ZRAČNA LUKA PULA d

Ližnjan, Valtursko polje 210, p.p. 89, Pula Tel: ++385 52 530 111, Fax:550 914 e-mail: zracna-luka-pu@airport-pula.hr web: www.airport-pula.com SITA: PUYAPXH OIB: 51946493681 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU DRUŠTVA ZRAČNA LUKA PULA d.o.o. 2013. GODINA Upisano u Trgovačkom sudu u Rijeci Stalna služba u Pazinu, s matičnim brojem subjekta (MBS) 040135473 Temeljni kapital trgovačkog društva 81.400.000.00 Uprava: Svemir Radmilo član uprave direktor. Računi: HR76 2340 0091 1106 5099 5 - PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D., HR50 2402 0061 1006 6695 5 ERSTE &STEIERMÄRKISCHE BANK D.D.,HR82 2407 0001 1180 0117 7- OTP BANKA DD, HR19 2360 0001 1013 4627 3- ZAGREBAČKA BANKA D.D. 1

Sadržaj: Str. 1. Opći podaci o društvu 3 2. Glavna poslovna i financijska obilježja 5 3. Analiza stanja i strategije poslovanja 6 4. Očekivani razvoj poduzeća projekcija budućeg poslovanja 9 5. Promet u Zračnoj luci Pula 10 6. Kadrovi u Zračnoj luci Pula 22 7. Financijska analiza 29 8. Rizici poslovanja 47 9. Zaštita okoliša 49 2

1. Opći podaci o društvu Naziv Zračna luka Pula d.o.o. Sjedište Ližnjan, Valtursko polje 210 OIB 51946493681 Veličina poduzetnika prema Zakonu o srednji poduzetnik računovodstvu Šifra djelatnosti (NDK) 52.23 Naziv djelatnosti (NDK) Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom Osnovne djelatnosti društva proizvodnja i popravak zrakoplovnih i svemirskih letjelica, održavanje i popravak motornih vozila, popravak električnih aparata za kućanstvo, opskrbljivanje pripremljenom hranom, ostali redoviti kopneni putnički prijevoz, ostali kopneni cestovni prijevoz putnika, cestovni prijevoz robe, redoviti zračni prijevoz, izvanredni zračni prijevoz, skladištenje robe, djelatnosti u zračnim lukama, iznajmljivanje vlastitih nekretnina, iznajmljivanje automobila, iznajmljivanje ostalih kopnenih prijevoznih sredstava, promidžba (reklama i propaganda), kupnja i prodaja robe, obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga i dr., pripremanje i usluživanje hrane, usluživanje pićem i napitcima, pružanje usluga smještaja, poduka i stručno osposobljavanje letačkog i zemaljskog osoblja, zastupanje stranih tvrtki, poslovi međunarodnog otpremništva, međunarodni prometno agencijski poslovi, međunarodni prijevoz osoba i stvari u cestovnom prometu, unutrašnja zaštitarska služba, prodaja robe s konsignacijskog skladišta, prodaja robe u slobodnim carinskim prodavaonicama, usluge carinskog skladišta, iznajmljivanje ostalih strojeva i opreme, čišćenje svih vrsta objekata, ostale zabavne djelatnosti, mjenjački poslovi Temeljni kapital 81.400.000,00 kn Nominalni iznos jednog poslovnog udjela 814.000,00 kn 3

Broj poslovnih udjela 100 Članovi društva Republika hrvatska 55 udjela Istarska županija 15 udjela Grad Poreč 15 udjela Grad Pula 8 udjela Grad Labin 3 udjela Grad Rovinj 2 udjela Grad Pazin 1 udio Grad Buje 1 udio Uprava u 2013. g. Bruno Rogović do 11.3.2013.g. Svemir Radmilo od 11.3.2013.g. Nadzorni odbor u 2013. g. Valerio Drandić, predsjednik Nadzornog odbora Renata Blažević, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora Damir Prhat, član Nadzornog odbora Robert Zenzerović, član Nadzornog odbora Boro Stanković, član Nadzornog odbora Robert Velenik, član Nadzornog odbora Jordan Komatina, predstavnik radnika u Nadzornom odboru Računi za redovno poslovanje 1. OTP banka d.d. Zadar HR82 2407 0001 1180 0117 7 2. Zagrebačka banka d.d. Zagreb HR19 2360 0001 1013 4627 3 3. Hypo Alpe-Adra Bank d.d. Zagreb HR03 2500 0091 1013 0774 2 4. Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka HR50 2402 0061 1006 6695 5 4

2. Glavna poslovna i financijska obilježja OPIS POZICIJE 2011. 2012. 2013. Broj putnika 358.320 377.428 360.556 Broj zrakoplova 6.984 7.132 7.306 Ukupni prihodi 54.222.202,57 55.263.506,02 50.615.207,57 Ukupni rashodi 52.446.060,75 57.400.989,36 52.338.833,20 Neto rezultat razdoblja 1.776.141,82-2.137.483,34-1.723.625,63 Prosječan broj zaposlenih 166 164 159 Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada 155 157 154 5

3. Analiza stanja Ukupan broj putnika bez tranzita od 01.01. do 31.12. 2013 iznosi 354 111 (367 445 u 2012.) što predstavlja smanjenje od 3,7 %. Ukupan broj putnika sa tranzitima iznosi 360 556 (377 428 u 2012.) što predstavlja smanjenje od 4,7 %. Ove godine primat najzastupljenijeg tržišta, preuzelo je tržište Velike britanije s 24 %.Broj ruskih putnika u padu je najviše zbog uvođenja viznog režima za građane Rusije, te je broj putnika iz Rusije s 113 448 iz 2012.g., pao na 77 882 u 2013.g., što znači pad od 45 % Što se tiče prometa putnika iz Velike Britanije, treba naglasiti da se osjeća želja Britanaca za povratkom u Istru, što pokazuje i povećan broj dolaska Britanski gostiju, a pogotovo sa sjevera Velike Britanije (Newcastle, Leed, Glasgow). Prema informacijama Hrvatske turističke zajednice, Istra ima pozitivan imidž na britanskom tržištu. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica uveli su nove mjere za udruženo oglašavanje hrvatskog turizma, kojim su prvi put utemeljeni partnerski odnosi između javnog i privatnog sektora. Upravo je britansko tržište dobilo najviše financijskih sredstava kroz različite modele udruženog oglašavanja što će značajno pridonijeti promidžbi i boljoj prodaji hrvatskih odredišta na britanskom tržištu. Njemačka predstavlja 13% cjelokupnog prometa uz 12 % povećanje. Popunjenost zrakoplova iz Njemačke (Ryanair, Germanwings i Lufthansa) je vrlo dobra. Njemački turoperatori su zadovoljni prodajom za Istru, a naročito u predsezoni i posezoni. Općenito je za Istru njemačko tržište najjače emitivno tržište, a sve su više popularna putovanja automobilom, te u zadnje vrijeme i vlakom. Zabilježeni rast je pozitivna reakcija Njemačke na sve provedene aktivnosti u toj zemlji te jasan putokaz daljnjeg turističkog razvoja Istre. Promet iz Francuske zabilježio je blagi porast od 4%, a putnici iz Francuske sudjeluju sa 10 % cjelokupnog prometa. Promet iz Skandinavskih zemalja Norveške, Finske, Danske i Švedske je porastao za 7,7 %, čineći ukupni promet od 32 985 putnika. Razlog povećanja broja putnika jest uvođenje novih letova iz Švedske i Danske zrakoplovne kompanije SAS, te vrlo dobroj popunjenosti Ryanaira na liniji za Oslo. Promet iz Norveške, prometom najvećeg predstavnika Skandinavije, predstavlja 7% cjelokupnog prometa ili 24 253 putnika. Iako je prema prethodnim godinama promet putnika iz tih zemalja stagnirao ili bio u padu, očito je da uvođenjem novih letova i ponude naše destinacije rezultira povećanim brojem dolaska turista iz tih zemalja. Također treba napomenuti rast broja putnika iz Srbije od 15,4 %, koji su rezultat uvođenja četiri letova tjedno prema Beogradu tijekom srpnja i kolovoza. Pulu i Beograd, povezivala je zrakoplovna kompanija JAT. 6

