Microsoft PowerPoint - nervni.ppt

Слични документи
МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ И СПОРТА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ ТЕСТ ИЗ БИОЛОГИЈЕ ЗА VIII РАЗРЕД Општинско такмичење, 25. март године 1. Повежите органеле са њи

Departman za biomedicinske nauke Studijski program: Sport i fizičko vaspitanje Predmet: Fiziologija 3+2 Literatura: Radovanović. Fiziologija za studen

BOLESTI PERIFERNIH NERAVA

NEUROLOŠKI PREGLED

Microsoft Word - Biologija za konkurs 2018

Slajd 1

Dobrim odlukama uspješnije do cilja

Б06

ОСНОВНЕ СТРУКОВНЕ СТУДИЈЕ ДРУГА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2017/2018 КЛИНИЧКА БИОМЕХАНИКА

Pritisak u ušima – mogući uzroci i liječenje

МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ СРПСКО БИОЛОШКО ДРУШТВО ТЕСТ ИЗ БИОЛОГИЈЕ ЗА III РАЗРЕД СРЕДЊЕ ШКОЛЕ Републичко та

А01. АНАТОМИЈА Предмет се налази у првом семестру. Недељно има 3 часа предавања и 1 час вежби. Предмет носи 6 ЕСПБ бодова. Образовни циљеви наставе: О

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU VETERINARSKI FAKULTET ZAGREB Anamarija Bago NASLJEDNI NEUROMUSKULATORNI POREMEĆAJI U PASA Diplomski rad Zagreb, 2016.

RADIONICA

biologija 8 razred -nasljedivanje i kako nastajemo

Медицински факултет, Универзитет у Београду Институт за патолошку физиологију Љубодраг Буба Михаиловић Др Суботића 9, Бeоград ОБАВЕШТЕЊЕ О МЕСТУ И ТЕР

Microsoft PowerPoint - Polni hormoni 14 [Read-Only] [Compatibility Mode]

Медицински факултет, Универзитет у Београду Институт за патолошку физиологију Љубодраг Буба Михаиловић Др Суботића 9, Бeоград ОБАВЕШТЕЊЕ О МЕСТУ И ТЕР

Šifra modula UFŽ 313 Fakultet PMF A. OPĆI PODACI Modul UPOREDNA FIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA NASTAVNI PROGRAM Fakultet Prirodno-matematički Odsjek Biologija

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ BIOLOGIJE skupina (8. razred OŠ) Zaporka natjecatelja SUDIONIK NATJECANJA U: (zaokruži) USPJEH NA NATJECANJU ZNANJU

4.1 The Concepts of Force and Mass

Avokado – čarobno voće

Rak pluća – uzroci, simptomi i liječenje

ЦИЉЕВИ НАСТАВНИХ ЈЕДИНИЦА ПРЕДМЕТА „ХИСТОЛОГИЈА И ЕМБРИОЛОГИЈА“

No Slide Title

BIOLOGIJA EKSTERNA PROVJERA ZNANJA NA KRAJU III CIKLUSA OSNOVNE ŠKOLE JUN, GOD. UPUTSTVO ZA BODOVANJE Napomene: Pridržavajte se predloženog uput

Priredila: dr Nora Lazar Šarnjai

GLAUCOMA (Glaukom)

Nasivin Sensitive (0,5mg) – Uputa o lijeku

Žuti jezik – uzroci i liječenje

Slide 1

PRIMJER DOBRE PRAKSE SLOVENIJA: DARS d.d., Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji Helena Pleslić, 20. studeni 2014 Zagreb

Sunčanica – simptomi, liječenje, sunčanica kod djece

4.1 The Concepts of Force and Mass

ИСПИТНА ПИТАЊА ЗА ПРВИ КОЛОКВИЈУМ 1. Шта проучава биофизика и навести бар 3 области биофизике 2. Основне физичке величине и њихове јединице 3. Појам м

Microsoft PowerPoint - BATERIJA_testova1.ppt

17. Na osnovu člana 21 stav 9 Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda ( Službeni list CG, broj 51/17), Ministarstvo poljoprivrede i ruraln

Microsoft PowerPoint - Prvi tjedan [Compatibility Mode]

Slide 1

NATJEČAJ ZA UPIS UČENIKA U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE U ŠKOLSKOJ GODINI 2019./2020. Srednja škola Koprivnica, TRG SLOBODE 7; ; tajništvo: 048/ ; ra

