Prijelom 2010.indd

ISSN 1333-879X

IZ SVEG GLASA GLAS 1

SADRÆAJ 5 6 13 17 22 26 29 31 33 35 39 41 43 46 47 48 49 50 51 52 53 54 PROGLAS IZ SVEG GLASA PEDAGO KI ASPEKTI I PREGLED IZLOÆBE USPOMENE /NA/ JEDNOG BANA - OSTAV TINA JELA»IΔ U HRVATSKOM POVIJESNOM MUZEJU /Jelena Hotko, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu/ ARHEOLO KI PARK ANDAUTONIJA /Dora Kuπan palj, Arheoloπki muzej u Zagrebu/ POGLED U NAJNOVIJE SLIKOVNICE HRVATSKOGA MUZEJSKOG NAKLADNI TVA /Snjeæana Radovanlija MileusniÊ, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb/ CRAFTATTRACT TRADICIJSKI OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA KULTURNI TURIZAM /Branka prem LovriÊ, Muzej Staro selo Kumrovec/ MALA KOLA BA TINE /Marijan BogatiÊ, Gradski muzej Sisak/ GLASNO I JASNO BLANKA OTKRIΔE BOGATOG ÆENSKOG GROBA NA TURSKOJ KOSI KOD TOPUSKOG /Lazo»uËkoviÊ/ ARHEOLO KO REKOGNOSCIRANJE POKUPLJA (PRVI DIO) /Zoran»uËkoviÊ/ STARI GRAD DUBOVAC - ARHEOLO KA ISTRAÆIVANJA 2009/2010. /Tatjana TkalËec, institut za arheologiju/ NACRTI IZ KARLOVA»KOG GRA EVINSKOG PODUZEΔA ING. NIKOLA MARIΔ - PROZOR U MODERNISTI»KU IZGRADNJU IZME U DVA SVJETSKA RATA /Igor»ulig/ RESTAURACIJA PORTRETA ALOISA DUQUENOISA /Zoran DurbiÊ i Silvija Huljina/ AKVIZICIJE GALERIJSKOG ODJELA 2009. - 2010. GODINE /Silvija Huljina/ NOVE AKVIZICIJE ODJELA DOMOVINSKOG RATA /Ruæica StjepanoviÊ/ IVANA OÆETSKI, PARALLEL TRIPP /Aleksandra Goreta/ IRANSKI UMJETNICI U KARLOVCU /Aleksandra Goreta/ TO JE NOVO NA KARLOVA»KOJ LIKOVNOJ SCENI? /Aleksandra Goreta/ VESNA PAVLAKOVIΔ, SUZVU»JA 2009. /Silvija Huljina/ MARIO KU»ERA, SOBE /Silvija Huljina STIPE GOLAC, KAMENI CVJETOVI /Silvija Huljina/ PAINTING FOR JOY: NEW JAPANESE PAINTING IN 1990S /Aleksandra Goreta/ BORIS KUGLER, IZLOÆBA SLIKA /Silvija Huljina/ IVANA PULJIΔ, IZLOÆBA SLIKA /Silvija Huljina/ 2 GLAS

55 56 57 78 59 64 66 68 70 72 73 77 78 82 86 87 88 90 POSUDBA DJELA IZ GALERIJSKOG ODJELA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC /Silvija Huljina/ IZLOÆBA ZLATNO TELE 2 U GRADSKOM MUZEJU SISAK /Lazo»uËkoviÊ/ AUTOR O POSTAVU - ZLATNO TELE 2 /Zdenko DuboveËak/ REFLEKSIJE NA REFLEKSIJE IDOLA /Goran MajetiÊ/ ARHITEKTONIKA STOLARSKE OPREME KARLOVA»KE FRANJEVA»KE CRKVE PRESVETOG TROJSTVA I SAMOSTANA /Igor»ulig/ CIKLUS PREDAVANJA O DOMOVINSKOM RATU I NOVIJOJ HRVATSKOJ POVIJESTI /Ruæica StjepanoviÊ/ MULTIMEDIJALNA PREZENTACIJA ZBIRKE RAZGLEDNICA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC /Sanda KoËevar/ PREDSTAVLJANJE KARLOVCA U PRAGU NA 19. GENERALNOJ SKUP TINI ME UNAROD- NOG VIJEΔA ZA UTVRDE /Igor»ulig/ NOΔ MUZEJA 2010. /Viπnja LasiÊ i Lana Bede/ STRIP POGLEDALOVE KRONIKE EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO /Lazo»uËkoviÊ/ SUGLASJA ZBIRKA DR. IVANA RIBARA I CATE DUJ IN-RIBAR /Vesna Vrabec, Muzej grada Zagreba/ 50 GODINA DRÆAVNOG ARHIVA U KARLOVCU /Davorka JankoviÊ- krtiê, DAKA/ URE ENJE DOMOBRANSKE VOJARNE U KARLOVCU - KONZERVATORSKI OSVRT /Sonja JakπiÊ, Konzervatorski odjel u Karlovcu/ ROZGANJE - POSEBNOST TRADICIJSKE KULTURE KARLOVA»KOG POKUPLJA /Grozdana MaroπeviÊ, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu/ S RAZGLASA UMJETNOST BEZ GRANICA /Aleksandra Goreta/ GLASONO A GLASPAPIR OGLASI PRODAJE GLAS 3

GLAS Godina IX, broj 7, 2010. IzdavaË: Gradski muzej Karlovac Za izdavaëa: Viπnja LasiÊ Glavne i odgovorne urednice: Lana Bede, Silvija Huljina Uredniπtvo: Lana Bede, Lazo»uËkoviÊ, Igor»ulig, Aleksandra Goreta, Silvija Huljina, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ, Ruæica StjepanoviÊ, Antonija krtiê Lektura: Draæenka PoloviÊ GrafiËko oblikovanje i tisak: Tiskara PeËariÊ & RadoËaj Karlovac Naklada: 600 primjeraka Suradnici u ovom broju: Marijan BogatiÊ, Zoran»uËkoviÊ, Zdenko DuboveËak, Zoran DurbiÊ, Jelena Hotko, Sonja JakπiÊ, Davorka JankoviÊ- krtiê, Dora Kuπan palj, Goran MajetiÊ, Grozdana MaroπeviÊ, Neven MihajloviÊ Cetinjanin, Snjeæana Radovanlija MileusniÊ, Branka prem LovriÊ, Tatjana TkalËec, Vesna Vrabec Fotografije: Lana Bede; Marijan BogatiÊ (GMS); Igor»epurkovski; Matija DronjiÊ; Zoran DurbiÊ; Zvonimr Gerber; Miljenko Gregl (MGZ); Sonja JakπiÊ; Mario KuËera; Ivana Mora AsiÊ (HPM); Dinko Neskusil; Srapplean PetroviÊ; Ivana PuljiÊ; Tatjana TkalËec; Goran VraniÊ; Fototeke: Arheoloπki muzej, Zagreb; Gradski muzej Karlovac, Karlovac; Gradski muzej Sisak, Sisak; Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb; Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej Staro selo, Kumrovec; Fotoarhiva: Studio 23, Karlovac Adresa uredniπtva: Gradski muzej Karlovac Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac tel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981 e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr»asopis izlazi jednom godiπnje.»asopis je besplatan. Tekstovi se ne honoriraju. Ovaj broj Ëasopisa zakljuëen je 15. travnja 2010. godine. Izdavanje Ëasopisa potpomogao je Grad Karlovac. ISSN 1333-879X 4 GLAS

PROGLAS Dragi Ëitatelji, u ovogodiπnjem, sedmom po redu broju Glasa okupili smo veêi broj suradnika kako bismo za vas pripremili πto viπe raznolikih i kvalitetnih sadræaja, a uz to smo nastojali da se uz glasove karlovaëkih muzealaca, Ëuju i glasovi kolega iz drugih sredina i srodnih baπtinskih ustanova.»asopis otvara tematski blok posveêen muzejskoj pedagogiji koja posljednjih godina postaje sve vaænijim aspektom muzejske djelatnosti. U njemu donosimo izabrane primjere dobre muzejske prakse kolega iz drugih muzeja, kojima æelimo prikazati raznolikost i multidisciplinarnost u moguêim naëinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada s posjetiteljima i pokazati kako muzeji mogu uspjeπno sudjelovati u æivotu zajednice. PovjesniËarka Jelena Hotko iz zagrebaëkog Hrvatskog povijesnog muzeja piπe o pedagoπkim aspektima izloæbe posveêene banu Josipu JelaËiÊu, od upotrebe multimedije do popularne metode kostimiranog vodstva. Dora Kuπan palj upoznaje nas s Arheoloπkim parkom Andautonija u blizini Zagreba gdje posjetitelji kroz radionice oæivljene povijesti uëe i sudjeluju u svakodnevnom æivotu nekadaπnjeg rimskog grada. Iz Muzeja Staro selo Kumrovec, jedinstvenog in situ etnografskog muzeja na otvorenom u Hrvatskoj, mr. sc. Branka prem LovriÊ donosi prikaz nagraappleenog hrvatsko-slovenskog muzeoloπkog projekta kulturnog turizma u kojem su edukativne radionice posveêene tradicijskim obrtima jedan od kljuënih segmenata. Iz Gradskog muzeja Sisak stiæe nam zanimljiv primjer neformalnog oblika muzejske edukacije izvan muzeja, a mr. sc. Snjeæana Radovanlija MileusniÊ predstavlja najnovija izdanja edukativnih muzejskih slikovnica. U duhu otvorenosti muzeja prema publici, osmislili smo ovogodiπnju naslovnicu Glasa. Njome vas æelimo podsjetiti da ustanova Gradskog muzeja Karlovac djeluje u dvije zgrade na dvije lokacije, te vam omoguêiti da, otvaranjem Ëasopisa, ujedno otvorite unutraπnjost Muzeja i Galerije, i razgledate ne samo naπe izloæbene, nego i radne prostore, sa svim muzejskim djelatnicima i stalnim vanjskim suradnicima. U naπim redovitim rubrikama slijedi pregled muzejskih djelatnosti i dogaappleanja u GMK u proteklih godinu dana - od arheoloπkih istraæivanja, novih akvizicija, restauracije slika i kronoloπkog pregleda izloæbi, do odræanih predavanja i prezentacija. IstiËemo Ëlanak arheologa Laze»uËkoviÊa o vrijednim nalazima japodskog nakita na Turskoj kosi koji se trenutno nalaze na laboratoriskoj analizi u Mainzu, te Ëlanak mr. sc. Tatjane TkalËec o najnovijim istraæivanjima na Dubovcu, koja su iznijela na svjetlo dana materijalne dokaze o naseljenosti ovog podruëja u kasno bronëano doba, prije tri tisuêe godina. PovjesniËar umjetnosti Igor»ulig piπe o graappleevinskoj djelatnosti ing. Nikole MariÊa 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeêa u Karlovcu, a donosimo i Ëlanak istog autora posveêen stolarskoj opremi naπeg franjevaëkog samostana i crkve, praêen izvrsnim fotografijama Zvonimira Gerbera. Ujedno koristimo prigodu da Ëestitamo 50. roappleendan kolegama u Dræavnom arhivu u Karlovcu, kao i 20. roappleendan Konzervatorskom odjelu u Karlovcu. Konzervatorica Sonja JakπiÊ predstavlja nedavno dovrπen projekt obnove vojarne u Domobranskoj ulici s izvornim arhivskim nacrtima prema kojima su proëelja obnovljena, a koji se ovdje objavljuju po prvi puta. Vesna Vrabec iz Muzeja grada Zagreba piπe o memorijalnoj zbirci dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar u Zagrebu, otvorenoj proπle godine, u kojoj su izloæena i dva portreta Vjekoslava Karasa iz Ribarove obiteljske ostavπtine iz VukmaniÊa. Posebno nas raduje da je novom suradnicom Glasa postala etnomuzikologinja dr. sc. Grozdana MaroπeviÊ koja donosi prilog o rozganju, specifiënom naëinu pjevanja, dosad nedovoljno vrednovanom obliku glazbene tradicijske kulture KarlovaËkog Pokuplja. Do slijedeêeg broja æelimo Vam ugodno Ëitanje, glavne urednice GLAS 5

IZ SVEG GLASA PEDAGO KI ASPEKTI I PREGLED IZLOÆBE USPOMENE /NA/ JEDNOG BANA - OSTAV TINA JELA»IΔ U HRVATSKOM POVIJESNOM MUZEJU JELENA HOTKO, HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ U ZAGREBU OSTAV TINA JELA»IΔ - PREGLED IZLOÆBE U studenom 2009. godine otvorena je izloæba Uspomene /na/ jednog bana - Ostavπtina JelaËiÊ u Hrvatskom povijesnom muzeju. RijeË je o povijesnoj izloæbi - o izloæbi Ostavπtine JelaËiÊ koja se Ëuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Ostavπtina je zbog raznovrsnosti graapplee rasporeappleena u nekoliko zbirki - Zbirku predmeta iz svakodnevnog æivota, Zbirku slika, grafika i skulptura, Dokumentarnu zbirku I., Zbirku oruæja, Zbirku odlikovanja, medalja, plaketa i znaëaka, Zbirku heraldike i sfragistike, Zbirku vojnih odora i opreme, Zbirku zastava i zastavnih vrpci, Sakralnu zbirku i knjiænicu muzeja. NajveÊi se broj predmeta ipak nalazi unutar Zbirke predmeta iz svakodnevnog æivota, Ëija je kustosica, Andreja Smetko, autorica izloæbe i prateêeg kataloga. Kustosica izloæbe je Matea Brstilo Reπetar, a autorica likovnog postava Nikolina JelaviÊ MitroviÊ. Publikacije koje prate izloæbu su dvojeziëni katalog i deplijan na hrvatskom i engleskom jeziku te plakat. Izloæba je otvorena povodom 150. obljetnice smrti bana Josipa JelaËiÊa, s namjerom da se javnosti predstavi brojem najveêa i jedna od najznaëajnijih obiteljskih ostavπtina koja se Ëuva u zbirkama muzeja. Ostavπtina plemiêke, barunske i grofovske grane druge loze JelaËiÊ svoj muzejski æivot zapoëinje sredinom 19. stoljeêa, u prvim godinama djelovanja Narodnog muzeja u Zagrebu (Ëiji je Hrvatski povijesni muzej jedan od slijednika) i svojim najveêim dijelom svjedoëi o æivotu i ulozi bana Josipa JelaËiÊa. Iako je nastajala kroz duæe razdoblje i danas sadræi oko 700 raznovrsnih muzej- skih predmeta (koji prema vremenu nastanka datiraju od kraja 18. do poëetka 20. stoljeêa), Ostavπtina se formirala postupno i to najprije darovima same obitelji JelaËiÊ. Stoga osnovu Ostavπtine Ëine predmeti koje su Ëlanovi obitelji za æivota darovali ili kao cjelinu namijenili Arheoloπko-historiËkom narodnom muzeju u Zagrebu. NajveÊi je dio izloæenih predmeta pristigao u muzej 1937. godine otkupom ostavine Anke JelaËiÊ, kêerke banovog mlaappleeg brata Jure i posljednje nasljednice obiteljskog imanja Novih Dvora kraj ZapreπiÊa. Ti predmeti su na izloæbi posebno oznaëeni. Kao prvi predmet iz Ostavπtine treba izdvojiti dar samoga bana JelaËiÊa. Ban je Narodnom muzeju 1856. godine osobno poklonio svoj portret, kojega je poslije 1849. naslikao Martin Herle, a prikazuje bana u vojnoj odori generala topniπtva. Poklonivπi svoj portret Narodnom muzeju, JelaËiÊ ne samo πto je vlastitim primjerom æelio ukazati na vaænost oëuvanja baπtine veê je na neki naëin inicirao i buduêe formiranje Ostavπtine Prikaz postava izloæbe Uspomene /na/ jednog bana u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu 6 GLAS

IZ SVEG GLASA Portret Josipa JelaËiÊa u odori generala topniπtva, kojega je ban osobno darovao Muzeju 1856., zatim banov husarski kalpak - dar brata Antuna iz 1859., te bronëano Fernkornovo poprsje iz 1860., nabavljeno za Hrvatski povjesni muzej 2008. JelaËiÊ. Drugi predmet koji je u muzej pristigao uskoro nakon smrti bana, bio je banov husarski kalpak s perjanicom. Njega je 1859. godine muzeju poklonio Antun JelaËiÊ, banov mlaapplei brat. Ta dva predmeta su nukleus oko kojega se kasnije postepeno formirala Ostavπtina JelaËiÊ, koja ni danas nije zatvoreni sustav, veê se razvija i prati razvoj muzeja i njegovih zbirki. O tome svjedoëi maleno bronëano poprsje bana JelaËiÊa koje je oko 1860. godine u BeËu izradio Anton Dominik Fernkorn, a u muzej je pristiglo tek nedavno, 2008. godine. Iako nije bilo u vlasniπtvu bana niti je dio njegovih uspomena, poprsje jasno svjedoëi o banovoj prisutnosti i znaëaju, koji u hrvatskom druπtvu traje do danaπnjih dana. Iako je jedan od glavnih ciljeva izloæbe bilo predstavljanje Ostavπtine u njenoj ukupnosti sa svih 700-tinjak predmeta, zbog prostornih ograniëenja izloæbenog prostora u baroknoj palaëi VojkoviÊ - OrπiÊ - Kulmer - Rauch na Gornjem gradu taj broj izloæaka nije mogao biti ostvaren. Ipak, glavnina Ostavπtine s oko 350 predmeta (na izloæbi prezentiranih u originalu, reprodukcijama i multimedijalnim putem) je po prvi puta hrvatskoj i πiroj javnosti prezentirana u jedinstvenom prostoru palaëe, u ambijentalnom razmjeπtaju, πto posjetitelju pruæa priliku da ove vrijedne predmete, svjedoëanstva i dokumente proπlosti razgleda u njihovom prirodnom razmjeπtaju, kao πto ih je Ëuvala sama obitelj JelaËiÊ. Kroz nekoliko cjelina izloæba prati æivot i djelo hrvatskoga bana Josipa JelaËiÊa. Josip JelaËiÊ (Petrovaradin, 16. listopada 1801 - Zagreb, 20. svibnja 1859), krajiπki Ëasnik, zapovjednik banskih pukovnija i ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, djelovao je u vremenu nacionalnih pokreta i revolucionarnih previranja te poëetaka oblikovanja modernoga graappleanskog druπtva. Kao ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiπkih GLAS 7

IZ SVEG GLASA Koriπtenje pokretnih ladica sa skrivenim predmetima - izloπcima posjetitelje potiëe na aktivno sudjelovanje u otkrivanju i razgledavanju izloæbe Spomen-pokal s pladnjem, dar karlovaëkih domorotkinja banu JelaËiÊu, izraappleen je u BeËu 1849., a u Muzej je pristigao 1937. otkupom Ostavine Anke JelaËiÊ pukovnija nakratko je 1848. formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsburπke Monarhije. U narodu je, pak, ostao upamêen kao narodni ban i ban koji je ukinuo kmetstvo. U kronoloπko-tematskoj strukturi izloæbe Ostavπtina je predstavljena biografski s teænjom da bude sveobuhvatna u prikazu banova æivota, sudbine Novih Dvora nakon njegove smrti te banove prisutnosti u hrvatskom druπtvu do danaπnjih dana. Izloæbene cjeline su: I. Ban Josip JelaËiÊ: Ëovjek, vojnik i politiëar, JelaËiÊ narodni ban; II. SvjedoËanstva banova ugleda i popularnosti; III. Obiteljski æivot: Sofija JelaËiÊ i æivot u Novim Dvorima; IV. Banove posljednje godine æivota, pogreb bana JelaËiÊa; V. Baπtinici Novih Dvora i Ostavπtina JelaËiÊ; Ban nakon bana - reminiscencije na bana. PEDAGO KI PRISTUP IZLOÆBI ZaruËni prsten Sofije Stockau i bana Josipa JelaËiÊa Linz, Austrija, sredina 19. stoljeêa - natpis na njemaëkom: Willst Du Dich trennen // Musst Du mich brechen // Lienz S obzirom na dvojaku ulogu muzeja, kao mjesta susreta muzejskih predmeta i posjetitelja, i na njegovo edukativno poslanje, izloæba zahtijeva aktivan pristup i prilagodbu sadræaja πirokom spektru korisnika. Kako bi se u najveêoj moguêoj mjeri iskoristio edukativni potencijal muzeja i izloæbe te izloæeni sadræaj pribliæio πto veêem broju korisnika, muzejski 8 GLAS

IZ SVEG GLASA pedagog pristupa izloæbi kroz primjenu raznih tehnika i sredstava komunikacije, koristeêi se raznim pedagoπkim metodama s ciljem uspjeπne realizacije zamiπljenih programa. OD PRIPREME DO REALIZACIJE BuduÊi da je profil korisnika muzeja izuzetno heterogen (prema uzrastu, interesu, prethodnom znanju ili porijeklu), pred muzejskim pedagogom se Ëesto nalazi kompleksan zadatak da muzej i izloæeni sadræaj na najbolji naëin prilagodi i predstavi πirokom krugu korisnika. Pritom su mu na raspolaganju razne pedagoπke metode, sadræaji i naëini pristupanja graapplei i njezinoj interpretaciji. Kako bi se najviπe postiglo u radu s korisnicima muzeja, najëeπêe djecom πkolskoga uzrasta, sadræaj tih programa mora biti predstavljen na njima zanimljiv i prilagoappleen naëin. Djeca Ëesto pozitivno reagiraju na uëenje kroz igru i vlastito iskustvo, stoga je od velike vaænosti da takav pristup bude sadræan u radu muzejskog pedagoga. Kako bi se ostvario, Ëesto je u fazi pripreme i u fazi realizacije potrebna suradnja sa πirokim profilom muzejskih djelatnika (kustosima, preparatorima, vodiëima, Ëuvarima), ali ponekad i vanjskim suradnicima. Da bismo zorno prikazali opseg, problematiku, zahtjevnost i konaëni rezultat takvoga rada, koristit Êemo se iskustvom sa spomenute izloæbe Ostavπtine JelaËiÊ. Tematska i povijesna izloæba ili izloæba postava ima najπiri krug korisnika i stoga mora biti postavljena na naëin da bude svima dostupna i jasna. Komunikacija izmeappleu izloæaka i korisnika ne smije biti uvjetovana treêom osobom, ali je Ëesto za bolje razumijevanje i prijem poruka dobrodoπla pomoê struëne osobe - muzejskog pedagoga. Na ovome mjestu bi valjalo spomenuti podatak koji se ne susreêe tako Ëesto u praksi, a to je da je autorica izloæbe, Andreja Smetko, bila dugogodiπnji muzejski pedagog Hrvatskog povijesnog muzeja, a iskustvo rada na tom podruëju imala je i kustosica izloæbe, Matea Brstilo Reπetar, πto je uvelike doprinijelo komunikacijsko-animacijskom i edukativnom aspektu izloæbe te se o tome unaprijed vodilo raëuna pri osmiπljavanju postava. Multimedijalni prikaz video zapisa i dokumentarnih snimki koji prikazuju sudbinu spomenika bana JelaËiÊa na glavnom zagrebaëkom trgu, s ciljem potpunije interpretacije i kontekstualizacije kompleksnijih sadræaja Odgojno-obrazovna uloga izloæbe vizualizirana je veê u samom postavu, putem razliëitih oblika prezentacije - od lako razumljivih tematskih i predmetnih legendi na hrvatskom i engleskom jeziku, koriπtenja pokretnih ladica sa skrivenim izloπcima, preko popratnih zvuënih sadræaja i prateêih efekata do multimedijalne prezentacije - audio i video zapisa te prikaza dokumenata i fotografija uz koriπtenje foto-uveêanja. Takva prezentacija sadræaja u sluæbi je pribliæavanja predmeta i dokumenata πirem krugu posjetitelja, ali i njihovom animiranju i poticanju na sagledavanje predmeta s raznih aspekata. Tako audio zapis JelaËiÊ marπa Johanna Straussa starijeg, posjetiteljima pruæa moguênost potpunijeg doæivljaja vremena iz sredine 19. stoljeêa i daje uvid u πiri kulturno-povijesni kontekst. Upotreba informacijske tehnologije odraz je danaπnjeg druπtva i svakodnevnice, a na izloæbi je u funkciji interpretacije i kontekstualizacije sadræaja te animiranja posjetitelja pri razgledavanju. Na taj naëin predstavljeni su i neπto kompleksniji sadræaji, poput video zapisa i dokumentarnih snimki koji prikazuju sudbinu spomenika bana JelaËiÊa na glavnom zagrebaëkom trgu. PomoÊu kratkih, ali jasnih snimki iz 20. stoljeêa nastojalo se posjetiteljima pribliæiti problematiku postavljanja i uklanjanja spomenika banu, promjena u druπtvu od druge polovice 20. stoljeêa GLAS 9