Osvrt na zračni promet, konkurentnost i zrakoplovne prijevoznike Kao i u prethodnim godinama glavni su ciljevi strategije razvoja i konkurentnosti poboljšanje i produženje sezone, povećanje profitabilnosti, povećanje kvalitete usluga, ulaganje u infrastrukturu i razvoj ljudskih resursa, te stvaranje osebujnog i prepoznatljivog položaja među konkurentskim odredištima. Iako Istra kao vodeće turističko odredište u RH ostvaruje stalni rast u broju dolazak i noćenja turista, Zračna luka Pula, u 2013.g. nažalost nije pratila taj trend. Razlog tome jest struktura prometa putnika, odnosno ovisnost prometa o pojedinom tržištu. Kako je RH 01. srpnja, postala punopravnom članicom EU, uvedena obaveza izdavanja viza za građane Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, koji su u 2012.g. činili oko 45 % ukupnog prometa, rezultirala je smanjenjem broja dolazaka putnika iz navedenih zemalja za više od 40%. Navedena ovisnost o pojedinom tržištu, rezultirala je ukupnim padom prometa, te je Zračna luka Pula, bila jedina zračna luka u RH s padom broja putnika u 2013.g.(izuzev Osijeka). Kako bi se u budućnosti izbjegla slična situacija, potrebno je strateški u suradnji sa turističkim sektorom, sklapati dogovore sa zrakoplovnim kompanijama, koje djeluju i pokrivaju različita tržišta, kako bi se koliko god je moguće smanjila ovisnost o rizičnim tržištima. Pri tome, svakako treba imati u vidu veliku fleksibilnost u sezonskom prilagođavanju, organizaciji prometnog čvorišta i povratnih letova, povećanju usluga, povezivanju s turizmom. Prostora za poboljšanju poslovnih procesa uvijek ima, na čemu treba kontinuirano raditi. Zajedno sa turističkim sektorom treba se raditi se na jačanju prometa u predsezoni i posezoni, kao i stvoriti preduvjete za zimski turizam, odnosno za tzv. Medicinski turizam, za koji Istra ima veliki potencijal. Kako bi se ostvarili gore navedeni ciljevi, temeljni zadaci Zračne luke Pula biti će uvođenje novih redovnih linija prema strateški najznačajnijim odredištima i odredištima s najvećim potencijalom, poput Njemačke, Austrije, Skandinavskih zemalja i sl, kao i svojom razinom usluga osigurati putnicima ugodan boravak od prijave do polaska leta i tako zaokružiti ugodan boravak u Istri. Strategija poslovanja Zračne luke Pula, mora krenuti od izbora optimalnoga poslovnog modela koji prati trenutni razvoj tržišta Zračnog prometa, kao i potrebe turističkog sektora. Prema tome, prirodan bi izbor bio razvoj redovnog prometa prema velikim europskim čvorištima, te odredištima s tradicionalno najvećim brojem dolaznih putnika u Istru. Kako u redovne linije, spadaju i linije niskobudžetnih prijevoznika, potrebno je naći optimalan razmjer redovnih linija niskobudžetnih kompanija i tradicionalnih ( flag carrier )zrakoplovnih kompanija. Niskobudžetne kompanije razvijaju novo P2P (point to point) tržište i stvaraju nove putnike, dok nacionalni flag carrieri, svojim poslovnim mrežama i povezanošću s ostalim letovima, otvaraju nova tržišta i dovode putnike sa odredišta s kojim nemamo izravnih zrakoplovnih linija. Uz redovne linije, također treba poticati i charter letove, koji značajno utječu na ukupan broj putnika i turističkim dolazaka u Istru. Potpora aviokompanijama (prvenstveno za zadržavanje postojećih niskobudžetnih aviokompanija) i aktivnosti vezane uz uvođenje novih te potporu tradicionalnim aviokompanijama koje se želi zadržati na ključnim tržištima jedan je od ciljeva i u budućem razdoblju. Zračna luka Pula je strateški pozicionirana u Istarskoj županiji, nalazi se na zavidnom geoprometnom položaju te ima bogati «catchment area», ali zbog blizine raznih 7

emitivnih tržišta, u Istru se najviše dolazi organiziranim autobusnim prijevozom ili osobnim automobilima. Zračna luka Pula ima veliku konkurenciju u svojem catchment area ( u Istru, naime, znatan broj putnika dolazi preko Rijeke, Trsta, Ljubljane pa čak i Venecije). Upravo zbog toga što Istra nije isključivo avio destinacija (kao npr. Dubrovnik i Split ) i što ima veliku konkurenciju, zračna luka mora odvajati velika sredstva kako bi privukla nove odnosno zadržala postojeće aviokompanije, prvenstveno niskobudžetne. Trend u svijetu je da se zračne luke ne promatraju samo kao prometna infrastruktura, već kao dinamični poslovni subjekti koji su pokretači razvoja određenih regija. Stoga se traže i drugi modeli financiranja koji nužno ne podrazumijevaju opterećenje ionako tankih proračuna države ili lokalne samouprave. U određenim slučajevima kada ne postoji održiv poslovni model, a ipak postoji javni interes financiranje je nužno. 8

4. Očekivani razvoj poduzeća - projekcija budućeg poslovanja Zračna luka Pula prema strukturi svojih putnika, predstavlja ulazna vrata za Istru kao turističko odredište za mnoge dolazne goste udaljenih europskih zemalja. Dokaz tome jest činjenica da većina putnika Zračne luke Pula jesu zapravo dolazni gosti Istre. Upravo zbog te činjenice razvoj Zračne luke Pula uvelike ovisi o razvoju Istre kao turističkog odredišta, odnosno razvoja turističkog gospodarstva kao vodeće grane Hrvatske privrede. Razvoj infrastrukture i poslovanja Zračne luke Pula mora pratiti razvoj i master plan Istarske županije, ali i ukupan razvoj i zahtjeve europskog tržišta zračnog prometa. Prema nacionalnoj strategiji do 2020.g Hrvatska, a time i Istra, trebala bi ući među 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta te time postati globalno prepoznatljiva turistička destinacija, atraktivna za investicije i stvaranje novih radnih mjesta. Strategija je precizna i kada je riječ o definiranju ključnih područja na kojima je potrebno djelovati i na kojima bi trebao biti naglasak turističke politike naše zemlje do 2020. godine: marketing, razvoj turističke ponude, investicije, razvoj ljudskih potencijala te upravljanje procesima. Kako bi bila u skladu strategije do 2020.g. zračna luka već sada mora početi ostvarivati sve preduvjete i trenutne zahtjeve tržišta zračnog prometa. Današnje težište zračnog prometa jest na povećanju kvalitete pružanja usluga svim putnicima, od trenutka dolaska na zračnu luku do trenutka odlaska sa zračne luke, kada se mora pružiti najveća moguća udobnost putnicima, a posebno putnicima sa smanjenom pokretljivošću i poslovnim (business) putnicima. Kako bi se udovoljilo tom zahtjevu, ali i mnogim zahtjevima koji u današnje vrijeme predstavljaju standard (uvođenje besplatnog interneta), u sezoni 2014.g. planira se otvorenje info punkta za PRM putnike, kao i otvorenje novog business salona u prostoru međunarodnog odlaska putnika. Uz povećanje kvalitete pružanja usluga, temeljni uvjet za održiv razvoj zračne luke je intenzivna suradnja sa turističkom zajednicom Istre i Hrvatske, te svim najvažnijim subjektima u turizmu, poput hotelskih kuća, domaćih i stranih tour operatora. Jedan od pokazatelja izvrsne suradnje između svih navedenih strana jest ostvarivanje svih preduvjeta za otvaranje turističkog info centra u glavnoj putničkoj zgradi, gdje će svi gosti moći naći sve informacije o Istri, od smješta, prijevoza, hrane, do raznih atrakcija i zanimljivosti. Stav Zračne luke Pula je da će se ostvarenjem ovog projekta, uvelike podignuti razina usluge koju pružamo svojim putnicima, ali i svima onima koji su Istru odabrali kao odredište za svoj odmor. S ciljem produženje sezone, te uvođenje minimalno jedne međunarodne zračne linije tijekom zimskog razdoblja u bližoj budućnosti, u 2014.g., potrebno je okupiti tim svih zainteresiranih strana, te odrediti plan i strategiju ostvarenja tog cilja, počevši od zračne luke kao ulazne i izlazne točke, do hotelskih kuća, prijevoznika, tour operatora, te Turističke zajednice Istarske županije kao poveznice svih ključnih djelatnosti unutar turističkog sektora. 9