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK FIZIOLOŠKI ODGOVOR NA STRES PHYSIOLOGICAL RESPONSE TO STRESS SEMINARSKI RAD M

МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ. СРПСКО БИОЛОШКО ДРУШТВО ТЕСТ ИЗ БИОЛОГИЈЕ ЗА VII РАЗРЕД ОСНОВНЕ ШКОЛЕ Републичко

NEURONAL

ГНАТОЛОГИЈА ИНТЕГРИСАНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈE СТОМАТОЛОГИЈЕ ТРЕЋА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2018/2019.

PRIMER 1 ISPITNI ZADACI 1. ZADATAK Teret težine G = 2 [kn] vezan je užadima DB i DC. Za ravnotežni položaj odrediti sile u užadima. = 60 o, β = 120 o


Logičke izjave i logičke funkcije

NATJEČAJ ZA UPIS UČENIKA U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE U ŠKOLSKOJ GODINI 2019./2020. Zdravstvena škola Split, ŠOLTANSKA 15;

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Ana Planinić Uloga subtalamičke jezgre u Parkinsonovoj bolesti DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018.

Недеља

Microsoft Word - 01 Naslov.doc

OŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR

4.1 The Concepts of Force and Mass

Natječaj za upis sadrži: 1.Popis programa obrazovanja i broj upisnih mjesta po vrstama programa obrazovanja 2. Rokove za upis učenika 3. Predmete pose

298 ELEKTRIFIKACIJA ŽELJEZNICA ELEKTROAKUSTIKA Na ovim elektrificiranim prugama uspostavljena je potpuna sigurnost primjenom automatizacije saobraćaja

ГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настав

Nalaz urina – čitanje nalaza urinokulture

(Microsoft Word - natje\350aj)

Vaillant BiH 2017 cjenik final web.pdf

PSIHIJATRIJA

2

Прилог 13. Списак услуга одржавања медицинскo-техничких помагала и највишег износа накнаде која укључује комплетну услугу (рад, материјал и део) Износ

Sedam prednosti bicikliranja za djecu

REPUBLIKA HRVATSKA MEDICINSKA ŠKOLA ANTE KUZMANIĆA ZADAR Dr. Franje Tuđmana 24/G KLASA: /17-01/1 URBROJ: / Zadar,

Slide 1

Sonniger katalog_2017_HR_ indd

VELEUČILIŠTE U BJELOVARU PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ SESTRINSTVA SAMOZBRINJAVANJE SLIJEPIH I SLABOVIDNIH OSOBA Završni rad br. 40/SES/2018 Petra Herč

MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE

Број: 164/1 Београд, НОВИ ПРОПИСИ (ПОЈАШЊЕЊА) О ЗАШТИТАМА И ДОДАТНОЈ ОПРЕМИ ИГРАЧА После објављивања ИХФ правила игре, која су ступила на с

Sex Differences in the Brain

Microsoft PowerPoint - Zagorka-glaziranje.pptx

Мултипла склероза - болест младих људи

ОПШТА КИНЕЗИТЕРАПИЈА ОСНОВНЕ СТРУКОВНЕ СТУДИЈЕ СТРУКОВНИ ФИЗИОТЕРАПЕУТ ДРУГА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2017/2018.

Korjenasto povrće – podjela, popis i dobrobiti

Slide 1

Robert Bosch GmbH 2019, all rights reserved Kućica za ptice za balkon i vrt Izlet u svijet životinja. Kućica za ptice Mali i veliki istražitelji mogu

Tehnički katalog Regulator protoka sa integrisanim regulacionim ventilom (PN 16, 25, 40*) AFQM, AFQM 6 - ugradnja u potis ili povrat Opis AFQM 6 DN 40

PowerPoint Presentation

МЕДИЦИНСКИ ФАКУЛТЕТ

AНЕСТЕЗИОЛОГИЈА ИНТЕГРИСАНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈE СТОМАТОЛОГИЈЕ ТРЕЋА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2017/2018. године

Microsoft PowerPoint - JUDZ Kantona Sarajevo-Edisa

Seminarski rad

KIM Inteligencija sa snagom varijabiline šipke zabravljivanja. KIM 44 fleksibilno primjenjivo KIM 55 opteretivo i lagano KIM 5x7 vrlo čvrsta varijanta

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva

ОРOФАЦИЈАЛНИ ОРОФАЦИЈАЛНИ БОЛ ИНТЕГРИСАНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈE СТОМАТОЛОГИЈЕ ТРЕЋА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2017/2018.