IZ SVEG GLASA Predstavljanje muzejske graapplee upotrebom metode oæivljene povijesti omoguêuje posjetiteljima da se osobno upoznaju s banom, popriëaju o njegovoj proπlosti i saznaju zanimljivosti iz prve ruke (Na slici gore: ban pokazuje na proglas kojim je 1848. ukinuto kmetstvo). Posjetitelje se potiëe na postavljanje pitanja te aktivno sudjelovanje u razgledavanju izloæbe do danaπnjih dana te dalekoseæne utjecaje bana na hrvatsku povijest. KlasiËni naëin izlaganja upotpunjen je ambijentalnim razmjeπtajem predmeta - prema saëuvanim fotografijama snimljenim u Novim Dvorima 1920-ih. Na taj naëin predstavljena blagovaonica obitelji JelaËiÊ svjedoëi o uporabnoj funkciji predmeta prije nego πto su pristigli u muzej i postali uspomene. Takav postav pruæa velike moguênosti interpretacije i pristupa graapplei u pedagoπkim programima. Jedan od njih je prikaz komunikacije i ponaπanja plemstva 19. stoljeêa putem radionica, izrada kopija predmeta prema predloπku - originalu izloæenom u muzeju i sliëno. Djeca tako upoznaju svijet i obiëaje proπlih vremena te kroz iskustvo (radionice), dodatna pojaπnjenja (vodstva, predavanja) i igru uspjeπno savladavaju razne, Ëak i kompleksnije sadræaje i teme. Pedagoπki programi su najveêim dijelom namijenjeni najavljenim skupinama posjetitelja i πkolskim grupama, πto je najëeπêe organizirano u obliku struënog vodstva popraêenog radionicom ili radnim zadacima kojima se potiëe samostalno razgledavanje izloæbe. Osim likovnih radionica i tematskih predavanja nudi se moguênost predstavljanja graapplee u prvom licu. U Hrvatskom povijesnom muzeju s tim ciljem je izraappleena kopija instalacijske odore bana JelaËiÊa, koja se Ëuva u muzeju. Takav pristup omoguêuje posjetiteljima da se osobno upoznaju s banom, popriëaju o njegovoj proπlosti, saznaju zanimljivosti iz proπlog vremena, ali i na drugaëiji naëin doæive muzejski predmet/izloæak kao uporabni predmet, nekada aktivnog sudionika u razvoju svakodnevnice i æivotu bana. Tako uëenje u muzeju nudi drugaëiji pristup i iskustveno usvajanje gradiva, za razliku od institucionalnog obrazovanja, pa djeca nuæno na novi naëin usvajaju gradivo vezano uz vrijeme u kojemu je æivio i djelovao ban JelaËiÊ. Kako je to gradivo ujedno dio redovnog nastavnog programa 7. razreda osnovne πkole, te 3. razreda gimnazije i 2. razreda strukovnih πkola, pedagoπki programi su najveêim dijelom prilagoappleeni ovoj ciljanoj skupini posjetitelja. Kod kostimiranog vodstva i metode oæivljene povijesti svaki detalj je bitan. Zato je izuzetno vaæno projekt realizirati s punom paænjom i promiπljanjem - od izbora 10 GLAS

kvalificiranog osoblja za prezentaciju u prvom licu do izrade kostima. Treba posebno naglasiti da ovakav projekt zahtijeva temeljitu pripremu, financijska sredstva, uspjeπnu suradnju osoba raznih profila te vrijeme. Naπi suradnici na izradi instalacijske odore bili su πarolikog profila - od struënog kadra (kustosa i muzejskih preparatora - specijaliziranih za metal, papir i drvo, vodiëa) do kvalificiranih kostimografa i krojaëa, postolara, krznara, zlatara, tvornica tekstila i pozamenterije, fotografa i dr. Niz je gotovo nepregledan, a zahtijeva dobru koordinaciju i suradnju, πto ponovno naglaπava ulogu i vaænost muzejskog pedagoga kao koordinatora i autora projekta. Ovakvim pristupom naglaπavaju se komunikacijska i edukativna uloga muzeja, πto za sobom povlaëi jaëanje interesa publike i jaëanje svijesti o vaænosti oëuvanja baπtine. Dakako, ovakve metode privlaëe posjetitelje te se nuæno odraæavaju na njihovo zadovoljstvo i poveêani broj posjeta. IZ SVEG GLASA RAZVOJ PEDAGO KOG DJELOVANJA UNUTAR OKVIRA ZADANOG TEMOM Radionice i pedagoπki pristupi mogu biti raznoliki u obradi zadane teme. Djeca izloπcima i graapplei pristupaju Ëesto s likovne strane - od izrade crteæa, predmeta od gline, materijala, kolaæa, slaganja puzzli. Kroz igru i zabavu obraêaju viπe paænje detaljima i samim predmetima te ih promiπljaju na novi naëin. Radionice se povremeno izvode uz powerpoint prezentaciju, koja na zanimljiv naëin daje uvod u temu i πiri kontekst predmetima i povijesnim dogaappleajima, nakon Ëega sudionici provjeravaju usvojeno znanje ispunjavajuêi radne zadatke. Veliki je uspjeh postigla igra Uokviri detalj, u kojoj su djeca pomoêu pripremljenih karata s detaljima traæila odgovarajuêe predmete, a koristeêi se izloπcima, uëili su o tehnikama izrade i ukraπavanja predmeta (in- Interaktivna radionica uz powerpoint prezentaciju i predstavljanje originalnih predmeta iz fundusa Muzeja daje uvod u temu, nakon Ëega sudionici provjeravaju usvojeno znanje ispunjavajuêi radne zadatke, Ëesto odgovarajuêi na pitanja kroz igru GLAS 11

IZ SVEG GLASA krustacija, intarzija, tauπiranje, filigran,...), πto je kompleksna i zahtjevna tema, gledana sama za sebe. Kad govorimo o dodatnim sadræajima, moæda je potrebno prisjetiti se uspjeπnih akcija koje organizira Hrvatsko muzejsko druπtvo u sijeënju - akcije NoÊ muzeja. Sudjelovanjem u takvim akcijama muzeji πirom otvaraju vrata velikom broju posjetitelja. Tom prigodom Ëesto se organiziraju dodatni sadræaji, poput koncerata, gostovanja, izloæbi, happeninga, predstava ili revija. Takve sadræaje osmiπljava muzejski pedagog uz pomoê struënog muzejskog osoblja, koristeêi se temama vezanim uz instituciju koju predstavlja. Iz tog razloga Hrvatski povijesni muzej je povodom ovogodiπnje NoÊi muzeja ugostio mjeπoviti pjevaëki zbor Ban Josip JelaËiÊ KUD-a iz ZapreπiÊa, koji je svojim repertoarom domoljubnih pjesama posjetiteljima pruæio nezaboravan koncert Banu u Ëast i sve prisutne vratio u doba hrvatskog narodnog preporoda, 1848. i vremena neposredno nakon smrti bana JelaËiÊa. BuduÊi da je izloæba Uspomene /na/ jednog bana joπ uvijek u tijeku (do kraja rujna 2010.), pred nama su joπ brojne moguênosti predstavljanja ove vrijedne obiteljske ostavπtine posjetiteljima. Bliæi se i mjesec pedagoπkih akcija povodom obiljeæavanja Meappleunarodnog dana muzeja, 18. svibnja. Hrvatski povijesni muzej je vjeran sudionik navedene akcije te je i ove godine organizirao poseban program za posjetitelje. Naglasak je na posjetiteljima πkolskog uzrasta za koje se organiziraju radionice, pripremaju zanimljive igre i radni zadaci, zagonetke i nagrade, uz mnoπtvo informacija i sadræaja. Stoga ovoj priëi o Ostavπtini i moguênostima njezine prezentacije i pribliæavanja posjetiteljima ovdje nije kraj. Ostavπtina obitelji JelaËiÊ Êe znaëenjem i sadræajem u skoroj buduênosti imati istaknuto mjesto unutar prvog stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja na novoj lokaciji, u bivπoj Tvornici duhana Zagreb. Uzevπi u obzir njezinu raznovrsnost, dugotrajnost sabiranja i ponajviπe njezinu izvornost, dokumentarnost i baπtinsku vrijednost, Ostavπtina JelaËiÊ Êe nastaviti svoj æivot i rast unutar institucije muzeja, a uz pomoê dodatnih sadræaja i pedagoπkih pristupa graapplei Ostavπtina Êe zasigurno nastaviti uspjeπno komunicirati s posjetiteljima, korisnicima informacija koje pruæa. Na taj naëin ispunit Êe se posljednja æelja bana, upuêena njegovim nasljednicima, da:...moji predmeti od vrijednosti, diplome, zatim sve uspomene iz sudbonosnih godina 1848. i 1849., zastave, oruæje, srebrni πtit, te svi predmeti koji se nalaze na tamnosmeappleem stolu u mojoj sobi u Zagrebu,... a isto tako i moja paradna narodna odora πto sam je nosio prigodom sveëanog ustoliëenja u Zagrebu... treba da budu sigurno pohranjeni u jednoj od soba u Novim Dvorima..., te privesti konaënom cilju namjera banovih nasljednika, brata Jure i neêakinja Vere i Anke, da se uspomena na bana trajno saëuva u Hrvatskom povijesnom muzeju za buduêe naraπtaje. Djecu se kroz igru i likovne radionice potiëe da obraêaju viπe paænje na detalje i same predmete izloæene u Muzeju Literatura: Smetko, A. Uspomene /na/ jednog bana, katalog izloæbe, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2009. Smetko, A. Pedagoπki aspekti izloæbe Dadoh zlato za æeljezo Hrvatskoga povijesnog muzeja, Glas, god. VII, Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2008. 12 GLAS

ARHEOLO KI PARK ANDAUTONIJA DORA KU AN PALJ, ARHEOLO KI MUZEJ U ZAGREBU U rimsko vrijeme, od 1. do 4. stoljeêa poslije Krista, srediπte danaπnjeg zagrebaëkog podruëja bio je grad Andautonija. SaËuvani dijelovi tog grada mogu se i danas razgledati u selu Ëitarjevu, svega 10- ak km jugoistoëno od Zagreba, gdje je od 1994. godine otvoren Arheoloπki park. U samom srediπtu sela, na povrπini od oko 5 000 m 2, muzeoloπki je prezentirana, istraæena i konzervirana rimska arhitektura. Obilaskom saëuvanih dijelova rimskih zgrada, uz koje su postavljene informativne ploëe, posjetitelji mogu upoznati povijest IZ SVEG GLASA grada Andautonije te obiljeæja pojedinih graappleevinskih struktura, ali i pojedine teme iz svakodnevnog æivota na ovom prostoru prije 2 000 godina. Prema projektu Arheoloπki park Andautonija-Ekomuzej ËitarjevaËke Posavine iz 2001. godine (autori projekta: Dorica Nemeth Ehrlich, Dora Kuπan palj) predviappleen je daljnji razvoj Arheoloπkog parka kao Ekomuzeja u kojem bi arheologija bila glavni sadræaj, ali povezana i s drugim prirodnim, etnografskim i kulturno-povijesnim sadræajima πireg podruëja. Ekomuzej πëitarjevaëke Posavine bio bi muzej bez zidova i krova, bez tradicionalne zbirke, smjeπten na prostoru Ëitarjeva i okolnih sela, veliëine oko 16 km 2, koje je u Prostornom planu ZagrebaËke æupanije odreappleeno za arheoloπko podruëje. Njegovu zbirku Ëinile bi sve graappleevne strukture, vode, pejsaæ, biljke i æivotinje, kao i sve ljudske aktivnosti koje svjedoëe o æivotu na ovom prostoru. Tako bi se u okviru glavnih tematskih cjelina (arheologija, etnologija, povijest, kultura, priroda) prezentirala kulturna i prirodna baπtina te razna dogaappleanja, kao i edukacijski i turistiëki programi. Arheoloπki park Andautonija: muzeoloπki prezentiran dio nekadaπnjeg rimskog grada nadomak Zagreba. U prostoru parka odræava se radionica Mali Rimljani u πkoli GLAS 13

IZ SVEG GLASA Kako bi se ovaj projekt realizirao, od 2002. godine raznim se dogaappleanjima i sadræajima nastoji proπiriti ponuda Arheoloπkog parka, a u suradnji s Likovnim studijem iz Zagreba kontinuirano se radi i na projektu vizualnog identiteta. U tu su svrhu nastali i likovi Markusa i Juliusa, stvarnih stanovnika Andautonije (Markus Juencije Primigenije i Julius Victorinus), Ëija su imena saëuvana na kamenim spomenicima iz 2. stoljeêa. Kao maskote Arheoloπkog parka, ovi se likovi pojavljuju na razliëitim suvenirima, informativnim ploëama i u publikacijama, te iz prve ruke priëaju o æivotu u ovom rimskom gradu. MANIFESTACIJE I DOGA ANJA U ARHEOLO KOM PARKU ANDAUTONIJA U sklopu igraonice u Arheoloπkom parku djeca se odijevaju u rimsku odjeêu Kako bi se potaknuo interes posjetitelja i medija te predstavili novi sadræaji Arheoloπkog parka i moguênosti razvoja ovog prostora kao znaëajne destinacije kulturnog turizma, veê se osam godina uz otvorenje sezone poëetkom svibnja (Park je otvoren od 1. svibnja do 31. listopada) prireappleuje manifestacija Dani Andautonije. Tijekom dva dana posjetiteljima se kroz edukativne i zabavne sadræaje nastoji pribliæiti naëin æivota u rimsko vrijeme, te tako kroz oæivljenu povijest popularizirati arheoloπki lokalitet i arheologiju opêenito, kao i druge prirodne i kulturne vrijednosti ovog prostora. Pod zajedniëkim nazivom DE AN- DAUTONIA..., svake se godine prireappleuje æiva izloæba na otvorenom, u kojoj se obraappleuje pojedina tema iz svakodnevnog æivota rimskoga grada. Tijekom izloæbe kostimirani Rimljani (danaπnji obrtnici, umjetnici) pokazuju naëin proizvodnje razliëitih autentiënih predmeta koji su naappleeni u istraæivanjima u Ëitarjevu (nakit, uljanice, keramiëke posude i dr.), a na popratnim informativnim panoima Markus i Julius daju dodatna objaπnjenja uz fotografije originalnih predmeta. Na taj su naëin predstavljene i razliëite faze gradnje i opreme zgrada (obrada kamena, gradnja kamenih i zemljanih zidova, izrada mozaika, fresaka i podova i dr.). Posjetitelji mogu sudjelovati u svim fazama proizvodnje, ali isto tako vidjeti i isprobati naëin na koji su se ti predmeti koristili. Uvijek je najveêi interes posjetitelja za rimsku hranu koja se priprema prema rimskim receptima (kruh-libum, jeëmena kaπa-puls fabata, kobasice - Lucanicae, okruglice s makom - globi i dr.), te za oblaëenje u rimsku odjeêu. Svake godine glavna tema najavljuje se i odgovarajuêom latinskom poslovicom, koja se oblikovana u prepoznatljivom vizualnom identitetu Parka, pojavljuje na plakatima, pozivnicama, suvenirima i popratnim materijalima. Do sada je obraappleeno viπe tema, pa je tako npr. glavna tema 2004. godine predstavljena naslovom PANEM ET CIRCENSES (Kruha i igara), a prikazan je proces proizvodnje kruha od uzgoja i obrade æitarica do peëenja te razliëite igre. Tema Kako se gradilo u Andautoniji..., 2006.godine najavljena je poslovicom HOMO MENSURA (»ovjek je mjerilo) koja vrlo dobro odraæava duh i bit rimskog graditeljstva, dok je 2009. godine tema bila rimska muzika - VINUM ET MUSICA LAETIFI- CANT COR (Vino i glazba razveseljuje srce). Ulaz u Arheoloπki park tijekom Dana Andautonije je besplatan, a manifestaciju svake godine posjeti oko 2 500 posjetitelja. Dosadaπnja iskustva su pokazala da ljudi izuzetno dobro prihvaêaju informacije koje stjeëu na temelju vlastitih iskustava, odnosno kada im se pruæi oæivljena povijest u kojoj i sami mogu sudjelovati. U akciji TuristiËki cvijet-kvaliteta za Hrvatsku 2005. koju provodi Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom Dani Andautonije izabrani su za najuspjeπniju kulturno-turistiëku manifestaciju oæivljene povijesti kontinentalne Hrvatske za godinu 2005. 14 GLAS

IZ SVEG GLASA U nastojanju da manifestacija Dani Andautonije ne bude jedino dogaappleanje tijekom godine, u 2009. godini, povodom 15. godiπnjice Arheoloπkog parka organizirana je akcija Rujan u Andautoniji - Andautonija za djecu, koja se odræavala svake nedjelje tijekom rujna. Svi posjetitelji mogli su besplatno sudjelovati u programu radionica i igraonica, a izabrani su i nagraappleeni najljepπi crteæi na temu Jedan dan u rimskom gradu Andautoniji. Ovisno o financijskim sredstvima, nastojat Êe se i u buduêe organizirati raznovrsna dogaappleanja tijekom godine, buduêi da je taj oblik interpretacije lokaliteta vrlo dobro prihvaêen kod posjetitelja. ANDAUTONIJA ZA DJECU : RADIONICE I IGRAONICE U ARHEOLO KOM PARKU Meappleu aktivnostima koje se odræavaju tijekom cijele sezone u Arheoloπkom parku posebno treba istaknuti projekt Andautonija za djecu. Programom radionica i igraonica namijenjenih djeci predπkolske i πkolske dobi æeli se potaknuti njihov interes za povijest i arheologiju, a time i razviti briga za kulturnu baπtinu, kao Dosadaπnja iskustva u Arheoloπkom parku u Ëitarjevu pokazala su da su, osim organiziranih grupa πkolske djece, najëeπêi posjetioci roditelji s djecom, koji park posjeêuju vikendom i æele aktivno sudjelovati u razliëitim aktivnostima. Zbog toga su, u prostoru za igru i radionice, postavljene informativne ploëe s objaπnjenjima za razliëite igre i aktivnosti, tako da roditelji mogu sami voditi djecu, odnosno zajedno mogu istraæivati kako su se nekada Rimljani igrali, oblaëili, pisali ili kako arheolozi iskopavaju i obraappleuju nalaze. Osnovna ideja cijelog projekta je predstaviti predmete i nalaze pronaappleene u Ëitarjevu, a koji su vezani uz rimski grad Andautoniju. Preko tih predmeta obraappleuje se potom neka πira tema iz æivota u rimsko vrijeme. Tako su npr. u istraæivanjima naappleene æeljezne pisaljke, a iz drugih izvora poznato je kako su izgledale drvene ploëice s voskom na kojima se pisalo. Na informativnoj ploëi prikazana je originalna pisaljka i objaπnjena njena funkcija, a pored toga se nalazi kopija pisaljke i drvena ploëica s voskom na kojoj djeca mogu isprobati kako se s jednom stranom pisaljke pisalo, a s drugom brisalo. Komplet pisaljke s ploëicom moguêe je kupiti u suvenirnici u Parku, upakirano u kutiju s osnovnim podacimarcus iuentius primigenius marko juencije primigenije #ivio je u andautoniji krajem ii. stoljeäa. njegovo ime saöuvano je na #rtveniku koji je (zajedno s drugovima et socii) posvetio rijeönom bo#anstvu savu (savus). Marcus Iuentius Primigenius lived in Andautonia at the end of the 2nd century. His name is preserved on the altar which he and his associates (et socii) dedicated to the river divinity Savus. iulius victorinus julije viktorin bio je vijeänik andautonijskog municipija, ii. iii. st. njegovo ime saöuvano je na natpisu u donjem dijelu ploöe s reljefnim prikazom nemeze, koju je posvetio ovoj bo#ici i ispunio zavjet za primljeno dobroöinstvo (votum solvit libens merito). Iulius Victorinus was a senator at the Andautonian Municipium (2nd 3rd century). His name is preserved in the inscription on the lower part of the board with a relief illustration of Nemesis, which he dedicated to this goddess, thereby fulfilling his pledge for the act of charity received (votum solvit libens merito). asinus pepius Magarac Pepi #ivi u Arheoloükom parku Andautonija u üöitarjevu od 2005. godine. Vrlo je umiljat, svojeglav i nestaüan. Voli üeäer, mrkvu i jabuke. Donkey Pepi has been living in the Andautonia Archæological Park in üöitarjevo, since 2005. He is very lovable, heady and playful. He likes sugar, carrots and apples. design: likovni studio < www.list.hr Maskote Arheoloπkog parka Andautonija Marcus i Julius, te Asinus Pepius i navika posjeêivanja kulturno-turistiëkih destinacija. U tu je svrhu dio Parka ureappleen za igru i radionice, a tu se nalaze i informativne ploëe sa sadræajima prilagoappleenim djeëjem uzrastu. Mali posjetitelji mogu igrati rimske igre s loptom, æetonima, kockama i orasima, oblaëiti se u rimsku odjeêu, iskopavati, tj. igrati se arheologa, lijepiti naappleenu keramiku, izraappleivati uljanice i bule, uëiti rimske poslovice igrajuêi memory itd. U ovom se prostoru odræavaju i proslave djeëjih roappleendana, a za predπkolske grupe prireappleuju se i posebni programi u kojima se æivot u rimskom gradu predstavlja kroz priëu s lutkama Markusa i Juliusa. U veêini zagrebaëkih i velikogoriëkih πkola, posjet Ëitarjevu dio je nastavnog programa, a osim struënog vodstva po lokalitetu svim je appleacima omoguêeno sudjelovanje u spomenutim radionicama i igraonicama. O dobrim rezultatima ovoga projekta najbolje govori broj od nekoliko tisuêa djece koja svake godine organizirano, sa πkolom ili vrtiêem, posjete Arheoloπki park, a joπ viπe Ëinjenica da mnogi od njih za vikend dovedu svoje roditelje i ponosno im pokazuju πto sve znaju o æivotu u Andautoniji. GLAS 15

IZ SVEG GLASA ma o Andautoniji, a usklaappleeno s vizualnim identitetom Arheoloπkog parka. Na sliëan se naëin, kao suveniri i materijal za radionice, koriste i druge kopije predmeta naappleenih u Ëitarjevu (keramika, staklo, nakit), a sve kako bi se posjetitelji upoznali s naëinom njihove upotrebe i aspektima svakodnevnog æivota u rimskom gradu. Kroz projekt vizualnog identiteta obraappleeni su i neki edukativni sadræaji kojima se æeli na zabavan i suvremen naëin pribliæiti tekovine rimske civilizacija. U tom je smislu vrlo dobro prihvaêen naëin na koji su prezentirane latinske poslovice oæivljene likovima Markusa i Juliusa. Tako predstavljene poslovice postaju zabavan sadræaj s edukativnom porukom koji se koristi na informativnim ploëama, suvenirima i kalendarima, a istovremeno postaju duhoviti komentar teme koja se obraappleuje. Radionica izrade fresaka odræava su u sklopu manifestacije Dani Andautonije svakoga svibnja povodom otvorenja parka Latinske poslovice s likovima Marcusa i Juliusa - dio vizualnog identiteta Arheoloπkog parka (dizajn Likovni studio) Radionica pisanja na drvenim ploëicama s voskom kao πto su to nekada radili Rimljani u πkolama U cjelokupnom osmiπljavanju muzeoloπke prezentacije i interpretacije lokaliteta nastoji se predstaviti nalaze u njihovom πirem kontekstu, odnosno ispriëati njihovu priëu, od samog procesa nastanka, upotrebe, pa sve do arheoloπkog konteksta i konzervatorsko-restauratorskih radova, a sve usklaappleeno s jedinstvenim vizualnim identitetom. Ovaj se princip nastoji primijeniti ne samo u sadræajima namijenjenim djeci veê i u svim ostalim elementima interpretacije lokaliteta (informativne ploëe, publikacije, suveniri, dogaappleanja, izloæbe i dr.), a s ciljem da se realizira ideja kulturno-turistiëke destinacije prepoznatljivog i zanimljivog sadræaja, koja na edukativan i zabavan naëin danaπnjim posjetiteljima svjedoëi o povijesti jednog rimskog grada. 16 GLAS

IZ SVEG GLASA POGLED U NAJNOVIJE SLIKOVNICE HRVATSKOGA MUZEJSKOG NAKLADNI TVA SNJEÆANA RADOVANLIJA MILEUSNIΔ MUZEJSKI DOKUMENTACIJSKI CENTAR, ZAGREB Slikovnice su prve djetetove knjige, uglavnom sadræe slike ili se sastoje samo od slika i crteæa. Kod djece potiëu uoëavanje, razmiπljanje i verbalno izraæavanje, razvijaju maπtu, utjeëu na emocionalni razvoj i usvajanje estetskih stavova ukoliko sadræe dobro odabrane i usklaappleene ilustracije i tekst. U korpusu muzejskoga nakladniπtva one su vrsta muzejsko-edukativnih publikacija namijenjenih djeci predπkolskog i πkolskog uzrasta. Muzeji ih odabiru kao knjiæevnu vrstu sa æeljom da najmlaappleim posjetiteljima poπalju poruke vezane za muzejske sadræaje na njima prihvatljiv i razumljiv te zabavan naëin. Pritom se trude da njihove slikovnice budu kvalitetne, da tekst bude prilagoappleen djeëjim spoznajnim sposobnostima, a ilustracije jednostavne, razumljive, maπtovite i duhovite te visokih estetskih vrijednosti. Slikovnice su u hrvatskom muzejskome izdavaπtvu javljaju relativno kasno. Nakon slikovnice Drage Hedla Æuti vrtuljak 1 koja je objavljena krajem 1980-ih, proêi Êe desetak godina da se ta knjiæevna forma opet pojavi u muzejskom nakladniëkom korpusu. Marija ercar odluëiti Êe se za formu stripa kako bi pojednostavljeno opisala povijest zagrebaëkih cehova 2 i dugo Êe ostati usamljena u odabiru knjiæevne forme za prenoπenje muzejskih tema i sadræaja. Kasnih 1990-ih dva Êe se velika zagrebaëka muzeja odluëiti za slikovnicu kao pomagalo za pojednostavljeno i djeëjem uzrastu razumljivo tumaëenje i opis pojedinih muzejskih zbirki. TehniËki muzej 1997. objavljuje slikovnicu PriËa iz pëelinjeg grada Ljubice Koren-Æeljkove 3 s ilustracijama Ivice AntolËiÊa, kao prvu u ediciji Mala biblioteka TehniËkog muzeja, zamiπljenoj kao niz ilustriranih pripovijedaka namijenjenih djeci za upoznavanje dostignuêa znanosti i tehnike. Prvom slikovnicom opisan je æivot pëela u oglednim pëelinjim koπnicama i Apisarij Muzeja. Anica RibiËiÊ-ÆupaniÊ u svojoj je muzejskoj slikovnici O sagu i staklu 4 predstavila Zbirku stakla i Zbirku orijentalnih sagova Muzeja Mimara u Zagrebu. Za muzejsku edukativnu priëu iskoristila je djeci znane motive iz bajki o leteêem sagu i duhu iz boce. Vrijeme 2000-ih bilo je razdoblje ponovnog snaænijeg buappleenja muzejskog izdavaπtva za djecu. U nizu razliëitih formi i oblika tiskanih i elektroniëkih edukativnih publikacija za djecu, sve ËeπÊe se, iako joπ uvijek rijetko i sporadiëno, pojavljuju i slikovnice. Neke od njih imaju i svoje stalne junake, poput Arhimira koji je, zahvaljujuêi muzejskoj pedagoginji Mili kariê, postao maskota Arheoloπkog muzeja u Zagrebu 5. Posljednjih je godina objavljeno nekoliko vrlo vrijednih i kvalitetnih muzejskih slikovnica 6. LackoviÊ, Damir; Vedriπ, Trpimir. KAPLJICA I KAMEN. Zagreb: Hrvatski prirodoslovni muzej, 2008. Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM) u Zagrebu slikovnicom Kapljica i kamen pridruæio se za sada joπ uvijek malobrojnim hrvatskim muzejskim ustanovama koje slikovnicama nastoje pribliæiti svoje fondove najmlaappleim posjetiteljima. Autor teksta te pouëne slikovnice o krπkim fenomenima i kruæenju vode u prirodi je viπi kustos i voditelj Zbirke Speleotemi (sige) HPM-a Damir LackoviÊ. To je priëa o kapljicama vode i kristaliêima kalcita koji zajedniëki stvaraju neobiëni krajolik - krπ ili kras - iz kamena vapnenca. Tu jednostavnu, ali i poet- GLAS 17

