ENERGETSKI SUMMIT 2018. Hrvatski izazovi u energetskoj tranziciji travanj listopad 2018. Energetski summit projekt je Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika posvećen problematici razvoja hrvatskog energetskog tržišta, tranziciji domaćeg energetskog modela te energetskim investicijskim projektima u Hrvatskoj i regiji. Energetski summit naslanja se na tradiciju dosadašnjih konferencija Energy Market Forum i Energy Investment Forum, koje su se tijekom protekle četiri godine u organizaciji Poslovnog dnevnika prometnule u centralno mjesto stručne rasprave o budućnosti sektora energetike i povezanih industrija. Uz središnju konferenciju Hrvatski izazovi u energetskoj tranziciji (16. svibnja 2018.), inkorporiranjem serije okruglih stolova na kojima će se tijekom godine problematizirati ključna pitanja domaćeg energetskog sektora, Energetski summit postaje gotovo cjelogodišnji projekt koji u fokus stavlja tu važnu temu neizostavnu za daljnji gospodarski rast Hrvatske. I ove će godine konferencija obuhvatiti najrelevantnije teme, domaće i strane govornike vezane uz tematiku investicija u energetici, razvoja tržišta i geopolitike te ponovno poslužiti kao mjesto susreta i razgovora predstavnika izvršne vlasti, regulatornih institucija, ključnih energetskih kompanija i analitičara sektora energetike. Na pitanje u kojem će se smjeru u srednjoročnom razdoblju razvijati domaći energetski sektor odgovor bi trebala dati nova Strategija energetskog razvoja. Osim što bi trebala pomiriti sigurnost opskrbe energijom s ekološkim ciljevima, očekuje se da taj ključni strateški dokument označi početak novog ciklusa gospodarskog rasta u Hrvatskoj i regiji tijekom narednog desetljeća. U tom je kontekstu osnovni cilj Energetskog summita ponuditi odgovore na pitanja u kojem će se smjeru razvijati ključne domaće energetske kompanije, koje će poslovne modele implementirati u budućem razdoblju, koji će sve faktori utjecati na investicijske potencijale hrvatske energetike te koju će ulogu Hrvatska imati u geopolitičkim previranjima i velikim međunarodnim infrastrukturnim projektima. KOME JE NAMIJENJEN ENERGETSKI SUMMIT? Projekt je mjesto okupljanja stručnjaka iz sektora energetike i povezanih industrija, predstavnika znanstvene zajednice, izvršne vlasti i korporativnog sektora, ali i regulatornih tijela. SASTAVNICE PROJEKTA: 1. Pet okruglih stolova zatvorenog tipa (travanj, svibanj, lipanj, rujan, listopad 2018.) 2. Središnja manifestacija: Energetski summit Hrvatski izazovi u energetskoj tranziciji (16. svibnja 2018., The Westin Zagreb) 3. Novinski prilozi u Večernjem listu i Poslovnom dnevniku na dan održavanja i nakon svakog okruglog stola, na dan održavanja konferencije, tjedan dana nakon održavanja 4. Specijal na online platformi Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista
1. OKRUGLI STOLOVI: Kroz godinu se u prostorima Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika organizira pet okruglih stolova zatvorenog tipa na kojima se, okupljanjem meritornih stručnjaka, obrađuju relevantne teme vezane uz domaći energetski sektor. Sadržaj i zaključci okruglih stolova plasiraju se na platforme Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Raspored okruglih stolova: 1.a - Moguća rješenja za budućnost Petrokemije 11. travnja 2018. Uz to što je jedna od najvećih preostalih industrijskih postrojenja, Petrokemija iz Kutine strateška je domaća industrija, s velikim utjecajem na energetski i poljoprivredni sektor. Dovoljno je spomenuti da Petrokemija donosi 1 posto BDP-a, jedan je od pet najvećih izvoznika u Republici Hrvatskoj, na nju otpada gotovo trećina domaće potrošnje plina, 80 posto tržišta mineralnih gnojiva, a značajno sudjeluje i u generiranju prihoda velikih kompanija iz sektora energetike i prometa. Petrokemija zapošljava 1600 radnika i godišnje državi uplati više od 200 milijuna kuna poreza i doprinosa. Međutim, div iz Kutine dugogodišnji je