863 789 9,4% 2.149 1839 16,9% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, 6 2 200,0% 7 5 40,0% 5 5 0,0% PAROM I KLIMATIZACIJA (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI 481 285 68,8% 400 89 349,4% 485 267 81,6% SANACIJE OKOLIŠA (F) GRAðEVINARSTVO 1291 939 37,5% 462 319 44,8% 1.348 1013 33,1% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK 3.610 3.317 8,8% 1.245 1.147 8,5% 3.693 3501 5,5% MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 815 606 34,5% 509 231 120,3% 903 611 47,8% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE 4161 3463 20,2% 2.628 2206 19,1% 5.547 4632 19,8% PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 169 150 12,7% 145 157-7,6% 174 179-2,8% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI 227 233-2,6% 86 81 6,2% 218 218 0,0% OSIGURANJA (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 91 97-6,2% 25 62-59,7% 97 115-15,7% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE 706 780-9,5% 535 215 148,8% 771 727 6,1% DJELATNOSTI (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE 1.031 892 15,6% 713 550 29,6% 1.230 986 24,7% DJELATNOSTI (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO 1.020 555 83,8% 1.128 640 76,3% 1.025 619 65,6% OSIGURANJE (P) OBRAZOVANJE 2245 1959 14,6% 2.002 1286 55,7% 3.147 2810 12,0% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I 1.040 717 45,0% 1.102 837 31,7% 1.326 919 44,3% SOCIJALNE SKRBI (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 407 312 30,4% 318 169 88,2% 456 333 36,9% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 616 659-6,5% 343 266 28,9% 657 700-6,1% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA 331 266 24,4% 6-100,0% 329 275 19,6% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 2-50,0% 0 0 0,0% 1 1 0,0% G16: Udio zapošljavanja prema NKD-u, 2011. godine 59
T17: Zaposleni prema rodu, vrsti zanimanja, te prema spolu, ukupno 2011. godine Rod zanimanja Vrsta zanimanja Muškarci % Žene % Ukupno (0) Vojna zanimanja Vojna zanimanja 2 100,0% 0 0,0% 2 (0) Vojna zanimanja - Ukupni zbroj 2 100,0% 0 0,0% 2 Čelnici i članovi zakonodavnih, čelnici i dužnosnici državnih tijela 0 0,0% 0 0,0% 0 (1) Čelnici, dužnosnici, Direktori trgovačkih društava, ustanova i direktori njihovih dijelova 0 0,0% 0 0,0% 0 Direktori malih trgovačkih društava i ustanova 1 50,0% 1 50,0% 2 (1) Čelnici, dužnosnici, direktori - Ukupni zbroj 1 50,0% 1 50,0% 2 Diplomirani inženjeri i srodni stručnjaci i znanstvenici 254 65,0% 137 35,0% 391 (2) Stručnjaci i Prirodoslovni i zdravstveni stručnjaci i znanstvenici 77 33,0% 156 67,0% 233 znanstvenici Znanstveno-obrazovni, obrazovni i drugi stručnjaci za obrazovanje 175 17,2% 844 82,8% 1019 Poslovni, društveno-humanistički i ostali stručnjaci i znanstvenici 220 29,7% 520 70,3% 740 (2) Stručnjaci i znanstvenici - Ukupni zbroj 726 30,5% 1657 69,5% 2383 Inženjeri i tehničari tehnike i tehnologije 892 78,8% 240 21,2% 1132 (3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja Prirodoslovni i zdravstveni inženjeri i tehničari 143 24,2% 449 75,8% 592 Stručnjaci u odgoju i obrazovanju 36 4,7% 731 95,3% 