5. Promet u Zračnoj luci Pula U tabelama Fizički pokazatelji prometa dan je pregled broja putnika i zrakoplova na Zračnoj luci Pula za razdoblje od 2007. do 2013. godine. U tabeli je prikazan broj putnika i broj zrakoplovnih operacija po mjesecima. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine ostvaren je ukupan promet od 360.556 putnika (uključujući tranzitne i transferne putnike), u istom razdoblju 2012. godine ostvaren je promet od 377.428 putnika (uključujući tranzitne i transferne putnike), što čini smanjenje ukupnog prometa od 4,7 %. Kod broja zrakoplovnih operacija, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine ostvareno je 7.306 zrakoplovnih operacija, u odnosu na isto razdoblje 2012. godine kad je bilo ostvareno 7.132, što čini povećanje od 2,4 %. Najveći broj putnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine dolazi iz Velike Britanije i to 85.884, što iznosi 24% od ukupnog broja putnika, dok su na drugom mjestu putnici iz Rusije sa 77.882 putnika, što iznosi 22% ukupnog broja putnika, na trećem mjestu su putnici koji dolaze iz Njemačke sa 47.149 putnika ili 13%, a na četvrtom putnici iz Francuske sa 34.713 ili 10 % od ukupnog broja putnika. Na osnovu odredišta u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine, najveći broj putnika dolazi iz Moskve 58.328 (Zračna luka Domodedovo 45.243 i Zračna luka Sheremetyevo 13.085) što iznosi 17% od ukupnog broja putnika, slijede putnici koji dolaze iz Londona sa 38.374 putnika (Zračna luka Stansted 22.930 i Zračna luka Gatwick sa 15.444 putnika) ili 10%, na trećem mjestu je Pariz sa 25.152 putnika (Zračna luka Beauvais 15.629 i Zračna luka Charles de Gaule 9.523 putnika) što iznosi 7%, a na četvrtom Frankfurt Hahn sa 15.977 putnika ili 4 %. U 2013.g. najveći broj putnika dolazio je niskobudžetnim prijevoznikom Ryanair-om i broji 84.448 (23% ukupnog prometa), slijede britanski Thomson sa 45.107 putnika (13% ukupnog prometa), hrvatska Croatia Airlines sa 35.226 putnika (10% prometa) te njemački Germanwings sa 19.333 putnika (5% od ukupnog broja putnika). U konačnici valja istaknuti i slijedeće prijevoznike s kojima dolazi značajni broj putnika: Transaero sa 15.234, Air Mediteranee sa 14.857 i Aeroflot sa 12.891 putnika, što iznosi po 5%. 10

Tabela 1. Prikaz broja putnika u Zračnoj luci Pula u razdoblju 2007. 2013. god. PROMET PUTNIKA (DOLAZAK I ODLAZAK) GOD. SIJ VLJ OŽU TRA SVI LIP SRP KOL RUJ LIS STU PRO ZBROJ TRF & TRN UKUPNO 2007 3329 4835 7301 10257 29649 64629 85524 79915 67161 14638 1897 1126 370261 14226 384487 2008 1431 1397 2781 18966 28874 63856 91496 89196 66620 12823 2114 2126 381680 15683 397363 2009 2070 1621 2261 9586 23878 51134 72629 77966 51032 11348 1800 1668 306993 11845 318838 2010 1312 1036 1763 7046 23706 53986 84043 83393 53256 12054 1347 1085 324027 8372 332399 2011 921 1219 1562 11711 26440 57408 88479 89806 57071 16053 1139 1020 352829 5491 358320 2012 1030 774 2796 12058 27141 66997 87056 88009 63179 15866 1512 1027 367445 9983 377428 2013 936 843 2154 12880 28719 62505 83297 86734 59184 14856 1028 975 354111 6445 360556 Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 11

Tabela 2. Prikaz broja zrakoplova u Zračnoj luci Pula u razdoblju 2007. 2013.god. OPERACIJE ZRAKOPLOVA GOD. SIJ VLJ OŽU TRA SVI LIP SRP KOL RUJ LIS STU PRO UKUPNO 2007 270 378 398 539 815 1155 1362 1271 1107 580 420 163 8458 2008 248 344 364 640 994 1314 1592 1458 1138 688 312 316 9408 2009 376 378 454 638 1042 1118 1440 1456 1094 526 346 258 9126 2010 330 208 374 354 602 990 1270 1256 808 382 138 118 6830 2011 134 150 232 460 608 1008 1254 1310 992 490 178 168 6984 2012 152 102 266 412 630 1064 1234 1420 998 496 186 172 7132 2013 150 186 210 486 562 1154 1330 1382 1060 440 160 186 7306 Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 12

Grafikon 1. Prikaz broja putnika u Zračnoj luci Pula u razdoblju 2007. 2013.god. Izvor : Tabela 1. 13

Grafikon 2. Prikaz broja zrakoplova u Zračnoj luci Pula u razdoblju 2007. 2013.god. Izvor : Tabela 2. 14

Tabela 3. Struktura putnika po prijevoznicima u 2013.god. Kompanija Broj putnika RYANAIR 84480 THOMSON 45107 CROATIA AIRLINES 35226 GERMANWINGS 19333 JET2.COM 16691 TRANSAERO 15234 AIR MEDITERANEE 14857 AEROFLOT 12891 KOGALIMAVIA 11475 NORWEGIAN AS 10779 YAMAL 10061 GLOBUS 8918 UKRAINE INT 8269 OSTALI 67235 Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 15

Grafikon 3. Struktura putnika po prijevoznicima u 2013.g Izvor: Tabela 3. 16

Tabela 4. Struktura putnika po zemljama u 2013.god. Odredište Broj putnika UK 85884 RUSSIA 77882 CROATIA 21082 GERMANY 47149 FRANCE 34713 NORWAY 24253 BELGIUM 16083 NETHERLANDS 12009 UKRAINE 12730 SPAIN 6193 AUSTRIA 1393 DENMARK 3228 SERBIA 4120 OSTALI 13837 Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 17

Grafikon 4. Struktura putnika po zemljama u 2013.god. Izvor: Tabela 4. 18

Tabela 5. Struktura putnika po odredištima u 2013.god. Odredište Broj putnika MOSKVA- DME 45243 MOSKVA - SVO 13085 LONDON-STANSTED 22930 PARIS-CDG 9523 BRUSSELS-CRL 15266 KOELN 14117 BIRMINGHAM 14718 MANCHESTER 20438 FRANKFURT- HAHN 15977 OSLO-RYG 14100 ST.PETERSBURG 11049 LONDON- GATWICK 15444 PARIS-BVA 15629 AMSTERDAM 11964 KIEV 4312 ZAGREB 16397 BERLIN - TXL 5112 STOCKHOLM 4060 BEOGRAD 4087 ZADAR 2083 NANTES 2191 FRANKFURT 6481 OSLO 9784 LEEDS 4974 MUNICH 2539 OSTALO 59053 Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 19