IZ SVEG GLASA ski intoniranu pouënu prirodoslovnu priëu za najmlaapplee vrlo jednostavnim crteæima ilustrirao je Trpimir Vedriπ. Slikovnica je objavljena na hrvatskom, talijanskom, njemaëkom i engleskom jeziku, u zasebnim svescima. RoviËanac, Dubravka; Kastrapeli, Dubravko. FRANJO ÆUΔAK I ZBIRKA KUKACA. Varaædin: Gradski muzej Varaædin, 2008. RoviËanac, Dubravka; Kastrapeli, Dubravko. FRANJO ÆUΔAK U VARAÆDINSKOM STAROM GRADU. Varaædin: Gradski muzej Varaædin, 2009. Gradski muzej Varaædin u 2009. objavio je slikovnicu Franjo ÆuÊak u varaædinskom Starom gradu. Autor ilustracija je Dubravko Kastrapeli, akademski slikar, koji je likovno opremio brojne knjige, πkolske udæbenike i slikovnice, a autorica teksta je Dubravka RoviËanac, profesorica hrvatskoga jezika i knjiæevnosti, Ëije su priëe za djecu objavljene u Ëasopisima Radost i Modra lasta. To je veê druga slikovnica koju je varaædinski muzej namijenio najmlaappleim posjetiteljima muzeja. I u njoj je glavni junak Franjo ÆuÊak, simpatiëni Ëuvar Entomoloπke zbirke Gradskoga muzeja Varaædin koji je prezime dobio po vrsti maloga domaêega leptira - æuêka, a ime po prirodoslovcu Franji KoπÊecu. Sa sadræajem Entomoloπke zbirke i radom njezina utemeljitelja Franje KoπÊeca najmlaapplea se publika veê upoznala 2008. u slikovnici Franjo ÆuÊak i zbirka kukaca, objavljenoj u sklopu projekta Franjo KoπÊec i njegovo djelo. Najnovija slikovnica mnoπtvom maπtovitih slika skladnih boja te kratkim i jasnim tekstom pomaæe najmlaappleim posjetiteljima muzeja upoznavanje sedam zlatnih pravila muzejskog bon-tona. AgaËeviÊ, Ibrahim. PRI»A O GAJU LABERIJU. Trilj: Muzej triljskog kraja, 2009. Jedan od najmlaappleih muzeja u Hrvatskoj, Muzej triljskoga kraja, objavio je slikovnicu o Gaju Laberiju, rimskom djeëaku koji je æivio i meappleu prvima igrao nogomet u okolici Trilja. Naime, tomu svjedoëi djeëakov nadgrobni spomenik iz 1. st. pr. Kr. s likom mladiêa koji je prigrlio nogometnu loptu. Spomenik je pronaappleen i iskopan na brdu Gardun kod Trilja polovicom 19. st., a nalazi se uzidan na kamenoj fasadi kuêe u Sinju. To je, naime, materijalni dokaz da se prvi nogomet igrao na prostoru danaπnje Hrvatske, i to u gradu Tri- 18 GLAS

IZ SVEG GLASA lju. Ta je zanimljiva priëa ispriëana tekstom Ibrahima AgaËeviÊa uz struënu pomoê kustosice triljskoga muzeja Angele Tabak te ilustrirana crteæima Zorana PerdiÊa LukaËeviÊa. Tekst je objavljen usporedno na hrvatskom i engleskom jeziku, a u prilogu donosi i mali leksikon s tumaëenjima desetak rijeëi i pojmova iz antiëkoga doba. Ta slikovnica izborom teme kao i kompozicijom teksta te strip-ilustracijom, kod djece πkolskog uzrasta pobuappleuje interes za lokalne znamenitosti i specifiënosti te tako ljubav i poπtovanje za svoj zaviëaj. Kaniæaj, Pajo. NAIVKU SLIKU UZ HAIKU: PROPJEVA- LE SLIKE. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2007. Isaac, Salih. VJEDRO NA IZVORU. Zagreb : Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2008. Paljetak, Luko. PJESME ZA SLIKE. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2009. Hrvatski muzej naivne umjetnosti objavio je posljednjih godina nekoliko izdanja za djecu u tiskanome i elektroniëkome obliku 7. Posebnu pozornost privlaëe njihove umjetniëke slikovnice-pjesmarice koje kod djece nastoje razviti osjeêaj za lijepu knjigu, sliku i tekst. Izborom i reprodukcijom nekih od remek-djela iz svojega fundusa te slikovnice imaju za zadaêu kod djece razviti senzibilitet prema ljepoti hrvatskoga naivnoga slikarstva, a izbor renomiranih hrvatskih pjesnika i njihovih stihova kod djece razvijaju ljubav prema lijepoj knjiæevnoj rijeëi. Te slikovnice donose i najuspjeπnije djeëje likovne radove nastale u sklopu edukativnih aktivnosti muzeja i kreativnih radionica, a rezultat su djeëjega poimanja likovne i pjesniëke teme. Projekt je zapoëet 2007. kada je deset vrhunskih djela hrvatske naive stihovima popratio Pajo Kaniæaj. Uz njih je objavljeno i 18 djeëjih radova inspiriranih navedenim slikama nastalih u likovnim radionicama pedagoπke djelatnosti muzeja. U 2008. godini objavljena je pjesmarica Saliha Isaaca, a najnovija iz 2009. donosi stihove Luke Paljetka. GLAS 19

IZ SVEG GLASA PJETLIΔ bake Argije = Il galletto di nonna Argia / autorica i voditeljica projekta Denise Zlobec - Novigrad: Muzej/Museo Lapidarium, 2008. Muzej/Museo Lapidarium u Novigradu objavio je slikovnicu PjetliÊ bake Argije / Il galletto di nonna Argia u ediciji Bakine biljeænice / I quaderni della nonna. Autorica i voditeljica projekta je Denise Zlobec, odgojiteljica i pjesnikinja za djecu, a autori ilustracija su djeca predπkolskog uzrasta (Eric Visintin, Toni Fabbris, Sani Stabile, Elena MacinkoviÊ, Leila Ravalico, Gabriela Dujak, Lia Ravalico i Nicole Moraca). Slikovnica je rezultat suradnje skupine djece Talijanskoga vrtiêa i korisnika StaraËkoga doma u Novigradu. PriËe i sjeêanja starijih Novigraappleana bili su inspiracija i poticaj za likovno stvaralaπtvo djece. Tako prva slikovnica donosi kratku pouënu priëu o pjetliêu s moralnom poukom o pravu i pravdi. Osim πto je ilustrirana djeëjim crteæom, pisana usporedno na hrvatskome i talijanskome jeziku, novigradsku slikovnicu odlikuje i njezina interaktivna komponenta - razliëiti zadaci prate tekst i aktivno ukljuëuju male ËitaËe na usvajanje moralnih vrijednosti i humanih poruka kroz igru. Kaniæaj, Pajo. PRAKRAPINCI I PRAPI PILINCI / ilustracije Niko Barun, Kreπimir oπtarko. Krapina: Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej evolucije i nalaziπte praëovjeka Huπnjakovo ; Zagreb: Art Studio, 2006. Pajo Kaniæaj, hrvatski knjiæevnik i autor niza knjiga za djecu, suraappleivao je i s Muzejom evolucije i nalaziπte praëovjeka Huπnjakovo. Pajo Kaniæaj duhovitim je stihovima na kajkavskome narjeëju, uz pomoê ilustracija Nike Baruna i Kreπimira oπtarka, ispriëao priëu o prakrapincima otkrivenima 1899. na Huπnjakovom brdu u Krapini. Æivot krapinskoga praëovjeka svojim je slikovnicama djeci mlaappleega uzrasta nastojao pribliæiti i Ivan Pelina Pele 8 maπtovitim i pouënim priëama o lovu i pripitomljavanju æivotinja, otkriêu vatre i pripremi hrane naπih davnih predaka. MarijanoviÊ, Stanislav.»UDOVI TA U MUZEJU: ILITI 1. TVR AVSKI RAT ZA MUZEJ PROTIV DOSADA NEPOZNA- TIH»UDOVI TA. Osijek: Muzej Slavonije, 2010. Nedavno je, tijekom NoÊi muzeja 2010, u osjeëkome 20 GLAS

IZ SVEG GLASA Muzeju Slavonije promovirana najnovija slikovnica ilustratora i pisca Stanislava MarijanoviÊa»udoviπta u muzeju: iliti 1. tvrappleavski rat za muzej protiv dosada nepoznatih Ëudoviπta, dok su sa zidova, sa stropova, kroz prozore, iza izloæaka, promatrali likovi iz predstavljene knjige - Ëudoviπta. MarijanoviÊ se, naime, veê duæe vrijeme bavi Ëudoviπtima o kojima je objavio nekoliko djeëjih knjiga od kojih je Enciklopedija Ëudoviπta ovjenëana, kao najbolja knjiga 2009. godine, nagradama Grigor Vitez i Mali princ. Maπtovitost teme, nagrade za kvalitetnu djeëju knjigu, MarijanoviÊev autoritet uglednog slikara i knjiæevnika, kao i brand vrsnog poznavatelja Ëudoviπta (πto je djeëjem Ëitateljstvu posebice vaæno!), bili su garancija za novu uspjeπnu i duhovitu strip-slikovnicu s muzejskom tematikom, namijenjenu djeci, ali i odraslima.»udoviπta su se, naime, nastanila u Muzeju Slavonije kao jednome od slabije posjeêenih mjesta pronaπavπi tamo svoju sigurnost, mir i tiπinu. No, nakon sukoba njihove mlade Repatice sreêe i djeëaka Ivana Kedera, izbio je rat graappleanstva i novih stanovnika Muzeja. PriËa, naravno, ima sretan kraj, ali i nekoliko problemskih pitanja i upozorenja. Jedno od njih namijenjeno je samim muzealcima i glasi: Zaπto su muzeji prazni, kome oni sluæe, i kako? Drugo vaæno pitanje veæe se za ekoloπku problematiku i ljudsku nebrigu pa i okrutnost prema prirodnim dobrima (πto je i natjeralo Ëudoviπta da skloniπte pronaappleu u muzeju). I u toj je slikovnici, kao i u slikovnici Paje Kaniæaja o Krapinekima, koriπten lokalni govor ispunjen æargonizmima, πto doprinosi snaænijem intimiziranju malih ËitaËa s prezentiranom tematikom. Kratkim prikazom najnovijih muzejskih slikovnica nastojalo se ponajprije ukazati na njihovu prisutnost u novijem muzejskom nakladniπtvu. Naæalost, joπ uvijek je vrlo skroman broj muzeja koji su se odluëili za formu slikovnice, ali oni koji jesu, sa zadovoljstvom se moæe zakljuëiti, proizveli su vrsna ostvarenja. 1 HEDL, Drago. Æuti vrtuljak. Osijek: Galerija likovnih umjetnosti, 1986. 2 ERCER, Marija. Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb: iz povijesti zagrebaëkih cehova. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 1991. 3 KOREN-ÆELJKOVA, Ljubica. PriËa iz pëelinjeg grada. Zagreb: TehniËki muzej, 1997. 4 RIBI»IΔ-ÆUPANIΔ, Anica. O sagu i staklu: muzejska poëetnica. Zagreb: MGC - Muzej Mimara, 1998. 5 Ta edicija publikacija za djecu obuhvaêa: KARIΔ, Mila. Odjeni Arhimira, veseli lik koji te vodi kroz proπlost. Zagreb: Arheoloπki muzej u Zagrebu, 1996.; KARIΔ, Mila. Fabula o fibuli. Zagreb: Arheoloπki muzej u Zagrebu, 2004.; KARIΔ, Mila. KuÊa za svagda. Zagreb: Arheoloπki muzej u Zagrebu, 2004.; KARIΔ, Mila. Igrom do znanja. Zagreb: Arheoloπki muzej u Zagrebu, 2005.; KARIΔ, Mila. Moj vodië s Arhimirom kroz NumizmatiËku, Pretpovijesnu i Egipatsku zbirku te po Lapidariju Arheoloπkog muzeja u Zagrebu, 2008. 6 LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ, Trpimir. Der Tropfen und der Stein. Zagreb: Kroatisches Naturkundemuseum, 2008.; LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ, Trpimir. Droplets and the stone. Zagreb: Croatian Natural History Museum, 2008.; LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ, Trpimir. La goccia e la roccia. Zagreb: Museo delle scienze naturali croato, 2008. 7 FRANCETIΔ, Mira. Vrata u svijet naive [ElektroniËka graapplea]: muzejsko-edukativna djelatnost / crteæ Manuela VladiÊ Maπtruko. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2005., FRANCETIÊ, Mira. Slike i kipovi naive u zvukovima [CD-ROM]. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2006. 8 Slikovnice je objavilo krapinsko Narodno sveuëiliπte u Ediciji Krapineki: PELIN, Ivan Pela. PeËenje. Krapina: Narodno sveuëiliπte, 1997.; PELIN, Ivan Pela. Prijatelj. Krapina: Narodno sveuëiliπte, 1997.; PELIN, Ivan Pela. Vatra. Krapina: Narodno sveuëiliπte, 1997. GLAS 21

IZ SVEG GLASA CRAFTATTRACT TRADICIJSKI OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA KULTURNI TURIZAM BRANKA PREM LOVRIΔ, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC O PROJEKTU ObrtniËka baπtina sinonim je za individualno stvaralaπtvo s prepoznatljivim lokalnim posebnostima i regionalnim karakteristikama. Upravo te posebnosti i lokalne karakteristike obuhvaêene su meappleunarodnim projektom pod nazivom: TRADICIJSKI OBRTI - nove atrakcije za kulturni turizam. Projekt, zapoëet 1. kolovoza 2007. i zavrπen 31. kolovoza 2008. godine, sufinancirala je Europska Unija u okviru programa INTERREG III A, u podruëju prekograniëne suradnje (SLOVENIJA - MA ARSKA - HRVATSKA), u okviru mjere koja promiëe zajedniëki prostor kulture i turizma, a na temu koriπtenja tradicijskih resursa za potrebe kultur- nog turizma. Brojni tradicijski obrti, znanja i vjeπtine bogatog povijesnog naslijeapplea ubrzano nestaju. Kako bi ih spasili od zaborava, osmiπljen je model koji na rastuêem træiπtu kulturnog turizma moæe predstavljati relevantan segment. NOSITELJI PROJEKTA Nositelji projekta s hrvatske strane su Muzeji Hrvatskoga zagorja - Muzej Staro selo Kumrovec, a nacionalni partner je Krapinsko - zagorska æupanija. Nositelj projekta sa slovenske strane je Znanstveno istraæivaëki institut Bistra iz Ptuja, a slovenski partneri su Pokrajinski muzej Murska Sobota i Pokrajinski muzej Ptuj. CILJEVI Osnovni ciljevi projekta: a) Stvaranje sinergije izmeappleu tradicijskih obrta, vjeπtina i nematerijalne baπtine sa sektorom turizma stvarajuêi nove atrakcije i nove kulturno - turistiëke sadræaje u prekograniënom podruëju. b) Transfer znanja - prijenos znanja o tradicijskim obrtima, znanjima i vjeπtinama na mlaapplee generacije kroz organizaciju edukativnih radionica. c) Osnivanje Centra za tradicijske obrte i vjeπtine s bazom podataka o tradicijskim obrtima, znanjima, vjeπtinama i majstorima s obje strane granice, a koja Êe se koristiti za izradu novih kulturno-turistiëkih sadræaja u pograniënom prostoru. Otvaranje Centra za tradicijske obrte i vjeπtine u Muzeju Staro selo Kumrovec 22 GLAS

IZ SVEG GLASA AKTIVNOSTI TIJEKOM TRAJANJA PROJEKTA U pograniënom prostoru Republike Hrvatske i Republike Slovenije realizirana su intenzivna terenska istraæivanja koja su provodili etnolozi Centara za tradicijske obrte i vjeπtine u Muzeju Staro selo Kumrovec (Hrvatska) i Pokrajinskom muzeju Ptuj (Slovenija). U Centru za tradicijske obrte i vjeπtine zapoëeo je upis tradicijskih obrta i vjeπtina te nematerijalne baπtine u bazu podataka, koja Êe posluæiti kao osnova za daljnji rad struënjaka iz podruëja baπtine i kulturnog turizma. Tijekom trajanja projekta odræana je meappleunarodna konferencija na temu Tradicijski obrti - izazov za kulturni turizam, u kojoj su svojim izlaganjima sudjelovali mnogi struënjaci iz podruëja baπtine i kulturnog turizma iz Hrvatske i Slovenije. Svi radovi objavljeni su u Zborniku istog naslova. UËesnici konferencije su nakon okruglog stola posjetili potencijalne turistiëke lokalitete vezane uz tradicijske obrte, a koji se mogu ugraditi u kulturno-turistiëku ponudu Krapinsko - zagorske æupanije (Republika Hrvatska). Projekt Tradicijski obrti - izazov za kulturni turizam predstavljen je na meappleunarodnim turistiëkim sajmovima u Sloveniji, gdje su turistiëkim agencijama predloæene i nove turistiëke ture kao πto su: Doæivimo Hrvatsko zagorje Medenjaci, fuêke i ævegle na dar Po lijepom stubiëkom kraju Suveniri Zlatara Ispijmo kapljicu za Mariju JuriÊ Zagorku Stazama starih lonëara EDUKATIVNE AKTIVNOSTI U Muzeju Staro selo Kumrovec odræane su edukativne radionice preko kojih su majstori i poznavatelji tradicijskih obrta nastojali prenijeti znanje na mlaapplee generacije: kovaëka radionica, izrada tradicijskog nakita od krep papira, slame i tekstila, tradicijska stolarska radionica, lonëarska radionica i krovopokrivaëka radionica - prekrivanje krovova raæenom slamom- πopom. KovaËka radionica Paralelno su se odræavale edukativne radionice u pograniënom prostoru Pomurja i Podravja u Republici Sloveniji s temom: izrada cvijeêa od krep papira, izrada predmeta od liπêa kukuruza, radionica vezenja. Realizirane su meappleunarodne izloæbe tradicijskih suvenira nastalih radom majstora i polaznika radionica, a koji pokazuju kako tradicijski proizvodi danas mogu pronaêi novo mjesto u sklopu turistiëke ponude, a mogu se koristiti u organizaciji dogaappleanja i opremanja prostora poradi stvaranja ugoappleaja tradicijskog ambijenta. Tiskan je katalog izloæbe pod nazivom: Proizvodi tradicijskih obrta kao suveniri, kao i Knjiga majstora pod naslovom: Putovima tradicijskih obrta uz hrvatsko-slovensku granicu. GLAS 23

IZ SVEG GLASA Radionica izrade tradicijskog nakita od krep papira, slame i tekstila SUDIONICI I KORISNICI PROJEKTA TRADICIJSKI OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA KULTURNI TURIZAM SUDIONICI: Obrtnici i poznavatelji tradicijskih obrta, znanja i vjeπtina Polaznici radionica StruËnjaci u podruëju baπtine StruËnjaci u podruëju kulturnog turizma PRIMARNI KORISNICI: Sudionici projekta Kulturne institucije i parkovi TuristiËka industrija (agencije, tour operatori, spa centri, event manageri itd.) Lokalne zajednice (æupanije, obrtniëke komore, mali i srednji poduzetnici) ZAKLJU»AK - REZULTATI Radom i aktivnostima kroz projekt Craftattract stvoreni su novi i kvalitetniji preduvjeti rada u Muzeju Staro selo Kumrovec. ZahvaljujuÊi terenskom istraæivanju na prostoru Krapinsko - zagorske æupanije, prikupljene su informacije koje su od iznimnog znaëaja za oëuvanje tradicijskog znanja i oëuvanja nematerijalne baπtine. Kroz projekt su uspostavljene nove dimenzije meappleusobne suradnje hrvatskih i slovenskih muzejskih institucija te je stvorena vrlo dobra podloga za buduêe zajedniëke programe. 24 GLAS

IZ SVEG GLASA Knjiga majstora: Putovima tradicijskih obrta uz hrvatsko-slovensku granicu, izdavaë je nositelj projekta sa slovenske strane Uspostavljena je kvalitetna suradnja Muzeja i srednjoπkolskih obrazovnih ustanova koje su izrazile æelju za nastavkom ovakvog oblika suradnje i obrazovanja uëenika. Majstori, nositelji tradicijskih znanja i vjeπtina, s pohvalama su pozdravili ovaj projekt Muzeja Hrvatskoga zagorja - Muzeja Staro selo Kumrovec, uspostavljeni su novi i kvalitetniji odnosi i stvorene su nove poveznice suradnje upravo kroz novoosnovani Centar za tradicijske obrte i vjeπtine. Odjeci projekta u javnosti i medijima bili su izrazito pozitivni. Na konferencijama za tisak, osim predstavljanja projekta, promovirane su publikacije nastale tijekom trajanja projekta. To su: Knjiga majstora - Putovima tradicijskih obrta i vjeπtina uz hrvatsko- slovensku granicu u nakladniπtvu Znanstvenoraziskovalnog srediπëa Bistra, Ptuj; Zbornik radova sa meappleunarodne konferencije - Tradicijski obrti - izazov za kulturni turizam, katalog izloæbe XI. Trijenale zagorskog suvenira - Proizvodi tradicijskih obrta kao suveniri, DVD - Tradicijski obrti, znanja, vjeπtine i obiëaji, kao i potencijalne turistiëke rute na prostoru Krapinsko- zagorske æupanije, u nakladniπtvu Muzeja Hrvatskoga zagorja. Populariziranjem kroz medije, uskom suradnjom s poznavateljima tradicijskih znanja, vjeπtina i obiëaja, uvaæavanjem njihovog rada i, prije svega, brigom za oëuvanjem kako materijalne tako i nematerijalne kulturne baπtine, muzejska struka je stvorila nove pretpostavke za daljnju suradnju. Pobudila je joπ veêi interes majstora i poznavatelja tradicijskih obrta, znanja i vjeπtina za demonstracijom i prezentacijom obrta na prostoru Muzeja Staro selo Kumrovec. Stalni izloæbeni prostori Muzeja Staro selo Kumrovec oplemenjeni su kontinuiranim demonstracijama tradicijskih obrta, znanja, vjeπtina i obiëaja. Takav naëin suradnje muzeja i prezentatora i poznavatelja tradicijskih obrta, znanja i vjeπtina stvorio je pretpostavke za nove projekte, nove muzejske sadræaje kao πto su projekti pod nazivom: Majstori u radionici; Radionice nematerijalne baπtine i mnoge druge. U oëuvanju i promociji nematerijalne kulturne baπtine postignuti su hvalevrijedni rezultati koji su prepoznati od domaêih i stranih struënjaka u podruëju baπtine i kulturnog turizma, a projekt je pohvaljen kao odliëan primjer rada na promociji muzejske struke i kulturno-turistiëkog sektora, te je kao takav 2009. dobio i godiπnju nagradu Hrvatskog muzejskog druπtva za najbolji projekt realiziran u 2008. godini. Nagradu su primili: Goranka Horjan, idejna autorica projekta, Branka prem LovriÊ, viπi konzultant, Tihana LovriÊ, voditeljica baze podataka i Mladen Kuhar, asistent - etnolog. GLAS 25

