novine

ISSN 1330-5204 www.podravka.com Godina XLIV List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica Nova proizvodna linija u Tvornici VoÊe u Koprivnici 2. str. Podravka na Sarajevo film festivalu i na varaædinskom pancirfestu 6. str. Posjetili smo buduêi Belupov laboratorij za kontrolu i osiguranje kvalitete Nastavak Belupovog investicijskog ciklusa Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf Novi laboratorij za kontrolu i osiguranje kvalitete nastavak je investicijskog ciklusa Belupa koji je u posljednjih pet godina otvorio dvije tvornice - krutih lijekova, te krema, masti i gelova. Izgradnjom novog laboratorija bit Êe stvoreni i uvjeti za samostalan razvoj farmaceutskih preparata. Novi kompleks u potpunosti Êe udovoljiti standardima suvremene farmaceutske industrije, a njegovo se otvorenje oëekuje na jesen. IzvoappleaË radova je kriæevaëki Radnik, a u gradnji sudjeluje i bjelovarski Elektrometal, dok je sloæen klimatizacijski sustav povjeren francuskom proizvoappleaëu Cestre. Svi projekti izraappleeni su u Podravka Inæenjeringu. Novi laboratorij zauzima povrπinu od oko 2500 Ëetvornih metara i vrijedan je 42 milijuna kuna. Projekt je trenutno u fazi dovrπavanja postavljanja elektriënih instalacija i klimatizacijskog sustava, a poëelo je i opremanje sofisticiranom opremom. Objekt je odgovor na sve stroæe zahtjeve svjetskih regulatornih agencija o kontroli i osiguranju kakvoêe lijekova. Prema informacijama dobivenim iz Belupovih odnosa s jav- Opremanje suvremenog Belupovog laboratorija ulazi u zavrπnu fazu, a otvorenje se oëekuje na jesen noπêu, u prizemlju zgrade bit Êe laboratoriji Kontrole kakvoêe, prostori Sluæbe za kalibraciju, uredi Kontrole kakvoêe i Osiguranja kakvoêe, te edukacijski centar. Na prvome katu, pak, smjeπten je mikrobioloπki laboratorij, koji ukljuëuje skladiπne prostore, ured, sobu za odmor, garderobe, sanitarni Ëvor te razliëite vrste laboratorija i pripadajuêih prostora: laboratorij za odreappleivanje mikrobioloπke ËistoÊe, ispitivanje bakterijskih endotoksina, analizu vode, testove sterilnosti, identifikaciju, prostore za pripremu hranjivih podloga, dekontaminaciju, pranje i sterilizaciju. Na drugom katu Êe biti prostori za Ëuvanje rezervnih uzoraka, Ëuvanje uzoraka za stabilnost i prostor za pripremu uzoraka za uniπtavanje. Osim toga, na tom Êe katu biti postrojenje za proizvodnju proëiπêene vode i tehniëka zona s komorama za kondicioniranje zraka (HVAC ). U novome Êe se laboratoriju dnevno obavljati viπe od sto raznih ispitivanja te laboratorijskih pretraga sirovina za lijekove i gotovih proizvoda.

2 Tvornica VoÊe znatno modernizirana Montirana automatska linija za punjenje, pasterizaciju, etiketiranje i pakiranje pekmeza, dæemova i marmelada Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf U VoÊu, najstarijoj Podravkinoj tvornici, postiæu solidne rezultate poslovanja, bez obzira na teπkoêe s kojima se susreêu, baπ kao i druge sliëne proizvodne cjeline. - TrenutaËno je u ovoj tvornici zaposleno 103 radnika, a proizvodimo zavidnu paletu proizvoda: dæemova, pekmeza, marmelada, i to visokokvalitetnih proizvoda - bez konzervansa. Od svih tih proizvoda osobito smo ponosni na pekmez od πljiva, koji je najstariji i najpoznatiji naπ proizvod, prepoznatljiv po svojoj osobitoj kvaliteti. Zadnjih godina napravljene su i odreappleene investicije u razvoj VoÊa, tako da i time moæemo biti zadovoljni - istiëe direktor Tvornice VoÊe uro Kuzminski, koji je najzadovoljniji upravo ovih dana. Naime, u proizvodne pogone Vo- Êa stigli su novi strojevi koji Êe posve sigurno doprinijeti njihovoj joπ boljoj produktivnosti. U tornici je montiran novi pasterizator, te jedan univerzalni automatski stroj (linija) koji obavlja niz radnji - od punjenja, pasterizacije, etiketiranja do zavrπnog πrumfiranja proizvoda i to za 12 vrsta Nova linija u Tvornici VoÊe veê je u radu pakiranja. Modernizirani proizvodni procesi olakπat Êe cjelokupno poslovanje tvornice koja ima tradiciju od 1934. godine. Konkurencija sve jaëa - Ovom vrlo vrijednom investicijom ove smo godine zaokruæili jednu znaëajnu razvojnu fazu, a joπ nam je ostalo da saniramo kroviπte proizvodne hale i mark stanice - napomenuo je Kuzminski, a na pitanje o poslovanju VoÊa ove godine, rekao je: - Relativno moæemo biti zadovoljni. Do kraja godine ono Êe biti u granicama zacrtanog, a i izvozni rezultati su nam u planiranim koliëinama. Raduje da unatoë sve brojnijoj konkurenciji i dalje postoji interes za naπe programe. UnatoË njihovim jeftinijim cijenama, koje su gotovo dampinπke, kvaliteta je na naπoj strani. Krajem lipnja otkupili su i preradili odreappleene koliëine svjeæe viπnje, ali ove godine Tvornica VoÊe neêe otkupljivati industrijske jabuke, jer na zalihi joπ uvijek imaju potrebne koliëine, no zato Êe u ponedjeljak 5. rujna poëeti otkup πljiva. Otkupit Êe i preraditi sve ponuappleene koliëine, prvenstveno u pekmez od πljiva - izvorni hrvatski proizvod i najpoznatiji pekmez te tvornice. Aktualna tema to je to, zapravo, outsourcing? DugoroËni ugovori kojim se matiëna tvrtka obvezuje na koriπtenje usluga outsourcirane tvrtke mogu biti garancija za dobar novi poëetak Kad se u neku od web traæilica ukuca pojam outsourcing, traæilica ponudi oko 5000 stranica koje biljeæe ovaj pojam. VeÊina ih se, meappleutim, odnosi na procese ili usluge outsourcinga unutar informatiëkog sektora u kojem je ovaj model ustupanja dijela poslova ili usluga vanjskome partneru na globalnoj razini najviπe zaæivio. Nuænost fokusiranja na glavne poslove, premjeπtanje resursa, smanjivanje ili stabilizacija troπkova i poboljπanje uëinkovitosti u najbræe rastuêem sektoru na svijetu iznimno je pojaëalo raπirenost ugovora o outsourcingu i to na interkontinentalnoj razini. Pa se tako, recimo, moæe proëitati kako Afrika od Indije polako preuzima primat hit destinacija za outsourcing u IT-u. Jednako tako web stranice su pune informacija o sve veêim prijeporima meappleu politiëkim elitama dræava koje outsourcing kao proces premjeπtanja poslova i radnih mjesta u inozemstvo radi sniæenja troπkova vide kao proces koji ugroæava nacionalna gospodarstva. Takvih polemika u Hrvatskoj nema. Prije svega, u hrvatskom jeziku ne postoji inaëica kojom bi se doslovno preveo pojam outsourcinga, no najbliæa opisna sintagma kaæe da je to model izdvajanja pojedinih djelatnosti, mahom usluga, iz nekog matiënog sustava, s ciljem smanjenja troπkova i fokusiranja kompanije na core business (temeljni biznis; primjerice u Podravki prehrana i farmaceutika). Upravo je takav tip outsourcinga zaæivio na ovim prostorima, a njime su se kompanije u pravilu sluæile kao polugom u restrukturiranju. Iz velikih tvrtki tako su izdvajane usluge prehrane, ËiπÊenja i odræavanja, zaπtite, transporta... na naëin da je osnivano novo poduzeêe koje se onda dugoroënim ugovorom o pruæanju usluga vezalo za maticu. Upravo takva veza kao odreappleena garancija poslovanja u buduênosti razlikuje outsourcing od izdvajanja i klasiëne prodaje nekom drugom vlasniku. Meappleutim, outsourcing ne iskljuëuje moguênost prodaje izdvojenog biznisa i u pravilu se tako i obavlja, a novi se investitor (vlasnik), buduêi da mu je to osnovna djelatnost, izrazito fokusira na podizanje vrijednosti tvrtke. To velike kompanije kojima je core business neπto posve drugo u pravilu ne rade. Uz to, pri procesu outsourcinga bivπa matiëna kompanija se pri prodaji pobrine za ugovornu zaπtitu radnika i njihovih prava kod novog vlasnika, Ëak i do razine potpisivanja kolektivnog ugovora. Primjer za to je tvrtka Vetropack Straæa koja je dosad izdvojila 4 cjeline, a upravo je u procesu priprema za izdvajanje i pete. Ti se procesi outsourcinga smatraju jednim od najkvalitetnijih