Grafikon 5. Struktura putnika po odredištima u 2013. god. Izvor: Tabela 5. 20

Ukupan broj putnika bez tranzita od 01.01. do 31.12. 2013 iznosi 354.111 (367.445 u 2012.) što predstavlja smanjenje od 3,7 %. Ukupan broj putnika sa tranzitima iznosi 360 556 (377 428 u 2012.) što predstavlja smanjenje od 4,7%. Ove godine primat najzastupljenijeg tržišta, preuzelo je tržište Velike britanije s 24%..Broj ruskih putnika u padu je najviše zbog uvođenja viznog režima za građane Rusije, te je broj putnika iz Rusije s 113.448 iz 2012.g., pao na 77.882 u 2013.g., što predstavlja pad od 45%. Što se tiče prometa putnika iz Velike Britanije, treba naglasiti da se osjeća želja Britanaca za povratkom u Istru, što pokazuje i povećan broj dolaska Britanski gostiju, a pogotovo sa sjevera Velike Britanije (Newcastle, Leed, Glasgow). Prema informacijama Hrvatske turističke zajednice Istra ima pozitivan imidž na britanskom tržištu. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica uveli su nove mjere za udruženo oglašavanje hrvatskog turizma, kojim su prvi put utemeljeni partnerski odnosi između javnog i privatnog sektora. Upravo je britansko tržište dobilo najviše financijskih sredstava kroz različite modele udruženog oglašavanja što će značajno pridonijeti promidžbi i boljoj prodaji hrvatskih odredišta na britanskom tržištu. Njemačka predstavlja 13% cjelokupnog prometa uz 12% povećanje. Popunjenost zrakoplova iz Njemačke (Ryanair, Germanwings i Lufthansa) je vrlo dobra. Njemački turoperatori su zadovoljni prodajom za Istru, a naročito u predsezoni i posezoni. Općenito je za Istru njemačko tržište najjače emitivno tržište, a sve su više popularna putovanja automobilom, te u zadnje vrijeme i vlakom. Zabilježeni rast je pozitivna reakcija Njemačke na sve provedene aktivnosti u toj zemlji te jasan putokaz daljnjeg turističkog razvoja Istre. Promet iz Francuske zabilježio je blagi porast od 4%, a putnici iz Francuske sudjeluju sa 10% cjelokupnog prometa. Promet iz Skandinavskih zemalja Norveške, Finske, Danske i Švedske je porastao za 7,7 %, ćineći ukupni promet od 32 985 putnika. Razlog povećanja broja putnika jest uvođenje novih letova iz Švedske i Danske zrakoplovne kompanije SAS, te vrlo dobroj popunjenosti Ryanair-a na liniji za Oslo. Promet iz Norveške, prometom najvećeg predstavnika Skandinavije, predstavlja 7% cjelokupnog prometa ili 24 253 putnika. Iako je prema prethodnim godinama promet putnika iz tih zemalja stagnirao ili bio u padu, očito je da uvođenjem novih letova i ponude naše destinacije rezultira povećanim brojem dolaska turista iz tih zemalja. Također treba napomenuti rast broja putnika iz Srbije od 15,4 %, koji su rezulitat uvođenja četiri letova tjedno prema Beogradu tijekom srpnja i kolovoza. Pulu i Beograd, povezivala je zrakoplovna kompanija JAT. 21

BROJ RADNIKA 6. Kadrovi u Zračnoj luci Pula U Zračnoj luci Pula na dan 31.12.2013. godine zaposleno je 135 radnika, od kojih je 122 zaposleno na neodređeno vrijeme, a 13 na određeno vrijeme. Na godišnjem nivou u 2013. godini prosjek zaposlenih iznosi 159 radnika i manji je za 3% u odnosu na prethodnu godinu te je u skladu sa godišnjim planom kadrova za 2013.g. U sljedećoj su tabeli i grafikonu dati pregled kretanja broja radnika u razdoblju od 2009. do 2013.g. Tabela 6. Pregled broja radnika po mjesecima u razdoblju od 2009. do 2013.godine GOD MJESEC PROSJEK I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 2013. 144 146 145 159 177 183 182 181 176 139 137 135 159 2012. 144 146 152 155 184 186 186 186 182 151 147 146 164 2011. 140 140 148 158 182 183 183 184 179 144 141 144 160 2010. 148 148 149 156 179 181 181 179 175 142 141 140 160 2009. 159 159 159 166 183 185 186 186 185 161 150 149 169 Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Grafikon 6. Pregled kretanja broja radnika Zračne luke Pula u razdoblju od 2009. do 2013.god. BROJ RADNIKA ZL PULA OD 01.01.DO 31.12.2013/12/11/10/09.GOD. 200 160 120 80 40 2009 2010 2011 2012 2013 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII MJESECI Izvor: Tabela 6. 22

Tijekom ljetne sezone realiziran je plan zapošljavanja sezonske radne snage u svim službama u skladu sa usvojenim planom zapošljavanja kao dio godišnjeg plana rada društva za 2013.godinu. Pregled realiziranog u odnosu na planirano zapošljavanje u 2013.g. prikazano je u sljedećoj tabeli. Tabela 7. Realizacija ostvarenog zapošljavanja u odnosu na planirane veličine u 2013. godini Godina/ Realizirano u 2013. Plan za 2013. Odstupanja realizacije/plan mjesec Ukupno radnika Student servis Ukupno radnika Student servis Ukupno radnika Student servis Siječanj 144 1 144 1 0 0 Veljača 146 1 146 1 0 0 Ožujak 145 10 145 11 0-1 Travanj 159 14 159 14 0 0 Svibanj 177 31 179 35-2 -4 Lipanj 183 69 183 75 0-6 Srpanj 182 71 183 80-1 -9 Kolovoz 181 69 180 80 +1-11 Rujan 176 40 179 40-3 0 Listopad 139 1 140 10-1 -9 Studeni 137 1 140 3-3 -2 Prosinac 135 1 140 0-5 +1 Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Sedmero radnika otišlo je do 31.12.2013. godine u mirovinu uz isplatu otpremnine sukladno čl.100. važećeg Kolektivnog ugovora (otpremnine koja se obračunava u iznosu od 50% od isplaćene prosječne neto plaće u zadnja tri mjeseca za svaku godinu provedenu u Društvu). 23

BROJ RADNIKA U sljedećoj je tabeli prikazan broj radnika u Zračnoj luci Pula po sektorima/službama na dan 31.12.2013.g. Tabela 8. Struktura radnika zračnog i administrativnog osoblja na dan 31.12.2013. god. Radnici u zračnom prometu radnici prometnih službi radnici ostali radnici ukupno zaposlenih u ZL Pula svega od toga na tehničkih zračni promet administrativno otpremi i prihvatu službi zračnog osoblje zrakoplova prometa 2011. 73 57 15 29 117 27 144 2012. 72 57 15 29 116 30 146 2013. 60 50 15 31 106 29 135 Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Ukupno je 106 radnika uključeno u poslove zračnog prometa, a preostalih 29 radnika čine administrativno osoblje. Grafikon 7. Struktura radnika u zračnom prometu u razdoblju od 2011.-2013. god. RADNICI U ZRAČNOM PROMETU 60 50 40 30 20 2013 2012 2011 10 0 P/O zrakoplova P/O putnika radnici tehničkih službi ostali radnici zračnog prometa SLUŽBE Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula 24

Grafikon 8. Odnos radnika u administraciji i zračnom prometu na dan 31.12.2013. godine broj radnika administracija; 29; 21% radnici u zračnom prometu; 106; 79% administracija radnici u zračnom prometu Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula 25

Prosječna starost radnika u Zračnoj luci Pula iznosi 44 godine. Društvo ima dvoje invalida rada, a stopa bolovanja se smanjuje u odnosu na 2012. godinu. Grafikon 9. Struktura zaposlenih radnika prema spolu na dan 31.12.2013. godine SPOL 41 muško žensko 94 Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Grafikon 10. Struktura radnika Zračne luke Pula prema životnoj dobi na dan 31.12.2013. godine DOB ŽIVOTA 75 50 do 40.god. života više od 40 god. života Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula 26

Prema stupnju stručnog obrazovanja najviše je zastupljena srednja stručna sprema i kvalificirani radnici (83), potom slijede radnici s završenom visokom stručnom spremom (23), višom stručnom spremom (12), VKV radnici (9), NKV radnici (5) te tri magistra znanosti. Grafikon 11. Kvalifikacijska struktura radnika zračne luke na dan 31.12.2013. godine KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA ZAPOSLENIH 5; 4% 3; 2% 23; 17% MAG 12; 9% VSS VŠS VKV 83; 61% 9; 7% SSS,KV NKV Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Prosječna mjesečna neto plaća (izračunata kao odnos ukupne mase neto plaće radnika i prosječnog broja zaposlenih) u 2013. godini iznosi 7.267,05 kuna, što u odnosu na 2012. godinu kada je iznosila 7.550,03 kune, smanjena je za 3,75%. (Napomena: Izmjenama poreznih propisa od 1. ožujka 2012.g. prilikom obračuna isplate plaće smanjeni su porezni razredi i povećane porezne stope poreza na dohodak građana). Prema usvojenom godišnjem planu provodi se zaštita na radu, edukacija radnika, licenciranje radnika prihvata i otpreme te protupožarne zaštite. 27