767 Poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci 460 37,9% 755 62,1% 1215 (3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja - Ukupni zbroj 1531 41,3% 2175 58,7% 3706 (4) Uredski i šalterski Uredski službenici 442 26,3% 1237 73,7% 1679 službenici Šalterski službenici 165 26,7% 452 73,3% 617 (4) Uredski i šalterski službenici Ukupni zbroj 607 26,4% 1689 73,6% 2296 (5) Uslužna i trgovacka Uslužna zanimanja 1421 46,5% 1636 53,5% 3057 zanimanja Trgovačka i srodna zanimanja 268 11,8% 2004 88,2% 2272 (5) Uslužna i trgovacka zanimanja - Ukupni zbroj 1689 31,7% 3640 68,3% 5329 (6) Poljoprivrednici, Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i lovno-uzgojni, šumarski ribari radnici i ribari 50 61,0% 32 39,0% 82 (6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari - 50 61,0% 32 39,0% 82 Rudarska i grañevinska zanimanja 951 99,8% 2 0,2% 953 (7) Zanimanja u obrtu i Obrañivači metala, strojarski monteri, 779 99,5% 4 0,5% 783 elektromonteri i mehaničari pojedinačnoj Precizni mehaničari, keramičari, staklari, proizvodnji 73 62,4% 44 37,6% 117 tiskari Prerañivači hrane, drva, tekstila, kože 223 42,4% 303 57,6% 526 (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji - Ukupni 2026 85,2% 353 14,8% 2379 Rukovatelji strojevima 14 87,5% 2 12,5% 16 (8) Rukovatelji Rukovatelji opremom u procesnoj industriji i 28 28,3% 71 71,7% 99 sastavljači proizvoda strojevima, vozilima Vozači motornih vozila, pokretnih strojeva i 992 99,2% 8 0,8% 1000 brodska posada (8) Rukovatelji strojevima, vozilima - Ukupni zbroj 1034 92,7% 81 7,3% 1115 Jednostavna prodajna i uslužna zanimanja 122 5,8% 1985 94,2% 2107 (9) Jednostavna zanimanja Jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja Jednostavna rudarska, grañevinska, proizvodna, transportna i srodna zanimanja 126 77,8% 36 22,2% 162 566 63,7% 322 36,3% 888 Radnici bez zanimanja 10 52,6% 9 47,4% 19 (9) Jednostavna zanimanja - Ukupni zbroj 824 25,9% 2352 74,1% 3176 Sveukupan zbroj 8490 41,5% 11980 58,5% 20470 60
T18: Pregled zaposlenih radnika prema vrsti zaposlenja i područjima NKD-a 2011. godine Ukupno Radni odnos zasniva se na odreñeno vrijeme Radni odnos zasniva se na neodreñeno vrijeme Ukupno Ukupno Sezonski Zamjena Veći opseg poslova Ostalo Ukupno Novi poslovi Upražnjeni poslovi UKUPNO 20.470 19.245 5.790 1.761 1.271 10.423 1.225 170 25 1.030 Ostalo (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 402 389 150 7 53 179 13 3 10 (B) RUDARSTVO I VAðENJE 20 16 5 11 4 4 (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 1.800 1.660 215 38 183 1.224 140 20 120 (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 6 5 5 1 1 (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA 481 456 277 6 13 160 25 2 23 (F) GRAðEVINARSTVO 1.291 1.199 82 21 117 979 92 16 2 74 (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 3.610 3.385 743 118 331 2.193 225 39 4 182 (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 815 760 263 12 48 437 55 7 48 (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 4.161 4.058.859 66 104 1.029 103 14 8 81 (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 