provedenih u dræavi. Uz outsourcing nove tvrtke na træiπtu, ukoliko im to omoguêuju kapaciteti, imaju prostor za traæenje novih poslova. Naæalost, Ëak ni u sindikalnim srediπnjicama ne postoji evidencija broja provedenih outsourcinga u hrvatskim tvrtkama niti postoji statistika uspjeπnosti provedbe modela. No, sa sigurnoπêu se moæe reêi da je takvih procesa bilo dosta, i da ih je veêina uspjeπno obavljena. Izdvojene cjeline su kao novi pravni subjekti startali na otvorenom træiπtu, a sigurnost prvih koraka u velikoj mjeri su im garantirali Ëvrsti ugovori o davanju usluga bivπim matiënim kompanijama. NajveÊi broj - 13 outsourcinga imao je Ericsson Tesla u trenutku kad je u vlasniëku strukturu uπao πvedski partner. VeÊina je djelatnosti koje su Ëinile proizvodnu ili usluænu cjelinu (tiskara, cestovna signalizacija, izvori napajanja, montaæa i ispitivanje telefonske opreme tvrtki itd) izdvojena i kasnije prodana stranim investitorima. Samo su dvije propale - Alatnica Novotec i pogon mehaniëke proizvodnje za telekomunikacijsku opremu. Ostali se danas gotovo i ne sjeêaju da su bili dio nekadaπnjeg Nikole Tesle. SliËna izdvajanja tzv. facility poslova (ËiπÊenje, odræavanje, upravljanje objektima, razni administrativni servisi) obavile su i ZagrebaËka banka i Pliva, neka hrvatska brodogradiliπta, velika dræavna poduzeêa itd. InaËe, istraæivanja pokazuju da se outsourcingom iz velikih tvrtki naj- ËeπÊe izdvajaju usluge osiguranja i zaπtite, cateringa, odræavanja objekata, ËiπÊenje, selidbe, printanje i kopiranje, tiskanje, dostava poπte... korporativne.komunikacije@podravka.hr

Podravka prodaje ekonomiju u Koprivnici U svrhu efikasnijeg upravljanja imovinom Podravka je odluëila prodati svoju nekretninu u Domagojevoj ulici u Koprivnici, tzv. «ekonomijufl. Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti koje Podravka provodi u restrukturiranju bilance i πto boljem koriπtenju svoje imovine. Naime, ocijenjeno je da ima dosta nekretnina u Koprivnici, ali i drugim gradovima, koje nisu usmjerene na tzv. core business i ne oploappleuju dovoljno kapital. Kupac «ekonomijefl bit Êe Mercator, a potpisivanje ugovora uslijedit Êe za otprilike mjesec dana. Prodaja «ekonomijefl ne znaëi da Podravka odustaje od maloprodaje, buduêi da preostala tri Podravkina prodajna mjesta nastavljaju normalno raditi. Radnici koji su dosad radili na «ekonomijifl, njih 22 Protekloga je Ëetvrtka potpisan ugovor o izgradnji bioloπko-kemijskog ureappleaja za proëiπêavanje otpadnih voda u Koprivnici. Investicija je vrijedna 75 milijuna kuna, a ugovor je u ime nositelja investicija Komunalca d.o.o. Koprivnica potpisao predsjednik Uprave Josip Pobi, te u ime izvoappleaëa Astra International d.d. Zagreb predsjednik Uprave Marijan KovaËiÊ. Ugovorom je predviappleeno da Astra izgradi novi mehaniëki ureappleaj za pro- ËiπÊavanje otpadnih voda te ukloni stari ureappleaj i uredi prostor, a poëetak radova nastupa nakon potpisivanja sporazuma. Rok za zavrπetak izgradnje predviappleen je za 18 mjeseci. Ovim Êe se projektom rijeπiti i konaëno zbrinjavanje mulja, koji Êe biti zbrinut MID-MIX tehnoloπkim postupkom, prilikom kojega se mulj transformira u prah koji je moguêe koristiti u izradi u maloprodaji, te 10 u prodajnoj logistici, ostaju u Podravki i bit Êe prerasporeappleeni na druge lokacije ili radna mjesta unutar Podravke. Isto tako, Podravka je u Koprivnici unajmila Bilokalnikov diskont, te upravnu zgradu Bilokalnik Drva i tamo Êe biti preseljeni neki uredi i radnici. Potpisan ugovor o izgradnji koprivniëkog ureappleaja za proëiπêavanje otpadnih voda betonskih blokova ili se takav moæe odvoziti na odlagaliπte druge kategorije koje ima Komunalac. Æupan Josip FriπËiÊ izjavio je kako ureappleaj za proëiπêavanje otpadnih voda ima veliko znaëenje za gospodarski razvoj naπega kraja, a buduêi da ukljuëuje i najvaænije gospodarske subjekte, predstavlja objekt i od dræavnog znaëenja. MrπiÊ je istaknuo kako je ovaj projekt svjedoëanstvo poëetka rjeπavanja velikog problema, buduêi da se tijekom posljednjih godina nastojao dati najbolji odgovor kako smanjiti πtetni utjecaj i saëuvati okoliπ. Ureappleaj je na razini grada od sto tisuêa stanovnika, a stupanj proëiπêenosti 95 posto, πto je jamstvo da nema negativnih utjecaja na stanje okoliπa. Ugovor je potpisan po Fidic-u, odnosno formi meappleunarodnog standarda, a Koprivnica Êe biti prva u Hrvatskoj koja je na ovakav naëin rijeπila pitanje iskoriπtenosti i zbrinjavanja mulja.»lan Uprave Podravke Dragan Habdija rekao je kako je Podravka izrazito zainteresirana za interne i eksterne Ëimbenike kvalitete u funkciji socijalne odgovornosti, stoga je u ovom projektu podræala gradsku vlast kao nositelja projekta i ukljuëila svoje struënjake. Naime, u Povjerenstvu za ugovaranje proëiπêivaëa iz Podravke su sudjelovali direktor sluæbe Ekologija Danijel Fiπter i direktor sluæbe Razvoj ambalaæe Zoran Goπek. Podravka Êe plaêati znatno niæu cijenu za proëiπêavanje voda od ostatka koprivniëke industrije, jer Êe ostali subjekti prema rijeëima Josipa Pobija, plaêati i cijenu investicija. Ines Banjanin Novi direktori Podravkinih sektora Informatika i Marketing Uprava Podravke donijela je odluku o novim imenovanjima u Podravkinom menadæmentu, koja vrijede od 1. rujna. Za novog direktora Marketinga imenovan je Romeo NakiÊ, a novi direktor Podravkine Informatike je Damir MartinoviÊ. Romeo NakiÊ roappleen je 1963. godine, karijeru je zapoëeo u Plivi, gdje je radio 5 godina, a od 1998. godine radio je u Nestle Adriaticu. U poëetku je bio zaduæen za etabliranje biznisa djeëje hrane u regiji, nakon Ëega je bio direktor træiπta Hrvatske gdje je objedinjavao marketing, prodaju i distribuciju, odnosno bavio se usmjeravanjem cjelokupnog biznisa Nestlea na hrvatskom træiπtu. Prije dolaska u Podravku radio je kao direktor prodaje Nestlea za regiju Adriatic. Dosadaπnji direktor Marketinga Tomislav Horvat koji je u proteklom razdoblju implementirao novu organizacijsku strukturu odlazi na mjesto direktora marketinga Podravkinog poduzeêa u Maapplearskoj. Novi direktor Podravkine Informatike Damir MartinoviÊ takoappleer je roappleen 1963. godine, a u Podravku dolazi s pozicije direktora Konzaltinga u tvrtki b4b koju je obnaπao od 2000. godine. Prije toga bogato je iskustvo stjecao na mjestu voditelja projekta SAP Hrvatska, direktora razvoja Informatike (1993. - 1998.) te joπ nekim radnim mjestima u Plivi d.d., a na poëetku svoje karijere radio je u tvrtkama Commerce Ljubljana, Elektroprojekt te KonËar. Diplomirao je na ElektrotehniËkom fakultetu Sveu- Ëiliπta u Zagrebu 1987. godine, a magistrirao na istom fakultetu 1992. godine. 