Kontrolna lista za obilazak radnog mjesta Stomatološki tehničar KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi, uk

Uputa o lijeku – Diosmin Hasco-Lek 1000 mg filmom obložena tableta

Динамика крутог тела

Microsoft PowerPoint - LabAnim - Anestezija

Microsoft Word - VS_prospekt.docx

В04

Hidracija i dehidracija

Microsoft Word - Dopunski_zadaci_iz_MFII_uz_III_kolokvij.doc

Ginkgo tablete (40 mg) – Uputa o lijeku

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE ul. Stari šor 47, Sremska Mitrovica web: Tel:022/ Tel/Faks

Kontrolna lista za obilazak radnog mjesta Doktor medicine u bolnici KONTROLNA LISTA ZA OBILAZAK RADNOG MJESTA Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi

Mušmula – zdrava i ljekovita poslastica

Caprez tablete (5/10mg) – Uputa o lijeku

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Luka Turkalj Privremene fetalne zone u razvoju moždane kore čovjeka prikazane pomoću histoloških metoda i sl

UDŽBENIK 2. dio

Транскрипт:

Živčani sustav Središnji Periferni Mozak Leñna moždina Živci Gangliji Moždani Moždinski

Živčani sustav Središnji Periferni Mozak Leñna moždina Živci Gangliji Osjetni Motorički Visceralni (utrobni) Somatski Autonomni Somatski (voljni)

Mozak (Ulaz u CNS iz periferije) Aferentni dio Središnji živčani sustav (CNS) Periferni živčani sustav (PNS) Leñna moždina (Izlaz iz CNS-a u periferiju) Eferentni dio (motor.) Osjetni podražaji Visceralni podražaji Somatski nervni sistem Autonomni nervni sistem Motorički neuroni Simpatetički nervni sistem Parasimpatetič ki nervni sistem Glatko mišićje Skeletni Srčani mišić mišić Žlijezde Efektorni organi (grañeni od mišićnog i žljezdanog tkiva)

Funkcije živčanog sustava Podražaj ŽS Odgovor Ulaz ŽS Izlaz Složenije značajke ŽS: intelekt, svjesnost, emocije, pamćenje, govor, asocijacije,.

Funkcije živčanog sustava 1. Osjetni ulaz prikupljanje informacija Praćenje promjena koje se zbivaju unutar i izvan tijela (promjene = podražaji) 2. Integracija procesiranje i interpretacija osjetnih informacija i odluka da li je potrebna akcija 3. Motorički izlaz Odgovor na integrirane podražaje Odgovor aktivira mišiće ili žlijezde

Funkcionalna klasifikacija perifernog živčanog sustava Osjetni (aferentni) dio Živčana vlakna koja nose informacijudo središnjeg živčanog sustava

Funkcionalna klasifikacija perifernog živčanog sustava Motorički (eferentni) dio Živčana vlakna koja vode impulseod središnjeg živčanog sustava

Funkcionalna klasifikacija perifernog živčanog sustava Motorički (eferentni) dio Dva dijela Somatski živčani sustav = voljni Autonomni živčani sustav = involuntarni

Organizacija živčanog sustava podražaj aj (ulaz) Skeletni mišić Odgovor (izlaz) Srčani mišić, glatki mišići, i, žlijezde Živci i gangliji Somatski motorički Autonomni nervni nervni sustav sustav Osjetni dio prenosi Motorički dio informaciju iz Miš prenosi Miš periferije informaciju ka periferiji Miš Miš Motori Mozak i leñna moždina Mišić Procesiranje i integracija informacija, započinje odgovore, umna aktivnost Mišić

Centralni nervni sustav Sastavni dijelovi: 1. Mozak Smješten u lubanjskoj šupljini 2. Leñna moždina Smještena u kralješni ničkom kanalu Nastavlja se na mozak od velikog zatiljnog otvora (foramen magnum)