169 136 15 8 13 100 33 2 31 (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 227 199 14 10 26 149 28 3 1 24 (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 91 85 16 4 8 57 6 3 3 (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 706 631 32 37 65 497 75 11 1 63 (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1.031 967 352 51 46 518 64 4 60 (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 1.020 999 221 3 15 760 21 5 16 (P) OBRAZOVANJE 2.245 2.174 20 1.207 52 895 71 3 3 65 (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 1.040 924 148 106 108 562 116 3 2 111 (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 407 389 190 27 17 155 18 1 17 (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 616 573 182 20 43 328 43 7 1 35 (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA 331 240 11 20 24 185 91 28 2 61 (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 1 1 61
T 19: Pregled nezaposlenih, zaposlenih i novoprijavljenih osoba s invaliditetom za razdoblje od 01.01.2011. do 31.12.2011. Nezaposlene osobe 31.12.2010. Ukupno zaposlenih 2010. Ukupno novoprijavljenih 2010. Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene UKUPNO 461 276 185 86 55 31 182 119 63 SVEUKUPNO stručni 413 239 174 79 51 28 165 107 58 nestručni 48 37 11 7 4 3 17 12 5 Invalidi domovinskog rata UKUPNO 30 29 1 7 7 14 14 stručni 20 20 7 7 10 10 nestručni 10 9 1 0 4 4 UKUPNO 14 10 4 2 1 1 3 3 Invalidi rada stručni 10 6 4 1 0 1 2 2 nestručni 4 4 1 1 1 1 Kategorizirana omladina UKUPNO 256 135 121 49 28 21 91 54 37 stručni 243 127 116 47 27 20 89 53 36 nestručni 13 8 5 2 1 1 2 1 1 UKUPNO 150 94 56 24 16 8 68 43 25 Ostali invalidi stručni 129 78 51 20 14 6 58 37 21 nestručni 21 16 5 4 2 2 10 6 4 UKUPNO 11 8 3 4 3 1 6 5 1 Vojni invalidi stručni 11 8 3 4 3 1 6 5 1 nestručni 0 0 0 62
T20: Pregled nezaposlenih invalida i osoba s faktorima otežane zapošljivosti prema razini obrazovanja i na dan 31.12.2011. UKUPNO Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij doktorat 1. UKUPNO INVALIDI 461 3 45 321 57 7 19 9 1. 1. Vojni invalidi 11 6 4 1 1. 2. Kategorizirana mladež 256 13 223 17 1 2 1. 3. Invalidi rada 14 1 3 4 5 1 1. 4. Ostali invalidi 150 2 19 73 30 5 13 8 1. 5. Invalidi domovinskog rata 30 10 15 1 1 3 1. 6. Oštećenje vida 26 1 4 11 5 1 2 2 1. 7. Oštećenje sluha 29 2 24 2 1 1. 8. Tjelesni invaliditet 146 2 15 68 37 5 13 6 1. 9. Poremećaji glasovno - govorne 22 3 15 3 1 komunikacije 1.10. Mentalna retardacija 167 10 156 1 1.11. Psihičke i organske smetnje 26 8 15 2 1 1.12. Kronične bolesti 11 7 2 1 1 1.13. Kombinirane smetnje 34 3 25 5 1 Fakulteti, akademije, magisterij, 2. UKUPNO S FAKTORIMA OTEŽANE 4433 222 1281 1957 709 111 84 69 ZAPOSLJIVOSTI 2. 1. Ozljede ili oštećenja osjetila 71 4 18 28 15 2 3 1 2. 2. Tjelesne ozljede ili oštećenja 307 17 81 130 51 10 11 7 2. 3. Glasovno - govorni poremećaji 4 3 1 2. 4. Kronične bolesti 500 9 142 230 97 9 8 5 2. 5. Slabije kognitivno funkcioniranje 39 2 3 34 2. 6. Psihičke smetnje 219 5 48 96 47 11 3 9 2. 7. Ovisnosti 49 2 19 23 5 2. 8. Maloljetnost 2. 9. Socijalne (obiteljske) prilike 375 5 127 143 75 9 10 6 2.10. Nepoznavanje hrvatskog jezika 1 1 2.11. Kombinirane smetnje 2305 144 701 1045 308 51 31 25 2.12. Ostali zdravstveni razlozi 563 34 141 225 111 19 18 15