3 Romeo NakiÊ Damir MartinoviÊ naπa posla Mercator kupuje Podravkinu ekonomiju Piπe: Æeljko Kruπelj Ovih je dana u dnevnome tisku potvrappleena informacija da Êe Podravkin prodajni centar u Domagojevoj ulici u Koprivnici uskoro dobiti novog vlasnika. Kao πto je mnogima poznato, u prostoru poznatom pod imenom ekonomija, nasuprot OpÊe bolnice, do svoga je ukidanja bio smjeπten Poljoservis, da bi se dio prostorija 1990-ih preuredio u diskont Podravkine robe. Kasnije je asortiman robe proπiren i robom drugih dobavljaëa, πto je diskont pretvorilo u prodajni centar. No, dolaskom trgovaëkih lanaca u Koprivnicu promijenila se i Podravkina prodajna strategija. Prodaja ekonomije, od koje je samo dio bio adekvatno iskoriπten, pokazala se isplativijom varijantom, tim viπe πto se uklopila i u plan racionalizacije nekretnina i poslovnih prostora u Podravkinu vlasniπtvu diljem Hrvatske. Iz poslovodstva poruëuju da 32 radnika koja su bila vezana uz prodajni centar neêe izgubiti posao, veê Êe biti rasporeappleena u druge radne cjeline. Najzanimljivije je ime buduêeg vlasnika prodajnog centra, s kojim su navodno dogovoreni i detalji kupoprodajnog ugovora. To je slovenski Mercator, koji se u posljednje vrijeme naglo πiri u Hrvatskoj. PoËetkom ljeta je objavljeno da Êe Mercator kupnjama manjih trgovaëkih kuêa joπ do kraja ove godine doseêi promet od oko dvije milijarde kuna, zahvaljujuêi Ëemu Êe se u maloprodaji doseêi drugu poziciju, odmah iza Konzuma. Joπ je vaænije da su Podravka i Mercator veê godinama provjereni poslovni partneri. Podravka preko te trgovaëke kuêe ostvaruje znaëajnu prodaju ne samo u Hrvatskoj, nego i u Sloveniji, BiH te Srbiji. Obje strane dræe da su odnosi te dvije tvrtke viπe nego uzorni, zacijelo i zbog Ëinjenice da Slovenci svoju strategiju temelje na stavljanju na police afirmiranih brandova kakvi su i zaπtitni znak Podravke. Zato KoprivniËancima odgovara da Mercator bude πto prisutniji na svim træiπtima koja i oni osvajaju. Potvrda svega toga leæi i u Ëinjenici da je Mercatorov menadæment prije godinu-dvije bio i u posjetu koprivniëkom sjediπtu Podravke, kojom prilikom su Slovenci razgledali i potencijalne lokacije za svoj buduêi robni centar. Sada je sigurno da Êe i taj trgovaëki plan biti realiziran. U meappleuvremenu se ipak dogodilo neπto neoëekivano. ÆeleÊi da njihov robni centar bude u πirem gradskom srediπtu, zbog Ëega su i moguênosti kupnje zemljiπta priliëno limitirane, Mercator je najprije pikirao na prostor bivπeg Spektra u MihanoviÊevoj ulici. Dogovor je brzo sklopljen, da bi nakon toga bile poruπene i zgrade, inaëe bivπi proizvodni pogoni, u kojem je ta tvrtka poslovala. OËekivalo se da Êe tijekom ove godine Mercatorov trgovaëki centar sveëano otvoriti svoja vrata koprivniëkim kupcima. Slovenci su, meappleutim, tada doæivjeli nemalo iznenaappleenje. Prostor susjednog Renotexa, prostorno veêi od Spektra i sa izlazom na prometno atraktivniju i netom obnovljenu KriæevaËku ulicu, kupio je njemaëki Lidl. Kako su poslovne filozofije ta dva trgovaëka lanca dijametralno suprotne, Mercator je odluëio potraæiti novu lokaciju. KljuËni je razlog tome πto se Lidl zasniva na minimalnim ulaganjima, malobrojnoj radnoj snazi i forsiranju vlastitih trgovaëkih marki, pa je i osjetno jeftiniji od svih konkurenata. Mercator je, pak, namijenjen zahtjevnijim i probirljivijim kupcima, nudeêi im maksimalnu uslugu i komfor, dio Ëega je Ëak i natkriveno parkiraliπte, kao i dodatna ponuda s joπ nekoliko specijaliziranih trgovina i butika. Jasno je da bi se u tom srazu Mercator naπao u podreappleenoj ulozi. Nakon πto se slovenski lanac zainteresirao za «ekonomijufl, s Podravkom je pronaappleen zajedniëki interes, tim viπe πto je u meappleuvremenu koprivniëka tvrtka krenula i u spomenutu racionalizaciju poslovnih prostora. Slovencima ekonomija u potpunosti odgovara, jer je veê afirmirana kao trgovaëki prostor, ima veliki parking, te je blizu samom srediπtu grada. Dolazak dva nova trgovaëka lanca, pogotovo tako razliëita kao πto su Mercator i Lidl, odgovara interesima kupaca i gradske uprave, buduêi da to znaëi novo zapoπljavanje, ostajanje viπe novca u lokalnoj blagajni od poreznih i komunalnih obveza, ali i moguênost da svaki graappleanin dobije trgovinu koja odgovara njegovim potrebama i financijskim moguênostima. Istine radi, Podravkaπi Êe imati viπe glavobolje u pogledu Lidlova asortimana, no to nije specifiëni koprivniëki problem, jer Êe u Hrvatskoj u proljeêe iduêe godine istovremeno biti otvoreno Ëak 18 robnih centara tog njemaëkog kralja jeftine robe.

4 Tvornica PovrÊe Umag - u tijeku je kampanja otkupa i prerade rajëice Prvi put uveden Ëetverosmjenski rad Piπe i snimio: Boris Fabijanec U Podravkinoj umaπkoj tvornici PovrÊe u tijeku je kampanja otkupa i prerade rajëice. Sezona je poëela 10. kolovoza, a do kraja toga mjeseca preraappleeno je viπe od 3.000 tona rajëice. Planirana prerada je izmeappleu 7.000 do 9.000 tona rajëice, a sve to Êe ponajviπe ovisiti o meteoroloπkoj situaciji. I ovogodiπnja kvaliteta otkupljene rajëice je relativno dobra πto, izmeappleu ostaloga, pokazuje i postotak suhe tvari, bez obzira na nestabilno vrijeme tijekom kolovoza i Ëeste kiπe. Kampanja otkupa i prerade rajëice (na slikama) odvija se u planiranim okvirima, iako povremeno u proizvodnji dolazi do zastoja koji se rjeπavaju u hodu i saniraju na najbræi moguêi naëin, jer rajëica kao sirovina ne trpi dugo stajanje na suncu. Naravno, osnovni problem u proizvodnji je zastarjelost tehnologije. InaËe, na podruëju Istre ove godine je zasaappleeno 2,9 milijuna presadnica rajëice na 170 hektara. Umaπka Tvornica PovrÊe ima stotinjak kooperanata s kojima vrlo dobro suraappleuje, a i iz godine u godinu vidljivi su pomaci u uzgoju rajëice. Naime, veê sada oko 70 posto posaappleenih povrπina s rajëicom se navodnjava i to daje joπ jednu dodatnu kvalitetu istarskoj rajëici. - to se tiëe naπe ovogodiπnje proizvodnje, mi smo proizveli sve planirane koliëine gotovih proizvoda, a i dogovorene potrebne koliëine proizvoda od rajëice za naπu tvornicu Kalnik i sada prelazimo na koncentrat kojega Êemo preraappleivati do kraja sezone. Tijekom ovogodiπnje sezone u naπoj tvornici je zaposleno 17 sezonaca i prvi puta smo uveli Ëetverosmjenski rad kojim smo izbjegli dosadaπnji rad po 12-12 sati. Ovom novom organizacijom radnoga vremena puno lakπe odraappleujemo planirane zadatke, radnici su zadovoljniji. Takoappleer, zbog ove nove organizacije radnoga vremena uzeli smo i ispomoê iz Koprivnice, trojicu radnika, a i naπ rukovodni tim se preorganizirao pa u svakoj smjeni netko iz vodeêeg tima tvornice je deæuran u smjeni - rekao je direktor Tvornice PovrÊe Milisav ManjiÊ. InaËe, Tvornica PovrÊe iz godine u godinu biljeæi sve bolje rezultate pa je i tako za prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje proπle godine rezultat proizvodnje veêi, a prodaja biljeæi porast od pet posto. ZnaËajno se popravilo poslovanje te Podravkine umaπke tvornice, zahvaljujuêi prije svega poslovodstvu tvornice koje se prije nekoliko godina uhvatio ukoπtac s brojnim nagomilanim problemima te tvornice. Takoappleer, za sve bolje rezultate zasluge ima i visoka kvaliteta proizvoda od rajëice koju su hrvatski kupci odavno prepoznali. Neupitna je kvaliteta u odnosu na proizvode koji se mogu naêi na naπem træiπtu, iako umaπka tvornica ima problema s tehnologijom, ali znanje i iskustvo istarskih Podravkaπa dokazuju da se i sa zastarjelom tehnologijom moæe proizvesti vrhunski proizvod. to se pak tiëe drugog segmenta proizvodnje u tvornici PovrÊe - Ëajeva, trenutno su strojevi za proizvodnju u remontu, dolaze rezervni dijelovi iz Italije i u iduêih 40-ak dana obavit Êe se cjelokupni remont na liniji Ëajeva. Naime, treba biti spreman za sezonu, posebice πto se planira proizvodnja nekih novih Ëajeva, a najavljen je i veêi prodor Podravkinih Ëajeva na kanadsko træiπte. UËenici na praksi u Podravki Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Marko RaniloviÊ UËenici na praksi u Pekari Velik broj uëenika srednjih πkola da bi zavrπio svoje πkolovanje mora odraditi struënu praksu. Podravka je u naπoj æupaniji jedna od rijetkih tvrtki gdje uëenici imaju dobre uvjete da svoju praksu odrade kvalitetno i usvoje znanja potrebna za rad. Tijekom πkolske godine, rekao nam je pomoênik direktora sektora Ljudskii potencijali Marko RaniloviÊ, u Podravki su na praksi uëenici koprivniëke ObrtniËke i Srednje πkole te Strukovne πkole urappleevac. Meappleutim, ima i uëenika iz okolnih æupanija (Varaædin i»akovec). UËenici trogodiπnjeg obrazovanja praksu obavljaju tijekom πkolske godine, ali i πkolskih praznika, dok uëenici Ëetverodiπnjeg obrazovanja uglavnom imaju praksu ljeti, odmah po zavrπetku nastave. U srednjim πkolama zanimanja su: rukovatelj prehrambenim strojevima, prodavaë, konobar, te