IZ SVEG GLASA MALA KOLA BA TINE EDUKATIVNO - KREATIVNA RADIONICA ZA ONE KOJI ÆELE, A NE MORAJU! MARIJAN BOGATIΔ, GRADSKI MUZEJ SISAK, SISAK O GRADSKOM MUZEJU SISAK ZahvaljujuÊi bogatoj povijesti i baπtini grada Siska u vremenu njegova napretka u drugoj polovici 19. stoljeêa, javlja se i potreba za oëuvanjem baπtine, te za osnivanjem gradskog muzeja. No, prethodilo mu je osnivanje ArkeologiËkog druπtva Siscia, a pravi pomak je napravljen tek u drugoj polovici 20. stoljeêa. Prvi korak ka osnivanju muzeja u Sisku napravljen je 29. oæujka 1942. godine kada je osnovano druπtvo pod nazivom Muzej i knjiænica grada Siska.»lanovi druπtva postavljali su izloæbe u prostorijama hotela Turist (danaπnji Veliki kaptol) i u Starom gradu, a nakon Drugog svjetskog rata, 1. svibnja 1951. godine osnovan je Gradski muzej Sisak. U Sisku je 1957. godine osnovan i Muzej i arhiv narodne revolucije za podruëje Siska, Petrinje, Gline, Kostajnice i Dvora te poëinje intenzivno prikupljanje i obraappleivanje graapplee u obje institucije. Rjeπenjem Skupπtine opêine Sisak od 15. prosinca 1964. godine, dolazi do spajanja Gradskog muzeja i Muzeja i arhiva revolucije u jedinstvenu muzejsku instituciju - Muzej Sisak. Ova institucija, kao integrirana ustanova, djeluje od 1. sijeënja 1965. godine i obavlja muzejsku djelatnost na podruëju opêina Sisak, Petrinja, Glina, Kostajnica i Dvor. Novim Statutom i Pravilnikom o unutraπnjem ustrojstvu i radu Muzeja, 1995. godine promijenjen je njegov naziv u Gradski muzej Sisak, Ëime je utvrappleeno i novo podruëje djelovanja. Danas je muzej opêeg tipa koji obavlja muzejsku djelatnost na podruëju grada Siska. Izloæbeni prostori Muzeja nalaze se na dvije lokacije u gradu Sisku i to u ulici kralja Tomislava 10, gdje se nalazi i upravna zgrada te u Utvrdi Stari grad, ulica Tome BakaËa b.b. EDUKATIVNA AKTIVNOST GRADSKOG MUZEJA SISAK UËenje i shvaêanje vaænosti uëenja posjetitelja u muzeju postalo je neophodno za opstanak muzeja. Da bi posjet muzeju bio πto korisniji, potrebno je djecu, ali i odrasle posjetitelje, upoznati s muzejskim svijetom, muzejskim vrijednostima, prostorom muzeja i poslom muzejskih djelatnika ( KARIΔ 2002, Muzejska pedagogija u Hrvatskoj). Aktivnosti kojima se posjetitelju, odnosno grupama posjetitelja, predoëavaju informacije u muzeju, moraju biti prilagoappleene njihovoj dobi, ali i stupnju obrazovanja. KoliËina informacija koja Êe se ponuditi korisniku i naëin prezentacije treba biti detaljno isplaniran i prilagoappleen njegovim interesima i potrebama. Odgajanje, odnosno stvaranje stalne publike muzeja, jedan je od najvaænijih zadataka muzejskog pedagoga. U razdoblju od 1990., kada je zaposlen prvi muzejski pedagog u Gradskom muzeju Sisak, do 2007., veêina edukativnih aktivnosti bile su usmjerene organiziranom voappleenju grupa uëenika, dok je provoappleenje radionica svedeno na svega nekoliko projekata, veêinom s djecom iz DjeËjeg doma Vrbina, koji se nalazi u neposrednoj blizini zgrade Muzeja. Kontinuirani edukacijski rad je onemoguêen odlascima muzejskih pedagoga iz Gradskog muzeja Sisak, odnosno prelascima na nova radna mjesta, te se aktivno kreêe s planiranjem i provoappleenjem edukacijskih projekata tek 2007. godine. Od tada se kontinuirano provode anketna istraæivanja o potrebama korisnika u sklopu programa obiljeæavanja Meappleunarodnog dana muzeja. Pokrenuti su razliëiti pedagoπki programi i muzejske radionice 26 GLAS

IZ SVEG GLASA koji su se pokazali uspjeπnima pa se vijest o njima proπirila usmenim putem, tako da se sada sve viπe nastavnika sa svojim uëenicima ukljuëuje u edukativne programe Muzeja. MALA KOLA BA TINE Ideja za projekt edukativne radionice Mala πkola baπtine postoji veê sedam godina, ali je pokrenuta tek krajem 2006. godine u Klubu mladih Skwhat u Sisku. Prvo se provodila kao projekt Gradske udruge mladih aktivista iz Siska, da bi kasnije Muzej prihvatio ideju i radionica se poëela provoditi kao muzejski projekt. Osnovni cilj Male πkole baπtine je baπtinsko opismenjavanje graappleana grada Siska, a namijenjena je srednjoπkolcima, studentima i starijim osobama koje zanima rad baπtinskih institucija i baπtinska ostavπtina grada Siska. Dosadaπnji produkti radionice bile su dvije izloæbe: izloæba plakata (2007) na kojima je bio predstavljen mali dio baπtinske ostavπtine grada Siska, dok je drugom izloæbom (2008) bila predstavljena koncertna aktivnost Kluba mladih Skwhat. Ova izloæba je postavljena na naëin da smo se koristili privatnom kolekcijom gitarskih trzalica jednog od polaznika radionice. Svrha izloæbe je bila pribliæiti posjetiteljima pojam privatnog kolekcionara jer su oni u pravilu jedni od najvaænijih osoba u lancu prikupljanja predmeta za muzej. Mala πkola baπtine je zamiπljena tako da se u razdoblju od πest mjeseci polaznicima predstave pojmovi baπtina, baπtinske institucije, crtice iz sisaëke povijesti, osnovne muzejske funkcije. Na kraju radionice polaznici pripremaju i postavljaju izloæbu po svom odabiru. Osim spomenutih izloæbi vezanih za Meappleunarodni dan muzeja, polaznici radionice su postavili nekoliko izloæaba fotografija, etnografske baπtine, skulptura i slika mladih, neafirmiranih, ali i afirmiranih umjetnika s podruëja grada Siska i Zagreba. Plan i program izvoappleenja radionice usklaappleen je sa sadræajem skripte koja je napisana uz pomoê literature i biljeπki sa svih predavanja na studiju muzeologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Plakat za Malu πkolu baπtine u Sisku 2010. SADRÆAJ 1 OSNOVNI POJMOVI 2 MDC 4 SAKUPLJANJE 5 OBRADA 7 ZA TITA 10 OPΔE OBVEZE ZA TITE KULTURNE BA TINE U MUZEJU 11 ETI»KI KODEKSI 11 UVJETI U MUZEJSKOM PROSTORU (KRIPTOKLIMA) 12 TEMPERATURA 14 MJERENJE I REGULIRANJE UVJETA 14 SVJETLOST 16 ONE»I ΔENJE ZRAKA 17 PREZENTACIJA 18 KORI TENI MATERIJALI 21 Sadræaj skripte za Malu πkolu baπtine, autor Marijan BogatiÊ, muzejski pedagog Gradskog muzeja Sisak GLAS 27

IZ SVEG GLASA Polaznici Male πkole baπtine u Sisku na predavanju Ivana Zagorca, zaposlenika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Sisku Mjesec Redni broj sata I 1. 2. II 3. 4. 5. 6. III 7. 8. 9. 10. IV 11. 12. 13. 14. V 15.- 25. ORIJENTACIJSKI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA EDUKATIVNU RADIONICU MALA KOLA BA TINE NASTAVNA CJELINA; NASTAVNA TEMA; NASTAVNA JEDINICA Teoretski dio radionice Uvod u radionicu Osnovni pojmovi Upoznavanje s povije u grada Siska (gledanje dokumentarnog filma Fragmenti) Posjet Gradskom muzeju Sisak Gost predava i slu aonica Sakupljanje muzejskih predmeta Gost arheolog Posjet arheolo kom terenu Obrada muzejskih predmeta Za tita Izlaganje muzejskih predmeta Posjet Muzeju Posjet Knji nici ili Arhivu Izlo be Prakti ni dio radionice Izrada plana i realizacija izlo be 23.01.2008. 30.01.2008. 6.02.2008. 13.02.2008. 20.02.2008. 27.02.2008. 5.03.2008. 12.03.2008. 19.03.2008. 26.03.2008. 2.04.2008. 9.04.2008. 16.04.2008. 23.04.2008. 30.04.- 18.05.2008. Uvod 1 Obrada 1 1 1 1 1 1 1 1 Ponavljanje 1 1 1 1 1 Prakti ni rad 10 UKUPNO 1 8 5 10 Do sada je radionicu pohaapplealo ukupno tridesetak redovitih polaznika. Od godine do godine broj varira, tako da godiπnje na radionici sudjeluje od pet do osam osoba. Na gostujuêa predavanja, sluπaonice i projekcije filmova u sklopu radionice pojavljuje se i do tridesetak osoba. Polaznici su veêinom srednjoπkolci i studenti, ali ima i nezaposlenih osoba od dvadeset do Ëetrdeset godina starosti. Afiniteti polaznika su usmjereni k upoznavanju povijesti grada Siska, naëinima obrade, sakupljanja i prezentacije graapplee u baπtinskim institucijama, Ëak je bilo i studenata muzeologije koji su radionicu prihvatili kao ponavljanje, odnosno utvrappleivanje gradiva. Bitno je napomenuti da se veêina polaznika pretvorila u stalne posjetitelje i korisnike Muzeja, koji na razne naëine koriste muzejske kapacitete. Napredak se vidi i u posjeëenosti muzejske knjiænice: sve viπe posjetitelja, na preporuku polaznika radionice, dolazi i posuappleuje literaturu vezanu za pisanje seminarskih, maturalnih i diplomskih radova. NajveÊi uspjeh zabiljeæen je proπle godine kada su polaznici Male πkole baπtine kao volonteri sudjelovali u postavljanju muzejske izloæbe (U)OKVIR(I). Na taj smo naëin uspostavili jednu od najkvalitetnijih veza izmeappleu muzeja i publike. Iskustvo proteklih godina ostavlja mjesta za napredak, pogotovo u porastu broja polaznika, meappleutim ovom radionicom je ostvaren najvaæniji cilj - vidljivi pomak u baπtinskom opismenjavanju svih generacija graappleana grada Siska. Primjer izvedbenog plana i programa Male πkole baπtine iz 2008. godine 28 GLAS

ISTRAÆIVANJA BLANKA OTKRIΔE BOGATOG ÆENSKOG GROBA NA TURSKOJ KOSI KOD TOPUSKOG LAZO»U»KOVIΔ GLASNO I JASNO Gradski muzej Karlovac veê gotovo tri desetljeêa, od 1981. godine, istraæuje lokalitet Turska Kosa u selu Velika Vranovina nedaleko Topuskog. Prva spominjanja lokaliteta datiraju iz 1960-ih godina. Odluku o istraæivanju ovog lokaliteta nije bilo teπko donijeti jer se u bivπoj Muzejskoj zbirci Topusko, koja je danas u sastavu Gradskog muzeja Karlovac, nalazilo nekoliko zanimljivih glinenih figurica, idola, koji su privukli paænju struëne javnosti. Kasnija arheoloπka iskapanja potvrdila su da je to najznaëajnije nalaziπte predpovijesnih idola, odnosno predpovijesne skulpture u Hrvatskoj. Tu, na samo jednom ilirskom svetiπtu, prikupljeno je preko 500 idola, za usporedbu, na preostalom dijelu Hrvatske do sada je pronaappleeno svega pedesetak. tu i paljevinskih i skeletnih ukopa. Zbog kiselosti tla, nisu se saëuvale kosti pokojnika, πto znatno oteæava istraæivanja. Meappleutim, kako je kod skeletnog ukopa bio obiëaj da se s pokojnikom ukapa i nakit, bilo je moguêe utvrditi grobne cjeline. Posebno je zanimljiv grob broj 13, jer je jedini imao bogat nakit na predjelu Dugogodiπnja sustavna istraæivanja dala su odgovore na mnoga pitanja. Utvrappleena je starost i namjena veê spomenutih idola. Sada znamo da su se idoli u starijem æeljeznom dobu koristili u vaæne obredne svrhe. Jedan od obreda najvjerojatnije je bio vezan i uz proizvodnju æeljeza. Naime, da bi se udobrovoljile mraëne podzemne sile i dopustile proizvodnju æeljeza, trebalo ih je posebnim kultnim radnjama udobrovoljiti. U blizini svetiπta pronaappleeni su i dokazi o postojanju utvrappleenog naselja. Po rubu malog platoa, gdje su se nalazile kuêe, otkopano je nekoliko peêi za koje se pretpostavlja da su sluæile upravo za proizvodnju æeljeza. Na navedenim svetiπtima obavljali su se i drugi obredi. NajveÊi broj dokaza upuêuje na obavljanje pogrebnih rituala. Tu su se, izmeappleu ostalog, spaljivali pokojnici te obavljala sveëana gozba u Ëast pokojnika. Uokolo svetiπta pokapali su se umrli pripadnici zajednice. Do sada je istraæeno ukupno 14 grobova. Bilo je Turska kosa kraj Topuskog: grob br. 13 GLAS 29

GLASNO I JASNO ISTRAÆIVANJA Turska kosa kraj Topuskog: arheolozi na terenu glave. RijeË je o nekoj vrsti oglavlja s puno bronëanih privjesaka. Nalaz je izvaappleen zajedno sa zemljom tako da je prerano govoriti o njemu prije nego se oëisti i konzervira. Za sada pretpostavljamo da se radi o japodskoj kapi. Nekoliko saëuvanih zuba upuêuju na mlaappleu æensku osobu. Ovaj vrijedan nalaz otkriven je 21. kolovoza 2009., a arheolozi su joj dali ime Blanka, u Ëast rekorda u skoku u vis koji je Blanka VlaπiÊ, hrvatska atletiëarka, postigla dan prije otkrivanja Blanke na Turskoj Kosi. Dakle, iz svega navedenoga, moæemo pretpostaviti da je u pitanju bio ukop japodske princeze, a kako i zaπto je dospjela ovamo i od Ëega je umrla vjerovatno nikada neêemo saznati. 30 GLAS

ISTRAÆIVANJA ARHEOLO KO REKOGNOSCIRANJE POKUPLJA (PRVI DIO) GLASNO I JASNO ZORAN»U»KOVIΔ Projekt arheoloπkog rekognosciranja Pokuplja proveden je u studenom i prosincu 2009. godine na viπe lokacija u blizini Petrinje i Gvozda. Cilj projekta je bio topografsko dokumentiranje i probno sondiranje arheoloπkih nalaziπta. Takoappleer su zabiljeæeni pedo-geoloπki Ëimbenici na terenu, stanje i utjecaj vegetacije, te je utvrappleeno stanje oëuvanosti arheoloπkih nalaziπta. Provedeno rekognosciranje je dobra podloga za razvijanje sustavnog prouëavanja ovoga, arheologiji, slabo poznatog podruëja. Ukratko, snimljena su i sondirana tri prapovijesna nalaziπta (Humka u Podgorju kod Gvozd, kod groblja u PjeπËanici i Glavica u JeresimiÊima u PjeπËanici) te dva sloæena nalaziπta (Klinac grad kod Petrinje i Cicina Glavica u Ostroæinu) s uzastopnim naseljavanjem od vremena prapovijesti do srednjega vijeka. Sva tri prapovijesna nalaziπta spadaju u skupinu ranoæeljeznodobnih gradinskih naselja poput veê poznate obliænje Turske Kose kod Topuskog. Na sva tri su potvrappleeni tragovi naseljavanja. Srednjovjekovni grad Klinac je topografski snimljen te je utvrappleena πira zona rasprostiranja povrπinskih arheoloπkih tvorevina, a u blizini je locirano i novo prapovijesno nalaziπte. NajveÊe iznenaappleenje su ostaci u kamenu uklesanih tvorevina na Cicinoj Glavici kod Ostroæina. Ovdje je dokumentirano viπe faza naseljavanja, od eneolitika preko kasnog bronëanog te razvijenog æeljeznog doba do antike i, moguêe, srednjega vijeka. Na padinama brijega pronaappleen je kamenolom te jedan umjetno izraappleen hipogej. Bez daljnjih istraæivanja nije moguêe utvrditi toënu dataciju, no pretpostavljamo da se radi o rimskom razdoblju. Na sjevernoj padini vidljivi su ostaci kamenoloma, istesane stijene na kojima se ponegdje Klinac grad: ulaz Humka u Podgorju kod Gvozda: sonda 1 (serija ukopa sa veêim kamenjem) GLAS 31

GLASNO I JASNO mogu vidjeti neodbijeni kruæni blokovi, te takoappleer veêi izvaljeni komadi stijene. Na jednom mjestu u stijenama, neposredno ispod vrπnog platoa, u stijenu je uklesana mala apsidalna prostorija u Ëijim su zidovima izdubljene manje niπe. Takoappleer je i na vanjskoj, ulaznoj strani, vidljivo usijecanje plitkih kanala koji su moguêe pruæali oslonac za nadstreπnicu ili neku drugu konstrukciju. Objekt nedvojbeno asocira na antiëke ili srednjovjekovne hipogeje, podzemne kultne prostorije. Vrijedan je podatak da je joπ poëetkom 20. stoljeêa istaknuti znanstvenik Gj. Szabo u svom Izvjeπtaju s puta po Kordunu (akt 60/1911) zabiljeæio na podruëju Kirina naroëito klesanu peêinu s niπama za koju dræi da je rijeë o mithreumu (podzemna prostorija u kojoj je πtovano orijentalno boæanstvo Mitra). Je li ovo novo otkriêe upravo taj pretpostavljeni mitrej ili je rijeë o potpuno novom nalazu za sada nemamo odgovora. Cicina Glavica u Ostroæinu: uklesane niπe u hipogeju ISTRAÆIVANJA Literatura:»uËkoviÊ, L. Arheoloπka topografija karlovaëke regije, Izdanja HAD 10, 1986 (9-18) Kruhek, M., Horvat, Z. Utvrde banske krajine od Karlovca do Siska, Izdanja HAD 10, 1986 (161-188) MajnariÊ - PandæiÊ, N. Prilog poznavanju kasnog bronëanog i starijeg æeljeznog doba na Kordunu i Baniji, Izdanja HAD 10, 1986 (29-44) Horvat, A. O spomenicima kulture na podruëju Petrove gore, Simpozij o Petrovoj gori, JAZU, Zagreb 1972. 32 GLAS

ISTRAÆIVANJA STARI GRAD DUBOVAC - ARHEOLO KA ISTRAÆIVANJA 2009/2010. TATJANA TKAL»EC, INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU U ZAGREBU GLASNO I JASNO U okviru obnove i sanacije Starog grada Dubovca planirana je u 2009. godini izvedba drenaænih radova izmeappleu tzv. kule B i C. Prije tih radova poduzeta su zaπtitna arheoloπka istraæivanja. Nositelj cjelokupnog programa je Gradski muzej Karlovac, a izvoappleaë arheoloπkih radova bio je Institut za arheologiju iz Zagreba. Suradnja ovih dviju kulturnih i znanstvenih ustanova nastavljena je i u 2010. godini, jer su zapoëeta arheoloπka istraæivanja sredinom prosinca 2009. morala biti privremeno obustavljena zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, smrzavice i snijega. U arheoloπkim istraæivanjima, uz voditeljicu, autoricu teksta, sudjeluju dr. sc. Snjeæana KaravaniÊ i arheologinja Andreja KudeliÊ iz Instituta za arheologiju. StruËni dio ekipe Ëini i apsolventica arheologije i povijesti Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Zadru Nikolina Broz, a pomoênu ekipu Ëine sedmorica vrijednih mladiêa iz Karlovca i okolice. Istraæivanja se odvijaju u uspjeπnoj suradnji s arheologom-kustosom Gradskog muzeja Karlovac Lazom»uËkoviÊem i arheologom iz nadleænog Konzervatorskog odjela u Karlovcu Kreπimirom Raguæom. U vrijeme pisanja ovoga priloga odvija se nastavak zapoëetih arheoloπkih istraæivanja iz 2009. godine. Iako istraæivanja joπ nisu okonëana, veê sada imamo potvrdu arheoloπke stratigrafije kakva je ustanovljena i u prethodnim istraæivanjima Gradskog muzeja Karlovac, a na svjetlo dana su izaπli i potpuno novi nalazi, od novovjekovnih peênjaka, keramiëkih lonaca i ulomaka luksuznih vrëeva u tehnici majolike, do kasnobronëanodobnih posuda i litike. Prikupljeni su i nalazi æivotinjskih kostiju, kao i uzorci zemlje iz kojih Êe se metodom flotacije ekstrahirati arheobotaniëki nalazi. Zooarheoloπke i arheobotaniëke analize dat Êe, zasi- Stari grad Dubovac: nalaz novovjekovnog turbanastog peênjaka gurno, zanimljive nove spoznaje o flori ovoga podruëja u raznim povijesnim i prapovijesnim razdobljima, kao i o prehrani stanovniπtva. Istraæivanjima izvan jezgre utvrde, izmeappleu kule B i C ustanovljeno je nekoliko novovjekovnih slojeva, a oso- GLAS 33

GLASNO I JASNO ISTRAÆIVANJA Stari grad Dubovac: keramiëka lula iz sloja 16. stoljeêa Pogled na objekt iz kasnog bronëanog doba te na uëvrπêivanje ruba prapovijene gradine paljenjem drvenih greda i gline bito je nalazima bogat horizont 16. stoljeêa πto odgovara vremenu kada je dubovaëki grad bio u posjedu obitelji Frankopana te Zrinskih. Ispod novovjekovnih slojeva ustanovljen je kasnosrednjovjekovni obrambeni jarak, Ëiji poëetak izgradnje joπ nije moguêe preciznije utvrditi, no razvidno je da je u vrijeme podizanja dubovaëkog kaπtela, u ovome obliku kakvoga ga danas poznajemo, taj obrambeni jarak veê bio izgubio svoju funkciju jer je veê tada zatrpan i nad njime je izgraappleena postojeêa arhitektura. Na rubovima istaknute dubovaëke gradine ustanovljeno je formiranje kasnosrednjovjekovnog bedema utvrappleenog drvenim palisadama od niza okomito ili nakoso, prema oëekivanim neprijateljima, okrenutim drvenim trupcima koji su na vrhovima vjerojatno bili zaπiljeni. Analizom keramike iz slojeva valja utvrditi je li oëuvan i sam kasnosrednjovjekovni sloj ili su novovjekovne intenzivne izgradnje i intervencije taj sloj na istraæivanoj povrπini u potpunosti uniπtile. Istraæivanjima je obuhvaêen i dio prapovijesnog objekta, oπteêenog prokopom kasnosrednjovjekovnog obrambenog jarka s jedne, te novije dubovaëke utvrde s druge strane. Ispod tog objekta registriran je i intenzivan kasnobronëanodobni sloj crveno-crne gorevine za koji je veê dobiven i rezultat C14 analize provedene u Kielu u Leibniz-Labor für Altersbestimmung und Isotopenforschung - 10. stoljeêe prije Krista. Osim istraæivanja izvan zidina dubovaëke utvrde, iskopavanja su se odvijala i unutar istoëne branië-kule Ëetverokutna tlocrta. Na tom je podruëju ispod slojeva podrumskog prostora, koji su istraæeni u prijaπnjoj kampanji karlovaëkog muzeja, definiran obrambeni jarak te su istraæeni svi njegovi slojevi zasipavanja, a u njima je bilo kako prapovijesnih, tako i kasnosrednjovjekovnih nalaza. DubovaËka utvrda se pokazala kao izvor za spoznaje o æivotu u ovome kraju ne samo u novom i kasnom srednjem vijeku nego i u prapovijesti, kada je ovaj lokalitet predstavljao visinsko gradinsko naselje. O njegovom izuzetnom geostrateπkom poloæaju moæe se uvjeriti svaki putnik-namjernik kada s dubovaëkog breæuljka, a osobito s vidikovca branië-kule, osmotri grad Karlovac i πiroku okolicu na koju se pruæa prekrasan pogled. 34 GLAS

ISTRAÆIVANJA GLASNO I JASNO NACRTI IZ KARLOVA»KOG GRA EVINSKOG PODUZEΔA ING. NIKOLA MARIΔ - PROZOR U MODERNISTI»KU IZGRADNJU IZME U DVA SVJETSKA RATA IGOR»ULIG Zbirka nacrta i planova Gradskog muzeja Karlovac sadræi 614 graappleevinsko-arhitektonskih nacrta i listova izraëuna iz karlovaëkog graappleevinskog poduzeêa Ing. Nikola MariÊ. RijeË je o radnim materijalima koji su pristigli iz doma Nikole MariÊa (stan u ul. uke BencetiÊa 5), gdje su ih zatekli novi vlasnici stana te ih poklonili Muzeju krajem 1980-ih. Izvedeni su olovkom i tuπem na paus-papiru te pruæaju opseæan uvid u djelatnost MariÊeve graappleevinske tvrtke, koja je predvodila u ovdaπnjoj izgradnji u razdoblju od 1932. do 1943. godine. Osim MariÊa, nacrte tvrtke potpisuje i petnaestak drugih, zasad neidentificiranih, inæenjera. KuÊa ibenik (1938), Karlovac, skica uliënog proëelja GLAS 35