T21: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i razini obrazovanja na dan 31.12.2011. Bez škole i UKUPNO nezavršena osnovna Osnovna škola škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više Gimnazija godina Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat U K U P N O 43225 668 6817 16314 11859 1718 2661 3188 Do 1 mjesec 3620 95 516 1328 989 146 228 318 1 do 2 mjeseca 4382 38 571 1574 1304 196 316 383 2 do 3 mjeseca 4900 41 616 1892 1377 203 363 408 UKUPNO od 0 do 3 mjeseca 12902 174 1703 4794 3670 545 907 1109 3 do 4 mjeseca 2610 24 285 1039 792 103 166 201 4 do 5 mjeseci 1484 8 197 579 434 60 91 115 5 do 6 mjeseci 1557 12 159 636 407 49 100 194 UKUPNO od 3 do 6 mjeseci 5651 44 641 2254 1633 212 357 510 6 do 7 mjeseci 1127 8 154 427 337 35 86 80 7 do 8 mjeseci 1187 13 126 377 376 59 101 135 8 do 9 mjeseci 1140 16 142 399 333 47 80 123 UKUPNO od 6 do 9 mjeseci 3454 37 422 1203 1046 141 267 338 9 do 10 mjeseci 826 6 128 301 235 31 55 70 10 do 11 mjeseci 810 9 114 317 234 37 41 58 11 do 12 mjeseci 1039 11 158 401 282 53 60 74 UKUPNO od 9 do 12 mjeseci 2675 26 400 1019 751 121 156 202 UKUPNO 0 do 12 mjeseci 24682 281 3166 9270 7100 1019 1687 2159 1 do 2 godine 7032 97 1233 2706 1872 252 407 465 2 do 3 godine 3627 56 646 1408 999 113 218 187 UKUPNO od 1 do 3 godine 10659 153 1879 4114 2871 365 625 652 3 do 5 godina 2461 41 472 915 654 103 145 131 5 do 8 godina 1717 45 402 603 418 74 87 88 Više do 8 godina 3706 148 898 1412 816 157 117 158 UKUPNO više od 3 godine 7884 234 1772 2930 1888 334 349 377
T22: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i dobi na dan 31.12.2011. U K U P N O 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više U K U P N O 43225 2045 5997 6261 5177 4773 4578 4577 4665 3899 1253 Do 1 mjesec 3620 136 731 708 505 401 360 372 256 120 31 1 do 2 mjeseca 4382 249 933 896 596 469 421 343 296 149 30 2 do 3 mjeseca 4900 348 1138 940 654 497 390 381 315 188 49 UKUPNO od 0 do 3 mjeseca 12902 733 2802 2544 1755 1367 1171 1096 867 457 110 3 do 4 mjeseca 2610 377 519 503 302 265 194 174 156 95 25 4 do 5 mjeseci 1484 151 246 275 204 157 147 121 102 66 15 5 do 6 mjeseci 1557 277 225 280 184 155 119 114 101 82 20 UKUPNO od 3 do 6 mjeseci 5651 805 990 1058 690 577 460 409 359 243 60 6 do 7 mjeseci 1127 95 153 202 160 131 107 111 97 58 13 7 do 8 mjeseci 1187 24 164 201 175 158 142 108 133 68 14 8 do 9 mjeseci 1140 16 95 148 187 141 134 124 163 108 24 UKUPNO od 6 do 9 mjeseci 3454 135 412 551 522 430 383 343 393 234 51 9 do 10 mjeseci 826 16 118 156 123 115 70 87 75 53 13 10 do 11 mjeseci 810 28 107 134 120 104 93 75 81 50 18 11 do 12 mjeseci 1039 28 105 170 156 133 128 117 96 81 25 UKUPNO od 9 do 12 mjeseci 2675 72 330 460 399 352 291 279 252 184 56 UKUPNO 0 do 12 mjeseci 24682 1745 4534 4613 3366 2726 2305 2127 1871 1118 277 1 do 2 godine 7032 276 863 988 871 853 822 824 777 606 152 2 do 3 godine 3627 24 408 355 419 449 460 469 482 425 136 UKUPNO od 1 do 3 godine 10659 300 1271 1343 1290 1302 1282 1293 1259 1031 288 3 do 5 godina 2461 153 187 266 331 374 363 450 255 82 5 do 8 godina 1717 39 68 138 185 221 253 336 338 139 Više do 8 godina 3706 50 117 229 396 541 749 1157 467 UKUPNO više od 3 godine 7884 0 192 305 521 745 991 1157 1535 1750 688