prehrambeni tehniëar, ekonomist i upravni tehniëar. U ObrtniËkoj πkoli (trogodiπnja) mladi uëe slijedeêa zanimanja: strojobravar, elektroinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, plinoinstalater, elektomehaniëar, elektrotehniëar, autoelektriëar, automehaniëar, slastiëar, mlinar itd. Prije upisa u obrtniëko zanimanje Podravka s uëenikom sklapa ugovor o naukovanju. Taj ugovor vaæi za cijelo vrijeme πkolovanja uëenika za odreappleeno zanimanje, osim u sluëaju nekih problema s uëenikom ili ako uëenici za odreappleeno zanimanje iz objektivnih razloga viπe ne mogu obavljati praksu u naπoj tvrtki. Svaki ugovor je evidentiran pri ObrtniËkoj πkoli Koprivnica, na temelju licence koju Podravka posjeduje za svako zanimanje za koje ima praktikanta. UËenici zanimanja pomoêni kuhar i pomoêni cvjeêar, koji se πkoluju po posebnom programu, takoappleer obavljaju praksu u Podravki. - Svake πkolske godine - kaæe RaniloviÊ - u Podravki je mjeseëno na praksi oko 300 uëenika. Praksa uëenika Srednje πkole obavlja se odreappleene dane u tjednu, a uëenici ObrtniËke πkole imaju praksu u turnusima: dva tjedna nastava, dva tjedna praksa, dok uëenici appleurappleevaëke Strukovne πkole imaju jedan tjedan nastave, jedan tjedan prakse. Tijekom ljetnih praznika uëenici trogodiπnjeg obrazovanja imaju mjesec dana ferijalne prakse, a uëenici Ëetverogodiπnjeg πkolovanja imaju praksu u trajanju dva tjedna tijekom ljeta. U prvom razredu uëenici obrtniëkih zanimanja imaju praksu u πkoli, a u kolovozu praksu odraappleuju u poduze- Êima. UËenici drugog razreda, kao stariji praktikanti, praksu obavljaju u srpnju. Trenutno je na praksi 46 uëenika prvih razreda. UËenici pojedinih zanimanja nakon nekoliko mjeseci prakse mogu zadovoljavajuêe obavljati jednostavnije poslove, pa u cjelinama gdje im se posveêuje posebna paænja mogu zamijeniti radnika (npr. u mlinu i pekari). Za odraappleene sate uëenici imaju pravo i na nagradu (po satu, ovisno o razredu koji pohaappleaju), te imaju pravo na bon za topli obrok. Zanimljivo je, saznali smo od Barbare MrzleËki, da su za praksu u Podravki takoappleer zainteresirani i studenti raznih fakulteta. Tako su proπle godine na praksi bila 54 studenta, preteæno s ekonomskog, prehrambeno-biotehnoloπkog, grafiëkog, te fakulteta organizacije i informatike. Osim njih kod nas su bili i studenti American College iz Dubrovnika. No, povremeno praksu odraappleuju i studenti iz inozemstva preko meappleunarodne razmjene studenata. U razgovoru s nekolicinom praktikanata uglavnom smo Ëuli pohvale naπoj tvrtki te na sve ono πto su doæivjeli i nauëili tijekom tog svog kratkotrajnog boravaka u naπoj sredini. Zoran VaroviÊ, uëenik I. razreda Srednje πkole: - Oduvijek mi je bila æelja da postanem konobar. Sada mi se polako ostvaruje. To je lijep i zanimljiv posao. Prvi put sam na praksi u Podravki. Radim na Tin-baru. Vrlo mnogo sam nauëio od Bibe i Vesne, koje su ovdje stalno zaposlene. Znam kuhati kavu, posluæivati... Vjerujem da oni koji dolaze na Tin-bar nemaju zamjerki na moj rad. Ovo je prilika da upoznam i relativno dosta ljudi iz Podravke. Ivan SolariÊ, ObrtniËka πkola: - UËim za autoelektriëara. Na praksi sam u Unutarnjem transportu. Mislim da sam jedan od mnogobrojnih sretnika koji ima priliku i na ovakav naëin upoznati Podravku. Mirela CeliπËak, Srednja πkola: - Na praksi sam na DjeËjoj hrani. kolujem se za zanimanje - rukovatelj prehrambenih strojeva. Mnogi misle kako je to muπko zanimanje. Ali, za to se trenutaëno πkoluje relativno mnogo mojih kolegica. Posao je zanimljiv i dinami- Ëan. Istina, nisam baπ æeljela to zanimanje, ali... kako sam u osnovnoj πkoli bila osrednji appleak, ispalo je kako je ispalo. Sad sam zadovoljna. Praksa je super, samo da nam nakon πkole omoguêe da se joπ tu i zaposlimo! Marija Dravinski, ObrtniËka πkola: - UËim za slasti- Ëara. To je super zanimanje. Stalno ste okruæeni kola- Ëima, koje naprosto oboæavam. Najviπe volim pripremati i jesti kremπnite. U Pekari, gdje sam na praksi, svi nam pomaæu i objaπnjavaju πto ne znamo. No, ono πto bih zamjerila svome poslu je - vruêina. To teπko podnosim, ali nekako ide.»ovjek se ipak na sve privikne. Antonio LonËar, ObrtniËka πkola: - Nikada nisam bio u Podravki. Kad sam prvi put prije nekoliko tjedana doπao na praksu iznenadio sam se kako je to veli- Izabela Broz, ObrtniËka πkola: - Prvo sam htjela biti frizerka, a kad mi to nije uspjelo prebacila sam se u slastiëare. Na praksi sam zajedno s Marijom. Lijepo nam je. Prve upute o ovome poslu dala mi je moja majka. S njom sam pekla, pa i prodavala kolaëe i slastice. ka tvrtka i koliko tu ima zaposlenih. Volio bih jednoga dana i ja biti Podravkaπ. Nama koji smo na praksi u vaπoj tvrtki mnogo je pomogla Barbara MrzleËki. Ona nas je prva uputila kamo treba. InaËe, πkolujem se za instalatera centralnog grijanja i klimatizaciju. Volio bih jednoga dana otvoriti svoju radnju.

Nakon otkupa pπenice u Podravkinim mlinovima Otkupljeno manje pπenice nego lani OpÊa je ocjena da je ovogodiπnja kampanja æetve i otkupa pπeniënog zrna zavrπila slabije od oëekivanog i planiranog s obzirom na vremenske uvjete koji su kampanju pratili. Takoappleer, otkupljeno je i u Podravkinim silosima smjeπteno je manje pπenice od potrebnih koliëina za preradu. O tome nam je viπe rekao Pero KatiÊ, pomoênik direktora Proizvodnje 2 zaduæen za mlin i pekaru. - Znali smo da Êe zbog manje zasijanih povrπina biti manje pπenice nego proπlih godina, a kada se tome pridodaju nepovoljni vremenski uvjeti koji su ometali zriobu i æetvu, onda ne Ëudi da smo u Podravki otkupili manje koliëine pπenice nego je bilo planirano za ovogodiπnju mlinsko - pekarsku proizvodnju. S koprivniëko - kriæevaëkog podruëja otkupili smo 20 posto manje koliëine kruπnog zrna od onoga koliko smo otkupili u proπloj godini, a πto predstavlja oko 50 posto naπih godiπnjih potreba. Kvaliteta pπenice je zbog navedenih nepovoljnih uvjeta takoappleer neπto niæa od oëekivane i one prethodnih godina, ali smo tijekom æetve bili i ugodno iznenaappleeni jer smo oëekivali joπ nepovoljnije pokazatelje - rekao nam je Pero KatiÊ i nastavio: - Tako je prosjeëna hektolitarska masa preuzete pπenice tek neπto niæa od proπlogodiπnje, a prosjek vlage i primjesa bio je na proπlogodiπnjoj razini. Ove godine u polog je stavljena tre- Êina od ukupno preuzete pπenice koju Êe ljudi najëeπêe koristiti u zamjenu za sjemensku pπenicu, zaπtitna sredstva, braπno za kruh i stoëno braπno. Kako ovogodiπnje koliëine pπenice neêe biti dovoljne za pokrivanje proizvodnje 2005/2006., ugovorena je kupnja odreappleenih koliëina od kojih je jedan dio veê uskladiπten u Podravkinom silosu. Naæalost, ta kupljena pπenica, koja je dopremljena iz Slavonije, takoappleer nije onakve kvalitete kakva je uobiëajena s tog podru- Ëja, jer su loπe vremenske prilike vladale i u toj regiji za vrijeme æetve. S tehniëkog stajaliπta, ovogodiπnji otkup pπenice protekao je bez veêih problema, a nikakvih problema nije bilo niti oko isplate isporuëene æitarice. Pπenica po cijeni od 92 lipe po kilogramu standardne kvalitete ispla- Êena je u dva obroka, jedan u prvoj i drugi u drugoj polovici kolovoza. Iako je pπeniëna kampanja tek proπla, u Mlinu i pekari veê se spremaju za buduêe akcije osiguranja sirovine za proizvodnju. - Mi smo veê poëeli s planiranjem ugovaranja proizvodnje pπenice za slijedeêu godinu. Planiramo da ugovorenu proizvodnju proπirimo i izvan podruëja naπe æupanije, kako bismo osigurali potrebne koliëine. Uvjete za ugovoranje proizvodnje pπenice objavit Êemo ovih dana, a isto tako objavit Êemo uvjete za otkup kukuruza πto je pred vratima - rekao je KatiÊ. S. PetriÊ 5 Pero KatiÊ Kutak za umirovljenike Æivot s mirovinom - besplatan Ëasopis za