Živčana stanica - NEURON - prenosi električne signale (akcijski potencijal), dužina i preko 1 m Tijelo centralni dio Dendriti kratki nastavci koji primaju impulse iz drugih neurona ili osjetnih stanica (receptora) Akson dugi nastavak koji odvodi signal do drugih neurona, mišića a ili žlijezda mijelinska (Schwanova)) ovojnica (bijela) Neuroglia vezivna i zaštitna funkcija

NEURON dendriti tijelo stanice akson sinaptički terminali

NEURON mijelinska (Schwanova) ovojnica podražljivost ljivost, provodljivost (tzv. saltatorna kondukcija)

NEURON sinapsa, neurotransmiteri

NEURON

Struktural turalna klasifik lasifikacija neurona Multipolarni Bipolarni Unipolarni

Struktural turalna klasifik lasifikacija neurona Multipolarni neuroni brojni izdanci iz tijela stanice

Struktural turalna klasifik lasifikacija neurona Bipolarni neuroni jedan akson i jedan dendrit

Struktural turalna klasifik lasifikacija neurona Unipolarni neuroni imaju jedan kratki nastavak koji izlazi iz tijela stanice

Mozak: osnovna graña Veliki mozak (cerebrum) Meñumozak (diencephalon) Mali mozak (cerebellum) Mozgovno deblo (truncus cerebri) leñna moždina

MOZAK Veliki mozak Meñumozak (diencefalon) Moždano deblo Mali mozak

Moždane klijetke 2 lateralne moždane klijetke - ventrikuli III moždana klijetka IV moždana klijetka

Moždane klijetke 2 lateralne moždane klijetke III moždana klijetka IV moždana klijetka

Moždane ovojnice Moždanice ( (meninge) obmataju i štite mozak i leñnu moždinu: tvrda, paučinasta i meka Tvrda moždanica (dura mater) čvrsta, prirasla uz lubanju; mjestimično formira pregrade mozga - dva lista (mozak); - jedan list (leñna moždina)

Moždane ovojnice Paučinasta moždanica (arachnoidea mater) - izmeñu tvrde i meke Meka moždanica (pia mater) na površini mozga i leñne moždine, sadrži i krvne žilice koje hrane SŽSS

Moždane ovojnice Subarahnoidalni prostor cerebrospinalna tekućina (likvor) tekući i jastuk, sprečava veće pomake mozga 800 ml/dan; 150-200 ml horoidni pleksus

Mozak: izvana prema unutra Dura mater stabilizira položaj mozga, a cerebrospinalna tekućina (CSF) štiti i čini mozak lakšim Odakle dolazi cerebrospinalna tekućina? Iz horoidnih spletova na stijenkama moždanih klijetki Ependimalne stanice propuštaju tekućinu iz kapilara

Mozak: izvana prema unutra CST cirkulira kroz moždane klijetke, dolje do centralnog kanala leñne moždine i unutar subarahnoidnog prostora. CST sereapsorbira natrag u krv prvenstveno u venskim sinusima (resicama) unutar dure mater.

Veliki mozak 2 hemisfere (upravljaju suprotnom stranom tijela) - L.H. matematičke, verbalne sposobnosti - D.H. prostorne, umjetničke sposobnosti uzdužna brazda dijeli hemisfere

Veliki mozak žuljevito tijelo snop vlakana koji spaja hemisfere

Veliki mozak 1.5 kg, 10 11 stanica Siva tvar (tijela stanica) kora (cortex( cortex) 3mm Ø,, brojne brazde i vijuge velika površina Bijela tvar (mijelinizirani aksoni) asocijacijska, komisuralna i projekcijska vlakna

Veliki mozak Režnjevi Čeoni (frontalni) tjemeni (parijetalni( parijetalni) sljepoočni (temporalni) zatiljni (okcipitalni)

Veliki mozak Subkortikalni(bazalni) gangliji regulacija voljnih pokreta stereotipni pokreti onus mišića

Veliki mozak Čeoni režanj ispred centralne brazde primarna motorička kora (fini pokreti) pažnja miris, planiranje akcija raspoloženje, agresija;

Tjemeni režanj Veliki mozak iza centralne brazde primarna somatosenzorička kora osjeti dodira, položaja zgloba

Zatiljni režanj iza tjemenog primarna vidna kora; Veliki mozak

Sljepoočni režanj lateralne strane hemisfera apstraktno mišljenje pamćenje sluh razumijevanje govora emocije složeni vidni procesi Veliki mozak