gubitaš u kojem je država kroz nekoliko krugova dokapitalizacije povećala svoj vlasnički udio na 80 posto, ali takvim intervencijama Vlade došao je kraj, pa se s pravom postavlja pitanje može li Petrokemija dalje na ovaj način ili joj treba strateški partner koji će Petrokemiji otvoriti tržišta, donijeti novu tehnologiju, modernizaciju i razvoj proizvodnje. Takav rasplet događaja očekuju i u Petrokemiji i u Vladi nakon što se završi aktualni proces dokapitalizacije kojim se namjerava prikupiti 450 milijuna kuna svježeg kapitala. Međutim, postavlja se pitanje je li budućnost Petrokemije u braku sa strateškim partnerom iz industrije mineralnih goriva ili je rješenje u preuzimanju od strane konzorcija sastavljenog od domaćih energetskih kompanija na čelu s glavnim dobavljačima te tvrtke INA-om i PPD-om. Tematska pitanja: Koji je značaj Petrokemije za domaći energetski sektor? Koliko pad poljoprivredne proizvodnje utječe na poslovanje Petrokemije? Je li Petrokemija spremna za otvorenu tržišnu utakmicu? Zašto je Petrokemiji nemoguće amortizirati povećanje cijene plina na tržištu, dok konkurenciji to uspijeva? Jesu li transportni troškovi plina zaista jedan od četiri ključna razloga loših poslovnih rezultata? Hoće li u procesu restrukturiranja Petrokemije doći do smanjenja broja zaposlenih? PredviĊeni sudionici: Đuro Popijaĉ, predsjednik Uprave, Petrokemija d,d; Darko Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave, Plinacro d.o.o; Damir Spudić, član Uprave i izvršni direktor zadužen za financije, Prvo plinarsko društvo d.o.o; Zvonimir Novak, pomoćnik ministrice, Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta RH; Ţeljko Klaus, predsjednik Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske; Davor Štern, neovisni energetski stručnjak
1 B - Novi elektroenergetski potencijali Hrvatske kao put do energetske autonomije 2. svibnja 2018. Tematski opis: Priključna snaga svih elektrana u Hrvatskoj na kraju 2016. godine iznosila je 4.794 MW te je u odnosu na 2015. godini porasla za 228 MW, nastavljajući trend stalnog rasta, prije svega zbog priključenja novih postrojenja koja se grade uz potporu sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (porast u 2015. u odnosu na godinu ranije bio je 38 MW). Od te snage čak 45,37 % otpada na hidroelektrane, slijede termoelektrane (42,10 %), vjetroelektrane (10,05 %) i elektrane na biomasu (1,32 %). Zanimljivo je da solarna energija, iako u Hrvatskoj s velikim potencijalom, u ukupnoj priključnoj snazi zauzima svega 1 %. Gospodarski oporavak utjecao je na porast potrošnje električne energije pa se i dalje bilježi blagi rast koji je domaćom proizvodnjom pokriven oko 64 %, dok je ostatak pokriven fizičkim neto uvozom (35,9 %). Pritom valja zabilježiti da je proizvodnja iz hidroelektrana stagnira, termoelektrane su u padu, dok raste proizvodnja energije iz vjetra. Međutim nedovoljno, što se najbolje vidi iz uvozno-izvozne bilance u hidrološki lošijim godinama. Kada govorimo o poticanoj energiji proizvedenoj iz obnovljivih izvora, u 2016. godini isplaćeni su poticaji od oko 1,5 milijardi kuna iz čega proizlazi da je prosječna cijena energije proizvedene u elektranama u sustavu poticanja oko 3,5 puta veća od godišnje prosječne cijene električne energije na hrvatskoj, mađarskoj i slovenskoj burzi električne energije. U rujnu 2015. godine na snagu je stupila Izmjena Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koja je definirala nove kvote za ulazak postrojenja u sustav poticanja odnosno potpisivanje ugovora o otkupu s HROTE-om. Kvota za vjetroelektrane postavljena je na iznos trenutačno sklopljenih ugovora o otkupu odnosno 744 MW, zanemarujući time HOPS-ovu granicu mogućnosti priključenja vjetroelektrana na elektroenergetski sustav, od okvirno 400 MW. Tematska pitanja: Što Hrvatska čini po pitanju smanjenja energetske ovisnosti o uvozu električne energije? Može li Hrvatska smanjiti ovisnost o uvozu energije