umirovljenike Piπe: Æeljko emper Na træiπtu tiskovina pojavio se novi mjeseënik Æivot s mirovinom, Ëasopis za umirovljenike.»asopis se besplatno dijeli u cijeloj dræavi u 800 mjesta, a prvi broj (u srpnju) tiskan je u 90.000 primjeraka. Ovaj svojevrsni pothvat plod je dogovora HSU-a, Sindikata umirovljenika Hrvatske i udruga umirovljenika velikih javnih poduzeêa (INA, HEP, HT, HÆ), koja su dosad imala svaka svoje glasilo.»asopis izlazi pod propagandnim geslom: Samo jedan dan u mjesecu besplatan je æivot s mirovinom! MjeseËnik nije ni stranaëko, ni sindikalno sluæbeno glasilo. Naprotiv, iznosi razna glediπta iz pera istaknutih starijih, ali i mlaappleih profesionalnih novinara i Ëlanova umirovljniëkih udruga, kao i glediπta aktivnih zaposlenika, nezaposlenih, mladih u potrazi za poslom. List je posebno aktualan s obzirom na sveprisutne probleme svih umirovljenika, starih i novih, sa stalnim temama oko realizacije Sporazuma izmeappleu HDZa i HSU-a (povrat duga, problem novih umirovljenika itd.). MjeseËnik pokriva izdavaëke troπkove iskljuëivo komercijalnim oglaπavanjem, a od 52 stranice formata A4 (sve stranice u boji) 12 stranica je oglasnih od velikih tvrtki i ustanova: HZMO ima Ëetiri stranice, Konzum dvije, a po jednu JANAF, HGK, FINA, HEP, Raiffeisen banka, Tisak. Tiskan je samo logotip Podravke, uskoro Êe se ukljuëiti Podravska banka, a izdavaëe su neugodno iznenadili proizvoappleaëi lijekova, Pliva i Belupo, koji su dali negativne odgovore. To zaëuappleuje tim viπe jer je poznato da su penziêi najrevniji i najveêi potroπaêi proizvoda tih farmaceutskih tvrtki. Treba istaknuti da takvu nakladu (broj 2 izaπao je prije deset dana, tiskan je u 100.000 primjeraka) nemaju svi tjedni listovi zajedno. U Koprivnici ga moæete pronaêi u Klubu umirovljenika (F. GaloviÊa 4), u filijalama Podravske banke, bolniëkim ambulantama, gradskoj Ëitaonici, ljekarnama, u Domu za starije osobe, prodavaonicama Konzuma, kao i nekim drugim trgovinama. Nova pristojba za zdravstvo Na posljednjem zasjedanju Hrvatskog sabora, kad je doneπen i dugooëekivani Zakon o umirovljeniëkom fondu, po brzom postupku usvojena je izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju, prema kojem Êe pacijenti od 1. listopada pri koriπtenju zdravstvene zaπtite dodatno plaêati tzv. administrativnu pristojbu (10 kn za posjet lijeëniku, 10 kuna za recept i uputnicu) u iznosu maksimalno do 30 kuna mjeseëno. Posjedovanje police dopunskog osiguranja ne znaëi da ste osloboappleeni plaêanja ove pristojbe! Naruπavanje ionako krhkih razina socijalnih prava izazvalo je novo ogorëenje ne samo kod umirovljenika, veê i radniëkih sindikata. Kako tumaëe u Ministarstvu zdravstva, glavni razlozi uvoappleenja ovih mjera su teπko materijalno stanje hrvatskog zdravstva, veliki dugovi, dopunsko zdravstveno osiguranje, kao i veliki broj osoba osloboappleenih od participacije. Opet je najlakπe sve prelamati preko leapplea sve ugroæenijih pacijenata, koji za sve manje zdravstvene zaπtite sve viπe moraju dodatno plaêati. Povratak πvicarske formule Prije godinu dana (od 1. 7. 2004. rast mirovina 4%, od 1. 1. 2005. 2,3%), u primjeni je bio zakon o usklaappleivanju mirovina prema rastu plaêa. U Sporazumu HDZ - HSU bilo je dogovoreno naëelo: ako rastu plaêe, rastu i doprinosi, za isti postotak rastu i mirovine - tako bi se sprijeëio stalni pad mirovina u odnosu na prosjeënu plaêu. Sada je na istom zasjedanju Sabora, bez pristanka umirovljenika, doneπena odredba o vraêanju na staru, tzv. πvicarsku formulu usklaappleivanja mirovina, koja je naëinom izraëuna troπkova æivota nepovoljnija za umirovljenike. Tako je na umirovljenicima opet primijenjena terapija vruêe - hladno. Malo im daj, malo im uzmi! Od 1. srpnja usklaappleivanje mirovina za 2,2 posto Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku plaêe su u prvom polugodiπtu 2005. godine rasle za 2,2 posto. Sukladno tome, a zadnji put prema starom zakonu, mirovine Êe se od 1. srpnja poveêati za 2,2 posto. U rujnu Êe se tako u uveêanoj mirovini za kolovoz naêi i zaostatak za srpanj! vicarska formula vaæi od 1. sijeënja 2006. godine. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za sva vaπa pitanja ima besplatan broj 0800 63 63 63 radnim danom od 10 do 14 sati. Moj hobi: Jasenka KlinËiÊ, umirovljenica, Ëlanica PjevaËkog zbora Podravka Pjesma me uvijek dirala Piπe i snimio: Slavko PetriÊ Naklonost prema pjesmi, glumi i plesu Jasenka KlinËiÊ iskazivala je joπ kao djevojëica u zagrebaëkom Cvjetnom naselju. U srednjoj kemijsko - tehniëkoj veê je pjevala u ozbiljnom zboru koji je Ëak stajao na podiju Kristalne dvorane. U dvadesetoj godini postala je Ëlanicom poznatog KUD-a Joæa VlahoviÊ, dok je popularni Lado Jasenki ostao nedosanjani san. SjeÊa se dobro i audicije za VlahoviÊa i plaπljivog joj Dremle mi se dremle, pa tvista, Ëa, Ëa, Ëa... Divni dani mladosti, putovanja, pjesama. Dolaskom u Koprivnicu i zapoπljavanjem u Podravkinom laboratoriju, gdje je radila na analizi vina i usput zavrπila Viπu poljoprivrednu u Kriæevcima, prvo mjesto u kojem se prepoznala bio je pjevaëki zbor u sastavu KUD-a Podravka. Vjerna mu je ostala punih 12 godina i kaπnjenje ili nedolazak na probe ili nastupe za nju je bilo nezamislivo. - Cijelu mladost pjevala sam sva tri glasa, od soprana do drugog alta. Sada alt, ali mogu i sopran. Volim pjevati najviπe izvornu narodnu glazbu, ali mi smo pod vodstvom Marije Juraπin puno pjevali i ozbiljne, zahtjevne skladbe Hendla, Mozarta... Osim narodne, izuzetno cijenim klasiënu glazbu, volim sluπati revijalnu i diksilend. Reklo bi se da volim kvalitetno muziciranje. KlasiËnu glazbu zavoljela sam u srednjoj πkoli kada sam i shvatila da se ljudi u glazbenom smislu odgajaju na naëin da im se pruæa πto viπe dobre glazbe. To Ëovjeka Jasenka KlinËiÊ oplemenjuje - kaæe Jasenka, koja je uz pjesmu i glazbu neizmjerno voljela plesati. Lado i danas gleda s oduπevljenjem. A bila je Jasenka i dobra gimnastiëarka. U parteru. Otkriva nam i veliku sklonost prema putovanjima, s Ëime je raëunala u mirovini, ali su se tu uobiëajeno uplele financije. - U vrijeme Macinog dirigiranja Podravkinim zborom mnogo smo putovali, nastupali, pjevali. Obiπli smo veliki broj europskih zemalja. Sada smo, naæalost, u zboru malobrojniji i svedeni na hrvatske okvire. Uvijek sam znala da je putovanje i upoznavanje svijeta vezano uz glazbu, pjesmu i zaista me Ëudi πto mladi ljudi zaobilaze druπtva gdje se pjeva i pleπe. To bi ih otklonilo od kafiêa i ispraznosti æivota, jer niπta na svijetu nema ljepπeg od druæenja... PjevaËki se zbor polako osipa. Jasenka se boji da Êe se ugasiti, ali ona u priëuvi i dalje ima mjesta za zadovoljstva. Tu je Druπtvo kemiëara i tehnologa u Podravki i Povijesno druπtvo Ëija je Ëlanica i gdje joπ iznalazi naëine kako æivjeti punim pluêima i s kojima putuje, a na svim tim putovanjima ima pjesme, glazbe i plesa... Foto-biljeπka Indijci gasili æeapple Studenom Tijekom svoje turneje u Hrvatskoj, koja je trajala od 19. do 27. kolovoza, u dvorani Doma mladih u Koprivnici protekle je srijede nastupio proslavljeni indijski plesni ansambl Bhara-thanatyam. Svojom su autentiënom glazbom i drevnim orijentalnim plesovima oduπevili brojnu koprivniëku publiku priredivπi istinski kulturni dogaappleaj. Dolazak ovog sastava u Koprivnicu rezultat je kulturne suradnje grada i indijskog veleposlanstva. Svojim su se klasiënim indijskim plesovima i glazbom, koji su u proπlosti bili sveti ritual πtovanja bogova, osim u Koprivnici predstavili u Dubrovniku, Kastvu, Slatini i Varaædinu. Tijekom svojeg dvodnevnog boravka u naπem gradu, gosti iz Indije razgledali su grad i posjetiti Galeriju Koprivnice, a upoznali su i Studenu kojom su gasili æeapple nakon svoje zahtjevne izvedbe.