Zračna luka Pula provodi mjere zaštite na radu u skladu s usvojenim planom rada za 2013. godinu. Ulaskom u Europsku uniju Zračna luka Pula prati i događanja u Europskoj uniji iz područja zaštite na radu s ciljem planiranja promjene ''na bolje'' stanja zaštite na radu u društvu. Zaštita na radu u Zračnoj luci Pula provodi se unutar zakonskih okvira Republike Hrvatske, a s ulaskom EU prati se zakonska regulativa unije putem Europske agencije za zaštitu na radu. Trenutno stanje zaštite na radu je na zavidnoj razini, a kontinuirano se radi na poboljšanju stanja u okviru raspoloživih sredstava. Primjenu pravila zaštite na radu prati se i putem unutarnjih nadzora, a u 2013. godini obavljeno je sedam nadzora svih s ciljem poboljšanja stanja zaštite na radu. Jedan od osnovnih ciljeva zaštite na radu je smanjenje ozljeda na radu. U usporedbi s 2011. godinom u kojoj je zabilježeno 5 ozljeda na radu i 2012.godinom s 2 ozljede na radu u 2013.godini dogodila se jedna ozljeda na radu što je značajno smanjenje broja ozljeda na radu. Tijekom 2013. godine izvršen je jedan inspekcijski nadzor od strane inspektora rada iz zaštite na radu. U 2013. godini u Europskoj uniji pokrenuta je akcija ' zdravo radno mjesto'' koje predstavlja mjesto za rad na siguran način i u uvjetima koji ne dovode do oštećenja zdravlja što je nama temeljni strateški cilj. U 2013.g. usvojena je revizija procijene opasnosti iz zaštite na radu te izmjena pravilnika o radnoj i zaštitnoj odjeći i obući. 28

7. Financijska analiza 7.1. Financijski izvještaji U Tabeli 9. prikazani su Račun dobiti i gubitka za 2012. i 2013. godinu. Tabela 9.: Račun dobiti i gubitka za razdoblje siječanj prosinac 2013.g. NAZIV POZICIJE 2012. 2013. Indeks 2013./2012. (1) (2) (3) (4=3/2*100) A) POSLOVNI PRIHODI 53.334.295,45 48.669.981,93 91,25 1. Prihodi od prodaje 52.862.651,73 47.385.098,81 89,64 2. Ostali poslovni prihodi 471.643,72 1.284.883,12 272,43 B) FINANCIJSKI PRIHODI 1.929.210,57 1.945.225,64 100,83 C) UKUPNI PRIHODI (A+B) 55.263.506,02 50.615.207,57 91,59 D) POSLOVNI RASHODI 56.144.802,97 51.030.794,25 90,89 1. Materijalni troškovi(1+2+3) 11.133.329,56 11.497.456,04 103,27 1.1.Troškovi sirovina i materijala 4.334.850,79 3.421.567,10 78,93 1.2.Troškovi prodane robe 882.797,49 1.192.618,76 135,10 1.3.Troškovi usluga-ostali vanjski troškovi 5.915.681,28 6.883.270,18 116,36 2. Troškovi osoblja 27.319.473,22 24.488.020,94 89,64 2.1. Neto plaće i nadnice 16.163.454,38 14.723.428,58 91,09 2.2. Troškovi poreza i doprinosa iz plaće 7.159.802,31 6.212.956,01 86,78 2.3. Doprinosi na plaće 3.996.216,53 3.551.636,35 88,87 3. Amortizacija 8.104.719,93 7.503.568,98 92,58 4. Ostali troškovi usluga 6.786.933,11 6.412.174,05 94,48 5. Ostali poslovni rashodi 1.088.450,88 1.129.574,24 103,78 6. Vrijednosno usklađivanje 1.711.896,27 0,00 0,00 E) FINANCIJSKI RASHODI 1.256.186,39 1.308.038,95 104,13 F) UKUPNI RASHODI (D+E) 57.400.989,36 52.338.833,20 91,18 G) Dobit/gubitak prije oporezivanja (C-F) -2.137.483,34-1.723.625,63 80,64 H) Porez na dobit 0,00 0,00 - I) Dobit/gubitak razdoblja (G-H) -2.137.483,34-1.723.625,63 80,64 Izvor: Analitička bilanca Zračne luke Pula za 2012. i 2013.godinu 29

Grafikon 12.: Odnos prihoda i rashoda u 2012. i 2013. godini Izvor: Tabela 9. Pad broja putnika od 4,7% rezultirao je padom poslovnih prihoda za 8,75%, odnosno padom ukupnih prihoda za 8,41%. Poslovni rashodi također su u 2013.g. zabilježili pad od 9,11% (ukupni 8,82%) u odnosu na 2012.g. no s obzirom na visinu ukupnih rashoda u 2012.g. od 57.400.989,36 kn njihovo smanjenje nije bilo dovoljno da bi se eliminirali utjecaji pada poslovnih, odnosno ukupnih prihoda. Unutar strukture poslovnih prihoda prihodi od avijacijskih aktivnosti bilježe pad: - Prihodi od opskrbe zrakoplova 8,08% - Prihodi od slijetanja zrakoplova 6,50% - Prihodi od putničkih taksi 3,73% - Prihodi od zaštitne naknade 2,45%. Kod prihoda od neavijacijskih aktivnosti porast od 21,64% je zabilježen kod prihoda od pružanja ugostiteljskih usluga - prodaje u caffe baru. Porast ovih prihoda je rezultat izvršene rekonstrukcija ugostiteljskog objekta u domaćem prostoru početkom 2013.g. kojim je renoviran prostor te je samim time poboljšana i proširena ugostiteljska usluga što je rezultiralo povećanjem prihoda. Cijene ugostiteljskih usluga nisu povećane. Prihodi od najma prostora bilježe pad od 49,49% u odnosu na 2012.g., odnosno 871.107,44 kn u apsolutnim veličinama. Zračna luka Pula je krajem 2012.g. otkazala zakup poslovnog prostora tvrtki Elea (za obavljanje trgovačke djelatnosti u prostoru međunarodnog odlaska putnika) s obzirom na nepodmirenje zakupnine po kojoj je osnovi u financijskim izvještajima za 2012.g. izvršeno vrijednosno usklađenje potraživanja u iznosu od 828.436,79 kn. Mjesečni iznos zakupnine iznosio je 10.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a varijabilni dio 10% od ukupnog ostvarenog prometa u prodavaonici. Kako je u srcu sezone (početak srpnja) ovaj poslovni prostor oslobođen od stvari (po okončanju carinskog postupka s obzirom da je tvrtka Elea raspolagala carinskim skladištem tipa D ) Zračna luka Pula nije imala mogućnost staviti ga u funkciju te su prihodi po svim osnovama izostali (bilo davanja u zakup drugome bilo vlastitim organiziranjem prodaje). 30

Prihodi od prodaje u trgovini (bivšem DFS-u) su izostali s jedne strane kao rezultat pada broja putnika iz Rusije koji su i najveći potrošači, a s druge strane ulaskom RH u Europsku uniju ukinule su se klasične Duty i Tax free trgovine te je uvedena obaveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost (20% od prodajne vrijednosti robe) i trošarina po prodaji trgovačke robe (zračna luka raspolaže trošarinskim skladištem za trgovačku robu u koje se smještaju u sustav odgode proizvod koji podliježu trošarinama: alkohol i cigarete) što je značajno umanjilo prihode od prodaje kako u apsolutnom iznosu (3.131.874,04 kn) tako i u postotnom (22,41%). U sljedećim tabelama prikazana je struktura prihoda za 2012. i 2013. godinu i udio pojedine kategorije prihoda u ukupnim prihodima. 31

