Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti opći kroatistički / knjižničarski smjer Knjižnice i knjižnična djelatnost tipologija, obilježja Senka Tomljanović, dipl. knjiž.
Sadržaj Knjižnica Knjižnična djelatnost Izazovi u suvremenoj knjižničnoj djelatnosti Usluge knjižnice Elektroničke usluge knjižnice Tipologija knjižnica Tipologija HRN ISO 2789:2007 en s obilježjima pojedinih vrsta knjižnica 2
Knjižnica sinonim: biblioteka proizlazi iz riječi: knjiga biblion (grč. knjiga) + theke (grč. pohrana, spremište) = spremište knjiga višeznačna upotreba i riječi knjiga i knjižnica 1. zgrada ili prostorije u kojima su smještene knjige i u kojima se nude knjižnične usluge 2. zbirka knjiga i druge građe koja ne mora biti uređena prema načelima knjižničarske struke 3. nakladnička cjelina 4. INSTITUCI (USTANOVA) mnogi izvan struke još uvijek ne shvaćaju knjižnicu kao instituciju uređeni oblik obavljanja knjižnične DJELATNOSTI (knjižničarstvo je i djelatnost, i znanost, pa govorimo o TEORIJI I PRAKSI knjižničarstva) 3
Knjižnica 4. suvremena određenja pojma knjižnica odnose se na njezin institucionalni karakter, pa je tako knjižnica: (Tadić, K., 1994.) kulturna i informacijska ustanova koja, slijedeći općeprihvaćene ciljeve društva i načela stručnoga rada, odabire, nabavlja, obrađuje, u fizičkom i obavijesnom smislu sređuje te čuva i daje na korištenje knjižničnu građu, a preko organiziranih službi pruža raznolike usluge aktivnim i potencijalnim korisnicima (HRN ISO 2789:2007 en - preuzima ISO 2789:2006 danas na snazi) organizacija ili dio organizacije čiji su osnovni ciljevi izgradnja i održavanje zbirki i olakšavanje korištenja onakvih informacijskih izvora i opreme kakvi udovoljavaju zahtjevima informacijskih, istraživačkih, obrazovnih, kulturnih i potreba za razonodom svojih korisnika 4
Knjižnična djelatnost Institucionalne definicije knjižnice ujedno definiraju i njezinu djelatnost Dok definicija iz 1994. sadrži opis tradicionalnih aktivnosti koje provodi knjižnica, ona iz 2006. stavlja težište na ciljeve knjižnične djelatnosti i njihovu povezanost s potrebama korisnika Novija definicija je rezultat velikih izazova i promjena koje je pred predmet i način rada knjižnica postavio razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Nova paradigma - u skladu s očekivanim ciljevima, na temelju potreba korisnika, kontinuirano se prilagođava i djelatnost knjižnice 5
Izazovi u suvremenoj knjižničnoj djelatnosti Promjene u svim segmentima djelatnosti: Građa - dominacija tiskane uvezane knjige kao osnovnog informacijskog izvora knjižnice polako ustupa pred elektroničkom mrežnom građom prijedlozi za promjenu naziva knjižnica u informacijski centar, centar informacijskih izvora i sl. Odabir Eksplozija informacija, Sužena mogućnost odabira u izgradnji zbirki zbog nuđenja paketa e-sadržaja od strane dobavljača Stručna obrada (katalogizacija, sadržajna obrada), u mrežnom okruženju obavlja se i izvan knjižnice preuzimanje zapisa temeljno knjižničarsko znanje znanje opisivanja informacijskog izvora sve manje vidljivo u knjižnici, ali ne i manje potrebno. Sređivanje i organiziranje građe usklađivanje smještaja tradicionalne i e-građe u knjižničnim zbirkama, u fizičkim i virtualnim spremištima, zahtjeva nova znanja Problem očuvanja pitanje trajnosti građe na e-medijima, pitanje vlasništva nad e- građom Usluge osmišljavanje i razvoj elektroničkih usluga knjižnice... 6