6 Studena na varaædinskom pancirfestu Ovogodiπnji pancirfest u Varaædinu (od 26. kolovoza do 4. rujna) ponovno je pun pogodak, koji je izaπao i izvan varaædinskih, pa Ëak i hrvatskih okvira. Ove godine na pancirfestu nastupaju izvoappleaëi s Ëak pet kontinenata - performeri, akrobati, maappleioniëari, πtulaπi, glumci, plesaëi i glazbenici, klaunovi i kostimirani πetaëi, poznati umjetnici i sasvim anonimni glazbenici, koji na varaædinskim ulicama i trgovima stvaraju jedinstvenu atmosferu. pancirfest i jest jedinstvena priredba upravo zbog jedinstvenosti ovoga grada, njegovih ulica i trgova, koje tvore doista idealnu scenografiju za ovakav festival. Nakon sedam godina pancirfest je postao najveêi i najkvalitetniji uliëni festival u zemlji, festival koji svojim sadræajima i ugoappleajem nastoji rasti iz godine u godinu i svojim πpancirerima svih generacija, od najmlaappleih do najstarijih, ponuditi dogaappleanja koja nikoga neêe razoëarati ili pak ostaviti ravnoduπnim. Organizator festivala, TuristiËka zajednica Grada Varaædina, i ove se godine pobrinula da svi programi pancirfesta budu - besplatni, zahvaljujuêi financijskoj podrπci viπe od 60 sponzora festivala, od generalnog sponzora, varaædinske Vindije do VeËernjeg lista, Croatia osiguranja, Raiffeisen banke, Pana, ili pak Oriona i kode. Tu je i Podravka kroz svoja piêa, ponajprije Studenu i Studenac. Sponzori festivala i ove Êe godine osigurati gotovo 80 posto sredstava pancirfesta, pa je i po tome ovaj festival jedinstveni u zemlji. A jedinstven je i po broju posjetitelja, jer su organizatori uvjereni da Êe doseêi brojku od Ëak 130 tisuêa, meappleu kojima Êe sigurno biti puno onih koji Êe se osvjeæiti sve popularnijom i omiljenom Studenom, pogotovo stoga πto Êe biti organizirane i posebne degustacije te prigodne nagradne igre vezane uz Studenu. Uspjela Ljetna trænica knjiga u Gradskom parku U koprivniëkom Gradskom parku odræana je u subotu 27. kolovoza druga i posljednja ovogodiπnja Ljetna trænica knjiga. Ova tradicionalna ljetna manifestacija, koju Knjiænica i Ëitaonica «Fran GaloviÊfl organizira veê desetu godinu zaredom, redovito pobuappleuje veliki interes graappleana Koprivnice, kako onih koji vole proπetati i pogledati ponudu knjiga na πtandovima, pa i kupiti poneπto, tako sve viπe i onih koji i sami æele ponuditi na prodaju dio svojih kuênih knjiænih zbirki, stripova, razglednica, gramofonskih ploëa itd. Zbog velikog zanimanja graappleana, knjiæara i nakladnika za sudjelovanje na Ljetnoj trænici knjiga, proπle je subote u parku bilo postavljeno Ëak 25 πtandova. Meappleu literaturom ponuappleenom na prodaju svatko je po doista povoljnim cijenama mogao pronaêi neπto primjereno svom Ëitateljskom ukusu, a velik broj KoprivniËanaca koji su i ovaj put posjetili Ljetnu trænicu iznova dokazuje kako je ovakakav sajam knjige u naπem gradu i te kako potreban. toviπe, tijekom zadnje odræane trænice knjiga mogli su se Ëuti i prijedlozi kako bi se u organizaciju ove manifestacije, uz gradsku Knjiænicu, mogle ukljuëiti i druge gradske institucije ukljuëene u osmiπljavanje «KoprivniËkog ljetafl. Sav prihod kojeg je organizator Trænice, Knjiænica i Ëitaonica «Fran GaloviÊfl, ostvarila prodajom svojih knjiga iz otpisanog fonda, namijenjen je ove godine za nabavu potrebne informatiëke opreme u Knjiænici. Na kraju, podsjetimo joπ kako graappleani odnedavno imaju prilike tijekom cijele godine kupiti otpisane knjige iz fonda koprivniëke gradske Knjiænice - stalna ponuda ovih knjiga nalazi se na prvom katu Knjiænice (Zrinski trg 6). Lj. V. Obavijesti Izlet za darivatelje krvi Podravkino srce uz Sarajevo Film Festival Ovogodiπnju selekciju filmova na jedanaestom Sarajevo Film Festivalu (SFF), koji su se borili za nagradu Srce Sarajeva nije bilo jednostavno zaokruæiti. Program je proπiren joπ jednom zemljom, Maapplearskom koja je vitalnoπêu i kvalitetom svoje kinematografije doprinijela razvnovrsnosti natjecateljskog programa. Bitku za svoje mjesto meappleu jedanaest najboljih igranih filmova vodilo je viπe od sedamdeset filmova, a time je SFF postao joπ viπe priznat od strane regionalnih autora i producenata kao idealno mjesto za promociju svojih filmova. Proπlogodiπnja pobjednica Zornitza Sophia je nakon osvajanja nagrade Srce Sarajeva sa svojim filmom Mila sa Marsa posjetila desetine festivala i osvojila brojne nagrade, a sliëna je sudbina i filma Ta divna splitska noê, Arsena OstojiÊa. Sarajevo Film Festival je s natjecateljskim programom i usmjerenjem na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Maapplearsku, Makedoniju, Rumunjsku, Sloveniju te Srbiju i Crnu Goru definitivno profiliran i potvrappleen kao festival koji je potpuno posveêen promociji ovih kinematografija. Ove godine u kategoriji najboljeg filma proglaπen je bugarski film pod naslovom Leidi Zee za koji je poznati filmaπ Miki ManojloviÊ, koji je ujedno bio i predsjednik æirija, izjavio da je ovaj film najkompletnije ostvarenje prikazano na ovogodiπnjem festivalu. Nagrade za najbolje glumce odnijeli su slovenski glumac Peter Musevski za ulogu u filmu Rad oslobaapplea te hrvatska glumica Zrinka CviteπiÊ za ulogu u filmu to je muπkarac bez brkova koji je ujedno doæivio i najve- Êe ovacije. Priznanja za najbolja ostvarenja kratkog filma pripala su filmu Prva plata te filmu Ram za sliku moje domovine. Dakle, natjecateljski program ponudio je Ëetiri svjetske, dvije meappleunarodne, pet regionalnih premijera i dvije gala projekcije dok je Sarajevo Film Festival joπ jednom potvrdio da je to zaista najveêi i najznaëajniji filmski dogaappleaj u ovom dijelu Europe. Podravka se ove godine pridruæila SFF-u kao sponzor kratkog filma te na taj naëin promovirala Fini Mini putem oglasnih prostora i brojnih degustacija za koje su posjetitelji pokazali veliku zainteresiranost i oduπevili se okusom Podravkinih Fini Mini juha te Talianetta. Pored toga, Podravka je organizirala sveëanu veëeru za svoje poslovne partnere na kojoj su se pridruæili i ljudi iz ogranizacije SFF-a. Kuharskim umijeêem Podravkinih gastro promotora te aranæiranim prostorom posebno se oduπevio direktor festivala Mirsad Purivatra koji je tom prigodom naglasio kako je ovo definitivno najdojmljivija veëera kojoj je prisustvovao u ovih jedanaest godina postojanja festivala. V.. Druπtvo dobrovoljnih darivatelja krvi Podravka organizira izlet za dobrovoljne darivatelje krvi u subotu 17. 9. 2005. u akovo (razgledavanje katedrale, posjet ergeli konja, posjet vinskim podrumima) i u BizovaËke toplice (kupanje). Prijave uz uplatu participacije od 50 kuna do 9. 9. 2005. kod: D. Martinaga, Informatika, tel. 1194 B. Sinjerec, Institut, tel. 1134 Z. Jertec, KoprivniËka tiskara, tel. 1179 T. Turk, Belupo, tel., 2275 M. Mihalec, Vegeta, tel. 2012 S. ZamljaËanec, Juhe, tel. 1342 M. Boroπa, Danica, tel. 2399 Predsjedniπtvo DDDK Podravka Podjela pileêeg mesa Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke koji su naruëili pileêe meso Vindije da Êe podjela biti 8. 9. u dvoriπtu Galantpleta od 13,30 do 15,30 sati. NOVINE DIONI»KOG DRU TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaë: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Jelovnik 5. 9. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kobasica, salata 6. 9. utorak: - uveë, rizi-bizi, salata 7. 9. srijeda: - Pohana pileêe prsa, pirjano povrêe, salata 8. 9. Ëetvrtak: - Junetina u saftu, tjestenina, salata 9. 