GLASNO I JASNO KuÊa Lipke, Karlovac, idejna skica ISTRAÆIVANJA Nikola MariÊ roappleen je 1886. godine u KostajniËkom Majuru. Nakon πto je 1921. diplomirao na TehniËkoj visokoj πkoli u Pragu, u Kostajnici osniva i svoje prvo graappleevinsko poduzeêe. Prema prouëenom uzorku nacrta u GMK, od kojih je najstariji iz 1923. godine, isprva se gotovo iskljuëivo bavi hidrogradnjom i niskogradnjom, a takoappleer je i jedini potpisani projektant. Godine 1932. zapoëeto karlovaëko razdoblje obiljeæava πirenje kruga suradnika i podruëja gradnje: stanogradnja, industrijska i javna gradnja. Nadalje, MariÊ, Ëije poduzeêe je nacionalizirano u FNRJ, odlazi u Zagreb i radi u Ministarstvu graappleevine te u nekoliko graappleevinskih poduzeêa, a u vrijeme gradonaëelnika VeÊeslava Holjevca, rukovodi investicijskom izgradnjom. Umire 1981. godine u Zagrebu. Premda je, osobito nakon prijelomne knjige Tomislava Premerla Hrvatska moderna arhitektura izmeappleu dva rata (Zagreb, 1990, MH), hrvatski znanstveno-struëni diskurs o modernoj arhitekturi priliëno dobro razvijen, pa je 2007. godine iziπla i prva antologija u uredniπtvu Darje RadoviÊ MaheËiÊ (Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-tih, Zagreb, IPU i K), zasad ni u ovim knjigama ni u periodici nema niti jedne reference o Karlovcu. Projekt zapoëet ove godine u Gradskom muzeju Karlovac pod naslovom Nacrti iz karlovaëkog graappleevinskog poduzeêa Ing. Nikola MariÊ - prozor u modernistiëku izgradnju izmeappleu dva svjetska rata stoga je, nimalo uranjena, prilika da se kroz izloæbu i prateêe publikacije, i Karlovac ukljuëi u ovaj diskurs. toviπe, prezentacija graditeljske ostavπtine MariÊeve tvrtke nalaæe pribliæavanje, u praksi uglavnom odvojenom, diskursu industrijske baπtine u kojem se, naprotiv, Karlovac istiëe objavljivanjem prvog sustavnog pokuπaja prezentacije svoje i nacionalne baπtine (zbornik Grad za 21. stoljeêe, Druπtvo arhitekata, graappleevinara i geodeta, Karlovac 2001). Naime, MariÊ i njegova tvrtka potvrdili su se u hidrogradnji (utvrappleivanje obale rijeke Korane za kupaliπte gradskog πportskog kluba u Karlovcu), niskogradnji (rekonstrukcija banskog puta Karlovac-Ozalj-Brod na Kupi) i visokogradnji (izgradnja dalekovoda Vrbovsko- Karlovac), nadogradnji industrijskih kompleksa (koæara Alekse Podvinca, benzinska crpka predviappleena za Zrinjski trg, oboje u Karlovcu), izgradnji javnih graappleevina (πkola u Mrzlom Polju, crkva i trænica u Dugoj Resi, neizgraappleeno kupaliπtu u zaljevu Slanica, Murter) i praktiëki svih tipova stambene, tj. stambeno-poslovne izgradnje (poluugraappleena najamna uglovnica dr. ibenika u ulici uke BencetiÊa, ugraappleena najamna kuêa Boπka VukoviÊa u ZajËevoj, samostojeêi ljetnikovac Alfreda Schlichta u Ozlju u ulici Zrinskih i Frankopana, ugraappleena vila JakuliÊ u KurelËevoj ulici, tzv. ljetnikovaëkoj zoni Karlovca). To su tek primjeri panorame s oko 120 veêih i manjih projekata (neπto manje od pola su adaptacije postojeêih zgrada), koja se nadalje proteæe i do Dvora na Uni, Kostajnice, Ogulina Ovako razgranata djelatnost ukazuje na znaëajna obiljeæja kulturno-povijesnog trenutka: istovremeno s MariÊem u Karlovcu su aktivni Dragutin Dvornik, Filip 36 GLAS

ISTRAÆIVANJA GLASNO I JASNO KuÊa VukoviÊ, Karlovac, detalj jarbola na proëelju Heksch i Branko PetroviÊ, uglavnom praπki studenti graappleevine roappleeni izmeappleu 1880. i 1886, a meappleuratna izgradnja Karlovca gotovo je posve u rukama tih domaêih/udomaêenih arhitekata, te praktiëki zatvorena za pridoπlice iz tada stasale zagrebaëke πkole arhitekture, koji su i neπto stariji (MariÊ je svega 12 godina mlaapplei od glasovitog Viktora KovaËiÊa). Ipak su elementi Novog graappleenja, osobito u sluëaju MariÊeve tvrtke, vrlo dosljedno primijenjeni. Neki primjeri, poput crkve sv. Antuna u Dugoj Resi (1934), pokazuju da je projektant predlagao i ogoljeli stereometrijski rjeënik usporedno s ostvarenim prijedlogom koji ima mjeru referentnosti na povijesne stilove. Zadaci postavljeni ovim autorima katkad su jako delikatni te su postali prijeporno, ali istaknuto, obiljeæje Karlovca. Naime, tridesetih godina se nastavlja veê otprije zapoëeti proces uklanjanja bastionskog sustava renesansnog grada-tvrappleave, pa nova jugozapadna fasada povijesne jezgre, zapremajuêi pravilne poteze nekadaπnjih bedema i poligone bastiona, postaje jednokatni niz najamnih kuêa, meappleu njima i MariÊevih. Posve modernistiëki oblikovane, zgrade su takoappleer i oëitovanje novih industrijskih tehnologija u stanogradnji (armature) - kao u sluëaju veê spomenute uglovnice ibenik (1938). ZnaËajni su i graditeljski pomaci nastali u okrilju industrijske izgradnje: radniëke kuêe projektirane za Dugu Resu (1942) donose koncepciju jednosobnog radniëkog stana koji svejedno nudi visok standard Crkva sv. Antuna, Duga Resa, perspektiva higijene i æivotnih uvjeta: istiëu se velike kupaonice s prozorima na uliënu i dvoriπnu fasadu! Kao napredna koncepcija industrijske, ali i socijalne organizacije, oëituje se zdruæivanje upravne zgrade i radniëkog doma u tvornici koæe Alekse Podvinca (1944): direktorov ured je u prizemlju, odmah do trijema za bicikle i svih ostalih ureda, a u podrumu su smjeπteni tuπevi, dok je na prvom katu radniëki restoran. Danas je veêina gradnji MariÊeve tvrtke joπ u vrlo solidnom stanju, aktivni dio urbane matrice, Ëak i u joπ donekle postojeêoj paradigmi industrijskog i stambenog susjedstva. KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKA PRIPREMA GRA E ZA IZLOÆBU Za ovu izloæbu posveêenu karlovaëkoj moderni odabrano je iz muzejske zbirke 69 nacrta koji Êe predstaviti odabrane projekte na podruëju javne, GLAS 37

GLASNO I JASNO ISTRAÆIVANJA Kupaliπte, Murter, tlocrt prizemlja (neizvedeno) stambene, infrastrukturne i industrijske izgradnje. Prije izlaganja graappleu je potrebno pripremiti. Pripremne radnje ukljuëile su izradu zaπtitnih arhivskih kutija u koje je smjeπtena cjelokupna graappleevinska dokumentacija zbirke. Kutije su naëinjene od bezkiselinskih kartona kojima proizvoappleaëi najavljuju viπestoljetno trajanje, naravno, budu li pritom i drugi mikroklimatski uvjeti zadovoljeni. Odabrani nacrti su joπ k tome oëiπêeni pomoêu spuæve od sirovog kauëuka i absoren gumicom, potom su oni s tvrdokornim pregibima relaksirani (postupno navlaæeni) otopinom vode i alkohola, Ëime se graapplea ujedno i dezinficira. Naime, i mikoorganizmi su uzroënici propadanja papira. Dijelovi koji nedostaju nadomjeπtaju se tzv. japanskim papirom koji je, u kontekstu najdelikatnijih konzervatorsko-restauratorskih djelatnosti, dobrano osvojio Zapad. Nakon suπenja i ravnanja slijedi opremanje nacrta prozirnim poliesterskim melinex koπuljicama, Ëime je ova krhka graapplea postala prikladnija za izlaganje buduêi da je izbjegnut izravni dodir pri rukovanju s izvornicima te smanjen nepovoljan utjecaj mikroklime na njih. Ovo je tek pregled najvaænijih postupaka prema izvjeπêu Velimira Mikca, licenciranog izvoappleaëa radova. Cjelovita dokumentacija izvrπenih konzervatorskorestauratorskih zahvata takoappleer je dio zaπtite nekog predmeta. BuduÊe generacije imat Êe zacijelo i nove tehnologije pa Êe za njihove intervencije na graapplei biti vaæno znati πto je poduzeto 2009. i 2010. godine. Takoappleer, istodobno s postupcima digitalizacije i katalogizacije, zbirka Êe na ovaj naëin postati podatnija i za druge istraæivale i njihova iπëitavanja ovog segmenta karlovaëke povijesti. 38 GLAS

RESTAURACIJA GALERIJSKI ODJEL GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC GLASNO I JASNO RESTAURACIJA PORTRETA ALOISA DUQUENOISA ZORAN DURBIΔ I SILVIJA HULJINA Krajem 2009. godine zavrπeni su radovi na restauraciji slike Portret Aloisa Duquenoisa, rad nepoznatog autora, ulje na platnu, druga polovica 18. stoljeêa, 58,2x44,8, inv. oznaka G-220. Kao i na nekoliko dosadaπnjih restauratorskih zahvata na oπteêenim djelima iz fundusa GMK-a, restauracija ove slike bila je povjerena akademskom slikaru, konzervatorsko-restauratorskom savjetniku Zoranu DurbiÊu. Slika je prije odlaska na restauraciju bila u izrazito loπem stanju. S obzirom da platno nije preparirano klasiënom tutkalno-krednom preparacijom, veê je samo tutkaljeno, nedostatak preparacije je i uzrokovao oπteêenje, tj. gubitak slikanog sloja u velikom postotku. Preostali dio slikanog sloja se iznimno slabo dræao za nosioca, te bi i vrlo malo djelovanje na boju bilo dovoljno da otpadne. Platno je takoappleer bilo u Portret Aloisa Duquenoisa prije restauracije Portret Aloisa Duquenoisa nakon restauracije GLAS 39

GLASNO I JASNO izrazito loπem stanju, oksidirano, opuπteno i mlohavo, s brojnim perforacijama, prljavπtinom, a mjestimiëno i odvojeno od podokvira. Zbog svih navedenih razloga sliku je prvenstveno trebalo konsolidirati, tj. uëvrstiti slikani sloj za nosioc, a to je napravljeno otopinom Plexsisola u Acqaragiji. Nakon suπenja premaza, slika je mogla biti skinuta s podokvira. Upotrebljeni Plexsisol je termo aktivno ljepilo, koje optimalno djeluje kada se tretira toplinom, te je zbog toga, slikani sloj upeglan jaëim pritiskom toplinskom πpahtlom. Osim πto je pojaëan proces ljepljenja, ujedno su izravnavane neravnine slikanog sloja. Nakon toga pristupilo se krpanju i ËiπÊenju. U perforacije je umetnuto adekvatno i grundirano platno (intarzija), a spojevi nosioca s intarzijom spojeni su Schvaspulverom (prahom za varenje - ljepljenje tekstila ) i elektriënom iglom. Prljavπtina s platna uklonjena je Wishab spuævom. Nakon konsolidacije slikanog sloja (premazivanjem i upeglavanjem), te krpanja perforacija i poderotine, bilo je potrebno konsolidirati i nosioc. Da bi mu se vratila ËvrstoÊa i elastiënost, a ujedno popunio prostor RESTAURACIJA izmeappleu tkanja, na poleappleinu je πirokom πpahtlom utisnuta mjeπavina Plexstola - klucela - krede - celulozno smolnog kita. Mjeπavina je utisnuta u strukturu rijetkog platna, a viπak s povrπine je uklonjen. Preko toga je poloæen najprije tanki osam gr. japanski papir, koji je πirokim kistom utisnut u platno, a na to je poloæen silikonski papir. Tim postupkom slika je potpuno izravnana, platno je ojaëano, dobilo je na elastiënosti i punoêi, a ujedno je i prodiranjem utisnute mjeπavine do slikanog sloja i on po drugi puta zaljepljen za nosioc. Po zavrπetku ovog postupka slika je oëiπêena etilnim alkoholom. Sva podruëja na slici, gdje je nedostajao slikani sloj, bilo je potrebno zakitati u ravninu, te na kitu imitirati strukturu slikanog sloja, πto je uëinjeno celulozno smolnim kitom. BuduÊi da je slika (nosioc) pretrpio mnoga oπteêenja, podstavljen je novim platnom. Poleappleina slike premazana je termo aktivnim ljepilom Beva. Novo laneno platno napeto je na radni okvir te dva puta premazano ljepilom, a slika je potom napeta i na novi podokvir. Slikani sloj obnovljen je uz pomoê akvarel boja i damar laka, te retuπiran uljnim i mastiks lazurama. 40 GLAS

AKVIZICIJE GLASNO I JASNO AKVIZICIJE GALERIJSKOG ODJELA 2009. - 2010. GODINE SILVIJA HULJINA Galerijski odjel Gradskog muzeja Karlovac tijekom 2009. i 2010. godine obogaêen je s Ëak 12 novih, uglavnom darovanih, slika. Tri rada otkupljena su planski, sa ciljem da upotpune dosadaπnji fundus utemeljen na djelima umjetnika koji su biografski ili opusom vezani uz Karlovac: - Viπnja ErcegoviÊ, Otapanje snjega, 1956, ulje na platnu, 65x100 cm, inv. broj G-10668 - Franjo Koren, Rublje u dvoriπtu, ulje na platnu, 1966, 90x62 cm, inv. broj G-10713 - Alfred Krupa, Paukova mreæa, strugani tuπ, 1962, 34,5x49,5 cm, inv. broj G-10715 Nakon izloæbe u Galeriji Vjekoslav Karas, umjetnici u pravilu poklanjaju i ostavljaju u trajno vlasniπtvo Gradskom muzeju Karlovac jedan rad, najëeπêe po njihovom vlastitom izboru, a ponekad kustos i voditeljica Galerije imaju moguênost izbora. Na takav su naëin pristigli sljedeêi radovi: - Ana Feiner Æalac, Nedovrπena poslovica, solopress na papiru, 2005, 100x70 cm, inv. broj G-10669 - Ivana Oæetski, Sjene iz ateljea, print na platnu, 2007, 80x100 cm, inv. broj G-10712 - Vesna PavlakoviÊ, SuzvuËja 2009, br XVIII, kombinirana tehnika, 2009, 66x51 cm, inv. broj G-10714 - Stipe Golac, Kameni cvjetovi, akrilik, 2009, 100x100 cm, inv. broj G-11041 - Mario KuËera, Soba 23, Hotel Consul, Split, ink jet print, 2006, 60x74 cm, 3/10, inv. broj G-11042 Viπnja ErcegoviÊ, Otapanje snjega, 1956, ulje na platnu, 65x100 cm, inv. broj G-10668 GLAS 41

GLASNO I JASNO AKVIZICIJE Franjo Koren, Rublje u dvoriπtu, ulje na platnu, 1966, 90x62 cm, inv. broj G-10713 Alfred Krupa, Paukova mreæa, strugani tuπ, 1962, 34,5x49,5 cm, inv. broj G-10715 - Boris Kugler, Veduta, ulje na platnu, 2007, 70x50 cm, inv. broj G-11043 - Ivana PuljiÊ, Polazak iz grada, kombinirana tehnika, vosak na drvu, 2009, 60x62 cm, inv. broj G-11658 Dva rada pristigla su kao poklon gospoapplee Vere MihaliÊ, kojoj ovo nije prvo takvo darivanje Gradskog muzeja Karlovac. Kao povjesniëarka umjetnosti i osoba koja je najveêi dio æivota provela u Parizu druæeêi se s brojnih umjetnicima, pokazala je osobiti senzibilitet i naklonost upravo prema karlovaëkom Gradskom muzeju poklonivπi mu 2009. godine sljedeêe radove : - Slavko ohaj, naslov nepoznat, tempera na papiru, 1980.(?), 48x32,5 cm, inv. broj G-10670 - Ivan LovrenËiÊ, Portret æene, olovka na papiru, 1959, 61x49,5 cm, inv. broj G-10671 42 GLAS

AKVIZICIJE GLASNO I JASNO NOVE AKVIZICIJE ODJELA DOMOVINSKOG RATA RUÆICA STJEPANOVIΔ Dio zbirke Domovinskog rata, koji je izloæen na prostoru nekadaπnje vojarne na Turnju, upotpunjen je proπle godine s tri nove, vrlo vrijedne i zanimljive akvizicije. RijeË je o donaciji Ministarstva obrane RH: tenk T-55 A SA M67 (S), haubica M115 203 mm i zrakoplov MIG 21 bis L-17. Posjetiteljima smo ih prezentirali 7. listopada 2009. godine, u povodu obiljeæavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske. Tenk T-55 A SA M67 (S) Inv. br. GMK-IKMP-10513 Sovjetski srednje teπki tenk T-55 je poboljπana verzija modela T-54. Bio je najrasprostranjeniji tenk u vojsci JNA. T-54 i T-55 su uvedeni u naoruæanje JNA nakon ponovne uspostave odnosa sa SSSR-om. Zbog brojnosti, upravo je T-55 bio najkoriπteniji tenk u ratovima na podruëju bivπe Jugoslavije. Hrvatska vojska je do veêe koliëine tenkova doπla nakon osvajanja vojarne u Varaædinu. Na prostor Turnja dopremljen je i postavljen uz pomoê pripadnika 33. inæ. br. HV-a iz Karlovca. Porijeklo: SSSR Duljina: 6,20 m irina: 3,27 m Visina: 2,35 m Masa: 36 000 kg Posada: 4 Ëlana Motor: V55 Snaga motora: 427 kw, pri 2.000 obr/min Brzina: 50 km/h Borbeni radijus: 500-715 km Naoruæanje: top D-10T2S, kalibra 100 mm, spregnuta strojnica PKT od 7,62 mm i PAM DSK od 12,7 mm Borbeni komplet: 43 granata, 3.500 metaka 7,62 i 300 metaka 12,7mm TvorniËki broj: H02GT4395P. Sovjetski srednje teπki tenk T - 55 Haubica M115 203 mm Inv. br. GMK-IKMP-10514 Hrvatska vojska je ovaj tip haubica zarobila nakon preuzimanja vojarni bivπe JNA, onesposobljene za bojno djelovanje. Za dvadesetak dana haubice su osposobljene i poslane na bojiπta kod Pisarovine na Kupi i na Baniji. Dio njih je kasnije prebaëen na istoëno - slavonsko bojiπte. Pod zapovjedniπtvom OZ Karlovac je od 28. listopada 1991. djelovala bitnica ovih haubica na poloæajima u Gornjoj Jelsi kod Karlovca. GLAS 43

GLASNO I JASNO Porijeklo: SAD,1939. Kalibar: 203,2 mm Masa: 14 528 kg Broj æljebova u cijevi : 64 NajveÊa duljina trzaja cijevi: 1 778 mm Duljina: 10 972 m Duljina cijevi: 5,14 m Maksimalna brzina paljbe: 1 granata/min Efektivan domet: 16 800 m Posada: 14 Zrakoplov MIG 21 bis L-17 Inv. br. GMK-IKMP-10680 AKVIZICIJE Borbeni viπenamjenski lovaëki zrakoplov jednosjed osposobljen je i za napade na ciljeva na zemlji. Zrakoplov je oboren tijekom borbenog djelovanja u vojnoj operaciji Bljesak. Nosi oznaku 21. Eskadrile MIG u Zrakoplovno-tehniËkom centru u Zagrebu prije obnove Haubica 203 mm na poloæaju na Jelsi 1991. Haubica 203 mm na Turnju lovaëkih zrakoplova (21 ELZ) osnovane su 1992. godine pod imenom I. lovaëka eskadrila. Zrakoplov je za izlaganje pripremio Zrakoplovno-tehniËki centar, Zagreb. ProizvodaË: Mikojan-GurjeviË, SSSR Prvi let: 14. lipnja 1956. U uporabi od: 1959. NajveÊa brzina: 2 230 km/h Raspon krila: 7,15 m Povrπina krila: 23 m2 Duæina: 15,76 m Visina: 4,12 m Dolet: 500 km Teæina zrakoplova: 5 350 kg Maksimalna teæina: 9 660 kg Motor: jedan turbo-mlazni motor od 70 kn Mikojan- GurjeviË TvorniËki broj: 126/75092205. 44 GLAS

AKVIZICIJE GLASNO I JASNO MIG 21 bis na Turnju GLAS 45

GLASNO I JASNO Ivana Oæetski, PARALLEL TRIPP GALERIJA VJEKOSLAV KARAS 13. svibnja - 3. lipnja 2009. ALEKSANDRA GORETA IZLOÆBE U Galeriji Vjekoslav Karas, 13. svibnja 2009. godine otvorena je izloæba radova autorice Ivane Oæetski. kolu za primijenjenu umjetnost i dizajn, slikarski odjel, zavrπila je u Zagrebu, u klasi prof. Danijela ÆabËiÊa. Godine 1998. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavniëki odjel, smjer slikarstvo, u klasi prof. Eugena Kokota.»lanica je Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika (HDLU) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Do sada je izlagala na 14 samostalnih i oko 30 skupnih izloæbi. U Galeriji je predstavila Ëetiri video rada i tridesetak slika. Izloæba pod nazivom Parallel tripp obraappleivala je fenomen sjene kojom se autorica bavi veê nekoliko godina. Zbog specifiënosti medija izloæbu je pratio DVD katalog. Predgovor katalogu izloæbe napisala je voditeljica Galerije Vjekoslav Karas Aleksandra Goreta. Ivana Oæetski, Sjene iz ateljea, print na platnu, 80x100 cm, 2007, inv. broj G -10712 46 GLAS

IZLOÆBE IRANSKI UMJETNICI U KARLOVCU GALERIJA VJEKOSLAV KARAS lipanj 2009. ALEKSANDRA GORETA GLASNO I JASNO Kulturnu ponudu grada Karlovca proπlog su lipnja obogatili Dani iranske kulture. Tom su prilikom KarlovËani i njihovi gosti imali priliku saznati neπto viπe o kulturi te, za veêinu nas, egzotiëne i daleke zemlje. Galerija Vjekoslav Karas, u suradnji s Gradom Karlovcem, Iranskim kulturnim centrom iz Zagreba i Melal centrom, ugostila je izloæbu Ëetvorice iranskih umjetnika. Bila je to ujedno i prva izloæba meappleunarodnog karaktera u 2009. godini. KarlovaËkoj likovnoj javnosti predstavljeni su radovi Ali Asghar Abdoli Ghamsarya, Bahman Sharifiia, Slaheddin Allamazade i Farahnaz Yekta. Bilo je izloæeno ukupno Ëetrdeset i sedam radova raappleenih u razliëitim likovnim tehnikama. Pored vizualnog podraæaja, KarlovËani su, druæeêi se s iranskim umjetnicima, imali priliku degustirati i jela tradicionalne iranske kuhinje. Detalj s otvorenja izloæbe u Galeriji Vjekoslav Karas GLAS 47

GLASNO I JASNO Osvrt na KLS 2009. godine IZLOÆBE TO JE NOVO NA KARLOVA»KOJ LIKOVNOJ SCENI? ALEKSANDRA GORETA KarlovaËki likovni susreti tradicionalna su manifestacija karlovaëke likovnosti, kojom se svake godine obiljeæava Dan Grada Karlovca. Ova izloæba doprinos je karlovaëkih umjetnika proslavi roappleendana naπega grada. Njezina posebnost leæi u tome πto rame uz rame sudjeluju profesionalci i amateri: slikari, kipari, keramiëari, konceptualni umjetnici i mnogi drugi. Ovim konceptom prati se iz godine u godinu napredak i pojave u karlovaëkom likovnom stvaralaπtvu. Ozbiljnost izloæbe garantira i Ëinjenica da su radovi pomno æirirani, filtrirani i izabrani. Uzevπi u obzir tradiciju i zametke, moæemo zakljuëiti kako je u Karlovcu susret s likovnoπêu, zapravo susret s pejzaæom kao vjeënom temom. TreÊina od pedesetak autora odabrala je pejzaæ kao glavnu temu. Time su pokazali kako se temeljna likovnost joπ uvijek studira uz obale naπih rijeka. Æivopisne i prekrasne karlovaëke rijeke nisu zaokupila samo danaπnje umjetnike veê i generacije onih po kojima je Karlovac bio prepoznat na nacionalnoj razini. Ono πto autore u interpretaciji ovog vjeënog i neiscrpnog vrela Ëini razliëitima, je odabir likovne tehnike i kvaliteta izvedbe. Ostatak autora priklonio se istraæivanju medija i tema, koje su stvar proizvoljnih interesa. Ovdje moæemo uoëiti cijeli niz originalnih interpretacija i ideja ohrabrenih eksperimentom. Posebnu skupinu na ovoj izloæbi Ëine keramiëari i autori skulptura. Oni omoguêuju da se ova izloæba otme kontroli, te da njihovim djelima Galerija dobije karakter nekog virtualnog prostora. Sve te skupine umjetnika predstavljaju presjek karlovaëke likovnosti okupljene na jednom mjestu. S obzirom da okupljaju toliko razliëitih autora, KarlovaËki likovni susreti izloæbeni je dogaappleaj pun kontrasta i suprotnosti. Oni autorima pruæaju priliku da se usporede s drugima, otkriju neπto novo i usavrπe rad. Za promatraëa ova Katalog izloæbe KarlovaËki likovni susreti 2009. izloæba nudi sve ono πto Karlovac u likovnom smislu posjeduje, posve otvoreno, bez cenzure, dopalo se to vama ili ne. 48 GLAS

IZLOÆBE Vesna PavlakoviÊ, SUZVU»JA 2009. GALERIJA VJEKOSLAV KARAS 23. rujna - 14. listopada 2009. SILVIJA HULJINA GLASNO I JASNO Nakon kratke ljetne stanke jesen je u Galeriju Vjekoslav Karas ponovno vratila programske izloæbe. Dana 23. rujna otvorena je izloæba akademske slikarice Vesne PavlakoviÊ. U rodnom Zagrebu zavrπila je Akademiju likovnih umjetnosti diplomiravπi 1982. godine u klasi profesora Nikole Reisera. Putovanja i susreti s ljudima nauëili su je osluπkivanju svijeta oko sebe. Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim izloæbama u zemlji i inozemstvu, a Karlovcu se, izmeappleu ostaloga, predstavila kao sudionica Hrvatskog trijenala akvarela gdje je osvojila Veliku nagradu Trijenala. SuzvuËja 2009. donose nam ukupno trideset i dva djela, raappleena u kombiniranoj tehnici u kojima slikarica izraæava svoja duhovna propitivanja neminovno proæeta s materijalnom zbiljom. Predgovor katalogu izloæbe napisala je voditeljica Galerije Vjekoslav Karas Aleksandra Goreta. Vesna PavlakoviÊ na otvorenju svoje izloæbe u Galeriji Vjekoslav Karas GLAS 49