Usluge knjižnice Tradicionalne katalozi na listićima posudba fonda (obnova,rezervacije) korištenje građe u knjižnici korištenje čitaonica međuknjižnična posudba informacije edukacija korisnika kopiranje organiziranje događaja Elektroničke online katalozi online katalozi, selfcheck preuzimanje sadržaja za učenje i miran rad, wireless e-dostava dokumenata virtualna komunikacija za korištenje elektroničkih usluga skeniranje facebook, videokonferencije 7
Elektroničke usluge knjižnice 8
Tipologija knjižnica Knjižnice se dijele na tipove (vrste i podvrste) s obzirom na razne kriterije: - s obzirom na ustroj (samostalna ili u sastavu) - s obzirom na vrstu građe odnosno profil korisnika (zadaće i namjenu) - s obzirom na otvorenost zajednici (otvorena, poluotvorena, zatvorena) - s obzirom na način korištenja građe (posudbena, priručna/referentna, mješovita) Najkorištenije su tipologije s obzirom na ustroj i vrstu građe sukladno profilu korisnika Kroz povijest, mijenjao se pogled na položaj pojedinog tipa knjižnice u hijerarhiji vrsti i podvrsti. 9
Tipologija knjižnica Hrvatska: Zakon o bibliotekama, 1960. Biblioteke su samostalne ili u sastavu, a po zadacima i namjeni 1. Opće Naučne Narodne 2. Specijalne Fakultetske Institutske Stručnih ustanova Privrednih organizacija Državnih organa Školske 10
Tipologija knjižnica UNESCO-va tipologija (1970) - temelj međunarodnih statistika Admnistrative unit (samostalna) ili service point (podružnica u samostalnoj knjižnici ili knjižnica u nekoj drugoj organizaciji) 1. Nacionalne (National libraries) 2. Visokoškolske (Libraries of institutions of higher education) sveučilišne (središnje ili grupa knjižnica upravom središnje knjižnice) u sastavu odjela na sveučilištu (nisu pod upravom središnje knjižnice sveučilišta) izvan sveučilišta 3. Općeznanstvene (Other major non-specialized libraries) 4. Školske knjižnice (School libraries) osnovnih škola srednjih škola 5. Specijalne knjižnice (Special libraries) koje pribavljaju materijale i usluge svim pripadnicima javnosti koji ih trebaju čiji su materijali i usluge najvećim dijelom namijenjeni primarnim korisnicima, a samo u nekim slučajevima specijalistima izvan grupe koja održava knjižnicu 6. Javne /ili narodne/ knjižnice (Public /or popular/ libraries) prave javne knjižnice - financirane iz javnih sredstava financirane iz privatnih sredstava 11
Tipologija knjižnica Hrvatska: Zakon o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama 1973.-1997. samostalne ili u sastavu, a po zadacima i namjeni: 1. opće narodne znanstvene 2. specijalne za potrebe pojedine znanstvene grane ili struke (biblioteke visokoškolskih ustanova, znanstvenih instituta, državnih organa, radnih organizacija i dr.) za pojedine vrste čitalaca (biblioteke za slijepe) 3. školske osnovnih i srednjih škola 12
Tipologija knjižnica Hrvatska: Zakon o knjižnicama, 1997. (na snazi) prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda (bez definicije) 1. nacionalna 2. narodna 3. školska 4. sveučilišna 5. visokoškolska 6. općeznanstvena 7. specijalna 13
Tipologija HRN ISO 2789:2007 en HRN ISO 2789:2007 en - Međunarodna knjižnična statistika, najnovija, (samo nabraja vrste knjižnica po abecedi, ali se dadu iščitati kriteriji) - rezultat rada knjižničarskih stručnjaka po ustrojbenoj razini, knjižnice mogu biti: 3.1.1 administrativna jedinica (knjižnica ili grupa knjižnica pod jedinstvenom upravom) - samostalna 3.1.2 podružnica (dio veće administrativne jedinice koji u odvojenim jedinicama pruža usluge za posebne vrste korisnika u sastavu 3.1.3 središnja knjižnica, glavna knjižnica dio administrativne jedinice s glavnom upravnom funkcijom i gdje su smješteni važni fondovi i usluge u sastavu 3.1.4 vanjska uslužna točka točka izvan knjižničnih prostorija na kojoj se redovito pružaju određene usluge korisnicima 3.1.7 pokretna knjižnica (knjižnica, ponekad dio narodne knjižnice, koja se služi transportnim sredstvima... da korisnicima izravno dostavi dokumente i usluge, kao alternativu dolaska u glavne prostore knjižnice. 14