9. petak: - Punjena paprika, krumpir pire, kolaë Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Sport RK Podravka Vegeta Podravkaπice pobijedile osvajaëice Kupa EHF-a CORNEXI ALCOA HSB HOL- DING - PODRAVKA VEGETA 31:32 (16:16) U sklopu priprema za nastupe u Kupu prvakinja i domaêem prvenstvu rukometaπice Podravke Vegete odigrale su prijateljsku utakmicu protiv ekipe Cornexi Alcoa HSB Holding, pobjednika ovogodiπnjeg natjecanja Kupa EHF-a. U ravnopravnoj utakmici, u kojoj je rezultat gotovo stalno bio izjednaëen, koprivniëke rukometaπice uspjele su pobijediti pogotkom razlike. Pobjeda ima i veêu vrijednost, jer trener Podravkaπica Josip ojat nije u igru stavljao FraniÊ, Horvat i GaÊe. Najraspoloæenija u redovima Podravke Vegete bila je PasiËnik sa 9, potom Lijepa nogometna atmosfera na koprivniëkom Gradskom stadionu. Viπe od 4.500 navijaëa okupilo se kako bi vidjeli prvenstveni sraz prvoga i posljednjega na prvenstvenoj tablici, Dinama i Slaven Belupa. Da je zagrebaëki Dinamo opet u trendu potvrappleuje i to πto je u Koprivnicu doπlo viπe od 1.000 Bed Blue Boysa. O utakmici neêemo puno, posebice ne o prvom poluvremenu koje je proteklo s nekoliko poluprilika za doma- Êe nogometaπe te upitnih odluka suca BatiniÊa iz Osijeka, posebice prekrπaja DrpiÊa i Turine nad Karabogdanom u πesnaestercu Dinama, πto osjeëki sudac nije okarakterizirao kao prekrπaje za najstroæu kaznu. Koliko je utakmica bila zanimljiva u prvom poluvremenu, pokazuje i to πto je skupina Dinamovih navijaëa na pomoênom igraliπtu Gradskog stadiona odigrala svoju utakmicu! A i prvi pogodak na utakmici pomalo je pao - tradicionalno. Pred kraj poluvremena pad koncentracije obrane Slaven Belupa, greπka Crnca koju koristi hitri Boπnjak i preciznim udarcem svladava nemoênog Lisjaka. U nastavku angaæiranija igra Zagrep- Ëana koji imaju nekoliko izglednih prilika, ali njihovi napadaëi nisu precizni. Dvojbu oko pobjednika susreta rijeπio je Eduardo u 70. minuti kada Koænjak sa 5 te Vresk i Naukovich sa 4 postignuta pogotka. Protiv Cornexi Alcoa HSB Holdinga za Podravku Vegetu su igrale: Stefaniπin, StanËin, Galkina, Vresk 4, HrgoviÊ, Koænjak 5, GolubiÊ, PalËiÊ 2, Hodak 2, ZebiÊ 3, Horvat, FraniÊ, eriê, Naukovich 4, Tatari 3, GaÊe i PasiËnik 9. Meappleunarodni rukometni turnir u Koprivnici U povodu 50 godina Rukometnog kluba Podravka Vegeta juëer je po- Ëeo Meappleunarodni turnir na kojemu, Prva hrvatska nogometna liga - 6. kolo Joπ jedan poraz Slaven Belupa SLAVEN BELUPO - DINAMO 0:2 (0:1) vrlo precizno tuëe iz slobodnog udarca sa 18 metara i pogaapplea gornji lijevi kut Lisjakove mreæe. Opet gotovo tradicionalan pogodak Slavenu. Naime, veê u nekoliko navrata tijekom prvenstva vratar Slaven Belupa Lisjak vrlo loπe postavlja æivi zid i pogotke prima na svojoj strani. Zaista neshvatljivo koliko ljudima treba da nauëe iz svojih greπaka. Sve u svemu, Dinamo je bio bolja i kvalitetnija momëad od domaêina, zasluæeno pobijedio te preuzeo vrh prvenstvene tablice, a Slaven Belupo i dalje dræi fenjer na zaëelju s tek dva osvojena boda iz πest prvenstvenih utkamica. Moæda Êe ova prvenstvena stanka zbog nastupa hrvatske reprezentacije pomoêi treneru KoprivniËanaca Nikoli JurËeviÊu da pokuπa tijekom mini-priprema posloæiti ekipu koja zaista ima kvalitetu, ali i ozbiljnih problema. Nakon utakmice Nikola JurËeviÊ bio je vrlo ljut na suce: - Vidjela se razlika u kvaliteti izmeappleu nas i Dinama, premda smo mi dobar dio utakmice dobro parirali. Presjekao nas je taj nesretni pogodak u sudaëkoj nadoknadi prvog poluvremena, ali meni su u oëi joπ viπe upali nedosuappleeni kazneni udarci - prvo na Karabogdanu, zatim i na Musi. Iz mog kuta Ëinili Kuglanje Podravkaπice na pripremama u ibeniku Nakon πto su prije mjesec dana krenule s pripremama na kuglani u Koprivnici, kuglaëice Podravke protekle su nedjelje promijenile ambijent i otputovale na kratke, 4-dnevne pripreme u πibenski Solaris. Glavni cilj im je treniranje na ploëama Ëetverostazne kuglane, kakve ih Ëekaju na Svjetskom kupu u SlovaËkoj. Uz trenera Stjepana Korena na pripremama su Æeljka Orehovec, Marija Zver, Ljiljana Picer, Vesna Æunek, urappleica LukaË, Ines Vuka, Vesna GaloviÊ, Marina IvanËiÊ, Verica VuËiÊ i Rajka BrkiÊ. U ibenik nije otputovala Melita ValentiÊ, jer je na treningu prije puta opet osjetila bol u leappleima od povrede, koja ju je na dvije godine odvojila od staza. - S nama je u Solaris stiglo i lijepo vrijeme, pa moæemo ispuniti sve πto smo planirali za ova Ëetiri dana. Ujutro radimo na fiziëkoj pripremi, najviπe na trëanju. Poslijepodne smo u kuglani, koja baπ i nije najbolje odræavana, ali Êe nam ipak posluæiti. Naravno da koristimo prigodu za relaksaciju u vodi. Moæda Êemo odigrati i utakmicu protiv kuglaëa ibenika, pa slijedi povratak u Koprivnicu - javio nam je Stjepan Koren, trener Podravke. Æeljko emper osim domaêih rukometaπica, nastupaju i ponajbolje europske ekipe - Hypo, Krim i Györ. Turnir je organiziran tako da Êe svaka ekipa odigrati sa svakom, a prema oëekivanjima organizatora turnira, nadaju se kako Êe on postati tradicionalan. InaËe, turnir je organiziran u Ëetvrtak i petak, 1. i 2. rujna, jer veê ove subote u goste Podravki Vegeti dolazi ekipa portugalske Madeire s kojom Êe Podravkaπice odigrati prvu utakmicu prvog pretkola Lige prvakinja. Dakle, koprivniëki turnir bit Êe zadnja provjera moguênosti rukometaπica Podravke Vegete treneru Josipu ojatu uoëi po- Ëetka naporne meappleunarodne i doma- Êe rukometne sezone. B. F. su se potpuno Ëistim prekrπajima za kazneni udarac. Bio je, doduπe, jedan nedosuappleeni na Boπnjaku, ali onaj na Karabogdanu je bio u ranoj fazi utakmice i ona bi se sasvim drugaëije odvijala da je bio dosuappleen. Ivica Karabogdan: - Oko nedosuappleenih jedanaesteraca dovoljno govori Ëinjenica da su igraëi Dinama priznali da su prekrπaji postojali. Kod prve sporne situacije DrpiÊ me udario laktom u glavu i joπ mi sudac daje æuti karton za simuliranje, a kod druge me sruπio Turina. Sudac je veê krenuo svirati jedanaesterac, meappleutim pomoênik je oznaëio da prekrπaj nije postojao. Predsjednik Dinama Mirko BariπiÊ: - Slaven Belupo je najbolja momëad protiv koje smo igrali u ovih 6 kola i sigurno Êe izboriti mjesto u Ligi za prvaka. Mi smo imali odreappleenih poteπkoêa u ovoj utakmici, ali vidjelo se da momci grizu svih 90 minuta. Moæemo dobiti svakoga, samo ako se zalaæemo sto posto i takav pristup i dalje oëekujem. Za Slaven Belupo protiv Dinama su igrali: Lisjak, Crnac, KuriliÊ, Gal, PoldrugaË, Lee, Musa (od 81. VruËina), DunkoviÊ (od 60. KovaË), BodruπiÊ, Dodik (od 60. aranoviê) i Karabogdan. B. Fabijanec Izloæba kluba navijaëa Red roosters Proπlog ponedjeljka veoma zanimljivu izloæbu, koja je bila otvorena nekoliko dana, postavili su u koprivniëkom Domu mladih Red roostarsi - navijaëi Rukometnog kluba Podravka - Vegeta. Organizirana skupina gledatelja priredila je ovu izloæbu u sklopu ovogodiπnjeg proslavljanja 50. godiπnjice kluba kojemu pruæaju navijaëku podrπku. Ovom prigodom izloæeno je bilo πezdesetak slika iz klupske aktivnosti koja se u najveêem dijelu svodila na praêenje kluba u Hrvatskoj, a i na europskim natjecanjima.»lanovi Red roostersa, koji su sami snimili najveêi broj fotografija, osim πto su ovom izloæbom æeljeli obiljeæi polustoljetni jubilej kluba za koji navijaju, æeljeli su pokazati da su dobro organizirana navijaëka grupacija te pozvati i druge da im se pridruæe. S. P. Ribolovke Podravke uspjeπno branile hrvatske boje na svjetskom prvenstvu Biserka TreπËin i Æeljkica VujËec, kao Ëlanice reprezentacije Hrvatske, u velikoj su mjeri doprinijele osvajanju Ëetvrtog mjesta na nedavno odræanom Svjetskom prvenstvu u ribolovu udicom na plovak. LoveÊi na zagrebaëkom Jarunu zajedno sa Suzanom targl, Tatjanom tajduhar, Vesnom RadanoviÊ i Marijom TurkoviÊ ribolovke Podravke iskazale su odliënu formu i umijeπale se u borbu za medalje u konkurenciji 16 ekipa. Na kraju su ih pretekle daleko jaëe i bogatije zemlje - zlato je pripalo Engleskoj, srebro Italiji, a bronca Maapplearskoj koja je Hrvatsku pretekla za samo 20 bodova. Biserka TreπËin bila je pojedinaëno najbolje plasirana hrvatska reprezentativka, zauzevπi 16. mjesto meappleu 96 natjecateljica iz cijelog svijeta. Æeljka VujËec bila je pak ponajbolja hrvatska predstavnica drugog dana natjecanja, pa je prava πteta πto je prvog dana bila tek rezerva. - Zadovoljne smo svojim nastupom i plasmanom hrvatske reprezentacije, jer je Ëetvrto mjesto izboreno u jakoj konkurenciji ekipa koje na raspolaganju imaju daleko bolje materijalne i tehniëke uvjete za rad. Mi smo od Saveza dobili taman za pokrivanje osnovnih troπkova, primjerice samo mamci i hrana za dva dana natjecanja koπtali su nas 6000 kuna. Jasno je da æalimo za medaljom koja nam je bila vrlo blizu, a meni osobno joπ teæe pada