Specijaliz aliziranairana područja (aree( aree) velikog mozga Somatosenzoričko područje (area) prima impulse iz osjetnih receptora iz tijela Primarno motoričko područje (area) šalje impulse ka skeletnim mišićima Brokino područje sposobnost govora

Veliki mozak - Precentralna vijuga motorički centri (inicijacija voljnih pokreta) - Postcentralna vijuga osjetni centri Brokin centar za govor (materijalizira misli) Vidni, slušni centri

Osjetno i motoričko područje moždane kore

Specijaliz aliziranairana područja velikog mozga Mozgovna područja za osjetila Olfaktorna area (njuh) Vidna area Slušna area Gustatorna area (okus)

Specijaliz aliziranairana područja velikog mozga

Veliki mozak sječanja Najdublji dio velikog mozga vezan uz mozgovno deblo limbički sustav Sudjeluje pri promjeni raspoloženja, osnovnim emocijama i povezan je s hipotalamusom u regulaciji unosa hrane/h 2 O. Najviše je pod utjecajem osjeta mirisa

Diencefalon 3 bilateralne strukture iznad mozgovnog debla: brežuljak ( (talamus), podbrežje (hipotalamus) nadbrežje (epitalamus) Brežuljak (talamus) velika ovalna masa, glavni relejni centar svih osjetnih vlakana usmjerenih prema kori velikog mozga

Diencefalon Podbrežje (hipotalamus) Ispod talamusa Glavni kontrolni centar autonomnog nervnog sustava i endokrinog sustava

Diencefalon Podbrežje (hipotalamus) Upravlja vitalnim autonomnim funkcijama, tj. regulacija: krvnog tlaka temperature tijela metabolizma tjelesnih tekućina endokrinih žlijezda, Libida emocionalnih reakcija (ljutnja, strah, bol, užitak) u

Diencefalon Podbrežje (hipotalamus) Kad detektira promjene u tijelu izlučuje uje regulacijske faktore koji stimuliraju ili inhibiraju hipofizu Nadbrežje (epitalamus) kontrola bioritma, lučenje CSF?

Moždano deblo Spaja veliki i mali mozak sa leñnom moždinom Srednji mozak (mezencefalon) Most (pons) Produžena moždina (medulla oblongata)

Moždano deblo Srednji mozak (mezencefalon) centar za vidne i slušne reflekse (npr. treptanje, prilagodba uha na jačinu zvuka) koljenasta tijela

Moždano deblo Most (pons) povezuje veliki i mali mozak s leñnom moždinom centri za regulaciju disanja jezgre moždanih živaca

Moždano deblo Produžena moždina (medulla oblongata) centar za disanje centar za gutanje centar za probavu centar za rad srca

Moždano deblo Produžena moždina (medulla oblongata) Retikularna formacija mreža a jezgara i neurona svjesnost spavanje filtracija osjetnih impulsa

Mali mozak 2 hemisfere stražnja lubanjska jama Vermis Vodoravne brazde

Mali mozak Siva tvar (tijela stanica) - kora Bijela tvar ( drvo života, mijelinizirani aksoni) Usklañuje tonus i rad mišića; koordinacija svjesnih i refleksnih pokreta; propriocepcija; ravnoteža

Razlike M Ž mozak Ženski mozak: duži sljepoočni režanj veće žuljevito tijelo (manja lateralizacija) bolje verbalne sposobnosti, čitanje, rukopis prepoznavanje lica, boja, oblika i veličine predmeta Muški mozak: kraći sljepoočni režanj veći neuronski sklopovi u leñ. moždini za vanjske genitalije bolje matematičke sposobnosti, čitanje mapa, vizualizacija 3D objekata, orijentacija L-D

Razlike M Ž mozak kod djevočica mozak vrhunac razvoja postiže e s jedanaest i pol godina, dok kod dječaka to nastupa s četrnaest i pol godina Većina dijelova mozga razvija se brže e kod djevojčica, no neki se dijelovi ipak brže razvijaju kod dječaka, primjerice centri za orijentaciju i vizualnu percepciju

Razlike M Ž mozak seksualno dimorfna jezgra (hipotalamus): M kastracija nakon roñenja ženski oblik Ž injekcije testosterona nakon r. muški oblik (testosteron uzrokuje maskulinizaciju genitalija, ali i mozga)