GLASNO I JASNO Mario KuËera, SOBE IZLOÆBE GALERIJA VJEKOSLAV KARAS 28. listopada - 18. studenog 2009. SLIVIJA HULJINA Uz brojne izloæbe slika, ponekad u Galeriji Vjekoslav Karas imamo prilike uæivati i u umjetniëkoj fotografiji. Listopad i studeni 2009. godine bili su rezervirani za izloæbu slika fotografa Maria KuËere. Ova gostujuêa izloæba predstavila nam je crno-bijeli fotografski ciklus Sobe, svojevrsni dnevniëki serijal koji fotograf vodi od 2003. godine. Na izloæbi je prikazano ukupno dvadeset fotografija kojima se autor prvi puta na ovaj naëin predstavlja karlovaëkoj publici. Mario KuËera diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao laborant i fotograf u RepubliËkom zavodu za zaπtitu spomenika, suraappleuje na raznim projektima, a od 1996. godine fotograf je i urednik tjednika Gloria. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izloæbama.»lan je ULUPUH-a. ZahvaljujuÊi upravo svom poslu, imao je priliku snimiti ovaj serijal. Na brojnim poslovnim putovanjima uhvatio je trenutak vremena za sebe, i za promjenu stao ispred vlastitog objektiva. Predgovor katalogu izloæbe, u izdanju Moderne Galerije u Zagrebu, napisao je Branko Franceschi, a u realizaciji izloæbe u Galeriji Vjekoslav Karas sudjelovala je kustosica Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac Silvija Huljina. Mario KuËera, Silvija Huljina i Viπnja LasiÊ na otvorenju izloæbe fotografija u Galeriji Vjekoslav Karas 50 GLAS

IZLOÆBE Stipe Golac, KAMENI CVJETOVI GLASNO I JASNO GALERIJA VJEKOSLAV KARAS 2. prosinca 2009. - 5. sijeënja 2010. SILVIJA HULJINA U prosincu 2009. godine otvorena je izloæba slika akademskog slikara Stipe Golca Kameni cvjetovi. Akademiju primijenjenih umjetnosti zavrπio je u Beogradu u klasi profesora Mihajla Petrova. Po zavrπetku studija vraêa se u rodnu Liku koja je za njega neiscrpno vrelo inspiracije. Svoje talente, znanja i iskustva nije ograniëio samo na slikarstvo, bavi se pedagoπkim radom i pisanjem aforizama. Iza njega je sedamdesetak samostalnih i preko stotinu grupnih izloæaba, brojni pedagoπki tekstovi i devet knjiga aforizama. A ovaj vitalan sedamdesetogodiπnjak i dalje stvara.»etrdeset radova koliko je izloæio u Galeriji Vjekoslav Karas predstavlja bogatsvo svjetlosti, boje i gibanja. U predgovoru kataloga izloæbe voditeljica galerije Vjekoslav Karas Aleksandra Goreta napisala je: Radi se o energiënom slikarstvu koje prπti temperamentom i nabojem. Stipe Golac tumaëi kako voli apstrakciju jer nije sputan i moæe slikati kako æeli... EnergiËno slikarstvo zahitjeva energiëne likovne tehnike. Zato je njeænost poëetnih akvarela izblijedjela pred snagom akrilika i ulja, a energiënim potezima, πirokim kistom, spontanim gestikulacijama, nastaju kameni cvjetovi. Stipe Golac, Kameni cvjetovi, akrilik, 100x100 cm, 2009, inv. broj G -11041 GLAS 51

GLASNO I JASNO PAINTING FOR JOY: NEW JAPANESE PAINTING IN THE 1990S GALERIJA VJEKOSLAV KARAS 12-21. sijeënja 2010. ALEKSANDRA GORETA IZLOÆBE Suradnjom Veleposlanstva Japana, Grada Karlovca i Gradskog muzeja Karlovac, Galerija Vjekoslav Karas ugostila je izloæbu Painting for Joy: New Japanese Painting in the 1990s. Izloæbom je predstavljeno devet autora s 31 radom. Predstavljeni autori roappleeni su pedesetih godina proπlog stoljeêa, u vrijeme ekonomskog procvata Japana, πto je uveliko utjecalo na njihov likovni izriëaj koji prerasta tradicionalne okvire. Ovom izloæbom prikazan je njihov pokuπaj da razviju umjetniëki izriëaj i æanr adekvatan vremenu u kojem æive. Izloæbu su otvorili veleposlanik Japana Yoshio Tamura, gradonaëelnik Karlovca Damir JeliÊ i voditeljica Galerije Vjekoslav Karas Aleksandra Goreta. Priprema izloæbe Painting for Joy: New Japanese Painting in the 1990s u Galeriji Vjekoslav Karsa Japanski veleposlanik Yoshio Tamura i gradonaëelnik Karlovca Damir JeliÊ na otvorenju izloæbe u Galeriji Vjekoslav Karas 52 GLAS

IZLOÆBE Boris Kugler, IZLOÆBA SLIKA GLASNO I JASNO GALERIJA VJEKOSLAV KARAS 29. sijeënja - 26. veljaëe 2010. SILVIJA HULJINA Ovogodiπnja NoÊ muzeja poklopila se s otvorenjem izloæbe slika akademskog slikara Borisa Kuglera, i na naπe veliko zadovoljstvo privukla znatan broj posjetitelja. Boris Kugler pripada mlaappleoj generaciji hrvatskih slikara. Akademsku naobrazbu stekao je na zagrebaëkoj Likovnoj akademiji, a πkolovanje je nastavio na Akademiji vizualnih umjetnosti u nizozemskom gradu Enschedeu. Karlovcu se predstavio s ukupno πezdeset i sedam recentnih radova, tematski podijeljenih u deset cjelina, nastalih u periodu od 2007. do 2009. godine. Bogatim i izraæajnim koloritom te ugodnom atmosferom, slike osvajaju promatraëa na prvi pogled. Njegovo slikarstvo teπko je svesti na jedan nazivnik. U osnovi joπ uvijek figurativno, ono ipak kreêe prema pojednostavljivanju oblika, gubljenju obrisa, a u pojedinim slikama vidljiva je teænja k apstrakciji. Predgovor katalogu izloæbe napisala je kustosica Gradskog muzeja Karlovac Silvija Huljina. Marina, ulje na platnu, 70x50 cm, 2008. GLAS 53

GLASNO I JASNO Ivana PuljiÊ, IZLOÆBA SLIKA IZLOÆBE GALERIJA VJEKOSLAV KARAS 17. oæujka - 14. travnja 2010. SILVIJA HULJINA Mlada splitska slikarica Ivana PuljiÊ ovom se izloæbom prvi puta predstavila karlovaëkoj publici. kolovala se u Rimu na Accademia di Belle Arti, gdje je 2000. godine diplomirala. Tijekom i po zavrπetku πkolovanja izlagala je na brojnim izloæbama u zemlji i inozemstvu, a danas æivi na relaciji Split - Rim. Predstavlja se s ukupno 34 djela raappleena u kombiniranoj tehnici, vosak na drvu. Pod jednostavnim nazivom kombinirana tehnika, krije se Ëitav niz postupaka i materijala koji zahtijevaju strpljenje, preciznost i brzinu, kako bi u konaënici dobila efekt koji æeli. Bogatstvo materijala i postupaka na kraju rezultira magiënim slikama realizma. Izloæeni radovi nastali su tijekom posljednjih nekoliko godina. Oni neπto stariji radovi, iz 2006. i 2007. godine, prikazuju izrazitu povezanost slikarice s materijalom u kojem radi, te ona voskom prekriva skoro cijelu sliku. S vremenom ta veza polako popuπta te autorica naglaπava pojedine segmente, Ëime slika dobiva na intenzitetu, a vosak zapravo tek tada dobiva na snazi i dolazi u prvi plan. Predgovor katalogu izloæbe napisala je kustosica Gradskog muzeja Karlovac Silvija Huljina. Ivana PuljiÊ, Polazak iz grada, kombinirana tehnika, vosak na drvu, 60x62 cm, 2009, inv. broj G -11658 54 GLAS

IZLOÆBE POSUDBA DJELA IZ GALERIJSKOG ODJELA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC SILVIJA HULJINA GLASNO I JASNO Fundus Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac je neprocjenjivo umjetniëko blago koje se Ëuva iza dobro zatvorenih vrata galerijskog depoa, bez stalnog postava i daleko od oëiju publike. To je problem kojem se za sada, naæalost, niti ne nazire rjeπenje. ToËno 1 043 umjetniëka djela, nastala u razdoblju od 18. do 21. stoljeêa, Ëekaju neka bolja vremena. Upravo iz tog razloga osobito nam je drago kada se prilikom priprema neke znaëajne izloæbe pokaæe interes za to naπe skriveno blago i predstavi ga se publici izvan Karlovca. Na takav je naëin, u vidu posudbe za izloæbe u organizaciji zagrebaëkih muzejsko-galerijskih i znanstvenih ustanova, u proteklih godinu dana nekoliko umjetniëkih djela izaπlo iz mraka depoa. Slika Otona Glihe, GromaËe, ulje na platnu, 1964, 63x160 cm, inv. oznaka G-165 bila je u proljeêe 2009. godine dio izloæbe Alternativni krajolici u hrvatskom slikarstvu 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeêa. Izloæba je bila postavljena u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu. Autoprtret Huga LukπiÊa, ulje na platnu, 116,6x73,6 cm, inv. oznaka G-614 iz davne 1894. godine, bio je dio velike izloæbe Zagreb - München - Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu. Slika je bila izloæena u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu tijekom prosinca 2009. Na retrospektivnoj izloæbi, a ujedno i promociji monografije Ivan GeneraliÊ 1930-1945. autorice Svjetlane Sumpor, tijekom sijeënja i veljaëe 2010. godine u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu bila je izloæena i GeneraliÊeva slika Licitacija, ulje na platnu, 1936, 70x86,5 cm, inv. oznaka G-107, vlasniπtvo Gradskog muzeja Karlovac. Oton Gliha, GromaËe, ulje na platnu, 63x160 cm, 1964, inv. broj G -165 Slika Licitacija u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu, krajnje desno Nadamo se da Êemo ta, ali i brojna druga znaëajna djela hrvatske umjetnosti, jednog dana moêi predstaviti u Karlovcu, pred karlovaëkom publikom, u okviru stalnog postava Galerijskog odijela Gradskog muzeja Karlovac. GLAS 55

GLASNO I JASNO IZLOÆBA ZLATNO TELE 2 U GRADSKOM MUZEJU SISAK IZLOÆBE 30. listopada 2009-20. sijeënja 2010. LAZO»U»KOVIΔ Organizatori izloæbe: Gradski muzej Karlovac i Gradski muzej Sisak Autor izloæbe i kataloga: Lazo»uËkoviÊ StruËni suradnik: Zdenko Burkowsky Likovna rjeπenja: Anita timac i Zdenko DuboveËak (Archi MANIA d.o.o.) Izloæbu su omoguêili: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Karlovac i Grad Sisak Ova izloæba nastavak je projekta 501 idol i Zlatno tele koju su KarlovËani imali prilike vidjeti tijekom studenog 2008. godine, a s ciljem poticanja i popularizacije naπe prapovijesne baπtine. Okosnica izloæbe je bogata zbirka glinenih idola iz Gradskog muzeja Karlovac prikupljena na lokalitetu Turska Kosa, Ëudesnom arheoloπkom nalaziπtu oko kojega je ispletena legenda o zlatnom teletu. Pored idola iz Gradskog muzeja Karlovac bilo ih je i nekoliko iz Gradskog muzeja Sisak, Arheoloπkog muzeja Zagreb i Muzeja Moslavine iz Kutine. Koncepcija postave teæi, izmeappleu ostalog, prikazu borbe svjetla i tame kao osnovnog religijskog i filozofskog svjetonazora naπih predaka. Stoga je i samo otvorenje upriliëeno uoëi 31. listopada, na dan kada prema staroj europskoj tradiciji pobjeappleuju sile mraka i zapoëinje zimska polovica godine. Prezentacijom naπe izvorne baπtine suprotstavljamo se danaπnjoj komercijaliziranoj NoÊi vjeπtica (Halloween). Detalj s otvorenja izloæbe Zlatno tele 2 u Gradskom muzeju Sisak 56 GLAS

IZLOÆBE AUTOR O POSTAVU - ZLATNO TELE 2 GLASNO I JASNO ZDENKO DUBOVE»AK Izloæbeni prostor Gradskog muzeja Sisak podijeljen je na tri dijela: uski ulazni dio, bijeli i crni svijet. Odnos suprotnosti, kao okosnica shvaêanja druπtva koje nam je ostavilo idole, izabran je kao glavni prostorni i likovni motiv. U najëiπêem obliku on se manifestira kao crno naspram bijeloga, otvoreno naspram zatvorenoga. Bijeli svijet je simboliziran bijelim plohama poda, boënim tekstilnim stijenama te bijelim vitrinama, dok crni svijet sadræi te iste elemente u crnoj boji. Odnos zatvorenosti i otvorenosti sugeriran je nagnuêem stijena od platna, pa su tako platna bijelog svijeta otvorena prema visinama, dok platna crnog svijeta natkriljuju posjetitelja smjeπtajuêi ga u zatvoreni, tamni prostor. Akcente u bijelom svijetu predstavljaju sjene idola projicirane na bijela platna s njihove straænje strane. U crnom svijetu, u zasebnoj niπi, naglasak je na maketi zlatnog teleta, koje u ovom odnosu ima lokalni, mitski karakter. Geometrija prostora izloæbe je ukoπena, zaokrenuta, nepravilna kao suprotnost danaπnjim kanonima ortogonalnog, funkcionalnog i ekonomiënog. Idejno rjeπenje izloæbenog prostora Gradskog muzeja Sisak za izloæbu Zlatno tele 2, detalj GLAS 57

GLASNO I JASNO REFLEKSIJE NA REFLEKSIJE IDOLA GORAN MAJETIΔ Plesna predstava Refleksije idola u izvoappleenju ansambla Plesnog centra Studio 23, premijerno je izvedena u Gradskom kazaliπtu Zorin dom u Karlovcu 6. i 13. veljaëe 2010. Predstava u koreografiji Vere MitroviÊ Vrbanac i uz koreografsku asistenciju Ivane RumenoviÊ pravo je scensko osvjeæenje. Potaknuta i nadahnuta spoznajom da æivimo i pleπemo danas, na mjestu gdje je u pradavno vrijeme æivjelo ilirsko pleme Kolapijana, predstava glazbom i plesom priëa priëu o viappleenju æivota davnih predaka, o kojima si postavljamo (sve) viπe pitanja, nego li moæemo dobiti odgovora. U pripremi predstave Studio 23 je ostvario suradnju s Gradskim muzejom Karlovac, u kojem se Ëuva najbogatija zbirka pretpovijesne figurativne umjetnosti u Hrvatskoj, koja potjeëe s arheoloπkog nalaziπta Turska Kosa kraj Topuskog. Tamoπnji idoli su, kako pretpostavlja voditelj istraæivanja, arheolog i kustos Gradskog muzeja Karlovac Lazo»uËkoviÊ, ostavπtina svetiπta drevnih Kolapijana. Suradnja ansambla i muzeja ogleda se i u izboru plesnih kostima, koji prema zamisli kostimografinje Andrijane KrivdiÊ RadoËaj odaju prepoznatljive umjetniëke motive s ilirske keramike. Refleksije idola predstavljaju zahtjevnu plesnu izvedbu. Solisti Sanja Tek, Ivana RumenoviÊ i Leo PavlaËiÊ, ali i ostatak plesne skupine u sastavu Andrijana KrivdiÊ, Viktorija Paljug, Helena PlavetiÊ, Æeljka Car, Tamara BareπiÊ, Kasija Vrbanac, Valentina krtiê i Marija Brckan su na plesnom podiju jedan puni πkolski sat, izvodeêi na trenutke izuzetno teπke, ali stoga jednako tako dojmljive, pojedinaëne i skupne pokrete. I odabir glazbe Vere MitroviÊ Vrbanac u suglasju je s duhovnom pozadinom predstave. Glazba iz majstorskih glazbaonica Petera Gabriela, Zakira Hussaina i Johna McLaughlina Detelj s plesne predstave Refleksije idola podarila je plesnom ansamblu onu finu nit vodilju koja u plesu ne vodi samo tijela veê i srca plesaëa. U isto nastojanje nadogradilo se i osvjetljenje scene Zorin doma u reæiji dizajnera svjetla Roberta PavliÊa. Izrada pozivnica i deplijana s kratkim biljeπkama o ansamblu, predstavi i Kolapijanima, te odliënim fotografijama Maje SpudiÊ, koja je i dizajnirala te tiskovine, vlastitim snagama ostvario je Plesni centar Studio 23. Valja dodati da su pokrovitelji ove plesne produkcije Studija 23 Grad Karlovac, KarlovaËka æupanija i karlovaëka Tiskara Lana. 58 GLAS

PREDAVANJA ARHITEKTONIKA STOLARSKE OPREME KARLOVA»KE FRANJEVA»KE CRKVE PRESVETOG TROJSTVA I SAMOSTANA IGOR»ULIG GLASNO I JASNO Premda za nju do sada u literaturi nije iskazan veêi interes, stolarija u crkvi i samostanu karlovaëkih franjevaca obimom i kvalitetom zasluæuje struëni pregled. Kao πto biljeæi samostanska spomenica osnovana 1930. godine, oprema od hrastovine u refektoriju i sakristiji djelo je Ivana Repara, stolara i rezbara iz Slovenije, naëinjena za vrijeme sluæbe gvardijana Klerencija KlariÊa (1930-1936). Nastavak je to rada slovenskih majstora za karlovaëke franjevce, uhodan u doba hrvatsko-kranjske provincije Svetoga Kriæa (1814-1899) i joπ ranije, u stoljeêima baroka. To je ujedno i primjer svojevrsnog istrajavanja neostilova u arhitektonici crkvene opreme. Klupe u brodu crkve Presvetog Trojstva datira godina 1937., urezana na jednoj od njih. U njihovoj nabavci sudjelovali su donatori za koje su pojedina mjesta bila rezervirana, o Ëemu svjedoëi 15 saëuvanih (od nekadaπnjih 50) mjedenih ploëica s imenima donatora. Pripisivanje ovih radova takoappleer Ivanu Reparu, nadaje se kao vjerojatno. U crkvi se takoappleer nalaze i dvije ispovjedaonice u kapeli Sv. Antuna, te joπ dvije u Lurdskoj kapeli, gdje se k tome nalazi i klecalo podno raspeêa te red klupa. Ovim radovima praktiëki je zavrπeno opremanje crkve i samostana. Sve su kompozicije (u refektoriju i sakristiji) u slogu renesanse, biljeæi samostanska spomenica prenoseêi uobiëajenu terminologiju svoga vremena. Navedeni stilski odabir, kakvim ga vidi samostanski kroniëar, moæe se povezati s, u refektoriju (iznad vrata u susjednu prostoriju) veê prisutnim, uljem na platnu Alojzija Zorattija iz Maribora, signiranog 1907. godine, Ëiji predloæak je Posljednja veëera Leonarda da Vincija. NemoguÊe je odrediti moæebitni utjecaj prethodne, izgledom nepoznate, opreme od orahovine iz 1796. godine. No, buduêi da je joπ od doba historicizma, Raskoπna vegetabilna rezbarija na klupama u crkvi Presvetog Trojstva u Karlovcu - rad Ivana Repara iz Slovenije (1937) GLAS 59

GLASNO I JASNO PREDAVANJA odabir povijeπêu nadahnutog stila ne samo tumaëenje u nekoj situaciji zateëenih povijesnih slojeva veê i kôd za upisivanje druπtvenog poslanja, tako i karlovaëki primjer treba tumaëiti u oba konteksta, zavrπno opisu koji slijedi. REFEKTORIJ Oplata teëe uz zidove Ëetvero-travejnog, baëvasto svoappleenog refektorija (14,17 x 6,95 m) s dubokim susvodnicama u koje su uklopljene prozorske niπe prema atriju, odnosno hodniku, vrata na hodnik i njima susjedni ormar. Iz arhitekture proizlazi ritam izmjene blagih rizalita oplate ispod punih segmenata svoda, s osnovnom ravni ispod susvodnica, odnosno s uvuëenim dijelovima ispod prozorskih niπa. Ovakav trodjelni ritam se, uz neke varijacije, nastavlja i duæ jedinstvene ravnine kraêih zidova, gdje je oplata viπa, a u sredini su uklopljeni ormar (bliæe kuhinji), odnosno vrata u susjednu prostoriju (ispod spomenute Zorattijeve slike). Kao πto je uobiëajeno u povijesnim stilovima nadahnutoj produkciji 1930-ih godina, (neo)renesansna sastavnica koju spominje franjevaëka spomenica, zapravo je tek dominanta u eklektiënom tkanju izvedenom u priliëno plitkom reljefu, πto ga Ëine kasetirano raπëlanjene povrπine, (pseudo)pilastri, (pseudo)trabeacija i reljefi u ukladama. Tijela pilastara utorena su trakama s veêinom jednostavno nanizanim ili isprepletenim geometrijskim ornamentima, dok se u frizu izmjenjuju rombovi i krugovi s umetnutim glavicama cvijeêa te okomiti razdjelni urezi. Uz duæe zidove, odnos vodoravnih i okomitih Ëlanova tektoniëki je Ëitak; uz kraêe zidove, trabeacija je stlaëena, pa se friz i zona kapitela preklapaju (denti vijenca i vrhovi kapitela se susreêu), na dente pak naljeæe red (polu)ovula, uraslih u usku krunu zavrπenu nizom astragala. Takoappleer, na stlaëenoj trabeaciji nadvratnika æljebovi friza su zakriveni lisnatim ornamentima (kao da su preneseni iz upraænjene metope), a pri njihovu dnu kaplje (gutae) se naslanjaju poput resa. Posebni naglasak daju crno obojani dijelovi: kapiteli raznolikih vegetativnih oblika, s viπe ili manje izraæenim prizivom na klasiëne redove i atika koju Ëini srediπnja kartuπa s Kristovim monogramom, oblikovana kao πkoljka i podboëena dvjema grotesknim ribama Ëiji hrptovi opisuju Refektorij franjevaëkog samostana - detalj vrata Refektorij franjevaëkog samostana - detalj zidne oplate 60 GLAS

PREDAVANJA krivulju volute, dok su se u konkavno odrezane uglove nadvratnika i dovratnika smjestili oveêi rocaille ornamenti, kakvi takoappleer tvore prelaz izmeappleu dovratnika i rubova oplate. SliËan raspored voluta i rocaille ornamenata, premda mnogo saæetijih, krasi okvir ormara na suprotnom zidu, na kojem stlaëivanje nije provedeno, premda je prisutno na poboënim dijelovima oplate. Ispod friza, iza prepuπtenih kaplji, reljefno je izrezberena dovodjelna draperija. SliËna Ëetverodjelna draperija ukraπava ormar uz vrata na hodnik, kao i kod prethodnog ormara, gdje prijelaz prema okolnoj oplati Ëine dva sunëana kriæa Ëija je trapezoidno proπirena donja greda postavljena na jednostavnu bazu. Reljefi u ukladama podræavaju opêi ritmiëki sklad, u izmjeni horizontalnih, vertikalnih ili kriænih naglasaka. Ikonografski, klasiëni dekor zdruæen je s krπêanskim simbolima i nacionalnom heraldikom. Ispod spomenute atike s Kristovim monogramom, nalaze se vrata na Ëijoj ukladi je kriæ s ruæom. Lijevo i desno od vrata su: koπarica s voêem, odnosno vaza s voêem (kojim se gosti jedna ptica), potom kerubin sa svake strane i, naposlijetku, okrunjeni hrvatski grb (lijevo), ispod kojeg su buzdovan, maë i vijenac, odnosno lira (desno). Na zidu prema hodniku, lijevo od vrata na hodnik, nakon vegetativnog maskerona slijedi grb Druæbe BraÊa hrvatskoga zmaja, tzv. Sigismundov zmaj s repom ovijenim oko vrata, zdruæen s hrvatskim grbom. Na hrptu zmaja je akronim gesla druæbe P(ro) A(ris) E(t) F(ocis) - za ærtvenike i ognjiπta - ukriæen s akronimom Grb Druæbe BraÊa hrvatskog zmaja GLASNO I JASNO BHZ. Uz koπêice krila urezana su imena franjevaca-ëlanova Druæbe: K(lemencija) KlariÊa, A(leksandra) Peteka i J(Jurja, tj. uke) BencetiÊa. Nadalje, lijevo do vrata je maë poloæen na kriæ, s maslinovom granëicom i lentom s natpisom mir, potom girlanda s voêem i palmetom, te orao. Desno od vrata, poboëno ormaru u niπi, je grozd πipka, odnosno grozd groæapplea. Na sljedeêem zidu, na vratnicama ormara, je Kristov monogram (alfa) i zdruæen s cvijeêem, a zid prema atriju ukraπen je joπ jednim grozdom, rocaille ribom i rogom obilja. Ovaj ikonografsko-idejni sklop je, prema shvaêanju naruëitelja i autora, srastao s duhom renesanse koji svojedobno u historicistiëkom Karlovcu, kao i drugdje u regiji, odreappleuje naëelni (neo)stilski izbor kod projektiranja πkola, a Ëest je i kod nekih drugih javnih graappleevina. Bez obzira na kasni, posthistoricistiëki datum nastanka i novi pristup povijesnim uzorima, klasiënim rjeënikom proæeto stilsko tkanje u refektoriju evocira univerzalno vaæeêe kulturne tekovine, prisutne u ovdje aktualnoj kulturi stola, kao i humanistiëki duh vremena zainteresiran za obrazovni, politiëki i gospodarski razvoj: dakle kljuëne Ëinitelje u nacionalnim sintezama iz naruëiteljeva vremena. Stvoreno je ozraëje prikladno za redovnike, ali i laike zdruæene u promiπljanjima komunalne i nacionalne stvarnosti. SAKRISTIJA U oplatu sakristije (587 x 643 cm) ugraappleene su tri ispovjedaonice (lijevo do vrata s hodnika, u uglovima desno od vrata u crkvu i onome njemu nasuprot), dva ormara (lijevo od vrata u crkvu i uza zid nasuprot njima) i vjeπalica (desno od veêeg ormara). Ispovjedaonice su otvorene sprijeda, tek jedna pregrada s reπetkom u ukladi odjeljuje sveêenikovo sjedalo i klecalo. Arhitektonika je sliëna onoj u refektoriju, uz neke inaëice: zavrπni vijenac je zarubljen zupëastim kruniπtem (kao protuteæa dentima), pregrade ispovjedaonica nose vaze, reljefi u ukladama su jednoliëniji (oblikovani kao vijenac) odnosno iskljuëivo kristoloπke ikonografije (veliki ormar). StlaËena trabeacija je i ovdje primijenjena na najbogatije izvedenom Ëlanu, dakle, ormaru za crkveno posuapplee, u gornjem dijelu πesterokrilnom, s reljefnim nizom predmetnih (sidro i kriæ), zoomorfnih (orao i ja- GLAS 61