najava Biserke TreπËin o prekidu karijere. To je velika πteta i za klub i za reprezentaciju - rekla nam je Æeljkica VujËec, dodajuêi da je ponosna πto su reprezentativke Hrvatske jedan dan nastupale i u majicama s natpisom Studena. J. L. Reprezentativke Hrvatske s trenerom Draæenom tajduharom i kapetanom Æeljkom targalom Pod pokroviteljstvom Podravke odræane zavrπnice Sportskih igara mladih Æeljka Orehovec dijelila odliëja mladim sportaπima Biti najbolji na regionalnim natjecanjima i steêi pravo nastupa na zavrπnici Sportskih igara mladih u Splitu bio je ovoljetni san tisuêa djevojëica i djeëaka u Hrvatskoj. Jer doêi u Split nije bitno samo zbog iskazivanja sportske umjeπnosti, nego se time dobiva i neponovljiva prilika za druæenje s vrπnjacima iz cijele zemlje, moguênost za susrete s poznatim sportaπima te Ëetvorodnevno besplatno uæivanje u Ëarima mora. Stoga se viπe od 20.000 osnovno i srednjoπkolaca srëano borilo na æupanijskim i regionalnim natjecanjima u malom nogometu, rukometu, uliënoj koπarci, tenisu, stolnom tenisu, odbojci na pijesku, πahu, badmintonu, vaterpolu i graniëarima, da bi zatim zaigralo na zavrπnim turnirima u Splitu tijekom kolovoza. Na finalnim natjecanjima bilo je veselo i æivo, pobjede su se slavile «gusjenicamafl baπ kao na pravim svjetskim prvenstvima, porazi su popraêeni suzama, najbolji pojedinci godinama Êe pamtiti trenutak kad su stali na postolja i iz ruku poznatih hrvatskih sportaπa - meappleu kojima je bila i svjetska kuglaëka rekorderka Podravkaπica Æeljka Orehovec - primili medalje. Dugo Êe se pamtiti i Fini mini party za koje su pozivnice primili sudionici svake od Ëetiri smjene zavrπnih turnira na kojima se uz puno smijeha i dobru zabavu plesalo sa Fini mini juhama, na kojima su birani miss i mister natjecanja, proglaπavani najbolji pjevaëi i imitatori. Iz Splita se kuêama nose najljepπe uspomene na dogaappleanja pod motom Æivimo æivot bez droge, jer droga uzima æivot koja su mladi kreirali i organizirali za mlade, a prepoznajuêi vrijednost projekta podræale znaëajne hrvatske tvrtke meappleu kojima je i Podravka. Fini mini nije bio samo domaêin partija nego i pokrovitelj turnira u rukometu, Kviki je kao pravi prijatelj pruæio ruku igraëima uliëne koπarke, a Studena je osim tenisaëima ponudila osvjeæenje i svim ostalim sudionicima Sportskih igara mladih. Dio atmosfere moæe se vidjeti i u posebnim emisijama koje svakog petka prijepodne prikazuje Hrvatska televizija na svom prvom programu. J. Lakuπ Najboljim rukometaπicama (godiπte 1987.) pehar i medalje uruëuje svjetska rekorderka u kuglanju Podravkaπica Æeljka Orehovec 7

8 Rock uz Cool Colu i scenske efekte Saznavπi za nastup u Kuglani 2 koprivniëkih klinaca, koji su se okupili u band i sviraju rock, oëekivali smo πkolsku Ëajanku u veëernjim satima, ali pokazalo se neπto sasvim suprotno. Oni su najmlaapplei rock glazbenici na koprivniëkoj glazbenoj sceni i proπlog su petka svojom svirkom uspjeli oduπeviti posjetitelje Kuglane 2 na Cool Cola Party. Zovu se The Flip, a u njihovom su sastavu Lucija HraπËanec, Branimir Habek, Ivan Grobenski i Filip KlauËek. Nazivaju ih velikom glazbenom nadom, pridajuêi im epitet najmlaapplee i najbolje rock grupe u Koprivnici, a i πire. The Flip su svojim izvedbama oduπevili publiku, a nastup je upotpunjen posebnim Orion scenskim efektima koji su pojaëali ionako æestok glazbeno-scenski nastup osnovnoπkolaca. Njihova je pjesma Let s Go odabrana i za radijski spot za Cool Colu koji se trenutno emitira na radio stanicama. BuduÊi da je koncert sponzorirala Cool Cola, posjetiteljima su ponuappleena dva nova hladna osvjeæenja iz asortimana Studenca za cijenu jednog, a osim redovnih posjetitelja, party-u su se odazvali novinari i partneri Studenca s naπeg podruëja. Vegeta se prodaje i na web stranicama Amazon.com! Jedna od najpoznatijih svjetskih web stranica Amazon.com, pokrenuta je u srpnju 1995. godine u Seattleu kao prva velika Internet knjiæara da bi nekoliko godina kasnije prerastao u najpoznatiju virtualnu trænicu. Na poëetku je Amazon prodavao samo knjige, ali do danas je nadæivio mnoge konkurente istovremeno proπirujuêi ponudu i træiπta. Amazon je prvi uveo i patentirao tzv. OneClick kupovinu, zasnovanu na pohrani podataka o kupcima koji novu kupovinu mogu obaviti sa nekoliko klikova, bez potrebe za upisivanjem broja kreditne kartice. Takva je kupovina putem Interneta jednostavna i brza. OdluËnim izbjegavanjem otvaranja klasiënih duêana, kompanija se jasno odredila prema e-businessu kao jedinoj metodi zarade i poslovanja. Kompanija je posljednjih godina intenzivirala svoje aktivnosti na proπirenju ponude i πirenju træiπta pa Amazon danas prodaje proizvode podijeljene u 32 kategorije, od kompjutera, namjeπtaja, odjeêe, kozmetike..., a na njegovim se stranicama u ponudi naπla i Podravkina Vegeta. To je joπ jedna potvrda kvalitete i prepoznatljivosti najpoznatijeg hrvatskog branda, a ujedno i novi kanal njegove prodaje. Tin UjeviÊ: Knjiga nije hrana, ali je poslastica. Umrite od smijeha da biste dulje æivjeli, poruka je ove rubrike. NA ILJKU Mato se oæenio Maricom, djevojkom koja nije bila nevina. Meappleutim, obiëaj u njegovom selu je bio da nakon prve braëne noêi mlada iznese plahtu na prozor, da svi vide je li bila nevina ili nije. U brzini Marica je umjesto s crvenom bojom plahtu namazala æutom. - to je to Marice - pitaju susjedi, sve djevojke imaju krvavu, crvenu boju, a ti æutu?! - E! - snaπla se Marica - kad je moj Mato noêas navalio na me i æuê mi Priprema: Vojo iljak je pukla! Dvoriπtem trëi pijetao za kokoπima. Nakon izvjesnog vremena jedna koka zakokodaëe: - Cure, polakπe. Nije niti on u najboljim godinama. - Susjeda draga, vi imate lijepog sinëiêa! OËi i kosa tatini... - A nosiê moj! - reëe majka. - A hlaëe bratove! - dobaci sinëiê. Bara i tef dolaze odvjetniku. - Gospon fiπkal, susedi su nas tuæili. Veliju da su im naπe kokice i purice upropastile vrta. Pa smo mi vas doπli pitati kaj bi mi mogli tuæiti njih, jer je njihov sin upropastil naπu kêerku. Koja je razlika izmeappleu ispovijedi i braka? Kod ispovijedi se prvo pokajeπ, pa ideπ k sveêeniku. U braku je obrnuto. - Moæe li moj suprug biti prisutan kada budem raappleala? - Naravno, gospoappleo, jer, takvom sretnom dogaappleaju svakako treba prisustvovati otac. - Doktore, mislim da Êe to biti malo nezgodno. Znate oni meappleusobno ne razgovaraju. Netko pokuca na vrata Raja. Sveti Petar ih otvori i ugleda nekog Ëovjeka, koji se straπno smijao. - Zaπto se vi tako jako smijete? - A kak se ne bi smijal - reëe tef - ja sam veê pri vami, a oni mi dole joπ daju umjetno disanje. Muæ odlazi od kuêe. Pita ga susjed: - Odlazite? - Da, na dulje vrijeme. Razvodimo se. - Da, primijetio sam da neπto ne πtima kad se veê dva mjeseca ne svaappleate. Recept tjedna: Pohana marinirana piletina ZaËini su nezaobilazno kulinarsko poglavlje, jer dopunjuju miris, okus i izgled hrane, izazivaju tek, pospjeπuju izluëivanje probavnih sokova i pomaæu da se hrana bolje iskoristi. ZahvaljujuÊi upravo njima, ova marinada i svakidaπnjem jelu, kao πto je pohana piletina, posve je izmijenila prirodu. I okus. Sastojci za 4 osobe: 1 pile ulje za præenje Za marinadu: 4 ælice limunova soka 2 ælice ulja sol papar 2 Ëeπnja Ëeπnjaka perπin ruæmarin lovorov list 1 ælica Vegete Za paniranje: 2 jaja 1 ælica braπna Postupak: Pomijeπajte sok od limuna, ulje, malo soli, papar, izgnjeëeni Ëeπnjak, sitno nasjeckani perπin, nekoliko usitnjenih listiêa ruæmarina i jedan mali lovorov list. Pile izreæite na komade, stavite u porculansku posudu te prelijte dobivenom marinadom. Sve promijeπajte i ostavite oko dva sata u hladnjaku. Poæeljno je meso povremeno okrenuti. Po potrebi ocijedite suviπnu marinadu, a piletinu malo dosolite. U istuëena jaja pomijeπana s braπnom umoëite svaki komad mesa pa ga ispræite u vruêem ulju. Pohanu piletinu posluæite s ploπkama limuna i zelenom salatom. Savjet: KoliËine i vrste zaëina za marinadu moæete kombinirati prema vlastitom ukusu. Kako bi se meso kvalitetno ispeklo, vodite raëuna o temperaturi ulja. Vrijeme pripreme: 30 min. Crta: Ivan Haramija - Hans