T23: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i radnom stažu na dan 31.12.2011. U K U P N O Bez staža Do 1 godine 1-2 godine 2-3 godine 3-5 godina 5-10 godina 10-20 godina U K U P N O 43225 6704 5116 4053 2891 4726 7102 6095 4552 1552 401 33 20-30 godina 30-35 godina 35-40 godina Preko 40 godina Do 1 mjesec 3620 484 521 392 283 440 677 500 267 45 9 2 1 do 2 mjeseca 4382 605 589 573 352 595 782 587 232 48 16 3 2 do 3 mjeseca 4900 766 772 621 405 593 798 586 269 64 24 2 UKUPNO od 0 do 3 mjeseca 12902 1855 1882 1586 1040 1628 2257 1673 768 157 49 7 3 do 4 mjeseca 2610 560 449 263 159 271 435 264 150 30 25 4 4 do 5 mjeseci 1484 280 234 144 117 189 228 178 76 22 16 5 do 6 mjeseci 1557 455 155 131 86 134 244 202 90 33 26 1 UKUPNO od 3 do 6 mjeseci 5651 1295 838 538 362 594 907 644 316 85 67 5 6 do 7 mjeseci 1127 185 114 105 68 147 213 155 98 34 6 2 7 do 8 mjeseci 1187 172 122 115 84 138 227 171 115 33 9 1 8 do 9 mjeseci 1140 111 87 76 60 116 216 198 156 73 38 9 UKUPNO od 6 do 9 mjeseci 3454 468 323 296 212 401 656 524 369 140 53 12 9 do 10 mjeseci 826 121 93 64 48 100 148 135 77 32 7 1 10 do 11 mjeseci 810 141 81 69 49 94 156 127 61 22 9 1 11 do 12 mjeseci 1039 155 84 97 64 114 201 172 89 41 21 1 UKUPNO od 9 do 12 mjeseci 2675 417 258 230 161 308 505 434 227 95 37 3 UKUPNO 0 do 12 mjeseci 24682 4035 3301 2650 1775 2931 4325 3275 1680 477 206 27 1 do 2 godine 7032 1152 730 573 475 759 1252 1036 674 285 92 4 2 do 3 godine 3627 516 355 301 212 379 581 556 417 233 76 1 UKUPNO od 1 do 3 godine 10659 1668 1085 874 687 1138 1833 1592 1091 518 168 5 3 do 5 godina 2461 324 271 190 158 286 379 409 285 143 15 1 5 do 8 godina 1717 194 154 117 104 166 221 254 373 124 10 Više do 8 godina 3706 483 305 222 167 205 344 565 1123 290 2 UKUPNO više od 3 godine 7884 1001 730 529 429 657 944 1228 1781 557 27 1
Ukupno SŠ za SŠ za Viša škola, I. Fakulteti, Bez škole i zanimanja do 3 zanimanja u stupanj akademije, nezavršena Osnovna škola god. i škola za Gimnazija trajanju od 4 i fakulteta i magisterij, osnovna škola KV i VKV više godina stručni studij doktorat radnike 1. 9401 178 1630 3994 2369 346 465 419 Mjesec T24: Korisnici novčane naknade po mjesecima i razini obrazovanja u 2011. godini 2. 9453 182 1655 4017 2381 335 451 432 3. 9539 180 1644 4016 2430 332 483 454 4. 8473 174 1449 3605 2125 302 428 390 5. 8458 171 1401 3538 2168 302 456 422 6. 8039 172 1347 3350 2078 281 413 398 7. 7925 170 1331 3230 2002 274 458 460 8. 7836 168 1290 3171 1944 276 492 495 9. 7935 168 1272 3219 2026 281 462 507 10. 7985 175 1306 3290 2037 308 436 433 11. 8750 180 1419 3659 2241 330 470 451 12. 9719 184 1576 4065 2554 350 513 477 Ukupno 103513 2102 17320 43154 26355 3717 5527 5338 Prosjek 8626 263 2165 5394 3294 465 691 667 G18: Broj korisnika novčane naknade po mjesecima, 2011. godine