GLASNO I JASNO nje) i vegetativnih (vinova loza i pπenica) kristoloπkih simbola koji su simetriëno rasporeappleeni s lijeve, odnosno desne strane. Na atici dva lava podboëuju vinovom lozom obavijeni kalvarijski breæuljak s raspeêem, u koji je takoappleer umetnut natpis: pro antistite (predstojnik) nostro Josepho. CRKVA U crkvi Presvetog Trojstva nalaze se klupe oblikovane kao prilagodba prevladavajuêe baroknom ansamblu. Ove Ëetverosjedne klupe rasporeappleene su uz bokove crkvenog broda, bliæe svetiπtu, odnosno bliæe koru, kao dvije sedmeroredne, tj. dvije osmeroredne skupine. Prema uzduænoj osi crkve, stranice klupa su bogato PREDAVANJA ukraπene i razvedenog su obrisa. U okvirnu konstrukciju umetnute su tri okomito rasporeappleene uklade raznolikog obliëja; najgornja je dvostruko profilirana kartuπa (dakle pribliæno kriænog oblika), a najdoljnja je izvedena iz pravokutnika Ëije su kraêe stranice razvedene krivuljama, kao i srediπnja traka koja ih povezuje. Uz dasku sjedala je Ëetvrta, polukruæna uklada. BarokizirajuÊi vegetativni ukrasi bujaju uz vanjske konkavne i konveksne profile okvira. U doljnjim se ukladama izmjenjuju dva razliëita cvjetna uzorka u reljefu, dok je reljefni simbol u gornjoj kartuπi jedinstven za svaku stranicu. Svaka skupina ima i prednju pregradu s po tri okomito rasporeappleene uklade koje ponavljaju (najgornja), odnosno suæavaju i poravnavaju (donje dvije) profile uklada na stranicama sjedala. Meappleu 34 jedinstvena amblema Klupe u crkvi Presvetog Trojstva 62 GLAS

PREDAVANJA GLASNO I JASNO Detalji kartuπa na klupama u crkvi Presvetog Trojstva (gornja uklada) tek je jedan koji se izravno odnosi na franjevce, onaj gdje se ukriæavaju ranjena Spasiteljeva ruka s stigmatiziranom rukom Franje Asiπkog, podno kriæa u oblacima. Takoappleer, grb Zrinskih i Frankopana, Ëiji kult je bio u srediπtu djelovanja Druæbe BraÊa hrvatskoga zmaja, na neizravan naëin biljeæi prisustvo ove domoljubne organizacije. InaËe, unutar ovog skupa amblema, zdruæivanje nije strogo tematsko, no postoje Ëitljive tendencije. Naprijed lijevo je pet razliëitih Kristovih monograma, kriæ s granëicom masline, hrvatski grb i veê spomenuti grb hrvatskih velikaπa. Naprijed desno, nakon franjevaëkog amblema, slijedi, kao jedini zoomorfni simbol Krista, riba, potom kaleæ i kriæ, svaki za sebe ovijen vinovom lozom (koja je simbol Krista i Crkve). IduÊi je trijumfirajuêi kriæ (na globusu) kojega slijede ukrπteni kljuëevi (Raja) kao joπ jedna referenca na crkvenu organizaciju (kojoj su kljuëevi povjereni), izlazeêe sunce (krπêanstva), te rastvorene stranice s deset boæjih zapovjedi. Straga lijevo, nakon vage sa simbolima vrline i grijeha, nekoliko je referenci na Sv. Bogorodicu: bezgreπno srce, ljiljan (lijer) i zvjezdoliki buket Ëetiri ljiljana i Ëetiri ljubiëice. Uz potonji zvjezdoliki simbol nalaze se i peterokraka zvijezdarepatica (simbol utjelovljenja Sina) i πesterokraka zvijezda u prstenu (simbol OËevog stvaranja u πest dana). U posljednjoj grupi je Jeruzalemski kriæ, koji referira na Stari i Novi zavjet te πirenje krπêanstva, a isti sadræaj nadopunjuju menora (simbol Starog zavjeta) i, zavrπno, naselje πatora s totemom u sredini, a svaki Ëlan, kao znak pokrπtavanja, nosi kriæ. Straga desno razabire se tema Pasije i UskrsnuÊa: upraænjeni kriæ i tri Ëavla, k Ëemu se moæe pribrojiti i referenca na hrastovo drvo (prema predaji je od njega naëinjen kriæ pasije) i cvijet (kao cvijet muëeniπtva). Sunce je simbol uskrslog Krista, a njegovo svjetlo oznaëava upaljena zublja; Presveto Srce Isusovo ovjenëano je trnovom krunom, a simbol svete priëesti (kaleæ i hostija) ujedno je i simbola tajne veëere. U ovoj grupi je urezana i datirajuêa godina 1937. Jednostavna klasiëna arhitektonika primijenjena je i u oblikovanju Ëetiri ispovjedaonice, postavljene uza zidove Lurdske kapele (sastoje se od po dva odjeljka) i kapele sv. Antuna (sastoje se od po tri odjeljka). Doimlju se kao standardni radovi iste provenijencije kao i ostala drvena stolarija.»lanak je neznatno izmijenjeni referat predavanja I.»uliga na znanstvenom skupu 350 godina prisutnosti i djelovanja franjevaca u Karlovcu (1658. - 2008.), odræanom 01.10. 2008. u dvorani refektorija franjevaëkog samostana u Karlovcu. GLAS 63

GLASNO I JASNO CIKLUS PREDAVANJA O DOMOVINSKOM RATU I NOVIJOJ HRVATSKOJ POVIJESTI RUÆICA STJEPANOVIΔ PREDAVANJA Odjel Domovinskog rata Gradskog muzeja Karlovac pripremio je tijekom 2009. godine ciklus od tri predavanja tematski vezanih uz Domovinski rat i noviju hrvatsku povijest. Predavanjima smo æeljeli zainteresirati publiku svih generacija za ovu tematiku, osobito poticajno djelovati na mlaapplee naraπtaje koji ovakvim specijaliziranim predavanjima mogu nadopuniti veê steëena znanja buduêi se teme predavanja nadovezuju na postojeêi plan i program nastave povijesti osnovnih i srednjih πkola. Osim toga, htjeli smo suradnju muzeja i πkola uëiniti interaktivnom i kontinuiranom te osnaæiti edukativnu ulogu muzeja u naπoj sredini. Predavanje PoËeci otvorene agresije na Republiku Hrvatsku odræao je u travnju dr. sc. Nikica BariÊ, znanstveni suradnik pri Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, mladi znanstvenik koji je kao podruëje svog znanstvenog istraæivanja odabrao upravo noviju hrvatsku povijest. U predavanju je prikazano stanje u Jugoslaviji krajem 1980-ih godina, raspad vladajuêeg Saveza komunista Jugoslavije, prve slobodne viπestranaëke izbore u Hrvatskoj, jednostranu uspostavu autonomije Srba u Hrvatskoj, proglaπenje hrvatske samostalnosti i poëetak otvorene agresije Jugoslavenske narodne armije i pobunjenih hrvatskih Srba. Tema drugog predavanja koje je 6. lipnja 2009. odræao dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalnodokumentacijskog centra Domovinskog rata, bila je PoËeci suvremene hrvatske dræave (od Memoranduma SANU 1986. do konaënog osamostaljenja RH 8. listopada 1991.). Ovu temu smo izabrali prigodom obiljeæavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske, 2009. godine navrπilo se 18 godina od povijesne sjed- nice Hrvatskoga sabora odræane 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u ubiêevoj ulici u Zagrebu, na kojoj su saborski zastupnici donijeli Odluku o odcjepljenju i osamostaljenju Republike Hrvatske od SFRJ. Ovo je bila prava prigoda da se podsjetimo ili nauëimo kako je nastajala slobodna, suverena hrvatska dræava. TreÊe, posljednje predavanje u ovome ciklusu, pod nazivom Karlovac listopad - prosinac 1991., odræali su 10. studenoga Dubravko HalovaniÊ, umirovljeni brigadir HV-a i Ruæica StjepanoviÊ, kustos Odjela Domovinskog rata. U ljeto 1991. godine JNA je krenula u otvoreni sinkronizirani napad na svim bojiπtima u Republici Hrvatskoj s ciljem zauzimanja teritorija do zamiπljene crte Virovitica-Karlovac-Karlobag. Karlovac se tada nalazio na jednom od strateπkih smjerova na kojima je trebalo presjeêi Hrvatsku. Umirovljeni brigadir HV-a Dubravko HalovaniÊ, izravni sudionik dogaappleaja, govorio je o karlovaëkoj bojiπnici ujesen 1991. godine. Predavanje je podijeljeno u nekoliko cjelina, a kako bi slika o tim zbivanjima postala cjelovita, izlaganja su obogaêena zemljovidima, fotografijama, grafiëkim prikazima i kratkim filmovima. Predavanja su privukla veliki broj posjetitelja, a osobito nas raduje πto su najbrojniji bili uëenici osnovnih i srednjih πkola. 64 GLAS

PREDAVANJA GLASNO I JASNO Predavanje dr. sc. Ante Nazora (sasvim lijevo) u Gradskom muzeju Karlovac, 6. lipnja 2009. godine GLAS 65

GLASNO I JASNO MULTIMEDIJALNA PREZENTACIJA ZBIRKE RAZGLEDNICA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC SANDA KO»EVAR PREZENTACIJE Povodom Dana Gradskog muzeja Karlovac, 18. prosinca 2009. godine, promovirana je multimedijalna prezentacija zbirke razglednica Gradskog muzeja Karlovac autorice Sande KoËevar, viπe kustosice Povijesnog odjela. Iako ovo nije prva multimedijalna prezentacija jedne zbirke Gradskog muzeja, jer je 1999. godine na isti naëin predstavljena zbirka starih fotografija karlovaëkih fotografa Iz starih albuma, ovo je prvi put da se fundus doslovce pribliæava publici izlaskom na ulicu. Naime, na izlogu knjiæare kolske knjige u RadiÊevoj ulici 7, postavljen je LCD monitor osjetljiv na dodir, te svatko zainteresiran moæe pritiskom prsta pregledati razglednice i/ili pronaêi informacije vezane uz njih. Pretraæivanje je jednostavno - bilo prema nazivu mjesta na podruëju KarlovaËke æupanije, a kod grada Karlovca i po Ëetvrtima/ ulicama, bilo prema izdavaëima razglednica, a donosi i osnovne podatke o mjestima, motivima razglednica te o samoj razglednici (naziv izdavaëa, putovala ili ne, inv. oznaka). Osobita je vrijednost samog projekta prilagoappleenost publici, jer svatko, prema vlastitom interesu, kreira svoju izloæbu, koja svaki put moæe biti drugaëija. Projekt je izveden u suradnji s fotografom Gora- nom VraniÊem i tvrtkom Va-copy d.o.o. Uz Grad Karlovac i Ministarstvo kulture RH sponzori su kolska knjiga d.d. te KarlovaËka pivovara d.d. Multimedijalnu prezentaciju zbirke razglednica pratit Êe i DVD izdanje, a trajni smjeπtaj vjerojatno Êe naêi u novom stalnom postavu Muzeja. Sama zbirka razglednica Gradskog muzeja Karlovac broji neπto viπe od 1 000 primjeraka, od najstarije kromolitografije H. Krapeka, poslane 1894., do razglednice crkve sv. Josipa na Dubovcu iz 1969. godine. NajveÊi dio zbirke otkupljen je od privatnog kolekcionara, dio je stigao manjim otkupima ili poklonima. ObuhvaÊa razglednice s podruëja KarlovaËke æupanije, iako ima i razglednica s vizurama mjesta su- 66 GLAS

PREZENTACIJE sjednih æupanija (KraπiÊ, PribiÊ, Plitvice, Topusko...). Razvrstane prema motivima, meappleusobno povezane prostorom grada u vremenskom periodu koji obuhvaêa neπto manje od stotinjak godina, ocrtavaju vjerno sve promjene - nestanke kuêa, ulica, spomenika, nastanke novih vizura s novim prolaznicima, sluëajno ili namjerno ulovljenim u objektiv fotoaparata. Ne ulazeêi u povijest medija (o tome veê postoji brojna literatura, a naπiroko o tome priëa i N. PeriÊ u knjizi Pozdrav iz Karlovca iz 2004. godine) ni intimna svjedoëanstva poπiljatelja razglednica, zadræali smo se iskljuëivo, uz osnovne podatke o izdavaëima i prikazanim mjestima, na dokumentarnoj vrijednost slikovnog prikaza podastiruêi oku gledatelja i ostavljajuêi njegovom sudu ova svjedoëanstva o arhitekturi, urbanizmu, gospodarskom, kulturnom, umjetniëkom i politiëkom razvoju Karlovca i okolice. Stare razglednice donose miris prohujalih vremena, najbolje Ëuvaju naπ identitet, lik i duh grada i njegovu povijest. Motiv za sakupljanje razglednica je zasigurno njihova izuzetna privlaënost kao dokumenta odreappleenog razdoblja te viπe razina iπëitavanja: od pruæanja uvida u povijest i presjek razvoja jednog medija (dosega tadaπnjeg tiskarstva, tehnika, izdavaëa, fotografa, opreme, tipova i formata papira), dokumentarne vrijednosti koja zrcali proπlost mjesta i svjedoëi o njegovim mijenama, do druπtvene, odnosno intimne priëe na poleappleini, koja prenosi osobne poruke i ukazuje na tadaπnju kulturu opêenja meappleu ljudima, a koja GLASNO I JASNO neumitno iπëezava u vremenu sve bræe elektronske razmjene poruka. Razglednice pokazuju snimane objekte u najboljem svjetlu, kako bi se svidjele potencijalnim kupcima - od spomenika kulturne baπtine (dvoraca, crkava, palaëa), objekata javne namjene (πkola, zgrada opêine, kina, kazaliπta, kupaliπta, hotela), industrijskih i vojnih zgrada, do prirodnih ljepota - tokova rijeka, slapova... Prema poznatoj frazi da grad koji nema svojih razglednica, nije grad, i mala naselja i sela izdaju razglednice koje obiëno prikazuju mjesnu crkvu, glavnu, Ëesto i jedinu ulicu, trgovinu ili gostionicu, koje je poduzetni vlasnik dao fotografirati i izraditi u obliku razglednice, dajuêi tako vaænost ne samo sebi veê i svom mjestu. GLAS 67

GLASNO I JASNO PREDSTAVLJANJE KARLOVCA U PRAGU NA 19. GENERALNOJ SKUP TINI ME UNARODNOG VIJEΔA ZA UTVRDE IGOR»ULIG PREZENTACIJE Pod sponzorstvom Grada Karlovca, 19. generalnoj skupπtini IFC-a (International Fortress Council/ Meappleunarodno vijeêe za utvrde), odræanoj 24. listopada 2009. godine u Pragu u Republici»eπkoj, prisustvovali su arhitekti Stjepan LonËariÊ, predsjednik Nacionalne udruge za fortifikacije i dr. sc. Boris Morsan, redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, te autor ovog Ëlanka. Potonji je dvojac dobio priliku uskom krugu Ëelnika europskih nacionalnih udruga predstaviti Karlovac kao grad koji se, mjerama obnove i promocije, sprema zauzeti svoje nedovoljno prepoznato mjesto u europskoj obitelji gradova-zvijezda. Kao sredstvo argumentacije koriπten je, tom prilikom i prvi put javno promovirani, edukativni plakat Karlovac i idealni gradovi renesanse koji donosi kratku kronologiju razvoja urbanistiëko-fortifikacijske koncepcije iz naslova, a podijeljen je sudionicima Skupπtine. Nastojanja KarlovËana da uvjerljivo prikaæu sposobnost domaêih struënjaka da unaprijede situaciju Pokupskog grada zacijelo je potpomoglo, od strane IFC-a veê prepoznato, iskustvo obnove bastionskog sustava Slavonskog Broda - projekta koji je zapravo i potakao osnivanje hrvatske Nacionalne udruge za fortifikacije. Naime, stekavπi svojega nacionalnog predstavnika, obnovitelji Slavonskog Broda posve su besplatno primili vrijednu struënu pomoê od skupa sestrinskih udruga, a osobito je znaëajno bilo apsolviranje nizozemskog iskustva. Nije rijeë tek o tamoπnjem kontinuiranom odræavanju graditeljskog naslijeapplea, provoappleenom u okrilju vojske, veê i o znaëajnom iskustvu zalaganja za druπtveno usvajanje graditeljskih vrijednosti. Naime, i danas uzorno ureappleeni grad Naarden prolazio je 1960-ih godina trenutak krize kada mu je prijetilo Predstavljanje plakata Karlovac i idealni gradovi renesanse na konferenciji u Pragu (Vyπehrad) 24. listopada 2009. razgraappleivanje tradicionalnih graditeljskih struktura u ime nove gospodarske paradigme. Ono πto je zapoëelo potpisivanjem peticije πto su je provodili Carlos i Elizabeth Scheltema izraslo je u uzornu obnovu, 1991. Predstavnici IFC-a u Pragu 2009. godine (s lijeva na desno): Kees Neisingh (Nizozemska), Stjepan LonËariÊ (Hrvatska), Elizabeth Scheltema (Nizozemska), Andreas Kupka (NjemaËka), Luc Fellay ( vicarska, dosadaπnji predsjednik), Amaury de Sigalas (Francuska), Vladimir Kupka (»eπka, novi predsjednik), Boris Morsan (Hrvatska), Dave Basset (Velika Britanija), Carlos Scheltema (Nizozemska, poëasni predsjednik), Igor»ulig (Hrvatska) 68 GLAS

PREZENTACIJE INTERNATIONAL FORTRESS COUNCIL ME UNARODNO VIJEΔE ZA UTVRDE Javno poslanje ovog saveza civilnih udruga dostupno je na njihovim sluæbenim internetskim stranicama: http://www.simonstevin.org IFC je osnovan 1989. godine kao meappleunarodna organizacija za suradnju na podruëju utvrda, utvrappleenih poloæaja i druge vojne arhitekture s ciljem promicanja i usklaappleivanja interesa svojih organizacija - Ëlanica i za poticanje opêenitog uvaæavanja utvrda, utvrappleenih poloæaja i druge vojne arhitekture kao dijela nacionalnog i meappleunarodnog kulturnog naslijeapplea. Aktivnosti i naëela IFC-a jesu: - osvjeπêivanje javnosti putem prireappleivanja javnih dogaappleaja u i na utvrdama i utvrappleenim poloæajima - izrada inventara i pokrivanje cijelog podruëja pojedinih dræava - otvorenost prema javnosti - nezavisnost od javnosti. Nacionalne udruge - Ëlanice: BELGIJA Simon Stevin Vlaams Vestingbouwkundig Centrum HRVATSKA Nacionalna udruga za fortifikacije NJEMA»KA Deutsche Gesellschaft für Festungforschung E.V. FRANCUSKA Association Vauban VELIKA BRITANIJA Fortress Study Group LUKSEMBURG Frënn vun der Festungsgeschicht Lëtzebuerg NIZOZEMSKA Stichting Menno van Coehoorn»E KA Czech Association for Military History SAD Coast Defense Study Group VICARSKA Association St. Maurice GLASNO I JASNO nagraappleenu nagradom Eurpa nostra. Gospodin Carlos je, odstupivπi s aktivne duænosti, i danas poëasni predsjednik IFC-a. Kao obeêavajuêi prilog promociji Karlovca najavljen je Ëlanak u Ëasopisu britanske Fortress Study Group autora Johna Harrisa, koji je, nakon opseæne prepiske s autorom ovog Ëlanka, u prosincu posjetio Karlovac. HoÊe li grad koji pretendira na titulu prvijenca svoje vrste, u doglednom vremenu uistinu moêi pruæiti odgovarajuêe æivotno i turistiëko iskustvo svojim stanovnicima, odnosno posjetiteljima, ovisi o multidisciplinarnom planiranju obnove i razvoja, ali i o πiroko iskovanom konsenzusu meappleu njegovim graappleanima. Udruge poput IFC-a mogu zacijelo pomoêi da se odπkrinu vrata prema europskoj promociji, pa i ojaëati kredibilitet u nastupu prema europskim fondovima, no KarlovËani se moraju odvaæiti na nove inicijative. PLAKAT KARLOVAC I IDEALNI GRADOVI RENESANSE»injenica da je Karlovac jedan od europskih prvijenaca u ostvarenju zamisli idealnog renesansnog urbanizma i fortifikacija, razmjerno je dobro poznata njegovim stanovnicima i nacionalnim struënim krugovima. Proπle godine Gradski muzej Karlovac je, u svrhu daljnje popularizacije, objavio plakat Karlovac i idealni gradovi renesanse, promoviran povodom Meappleunarodnog dana urbanizma (8. prosinca). Plakat donosi kratku kronologiju razvoja relevantne tipologije, pa je Karlovac stavljen u kontekst joπ 12 odabranih projektantskih zamisli i 15 realiziranih izgradnji diljem Europe: u SlovaËkoj, Poljskoj, NjemaËkoj, Francuskoj, Italiji Uvrπtavanje Karlovca u europsku zvjezdanu obitelj potpomaæe ne samo struënom razumijevanju okolnosti njegovog nastanka i trajanja veê i raznolikim subjektima sluæi kao orijentir za pronalaæenje projektnih partnera, stvaranje turistiëkih ruta, prijateljskih veza. Tiskan u formatu 98x78 cm, na hrvatskom i engleskom jeziku, odliëno dizajnirani plakat veê je naπao mjesto na zidovima gradskih i æupanijskih ureda, kulturnih ustanova, πkola i hotela, a preπao je i granice naπe domovine. Autori plakata su Boris Morsan, Stanko Stergarπek, Saπa StubiËar, Stjepan LonËariÊ i Igor»ulig. GLAS 69

GLASNO I JASNO NOΔ MUZEJA 2010. PREZENTACIJE VI NJA LASIΔ I LANA BEDE Ovogodiπnja, πesta NoÊ muzeja, velika nacionalna akcija Hrvatskog muzejskog druπtva, u karlovaëkom je muzeju protekla u znaku izuzetno posjeêenih radionica namijenjenih djeci, uz prezentaciju restaurirane æumberaëke tare (uspravnog tkalaëkog stana), izloæbe panoramskih fotografija Æumberka Romea IbriπeviÊa i Male izloæbe prapovijesnih odjevnih predmeta. Na Maloj tkalaëkoj radionici svi zainteresirani mogli su nauëiti tkati uz instrukcije ing. Æeljka KneziÊa i viπe dizajnerice tekstila Ane KneziÊ. NoÊ su glazbenim programom oplemenili Dunja Knebl i prijatelji. Ova renomirana etno-glazbenica, koja je u mladosti jedno vrijeme æivjela i u naπem gradu, predstavila je karlovaëkoj publici svoj jubilarni deseti studijski album te izvela bogat repertoar tradicijskih pjesama iz cijele Hrvatske i svijeta, a za ovu prigodu osobito pjesme iz KarlovaËkog Pokuplja te Æumberka. Tijekom veëeri se u Maloj dvorani, u prizemlju muzeja, odvijala arheoloπka radionica na improviziranom arheoloπkom lokalitetu prilagoappleenom djeci. U zemlji se nalazilo zakopano stotinjak replika idola kakvi su pronaappleeni na Turskoj Kosi, te su djeca, uz pomoê alata kakav koriste arheolozi, kopala i pronalazila figurice idola, koje su mogli ponijeti kuêi. Istovremeno se u pozadini na velikom LCD ekranu prikazivao dokumentarni video zapis arheoloπkih iskopavanja na Turskoj Kosi. Tijekom veëeri predstavljen je i prvi broj stripa Pogledalove kronike au- tora Peapplee MihajloviÊa-Cetinjanina i scenaristice Lane Bitenc, takoappleer inspiriranog istraæivanjima na Turskoj Kosi. Predstavljanje ovog novog izdanja Gradskog muzeja Karlovac pratila je izloæba uveêanih ilustracija iz stripa te pripremnih skica i crteæa iz kojih su nastali strip junaci. U zgradi Galerije Vjekoslav Karas otvorena je izloæba zagrebaëkog akademskog slikara Borisa Kuglera i odræana veëer πansone Srappleana Depola. I ovogodiπnje iskustvo joπ je jednom potvrdilo da su ovakve akcije uvjerljiv pomak prema interesu posjetitelja kojih je u muzeju i galeriji u NoÊi muzeja 29. sijeënja bilo viπe od 4.000. U opuπtenijoj atmosferi æeljeli smo posjetiteljima prirediti ugodniji boravak u muzeju, novi doæivljaj i drugaëiji pogled na naπu ustanovu, te ih potaknuti na sudjelovanje u dogaappleanjima tijekom godine. 70 GLAS