Leñna moždina Nastavak produžene moždine, dužine 40-50 cm (u kralješni ničkom kanalu, od velikog zatiljnog otvora do drugog slabinskog kralješka) ka) Vratni, prsni i slabinski dio; kralješni nički čunj, završna nit (filum( terminale) Vratni (C 3 -T 2 ) i slabinski (T 9 -L 2 ) dio su zadebljani

Leñna moždina Provodi centripetalne i centrifugalne (osjetne i motoričke) živčane impulse Putevi (traktusi) snopovi živčanih vlakana koji povezuju dijelove središnjeg živčanog sustava

Leñna moždina Siva tvar (tijela stanica) u obliku slova H Bijela tvar (mijelinizirani aksoni)

Leñna moždina stražnji rog (stražnji, osjetni korijen spinalnog živca) prednji rog (prednji, motorički korijen spinalnog živca)

Refleksni luk Leñna moždina - brzi motorički odgovor na podražaj aj autonomni (srčani, glatki mišići) i) somatski (skeletni mišići) i) 1. Receptor 2. Osjetni (aferentni( aferentni) ) neuron 3. Integracijski centar 4. Motorički neuron 5. Efektor (npr. kontrakcija mišića fleksora) 3 5 2 4 1

Leñna moždina Spinalni refleks - odgovor nastaje prije integracije i interpretacije u kori velikog mozga - refleks istezanja (npr. patelarni refleks) 3 5 2 4 1

Periferni živčani sustav Moždani Moždinski (spinalni) Živci Gangliji Osjetni Motorički Visceralni Somatski Autonomni Somatski Živci snopovi živčanih vlakana izvan središnjeg živčanog sustava

Moždani (kranijalni( kranijalni) živci izlaze iz mozga; osjetila mirisa, okusa, vida, ravnoteže, e, sluha; osjeti iz općih receptora, pretežno na glavi; motorička vlakna; autonomna vlakna; II I III V VI-IX IX X-XIIXII

Moždani (kranijalni( kranijalni) živci 12 pari (I-XII) I Njušni živac XI Pridodani živac II Vidni živac XII Podjezični živac III Ž.. pokretač oka IV Koloturni živac V Trodijelni živac VI Ž. odmicač (oka) VII Živac lica VIII Slušnoravnote noravnotežnini ž.. (ž.( predvorja i pužnice) IX Jezično noždrijelni živac X Lutajući živac

Moždinski (spinalni) živci izlaze iz leñne moždine kao prednji (MOTORIČKI) i stražnji (OSJETNI) korijen, koji se spajaju i tvore moždinski živac 31 par : 8 vratnih (C 1 C 8 ) 12 prsnih (T 1 T 12 ) 5 slabinskih (L 1 L 5 ) 5 križnih (S 1 S 5 ) 1 trtični

Moždinski (spinalni) živci Tvore živčane spletove (pleksuse): vratni (cervikalni( cervikalni) ) C 1 C 5 ručni (brahijalni) C 6 T 1 - pazušni, palčani ani, lakatni, mišićnoko nokožni,, središnji ž. slabinskokrižni ni (lumbosakralni)) L 1 S 3 - bedreni, sjedalni ž.. (n. ischiadicus) stidni (S 1 S 4 ), trtični (S 5 Co 1 ) splet

Autonomni živčani sustav Upravlja funkcijama glatkih mišića, srca i žlijezda i održava homeostazu bez utjecaja naše e volje (npr. probava i kretanje hrane kroz probavnu cijev dok spavamo, disanje, rad srca, regulacija krvnog tlaka, temperature tijela )

Autonomni živčani sustav Dijeli se na dva dijela: simpatikus i parasimpatikus,, koji imaju oprečno djelovanje na izvršne organe Dva motorička neurona preganglijski i postganglijski,, koji se spajaju u autonomnom gangliju;

Autonomni živčani sustav

Simpatetički živčani sustav Mobilizacija energije (priprema tijelo za tjelesnu aktivnost) ubrzava metabolizam, rad srca, disanje, znojenje, temperaturu tijela, širi zjenice, podiže e krvni tlak, ) Fight or flight ( Bori se ili bježi ) preganglijski i postganglijski neuroni spajaju se u lancu paravertebralnih ganglija; Srž nadbubrežne ne žlijezde (adrenalin, noradrenalin)