i treba li to biti jedna od smjernica buduće strategije energetskog razvitka? Ima li Hrvatska dovoljno energije za nesmetan gospodarski rzavoj? Koliko investicije u prijenosni sustav doprinose energetskoj neovoisnosti, a koliko sigurnosti opskrbe? Je li vrijeme za temeljnu obnovu prijenosnog i distribucijskog mrežnog sustava? Koliki su hrvatski potencijali u solarnoj energiji i kako to da taj izvor čini svega 1 % u ukupnoj priključnoj snazi? Jesu li troškovi energije uravnoteženja elektroenergetskog sustava optimalni? PredviĊeni sudionici: Petar Sprĉić, HEP d.d.; Ivan Šimić, Obnovljivi izvori energije Hrvatske; Dubravka Brkić, HROTE; Marija Šćulac Domac, Hrvatska gospodarska komora, Slavko Krajcar, Fakultet elektrotehnike i računarstva; Ivica Jakić, energetski stručnjak
1 C - LNG terminal novi opskrbni pravac srednje i jugoistoĉne Europe 6. lipnja 2018. PredviĊeni sudionici: LNG Hrvatska d.o.o; Plinacro d.o.o; Prvo plinarsko društvo d.o.o, Marko Blaţević, HEP Opskrba plinom d.d; TRANS LNG d.o.o; MET Croatia Energy Trade d.o.o; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH 1 D - Elektromobilnost i potencijali domaće industrije 19. rujna 2018. PredviĊeni sudionici: Domagoj Puzak, HEP d.d; Ducati Componenti; Toyota Hrvatska; Centar za vozila Hrvatske; Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Fakultet strojarstva i brodogradnje 1 E Obnovljivi izvori energije: potencijal i investicije u Hrvatskoj 10. listopada 2018. PredviĊeni sudionici: MB Geothermal, Obnovljivi izvori energije Hrvatske... Središnja konferencija Energetski summit Hrvatski izazovi u energetskoj tranziciji (16. svibnja 2018., The Westin Zagreb) Koncept: Key note prezentacija: Megan Richards, ravnateljica za energetsku politiku, Glavna uprava za energetiku Europske komisije Prezentacija: Sinergijski učinci energetike i industrije primjer LNG terminala Krk: Davor Grcevich, Gasfin Grupa Prezentacija: Obnova rezervi ugljikovodika nužnost za energetsku stabilnost Hrvatske, akademik Mirko Zelić, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa Prezentacija: Kako iskoristiti distribuirane energetske izvore na putu prema energetskoj neovisnosti Hrvatske, Tomislav Ĉorak, Boston Consulting Group Hrvatska Uvodno izlaganje: Trend razvoja energetskog tržišta u regiji: Mario Matković, MET Croatia Energy Trade d.o.o.
1. PANEL DISKUSIJA - ENERGETSKI PRIJEPORI ZA HRVATSKU BUDUĆNOST Iako se o tome nedovoljno raspravlja u javnosti, Hrvatska je iz godine u godinu sve ovisnija o uvozu energije. Prošle smo godine iz inozemstva podmirivali više od 50 posto potreba za električnom energijom, uvoz naftnih derivata raste godinama, a istovremeno pada proizvodnja prirodnog plina na domaćim poljima. Unatoč proklamiranim ciljevima liberalizacije, stagnira i razvoj energetskog tržišta, što za posljedicu ima zaustavljanje rasta i investicija privatnog sektora. Snažan uvoz energenata, kao i porast njihove cijene na otvorenom tržištu znatno utječe na stabilnost i planove razvoja ključnih domaćih kompanija iz sektora energetike, ujedno glavnih sastavnica domaćeg gospodarstva. Pitanja: Je li pad domaće proizvodnje ugljikovodika zaustavljiv? // Kako domaća proizvodnja utječe na poslovanje i planove JANAF-a? // Koja je budućnost rafinerija INA-e? // Na koji način epilog pregovora oko upravljanja INA-om može utjecati na budućnost domaće energetike? // Kako se uvoz električne energije odražava na poslovanje HEP-a? // Može li LNG biti poluga u pregovorima oko cijene ruskog plina? PredviĊeni sudionici: Pavao Vujnovac, PPD d.o.o; Darinko Bago, Končar elektroindustrija d.d; Medeja Lonĉar, Siemens d.d. Hrvatska; Petar Sprĉić, HEP d.d; Dragan Kovaĉević, JANAF d.d; Zoran Miliša, RWE; Tomislav Radoš, Hrvatska gospodarska komora; INA industrija nafte d.d. 2. PANEL 1 NA 1 - INTERESI RUSIJE ZA ULAGANJA U HRVATSKU ENERGETIKU Sudionik: Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije Moderator: Mislav Šimatović