Tabela 10. Struktura prihoda Zračne luke Pula u 2013.g. (u kn i lp) NAZIV POZICIJE/ GODINA 2012. 2013. INDEKS 2013/2012 (1) (2) (3) (4=3/2) 1. Prihodi od prodaje 52.862.651,73 47.385.098,81 89,64 Prihodi od opskrbe zrakoplova 9.382.294,77 8.624.287,19 91,92 Prihodi od slijetanja zrakoplova 7.595.357,18 7.101.449,17 93,50 Prihodi od putničkih taksi 13.294.563,27 12.832.526,19 96,52 Prihodi od ugostiteljskih usluga 2.244.275,07 2.729.982,64 121,64 Prihodi od prodaje u trgovini 13.973.161,40 10.841.287,30 77,59 Prihodi od cateringa 943.165,05 1.099.475,56 116,57 Prihodi od parkiranja aviona 230.970,48 164.655,54 71,29 Prihodi od najamnina poslovnog prostora 1.760.244,24 889.136,80 50,51 Prihodi od najamnina vitrina i reklama 207.081,55 273.530,49 132,09 Prihodi od korištenja manevarskih površina 348.846,32 363.680,42 104,25 Prihodi od parkirališta 411.222,00 400.724,80 97,45 Prihodi od provizije 18.981,96 19.825,78 104,45 Odgođeno priznavanje prihoda od potpora 2.191.957,95 1.696.190,95 77,38 Ostali prihodi od prodaje 260.530,49 348.345,98 133,71 2. Ostali poslovni prihodi 471.643,72 1.284.883,13 272,43 Naplata šteta od osiguranja 15.730,61 240.945,92 1.531,70 Otpis obaveza 95.967,33 19.915,01 20,75 Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 279.181,72 160,00 0,06 Prihodi od naplaćenih vrijednosno usklađenih potraživanja 0,00 209.884,73 - Prihodi od potpora iz DP 0,00 178.035,59 - Prihodi od potpora iz Programa Europske unije 0,00 109.940,01 - Prihodi od prošlih godina 0,00 350.426,34 - Ostali prihodi od prodaje 80.764,06 175.575,53 217,39 A. POSLOVNI PRIHODI 53.334.295,45 48.669.981,94 91,25 Prihodi od redovnih kamata 823.419,80 678.540,67 82,41 Prihodi od zateznih kamata 10.940,75 2.594,43 23,71 Ostali financijski prihodi 0,00 695,60 - Pozitivne tečajne razlike 1.009.140,23 1.191.808,24 118,10 Prihodi od mjenjačkog poslovanja 85.709,79 71.586,70 83,52 B. FINANCIJSKI PRIHODI 1.929.210,57 1.945.225,64 100,83 C. UKUPNI PRIHODI 55.263.506,02 50.615.207,58 91,59 Izvor: Analitička bilanca Zračne luke Pula d.o.o. za 2012. i 2013. godinu 32

Tabela 11. Struktura prihoda Zračne luke Pula d.o.o. u 2012. i 2013. godini (u %) NAZIV POZICIJE/ GODINA 2012. 2013. INDEKS 2013/2012 (1) (2) (3) (4=3/2) 1. Prihodi od prodaje 95,66 93,62 97,87 Prihodi od opskrbe zrakoplova 16,98 17,04 100,36 Prihodi od slijetanja zrakoplova 13,74 14,03 102,08 Prihodi od putničkih taksi 24,06 25,35 105,39 Prihodi od ugostiteljskih usluga 4,06 5,39 132,81 Prihodi od prodaje u trgovini 25,28 21,42 84,71 Prihodi od cateringa 1,71 2,17 127,28 Prihodi od parkiranja aviona 0,42 0,65 155,67 Prihodi od najamnina poslovnog prostora 3,19 1,76 55,15 Prihodi od najamnina vitrina i reklama 0,37 0,54 144,22 Prihodi od korištenja manevarskih površina 0,63 0,72 113,83 Prihodi od parkirališta 0,74 0,79 106,40 Prihodi od provizije 0,03 0,04 114,04 Odgođeno priznavanje prihoda od potpora 3,97 3,35 84,49 Ostali prihodi od prodaje 0,47 0,36 76,98 2. Ostali poslovni prihodi 0,85 2,54 297,45 Naplata šteta od osiguranja 0,03 0,48 1.672,37 Otpis obaveza 0,17 0,04 22,66 Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 0,51 0,00 0,06 Prihodi od naplaćenih vrijednosno usklađenih - potraživanja 0,00 0,41 Prihodi od potpora iz DP 0,00 0,35 - Prihodi od potpora iz Programa Europske unije 0,00 0,22 - Prihodi od prošlih godina 0,00 0,69 - Ostali prihodi od prodaje 0,15 0,35 - A. POSLOVNI PRIHODI 96,51 96,16 99,64 Prihodi od redovnih kamata 1,49 1,34 89,97 Prihodi od zateznih kamata 0,02 0,01 25,89 Ostali financijski prihodi 0,00 0,00 - Pozitivne tečajne razlike 1,83 2,35 128,95 Prihodi od mjenjačkog poslovanja 0,16 0,14 91,19 B. FINANCIJSKI PRIHODI 3,49 3,84 110,09 C. UKUPNI PRIHODI 100,00 100,00 100,00 Izvor: Tabela 10. 33

Grafikon 13. Struktura poslovnih prihoda Zračne luke Pula u 2012. i 2013.g. (%) Izvor: Tabela 11. 34

Grafikon 14.: Struktura financijskih prihoda Zračne luke Pula u 2012. i 2013.g. (u%) Izvor: Tabela 11. Poslovni prihodi zračne luke u 2013.g. sudjelovali su s 96,16% udjela (u 2012.g. s 96,51%), a financijski s 3,84% i navedeni se udio u strukturi ukupnih prihoda u odnosu na 2012.g. nije promijenio. 56,42% ukupnih prihoda zračna luka ostvaruje od opskrbe i slijetanja zrakoplova i putničkih taksi, a 21,42% prihoda ostvaruje od prodaje robe u trgovini. Dakle, glavnina prihoda zračne luke ostvarena je od osnovne djelatnosti i prodaje robe u trgovini te kretanje prihoda od ovih djelatnosti značajno utječe na ostvareni poslovni rezultat zračne luke. 35