Tipologija HRN ISO 2789:2007 en sukladno misiji, najčešće vezanoj uz profil primarnih korisnika razlikuje se 6 osnovnih tipova knjižnica: (1) 3.1.6 knjižnica institucije visokog obrazovanja (2) 3.1.8 nacionalna knjižnica (3) 3.1.9 narodna knjižnica (4) 3.1.10 školska knjižnica (5) 3.1.11 specijalna knjižnica jedina se dijeli na podtipove (6) 3.1.12 spremišna, depozitarna knjižnica 15
Tipologija HRN ISO 2789:2007 en s obilježjima pojedinih vrsta knjižnica (1) 3.1.6 knjižnica institucije visokog obrazovanja (knjižnica čija je primarna funkcija da služi studentima, akademskom i stručnom osoblju na sveučilištima i ostalim obrazovnim institucijama tercijarne razine obrazovanja) (2) 3.1.8 nacionalna knjižnica (knjižnica odgovorna za pribavljanje i očuvanje primjeraka svih relevantnih dokumenata u zemlji u kojoj se nalazi; može funkcionirati kao knjižnica koja prima obvezni primjerak, može ih biti više u zemlji) (3) 3.1.9 narodna knjižnica (opća knjižnica koja služi cjelokupnoj populaciji lokalne ili regionalne zajednice i obično je financirana, u cjelini ili dijelom, iz javnih sredstava. Uključuje knjižnice za djecu, slijepe, bolesnike, zatvoren. 16
Tipologija HRN ISO 2789:2007 en s obilježjima pojedinih vrsta knjižnica (4) 3.1.10 školska knjižnica (knjižnica vezana uz sve tipove škola ispod tercijarne razine obrazovanja čija je primarna funkcija služiti učenicima i nastavnicima takvih škola) (5) 3.1.11 specijalna knjižnica (nezavisna knjižnica koja pokriva jednu disciplinu ili posebno polje znanja ili specijalni regionalni interes); daljnja podjela po osnivačima korisnicima tih knjižnica: (5.1) 3.1.11.1 knjižnica tijela vlasti (5.2) 3.1.11.2 medicinska, knjižnica zdravstvene ustanove, privatne ili javne 17
Tipologija HRN ISO 2789:2007 en s obilježjima pojedinih vrsta knjižnica (5.3) 3.1.11.3 knjižnica profesionalnih ili znanstvenih institucija i udruga (5.4) 3.1.11.4 knjižnica trgovačkog društva (5.5) 3.1.11.5 medijska knjižnica (služi medijima i izdavaštvu) (5.6) 3.1.11.6 regionalna knjižnica (glavna knjižnica koja služi određenoj regiji, čija primarna funkcija ne može biti opisana kao narodna, školska ili akademska knjižnica, niti je dio mreže nacionalne knjižnice (5.7) 3.1.11.7 druga specijalna knjižnica (bilo koja knjižnica koja nije drugdje opisana) (6) 3.1.12 spremišna, depozitarna knjižnica (knjižnica čija je primarna funkcija da pohrani manje korišteni materijal drugih administrativnih jedinica 18
Zaključak Iako institucija knjižnice postoji već 6.000 godina, pojam knjižnice, knjižnične djelatnosti i njihovi tipovi predmet su stalnog promatranja i propitivanja, a spoznaje se usklađuju s aktualnom stvarnosti ustrojbenih oblika i načina rada knjižnica. 19
Za one koji žele znati više: 1. Zakon o bibliotekama : (prečišćen tekst) // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 10(1964)1-2, str. 146-152. 2. UNESCO. Recommendation concerning the International Standardization of Library Statistics, 1970. 3. Zakon o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 19(1973)1-4, str. 155-163. 4. Knjižnice i društvo // Tadić, K. Rad u knjižnici, 1994, str. 11-18. 5. Zakon o knjižnicama : urednički pročišćeni tekst ; NN br.105/1997 do 69/2009). 6. HRN ISO 2789:2007 en - preuzima ISO 2789:2006 20