Parasimpatički živčani sustav Suprotno djelovanje od simpatikusa (usporavanje rada srca, disanja, temperature tijela, sužava zjenice, snižava krvni tlak, ubrzava rad probavnog sustava ) Resting and digesting ( Mirovanje i probava )

Parasimpatički živčani sustav Dva dijela: moždani (kranijalni)) i križni (sakralni) dio preganglijski i postganglijski neuroni spajaju se u blizini izvršnih organa (terminalni ganglij);

Osjetila Visokospecijalizirane strukture koje primaju informacije iz okoline ili tijela Sadrže e posebne osjetne receptore (od vrlo složenih kao kod vida i sluha, do jednostavnih kao kod okusa i mirisa) Kemoreceptori miris, okus kemijski osjeti Miris nosna sluznica proizvodi tekućinu koja otapa kemijske spojeve iz zraka i stimulira receptore u epitelu Okus u slini otopljeni kemijski spojevi

Osjetila Miris i okus djeluju sukladno, često i na iste stimuluse Fotoreceptori štapići i (periferni vid), čunjići (boja) vidni živac vidni put zatiljni režanj Mehanoreceptori dodir, tlak, istezanje, pokret, položaj mijenjaju oblik kad su stimulirani -Proprioceptori položaj zgloba, brzina pokreta -Kinestetski -Mišićna vretena -Golgijevi tetivni organi

Opći i osjeti: Osjetila Bol slobodni završetci živaca Dodir Meissnerova tjelešca (Braille( - > 100/min) Tlak Pacinijeva tjelešca toplina/hladnoća termoceptori goli ravni završeci živčanih vlakana

1. Eksteroceptori 2. Visceroceptori 3. Propriceptori Osjetila 1. štapići, i, čunjići; Cortijev organ; olfaktorni (njuh); okusni, kožni (dodir, tlak, temperatura, bol) 2. bol, glad, žeñ,, umor, mučnina, baroreceptori, kemoreceptori (O 2, CO 2, H + )

Osjetila Bol somatska visceralna stvarna - fantomska referalna površna duboka

Orbita Oko Obrve, trepavice, vjeñe Vjeñe duplikature kože, m. orbicularis oculi, tarzalna ploča Spojnica (konjunktiva( konjunktiva) Očni kutovi (komisure( komisure) palpebralna bulbarna Karunkul (medijalni kut) lojne i znojne žljezde Suzni aparat suzna žlijezda, s. kanalići,, suzna vrećica, nazolakrimalni kanal donji nosni hodnik

prednja očna o sobica stražnja očna o sobica cilijarno tijelo spojnica rožnica šarenica leča staklasto tijelo žilnica mrežnica slijepa pjega bjeloočnica žuta pjega

Oko Očni mišići: i: 4 ravna (gornji, donji, medijalni i lateralni) i 2 kosa (gornji i donji) Ovojnice oka: 1. Bjeloočnica (sclera)) + rožnica (cornea) 2. Žilnica - cilijarno tijelo, zonularna vlakna - šarenica (daje boju), zjenica (m. sfinkter i dilatator) - leča prozirna, vezivna čahura

- Prednja očna o sobica - stražnja očna o sobica - Očna vodica 3. Mrežnica Oko - pigmentni sloj; štapići i (CB) i čunjići - žuta pjega, slijepa pjega - Staklasto tijelo hladetinasta, prozirna tvar

Uho Vanjsko uho uška (auricula( auricula) vanjski zvukovod; žlijezde lojnice (cerumen) bubnjić tanka opna, dijeli vanjsko i srednje uho

Uho Srednje uho bubnjište u sljepoočnoj kosti, slušne košćice (čekić, nakovanj i stremen) - najmanje u tijelu povezano sa mastoidnim zračnim čelijama i sa ždrijelom (eustahijevom( tubom) za izjednačavanje avanje tlaka zraka

Uho Unutrašnje nje uho (labirint) 1. Koštani labirint: - predvorje - 3 polukružna kanalića - pužnica 2. Membranozni labirint (unutar koštanog l.) - izmeñu 1. i 2. je perilimfa,, a unutar 2. je endolimfa

Slušnoravnotežni živac Pužnica Polukružni kanalići