U sljedećoj je tabeli prikazana struktura rashoda zračne luke u 2013.g. Tabela 12. Struktura rashoda Zračne luke Pula u 2013.g. OPIS KATEGORIJE 2012. 2013. INDEKS 2013/2012 UDIO U UKUPNOM RASHODU 2012 % UDIO U UKUPNOM RASHODU 2013 % (1) (2) (3) (4=3/2*100) (5) (6) A. POSLOVNI RASHODI 56.144.802,97 51.030.794,25 90,89 97,81 97,50 1. MATERIJALNI TROŠKOVI 11.133.329,56 11.497.456,04 103,27 19,40 21,97 TROŠKOVI SIROVINA I 1.1. MATERIJALA 4.334.850,79 3.421.567,10 78,93 7,55 6,54 1.1.1. UTROŠENI MATERIJAL 2.316.275,21 1.681.469,63 72,59 4,04 3,21 Utrošak hrane u kuhinjama 334.414,27 363.403,33 108,67 0,58 0,69 Utrošak goriva i maziva 31.599,08 29.623,56 93,75 0,06 0,06 Materijal za čišćenje 107.517,88 116.813,72 108,65 0,19 0,22 Uredski materijal 226.874,63 150.608,42 66,38 0,40 0,29 Utrošak radne odjeće 605.054,15 55.549,80 9,18 1,05 0,11 Utrošen materijal za tekuće održavanje 815.236,47 756.188,26 92,76 1,42 1,44 Ostali potrošni materijal 195.578,73 209.282,54 107,01 0,34 0,40 1.1.2. UTROŠENA ENERGIJA 1.567.081,18 1.396.416,72 89,11 2,73 2,67 Električna energija 1.015.203,31 960.324,06 94,59 1,77 1,83 Benzin, autoplin, dizelsko gorivo 415.151,78 348.659,55 83,98 0,72 0,67 Lož ulje 136.826,09 87.433,11 63,90 0,24 0,17 1.1.3. SITAN INVENTAR-OTPIS 136.826,09 343.680,75 251,18 0,24 0,66 1.2. TROŠKOVI PRODANE ROBE 882.797,49 1.192.618,76 135,10 1,54 2,28 1.3. OSTALI VANJSKI TROŠKOVI 5.915.681,28 6.883.270,18 116,36 10,31 13,15 Prijevozne usluge 51.048,64 26.069,85 51,07 0,09 0,05 Usluge telefonije i interneta i poštarine 307.069,56 267.370,15 87,07 0,53 0,51 Usluge studentskog servisa 1.991.071,64 1.843.108,35 92,57 3,47 3,52 Usluge održavanja 2.702.371,79 4.104.140,62 151,87 4,71 7,84 Troškovi najamnine 113.954,73 100.377,34 88,09 0,20 0,19 Troškovi reklame i propagande 294.832,97 145.035,93 49,19 0,51 0,28 Komunalne usluge 380.705,55 317.435,61 83,38 0,66 0,61 Ostale usluge (troškovi objave oglasa, usluge istraživanja i razvoja, špediterske usluge) 74.662,40 79.732,33 106,79 0,13 0,15 2. TROŠKOVI OSOBLJA 27.319.473,22 24.488.020,94 89,64 47,59 46,79 2.1. Neto plaće i naknade 16.163.454,38 14.723.428,58 91,09 28,16 28,13 2.2. Troškovi poreza i doprinosa 11.156.018,84 9.764.592,36 87,53 19,44 18,66 3. AMORTIZACIJA 8.104.719,93 7.503.568,98 92,58 14,12 14,34 OSTALI TROŠKOVI 4. POSLOVANJA 6.786.933,11 6.412.174,05 94,48 11,82 12,25 4.1. Zdravstvene usluge 91.864,57 63.899,49 69,56 0,16 0,12 Usluge platnog prometa i 4.2. bankarske usluge 614.224,37 531.006,77 86,45 1,07 1,01 4.3. Usluge revizije 38.125,00 37.500,00 98,36 0,07 0,07 4.4. 4.5. Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 60.517,27 43.388,05 71,70 0,11 0,08 Ostale usluge poslovnog savjetovanja 129.905,46 86.463,48 66,56 0,23 0,17 4.6. Premije osiguranja 287.742,86 356.238,40 123,80 0,50 0,68 4.7. Premije dob.mir. osig. 812.000,00 756.000,00 93,10 1,41 1,44 4.8. Naknade za korištenje prava 383.072,82 115.689,24 30,20 0,67 0,22 4.9. Komunalna naknada 230.400,00 230.400,00 100,00 0,40 0,44 4.10. Usluge održavanja softvera 350.024,99 345.167,29 98,61 0,61 0,66 36

Tabela 12. Struktura rashoda Zračne luke Pula u 2013. godini - nastavak OPIS KATEGORIJE 2012. 2013. INDEKS 2013/2012 UDIO U UKUPNOM RASHODU 2012 % UDIO U UKUPNOM RASHODU 2013 % 4.10. 4.11. (1) (2) (3) (4=3/2*100) (5) (6) Naknade za ceste i tehničke preglede 34.012,38 24.678,27 72,56 0,06 0,05 Naknade troškova radnicima i izdaci za ostala materijalna prava radnika 2.193.637,20 2.268.569,57 103,42 3,82 4,33 4.12. Troškovi stručnog usavršavanja 307.258,59 473.427,40 154,08 0,54 0,90 4.13. Troškovi reprezentacije 189.374,80 89.176,35 47,09 0,33 0,17 4.14. Troškovi članarina,naknada i doprinosa udruženjima 195.362,55 235.992,32 120,80 0,34 0,45 4.15. Upravni i sudski troškovi i takse 45.878,09 28.906,48 63,01 0,08 0,06 4.16. Troškovi stručne literature i tiska 104.720,58 60.985,00 58,24 0,18 0,12 4.17. Naknade i troškovi članova nadzornog odbora 164.223,31 151.761,82 92,41 0,29 0,29 4.18. Ostali troškovi poslovanja 554.588,27 512.924,12 92,49 0,97 0,98 5. VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE KRATKOTRAJNE IMOVINE 1.711.896,27 0,00 0,00 2,98 0,00 6. OSTALI POSLOVNI RASHODI 1.088.450,88 1.129.574,24 103,78 1,90 2,16 6.1. DONACIJE 947.282,61 656.851,70 69,34 1,65 1,25 6.2. 6.3. 6.4. KAZNE,PENALI I NAKNADE ŠTETA 22.177,90 37.404,38 168,66 0,04 0,07 NEOTPISANA VRIJEDNOST RASHODOVANIH OSA 13.671,18 30.031,43 219,67 0,02 0,06 NAKNADNO UTVRĐENI RASHODI IZ PRETHODNIH GODINA 9.953,99 17.047,90 171,27 0,02 0,03 6.5. MANJKOVI I OSTALI RASHODI 95.365,20 388.238,83 407,11 0,17 0,74 B. FINANCIJSKI RASHODI 1.256.186,39 1.308.038,95 104,13 2,19 2,50 1. KAMATE PO KREDITIMA 407.344,32 307.770,53 75,56 0,71 0,59 2. ZATEZNE KAMATE 303,53 10606,95 3.494,53 0,00 0,02 3. NEGATIVNE TEČAJNE RAZLIKE 840.538,54 989.569,49 117,73 1,46 1,89 GUBICI OD ULAGANJA U 4. UDJELE DRUGIH DRUŠTAVA 8.000,00 91,98 1,15 0,01 0,00 C. UKUPNI RASHODI 57.400.989,36 52.338.833,20 91,18 100,00 100,00 Izvor: Analitička bilanca Zračne luke Pula d.o.o. za 2012. i 2013. godinu 37

Grafikon 15.: Struktura ukupnih rashoda Zračne luke Pula u 2012. i 2013.g. (u%) Izvor: Tabela 12. 38

Grafikon 16. Udio poslovnih rashoda u ukupnim rashodima Zračne luke Pula u 2012. i 2013.g. (u%) Izvor: Tabela 12. 39

Grafikon 17.: Udio financijskih rashoda u ukupnim rashodima Zračne luke Pula u 2012. i 2013.g. (u%) Izvor: Tabela 12. Ukupni rashodi Zračne luke Pula u 2013.g. bilježe pad u odnosu na 2012.g. kao rezultat pada poslovnih rashoda za 9,21%, dok su financijski rashodi u porastu za 4,13% prvenstveno kao rezultat porasta negativnih tečajnih razlika. Troškovi sirovina i materijala ostvareni su u iznosu od 3.421.567,10 kn (u 2012.g. 4.334.850,79 kn) i u padu su 21,07% u odnosu na isto razdoblje 2012.g. S obzirom na planirane vrijednosti ostvareno je 88,29% vrijednosti. Unutar ove skupine materijalnih troškova porast u odnosu na planirane vrijednosti bilježe utrošak hrane u cateringu ( porast prihoda od cateringa iznosio je 16,57%), utrošeni materijal za tekuće održavanje te potrošni materijal, loživo ulje i dizelsko gorivo. Premda su ostvareni unutar granica postavljenih financijskim planom za 2013. godinu porast u odnosu na 2012.g. bilježi jedino materijal za čišćenje. Utrošeni materijal za tekuće održavanje ostvaren u iznosu od 756.188,26 kn obuhvaća troškove materijala za redovno održavanje infrastrukture i opreme, a obuhvaća stavke: boje i lakovi, alat i rezervni dijelovi za alat (skalpeli, razne ploče, elektrode, svrdla, matice, vijke, kvake, brave, lokoti, drške i dr.), materijal za građenje (flex cijevi, cement, ljepilo i dr.), materija za održavanje vodoinstalacija, mineralna gnojiva, tekućinu za odleđivanje zrakoplova, plinove za autogeno varenje, troškove za tekuće održavanje vozila (antifriz, destilirana voda i dr.), plinske boce i municiju, auto-dijelove (akumulatori, filtri, brave, žarulje, osigurači i dr.)., materijal za održavanje vatrogasnih vozila), konektore i kablove koji su nužni za hitnu sanaciju strujnih krugova rasvjete manevarskih površina koja je u iznimno lošem stanju zbog starosti od cca 40 godina. 40

Trošak radne i zaštitne odjeća i obuća bilježi pad od 90,82% (U 2012.g. zabilježen je porast ove vrste troška od 142,94% u odnosu na 2011.g. s obzirom da je Pravilnikom o radnoj i zaštitnoj obući i odjeći još u 2011.g. nastala obveza za nabavkom iste. Tijekom 2011.g. sukladno Planu nabave za 2011.g. proveden je otvoreni postupak javne nabave velike vrijednosti za nabavu radnih odijela, a na Odluku o odabiru jedan od ponuditelja uložio je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Kako je u veljači 2012.g. Državna komisija Rješenjem odbila žalbu žalitelja kao neosnovanom troškovi nabave radne odjeće i obuće nastali su u 2012.g. i uredno obuhvaćeni financijskim planom (684.282,00 kn) U 2013.g. troškovi nabave radne i zaštitne odjeće i obuće svedeni su na minimalno potrebne (uglavnom zamjene istrošene). Troškovi nabavne vrijednosti prodane robe bilježe porast od 35,10%. U 2012.g. unutar ove kategorije troškova iskazani su troškovi nabavne vrijednosti prodane robe u ugostiteljskoj djelatnosti (caffe bar). U 2013.g. pored ovih troškova u kategoriju nabavne vrijednosti prodane robe iskazani su i troškovi prodane robe u trgovini u iznosu od 113.387,74 kn obzirom da je nekoliko dobavljača počevši s 1.7. s komisijske prodaje prešlo na klasični oblik prodaje vlastite robe. Ostali vanjski troškovi bilježe porast od 16,36% u odnosu na 2012. godinu, a sastoje se od: prijevoznih usluga, troškova poštarine, telefonskih troškova, troškova student servisa, troškova tekućeg održavanja, troškova najma opreme, troškova objava reklame i oglasa, istraživanja i razvoja, te troškova komunalnih i špediterskih usluga. Porast bilježe troškovi poštarine (10,59%), SITA usluga (69,89%) te troškovi tekućeg i investicijskog održavanja (51,87%) koji bilježe porast sa 2.702 tisuće kn u 2012.g. na 4.104 tisuće kuna u 2013.g. Najznačajnija stavka unutar ove skupine troškova odnosi se na trošak rekonstrukcije ugostiteljskog prostora caffe bara u domaćem dolasku. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja ostvarene su u iznosu od 4.104.140,62 kn, a osim troškova rekonstrukcije ugostiteljskog prostora, obuhvaćaju i sljedeće stavke: održavanje uređaja za detekciju eksploziva 20.544,00 kuna, servis odleđivača zrakoplova 9.586,55 kn, trošak usluge održavanja vaga na šalterima P/O putnika 19.890,00 kn, trošak sanacije pukotina na uzletno sletnoj stazi 136.284,70 kn, troškove na sanaciji vodovodne mreže 49.589,15 kn, troškovi košnje raslinja 64.583,92 kn, troškovi atestiranja vatrogasnih vozila 24.328,40 kn, troškovi neplaniranih popravaka vatrogasnih vozila 225.615,99 kn (usko u vezi s ovom stavkom je i naknada štete od osiguravajućeg društva priznata u visini od 132.214,24 kn), troškovi održavanja glavnog klimatizacijskog sustava 37.171,00 kn, troškovi održavanja agregata 11.082,00 kn, održavanje Trepel vozila 37.326,78 kn usluge održavanja HEIMANN RTG uređaja i MD vrata 123.489,90 kn usluge održavanja Rapiscan RTG uređaja i MD vrata 84.353,00 kn popravci službenih vozila 98.749,55 kn servis vatrogasnih vozila Rosenbauer 110.486,23 kn, troškovi sanacije horizontalne signalizacije 30.996,00 kn, te ostale usluge održavanja infrastrukture i opreme zračne luke. Troškovi najamnine opreme realizirani su u iznosu od 100.377,34 kn, a obuhvaćaju troškove operativnog leasinga osobnog automobila,najma alara uređaja, najma regulatora za prilazna svjetla i PAPI svjetla, najam kontejnera i ograde prilikom izgradnje zgrade vatrogasne postrojbe i druge sitne opreme (jednokratni najmovi). 41

Troškovi oglašavanja i objave oglasa ostvareni su u iznosu od 187.471,93 kn te su u padu od 42,83%, a obuhvaćaju različite oblike oglašavanja u domaćem i stranom tisku i razne oblike sponzorstva. Usluge čuvanja imovine ostvarene su u iznosu od 107.249,15 kn a sastoje se od usluga tjelesne zaštite (zaštitari), usluga pratnje novca od zračne luke do bankarskih institucija. Društvo je u 2013.g. na ime izgradnje i opremanja nove zgrade vatrogasne postrojbe iz državnog proračuna primilo 2.300.000,00 kuna te su ista i namjenski utrošena. Ukupni kapital u 2012.godini povećan je za 57.327.570,94 kn kao rezultat porasta revalorizacijskih rezervi u iznosu od 59.465.054,28 i smanjen za gubitak poslovne godine u iznosu od 2.137.483,34 kn. Gubitak poslovne godine 2012.g. Društvo je u 2013.g. pokrilo iz zadržane dobiti. Gubitak tekuće poslovne godine ostvaren u iznosu od 1.723.625,63 kn Društvo će pokriti iz zadržane dobiti u iznosu od 1.629.398,80 kn, dok preostali dio gubitka u iznosu od 94.226,83 kn Društvo namjerava pokriti iz dobiti budućih razdoblja. Zračna luka Pula je u 2013.g. ostvarila 109.940,01 kn prihodi od potpora iz Programa Europske unije, a koji se odnose na priznate prihode od potpora po kojima su priznati troškovi koji su iskazani u financijskim izvještajima. Tako je na ime potpora iz Programa EU (IPA Jadranska prekogranična suradnja) iskazano 109.940,01 kn. Projekt prekogranične suradnje Airport Security and Air Taxi Network in the Adriatic (ADRIAIR) u kojem Zračna luka Pula sudjeluje kao partner, započeo je krajem 2012. godine, uz financijsku podršku Europske unije iz Programa IPA, komponenta II Jadranska prekogranična suradnja. Projekt je pokrenut kako bi se ostvarila dva primarna cilja, a to su: stvaranje potrebnih preduvjeta za uspostavljanje letova između dviju obala Jadranskog mora te poboljšanje sigurnosnih standarda zračnih luka uključenih u projekt. Realizacijom projekta ujedno se očekuje i razmjena znanja između svih uključenih partnera, potpora u modernizaciji infrastrukture zračnih luka te istraživanje potencijala tržišta kao temeljnog preduvjeta za uspostavljanje letova. Zračna luka Pula te Istra kao turistička destinacija ovim projektom očekuju višestruke koristi jer će se pokušati stvoriti preduvjeti za uspostavljanje redovnih letova između Pule i talijanske regije Emilia Romagna. Time se otvara ogromno tržište od oko 4.000.000 stanovnika regije, a sama regija poznata je kao jako talijansko industrijsko, prehrambeno i turističko područje zbog čega se može očekivati veliki broj putnika s obje strane Jadranske obale, kako u turističke, tako i u poslovne svrhe. Zračna luka Pula će ovim projektom biti u potpunosti spremna na izazove koji dolaze pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji te ojačati ekonomske i institucionalne veze kako unutar jadranske regije tako i unutar zemalja partnera projekta ADRIAIR. Pružanjem nove ad hoc usluge na zahtjev korisnika koje su bazirane na flotama avio-taksija Zračna luka Pula postaje pristupačnija i fleksibilnija zračna luka. Uz Općinu Forli Cesena, kao nositelja projekta, u projektu sudjeluju partneri iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine te Albanije. Hrvatske partnere predstavljaju sljedeće zračne luke: Pula, Rijeka i Dubrovnik. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.514.012,43, od čega se na Zračnu luku Pula odnosi 115.360,00. Trajanje projekta iznosi 30 mjeseci te se kraj projekta očekuje u veljači 2015. godine 42