PREZENTACIJE GLASNO I JASNO GLAS 71

GLASNO I JASNO STRIP POGLEDALOVE KRONIKE EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO IZDANJA LAZO»U»KOVIΔ Nakladnik: Gradski muzej Karlovac Urednik: Lazo»uËkoviÊ Strip nacrtao: Peapplea MihajloviÊ Cetinjanin Tekst stripa napisala: Lana Bitenc Arheoloπko nalaziπte Turska Kosa kraj Topuskog sastoji se od nekoliko dijelova. Na strateπki vaænom poloæaju, u narodu poznatom pod imenom Pogledalo, smjestilo se utvrappleeno naselje. Nedaleko naselja nalazi se nekropola (groblje), a unutar nje intrigantna kultna mjesta. Posebno je zanimljivo kultno mjesto 1, kojeg smatramo jednim od najvaænijih prapovijesnih ilirskih svetiπta jer je tu pronaappleeno preko 500 glinenih figurica, idola. Usporedbe radi, u ostalim dijelovima Hrvatske pronaappleeno ih je svega pedesetak. Osim idola, prikupljen je i veliki broj drugih predmeta koji svjedoëe o materijalnoj i duhovnoj kulturi prastanovnika naπih krajeva, a to nam omoguêava lakπe osmiπljavanje stripa koji je prvenstveno namijenjen djeci, ali i svim zainteresiranim poklonicima ovog medija. Strip-serija Pogledalove kronike zamiπljena je kao hrvatska inaëica svjetski poznatog strip o zgodama Asterixa i Obelixa. Osnovna zamisao i prve skice stripa nastale su tijekom arheoloπkih iskopavanja na samom lokalitetu Turska Kosa. Prvi broj serijala upoznaje nas s glavnim likovima na 64 stranice velikog formata u koloru. U sljedeêim nastavcima Ëitatelje oëekuje i uëestalije koriπtenje autentiënih arheoloπkih nalaza i povijesno utemeljenih dogaappleaja iz Hrvatske i susjednih zemalja. Promocija prvoga broja odræana je tijekom NoÊi muzeja, 29. sijeënja 2010. godine u Gradskom muzeju Karlovac, kada je bila postavljena i prigodna izloæba Viπnja LasiÊ, Peapplea MihajloviÊ, Lana Bitenc, Lazo»uËkoviÊ arheoloπkog stripa Pogledalove kronike, epizoda Izgubljeno æezlo. Mjesec dana kasnije strip je predstavljen i u Gradskom muzeju Sisak. Predstavljanje stripa Pogledalove kronike, Mala dvorana 72 GLAS

ZBIRKA DR. IVANA RIBARA I CATE DUJ IN-RIBAR SUGLASJA VESNA VRABEC, MUZEJ GRADA ZAGREBA, ZAGREB Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar za javnost je otvorena 17. lipnja 2009. godine, nakon dugotrajne obnove zbirke i palaëe u Demetrovoj 3 u Zagrebu, u kojoj se zbirka nalazi. Zbirka je donacija gradu Zagrebu. Darovnim ugovorom potpisanim 26. svibnja 1976. godine Cata Dujπin-Ribar darovala je zbirku slika, umjetniëkih predmeta, knjiga te arhivsku graappleu, cjelokupnu svoju ostavπtinu, sav inventar stana u Demetrovoj 3, Gradu Zagrebu u koji je doπla 1917. godine na studij i u kojem je umrla 8. rujna 1994. Uvjet darovateljice bio je da se u stanu uredi memorijalna zbirka u kojoj Êe posjetitelji steêi uvid u æivot i rad troje znaëajnih ljudi hrvatske kulture, umjetnosti i politike te razgledati vrijednu zbirku umjetnina. Zbirka je predana na upravljanje i skrb Muzeju grada Zagreba. Adresa Demetrova 3 povezuje tri iznimne osobe iz naπeg kulturnog i politiëkog æivota! To su Dubravko Dujπin (Zadar, 12. 9. 1894. - Zagreb, 30. 1. 1947.) - slavni glumac, redatelj i kazaliπni pedagog; dr. Ivan Ribar (VukmaniÊ kod Karlovca, 21. 1. 1881. Zagreb, 2. 2. 1968.) - istaknuti politiëar prije, a poglavito poslije Drugog svjetskog rata; Cata Dujπin-Ribar (Trogir, 17. 10. 1897. - Zagreb, 8. 9. 1994.), slikarica i pjesnikinja, osoba koja je svoj æivotni put povezala s dvojicom spomenutih muπkaraca. Zbirka sadræi nekoliko cjelina: osamdesetak slika donatorice; stilski namjeπtaj i predmete umjetniëkog obrta iz razdoblja od 18. do 20. st.; slike i skulpture iz razdoblja od 15. do 20. stoljeêa, potom ostavπtinu dr. Ivana Ribara u kojoj se nalaze slike Vjekoslava Karasa iz obiteljske ostavπtine, te slike sina Jurice, akademskog slikara stradalog u Drugom svjetskom ratu. Tu je joπ bogata biblioteka, Catine pjesme u rukopisu, Ulazni hodnik u stanu Cate Dujπin-Ribar u Demetrovoj 3 na Gornjem gradu u Zagrebu GLAS 73

SUGLASJA Interijer stana u kojem je za javnost otvorena memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar fotografije i druga dokumentacija vezana uz æivot i rad Cate, Dubravka Dujπina i dr. Ivana Ribara. Zbirka Catinih slika Ëini presjek njenog cjelokupnog slikarskog opusa od 1919. do 1989. godine. VeÊina slika izvedena je u tehnici ulja na platnu, kartonu ili lesonitu, no ima crteæa, ugljenom i olovkom, te akvarela. Tematski najviπe su zastupljeni pejsaæi i to veêinom motivi njoj omiljenih maslina te vedute dalmatinskih gradova. Cata je bila vrsna portretistica, pa zbirka sadræi, uz njezin autoportret, i znatan broj portreta. Istaknuto mjesto zauzimaju portreti obojice njenih muæeva, Dubravka Dujπina i dr. Ivana Ribara, te omiljenih pjesnika Lorce i Njegoπa. Cata i Dubravko Dujπin u Demetrovu 3 doselili su 1936. godine iz Doma glumaca na MaruliÊevom trgu. Tu su æivjeli do Dubravkove smrti 1947., a nakon Catine udaje za dr. Ivana Ribara 1952., ovaj je stan postao i njegov dom. Stan Cate Dujπin-Ribar nalazi se na drugom katu palaëe u Demetrovoj 3, u krilu koje gleda na Tuπkanac. PalaËa je iznimne kulturno-povijesne, arhitektonske i urbanistiëke vrijednosti i ima znaëaj kulturnog dobra. KuÊa je izgraappleena na gradskom bedemu sredinom 18. st., a danaπnji oblik Ëetverokrilne palaëe s unutraπnjim dvoriπtem dobila je dogradnjama u 19. i 20. stoljeêu. Do sredine 19. st. kuêa se sastojala od jednokatnog zapadnog krila na bedemu i sjevernog krila prema ulici, uz koje je bila staja. Sredinom 19. st. dograappleen je kat na uliënom krilu, veæa i klasicistiëko stubiπte te drveni trijem na istoënoj i juænoj strani dvoriπta. Drugi kat na zapadnom i sjevernom krilu dograappleen je 1926. godine prema projektu arhitekta Ignjata Fischera, koji je u 74 GLAS

SUGLASJA Detalj dnevne sobe: barokni tabernakl iz 18. st. i slika Madona s djetetom, rad talijanskog majstora Vittorea Crivellia iz 15. st. ovoj kuêi imao atelijer. Tada je dvoriπni trijem dobio kamene stupove, a u dvoriπtu je naëinjen zdenac. Stan u kojem se nalazi Zbirka je prostrani Ëetverosobni stan s djevojaëkom sobom. Memorijalni prostor stana Ëine hodnik, Catina soba, dnevni boravak, spavaonica, te soba dr. Ivana Ribara. Prepun ukrasnog bilja (koje je Cata pomno njegovala i koje smo saëuvali do danas) hodnik nas uvodi u zbirku punu slika i drugih umjetnina. Na zidovima hodnika vise Catine slike i crteæi, dva reljefa, kopije prizora s Buvininih vratnica iz splitske katedrale; dva venecijanska zrcala iz 18. i 19. st., rezbarena klupa (druga pol. 19. st.), dvije barokne drvene skulpture svetaca, dvije dalmatinske rezbarene πkrinje iz 19. st. te staklena vitrina s mnogo vrijednog porculana. Dnevna soba mjesto je okupljanja i druæenja s mnogim umjetnicima - glumcima, piscima i slikarim. Uz prozore je smjeπten veliki stol za blagovanje s osam stolaca. Od ulaza lijevo nalazi se raskoπni barokni tabernakl iz prve pol. 18. stoljeêa, a uz njega je ovjeπena iznimno vrijedna slika Madona s djetetom talijanskog majstora iz 15. st. Vittorea Crivellija. Na zidovima su ovjeπene Catine slike, a istaknuto mjesto zauzima portret prvog supruga Dubravka Dujπina (1935) te portret dr. Ivana Ribara (1948) i portret Sai Babe (1982). Na komodi je smjeπtena Catina zbirka oslikanih tanjura (kamenina, od druge pol. 18. st. do sred. 19. st.), portret I. T., rad Ivana MeπtroviÊa. U ovoj sobi je takoappleer Dubravkova bista, rad Vanje Radauπa i Catino poprsje, rad Grge Antunca (1956). Catina soba njezin je atelijer i mjesto susreta s dragim prijateljima. Na zidovima te sobe ovjeπen je veêi dio njezinih slika nastalih od 1919. do 1990. godine, a meappleu njima se istiëe Autoportret (1948) na πtafelaju. Soba je namjeπtena vrijednim stilskim namjeπtajem; barokni venecijanski tabernakl s ogledalom (18. st.); komoda s dvije ladice, ukraπena intarziranim meandar vrpcama (oko 1800. g.); mala bidermajer komoda i sekreter (prva pol. 19. st.). Na bidermajer sekreteru smjeπtena je vitka, drvena figura sv. Antuna (Dalmacija, 19. st.) i Mojsije, drvena skulptura iz 18. stoljeêa. SpavaÊa soba opremljena je namjeπtajem od svijetlosmeappleeg ulaπtenog drva u duhu sjeverne renesanse koji je donio dr. Ivan Ribar iz Beograda. U sobi se joπ nalazi drvena πkrinja obloæena iskucavanim mjedenim limom ukraπena reljefima, engleski rad iz druge pol. 19. stoljeêa, neobarokni podnoæak s lavljim glavama, presvuëen koæom i stolëiê-podnoæak s povijenim stranicama i tapeciranim sjediπtem (prva pol. 19. st.). Na zidovima je ovjeπeno mnogo Catinih slika: joπ jedan portret Dubravka Dujπina (1927), Njegoπ (1940), Lorca (1931), CvijeÊe, Masline, Udovica... Soba dr. Ivana Ribara bila je njegova radna soba i prostor u kojem je primao sluæbene i politiëke goste. U njoj je garnitura od smeappleeg furniranog drva s mjestimiënim rezbarenim vegetabilnim ukrasima, kupljena 1947. godine u Beogradu te dvije bidermajer komode. U ovoj je sobi dr. Ivan Ribar na zidovima dræao portrete poginulih sinova Jurice (rad Nikole Graovca) i Ive GLAS 75

SUGLASJA - Lole (rad Cate Dujπin-Ribar, 1954), te prve supruge Tonice (Boris Pastuhov, 1931). Tu se takoappleer nalaze radovi Jurice Ribara. Na zidu ponad bidermajer komode, pored JuriËinih radova, nalaze se dva portreta iz Ribarove obiteljske ostavπtine (Marija RadoËaj - Pintar i Ivan Pintar), prema izjavi dr. I. Ribara, rad Vjekoslava Karasa. Na postamentu uz police za knjige je bista Ive Lole Ribara, rad Tome RosandiÊa te poprsje Josipa Broza Tita, rad Antuna AugustinËiÊa. Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin Ribar, autentiëan je ambijent, kakav je bio i za æivota darovateljice, koji Êe Ëuvati sjeêanje na jednog velikana hrvatskog glumiπta, jednog odvjetnika i politiëara i Catu, slikaricu i pjesnikinju koja je πirinom svoga duha povezala sve njih i ËuvajuÊi njihove predmete njegovala ljubav i uspomenu kroz svoje slike i pjesme. Zbirka je otvorena za posjetitelje srijedom od 11 do 17 sati. U radnoj sobi dr. Ivana Ribara nalaze se portreti Marije RadoËaj-Pintar i Ivana Pintara pripisani slikaru Vjekoslavu Karasu Radna soba dr. Ivana Ribara 76 GLAS

SUGLASJA 50 GODINA DRÆAVNOG ARHIVA U KARLOVCU DAVORKA JANKOVIΔ- KRTIΔ, DRÆAVNI ARHIV U KARLOVCU Godine 2010. obiljeæava se 50. obljetnica Dræavnog arhiva u Karlovcu i njegove djelatnosti na sustavnom prikupljanju, sreappleivanju, popisivanju i obradi arhivskoga gradiva. Naπ Arhiv osnovan je 11. listopada 1960. godine kao Historijski arhiv u Karlovcu, regionalna ustanova za podruëje tadaπnjih kotareva Karlovac, GospiÊ i Ogulin. Rad je zapoëeo u prostorijama u zgradi Gradskog muzeja Karlovac, Strossmayerov trg broj 7 u Karlovcu. Arhiv je u to vrijeme imao dva sabirna centra, jedan u GospiÊu za opêine s podruëja Like, a drugi u Ogulinu za podruëje Ogulina i Vrbovskog. Kako je prostor u Gradskom muzeju Karlovac bio potreban za Ëuvanje muzejskih predmeta, Skupπtina opêine Karlovac je dodijelila Arhivu prostor na Zrinjskom trgu broj 10, te na broju 8. Jedan dio prostora Arhiv je koristio i u zgradi Sindikata u ebetiêevoj ulici u Karlovcu. U tim je prostorima Arhiv obavljao djelatnost sve do 1980. godine kada je uselio u novu zgradu u ulici Ljudevita estiêa 5, jedinu namjenski podignutu arhivsku zgradu u Hrvatskoj, izgraappleenu od armiranog betona i opremljenu vatrodojavnim i protuprovalnim sustavom. Zgrada je tijekom Domovinskog rata bila teπko oπteêena u topniëkim napadima te je obnovljena sredstvima Ministarstva kulture RH, Ëijim su sredstvima 1996. godine izgraappleeni kosi krovovi, a 2007. godine dograappleena ulazna rampa. Arhiv je nekoliko puta u svojih 50 godina mijenjao naziv. Od 1960. do 1993. godine nosi naziv Historijski arhiv u Karlovcu, a 1993. godine mijenja naziv u Povijesni arhiv Karlovac. Od 1997. godine djeluje kao Dræavni arhiv u Karlovcu (DAKA). Danas je Dræavni arhiv u Karlovcu javna kulturna ustanova od posebnog probitka koja u svojim spremiπtima Ëuva, obraappleuje i daje na koriπtenje arhivske dokumen- te nastale djelovanjem najvaænijih upravnih, pravosudnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, gospodarskih i drugih institucija te istaknutih obitelji i pojedinaca na podruëju cijele KarlovaËke æupanije, opêina Gvozd i Topusko na podruëju SisaËko-moslavaËke æupanije te grada Vrbovsko na podruëju Primorsko-goranske æupanije. Do osnivanja Dræavnog arhiva u GospiÊu 1999. godine, arhivsku djelatnost obavljao je i na podruëju LiËko-senjske æupanije. Najstariji dokument koji Ëuvamo potjeëe iz 1637. godine. Osobito su vrijedni fondovi Gradskog poglavarstva Karlovac, nastali radom gradske uprave od osnutka grada 1579., a saëuvani za razdoblje 1714-1945. Svojim se znaëenjem istiëu: Zbirka povelja (1767-1878), Zbirka graappleevinskih nacrta kotara Karlovac, Ogulin, OtoËac, GospiÊ, Delnice i Suπak (1829-1944), Zbirka graappleevinske dokumentacije za grad Karlovac, te Zbirka matiënih knjiga. Tu je i gradivo pravosudnih institucija, osobito gruntovnica. Za izuëavanje povijesti πkolstva 19. stoljeêa dragocjeni podaci sadræani su u gradivu fondova Kraljevska gimnazija u Karlovcu i Kraljevska viπa realna πkola u Rakovcu-Karlovac (K.K. Ober Realschule in Rakovac), Ëijom integracijom zapoëinje povijest Kraljevske velike realne gimnazije u Rakovcu - Karlovcu. Dræavni arhiv u Karlovcu tiho i marljivo obavlja svoj nadasve vrijedan posao skrbi o dokumentima kao svjedoëanstvu naπe proπlosti veê punih 50 godina. Stoga je namjera ovaj jubilarni roappleendan obiljeæiti prigodnim programom posveêenim upravo djelatnosti Ëiji je cilj saëuvati dokumente za vjeënost, a prvih 50 godina tek je poëetak toga puta. Vidimo se u Arhivu! GLAS 77

SUGLASJA URE ENJE DOMOBRANSKE VOJARNE U KARLOVCU - KONZERVATORSKI OSVRT SONJA JAK IΔ, KONZERVATORSKI ODJEL U KARLOVCU Impozantna graappleevina vojarne u Domobranskoj ulici broj 12 u Karlovcu - izvornog naziva Domobranska vojarna - izgraappleena je 1895. godine za smjeπtaj velikog broja vojnika i Ëasnika 26. domobranske pjeπaëke pukovnije austro-ugarske vojske, s obzirom da je krajem 19. stoljeêa Karlovac, u okviru Austro-Ugarske Monarhije, imao izuzetan geostrateπki poloæaj u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na najbliæoj prometnoj komunikaciji prema moru. Vojarna zauzima Ëesticu veliëine cijelog bloka, uz jugozapadni rub bivπe RakovaËke ceste, danas Domobranske ulice, juæno od karlovaëke tvrappleave. Projekt vojarne je izradio beëki inæenjer Carl Wicker 1893. godine, a zavrπetak gradnje je potvrappleen 27. rujna 1895. Graappleevina ima Ëetiri krila koja su organizirana u Vojarna u Domobranskoj ulici u Karlovcu, situacija prije Prvog svjetskog rata (iz zbirke razglednica N. PeriÊa) 78 GLAS

SUGLASJA Reprezentativna srediπnja zona glavnog proëelja vojarne, detalj nacrta, 1893.* Srediπnji rizalitni dio uliënog proëelja vojarne nakon obnove, 2010. obliku slova E. Tri su uliëna krila u obliku slova U, duga i duboka, dok je Ëetvrto, koje zapoëinje na srediπnjem dijelu glavnog krila, πiroko i kratko. Naglaπeno izduæeno glavno uliëno proëelje, dugo Ëak Ëetrdeset i pet prozorskih osi (!) (148 m), potezu Domobranske ulice daje izraziti arhitektonsko-urbanistiëki naglasak. ProËelje je kompozicijski podijeljeno na pet dijelova, od kojih su dva boëna dijela plitko rizalitno istaknuta, dok je srediπnji, dvokatni rizalitni dio, naglaπen portalnom zonom s posebno istaknutom arhitektonskom plastikom, grbovima i medaljonima. VeÊ 1907. godine vrπeni su popravci prozora u prizemlju vanjskih krila, a sljedeêi veêi zabiljeæeni popravci izvedeni su 1921. godine. Iz 1922. godine saëuvan je detaljan zapisnik o loπem stanju zgrade. (Izvor: Dræavni arhiv u Karlovcu). Podaci o stanju i eventualnim radovima na graappleevini izmeappleu Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata nisu dostupni. Vojarna je oπteêena u Domovinskom ratu, nakon Ëega je sanirana. Ministarstvo obrane, Oruæane snage RH, odnosno Dom zapovjedniπtva iz Karlovca, u drugoj polovici 2008. godine pokreêe sveobuhvatni projekt ureappleenja i adaptacije graappleevine, s prvim korakom sanacije kroviπta i ureappleenjem proëelja uliënog i srediπnjeg dvoriπnog krila. Projekt se provodi uz struënu suradnju i pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Karlovcu obzirom da je graappleevina smjeπtena unutar zaπtiêene kulturno-povijesne urbanistiëke cjeline grada Karlovca. Podlogu za uvjete ureappleenja graappleevine pruæili su originalni nacrti Domobranske vojarne projektanta ing. Carla Wickera, opisani maapplearskim i njemaëkim jezikom, koji se Ëuvaju u Dræavnom arhivu u Karlovcu. Devet originalnih nacrta bili su osnova kako za povrat izvornih elemenata i detalja vojarne, uklanjanje kasnijih prigradnji, Dekorativni grb na proëelju u zoni II etaæe - detalj poëetka ËiπÊenja, 2008. GLAS 79

SUGLASJA Detalj nacrta s peëatom projektanta ing. Carla Wickera i potpisima izvoappleaëa radova, 1893.* Potez glavnog uliënog proëelja vojarne u Domobranskoj ulici, 2010. Portalna zona glavnog proëelja vojarne nakon obnove, 2010. 80 GLAS

SUGLASJA Dvoriπno proëelje vojarne prije obnove, 2008. Dvoriπno proëelje vojarne nakon obnove, 2010. tako i za donoπenje odluke o prihvaêanju specifiënih zahtjeva danaπnjeg korisnika. U skladu s izvornim, a ujedno i zateëenim stanjem, sanirano je kroviπte, postavljena bakrena limarija, te izvedeni novi dimnjaci od fasadne opeke. Stolarija je izmijenjena u skladu s izvornim oblikovanjem, ali su istovremeno zadovoljeni novopostavljeni fizikalni i sigurnosni zahtjevi (IZO-staklo, neprozirne plohe, zaπtitne kovane reπetke). S osobitom paænjom definirana su i oblikovana nova vrata reprezentativnog ulaznog portala. Obnova proëelja predstavljala je izazov ne samo zbog znaëajne kvadrature zidnog platna veê prvenstveno zbog zahtjevnih karakteristiënih elemenata u æbuci. Kompletnoj obnovi uliënih i dvoriπnih proëelja pristupilo se nakon provedenih konzervatorskih istraæivanja, restauratorskih sondiranja s identifikacijom i redoslijedom svih slojeva boja na fasadi i izrade πablona svih karakteristiënih profilacija. ZateËeno zidno platno, nagriæeno vremenom i poslijeratnom neadekvatnom obnovom, otuëeno je u potpunosti, a obnova je u svemu provedena prema izvornoj nacrtnoj dokumentaciji i rezultatima istraæivanja i sondiranja. Osobita promjena u odnosu na zateëeno stanje vidljiva je na dvoriπnom proëelju u koloristiëki naglaπenom ritmu rekonstruiranih ploπno izvedenih stubova i segmentnih lukova izmeappleu prozora. Resturatorski je najzahtjevnija bila sanacija i obnova elemenata centralne zone uliënog proëelja. Konzole s boënim volutama, te grbovi i medaljoni u kojima su zateëeni πtitovi s lentama (bez drugog znakovlja) - sanirani su izravnim kiparskim modeliranjem prema izvornoj formi, iskljuëivo zbog dekorativne vrijednosti, bez heraldiëkog znaëenja. Ostalo izvorno povijesno znakovlje (slova inicijala cara Franje Josipa I. i maapplearski naziv vojarne na atici) nije rekonstruirano, jer nije u skladu sa znakovljem danaπnjeg vlasnika - Oruæanim snagama RH. Prilikom izvoappleenja sljubnica u prizemlju portalne zone, uklonjene su straæarnice, jer se kao neizvorna prigradnja oblikovno nisu uklapale u posebno istaknutu arhitektonsku plastiku reprezentativnog srediπnjeg dvokatnog rizalita. Ureappleenje proëelja i kroviπta privedeno je kraju sredinom 2009. godine, nakon Ëega slijedi ureappleenje unutraπnjosti prema zahtjevima i potrebama Ministarstva obrane, Oruæanih snaga RH, kako bi ovaj znaëajan dio karlovaëke graditeljske baπtine, osim redefiniranja i obnove izvornih arhitektonsko-oblikovnih vrijednosti, doæivio i svoju revitalizaciju. *Izvor: HR-DAKA-0086 Zbirka graappleevinske dokumentacije Grada Karlovca GLAS 81

SUGLASJA ROZGANJE - POSEBNOST TRADICIJSKE KULTURE KARLOVA»KOG POKUPLJA GROZDANA MARO EVIΔ, INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU U ZAGREBU Osamostaljenjem hrvatske dræave na poëetku devedesetih godina 20. stoljeêa, u KarlovaËkoj æupaniji dogodila se prava renesansa folklornog i glazbenog amaterizma, naroëito nakon oslobaappleanja okupiranih podruëja 1995. godine. U ozraëju otkrivanja vlastite proπlosti i obnavljanja zaviëajnih tradicija, u mnogim su se selima osnovala ili nakon viπe desetljeêa obnovila folklorna amaterska druπtva. Intenziviralo se i djelovanje organizacija za koordiniranje njihova rada (Zajednice organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovca i Zajednice amaterskih kulturnoumjetniëkih djelatnosti KarlovaËke æupanije), uspostavile su Ivan Terentuta iz ReËice rozga na koncertu VeËer selskih gucov u Zorin domu u Karlovcu 2006. se æupanijske smotre i susreti amatera. Ovdaπnje su folklorne skupine postale redovitim sudionicama velikih republiëkih smotri folklora, seteraëki dvostih. InaËe je ojkanje tipiëno za tradiciju uglavnom u kratkim vokalnim oblicima Ëiji je tekst de- na kojima su se etablirale kao predstavnice jedne od stoëarskoga stanovniπtva dinarskih podruëja Hrvatske i vaænih hrvatskih regionalnih tradicija, koju u njezinim Bosne i Hercegovine, a njegova proπirenost planinskim sjevernim predjelima (karlovaëkom, dugoreπkom i ozaljskom podruëju - u nastavku Êu ih zvati KarlovaËkim predjelima Bugarske, Albanije, Turske i GrËke upuêuje da je vjerojatno starobalkanskog podrijetla. BuduÊi da Pokupljem) posebnom Ëini plesanje drmeπa i appleikalice uz je bolje prouëeno, ojkanje dinarskih podruëja, posebno pratnju guca, ophodi jurjâ (jurjaπa) o Jurjevu i krisnica dalmatinskog zaleapplea, u struënoj se literaturi nerijetko (ivanëica) o Ivanju, no iznad svega solistiëko rozganje. navodi kao prototip ojkanja u cjelini. Podaci o ojkanju Rozganje je suvrstica ojkanja, osobita naëin pjevanja u srediπnjoj Hrvatskoj malobrojniji su i nalazimo ih tek duæih melodijskih ukrasa, ponegdje uz blaæe, a ponegdje oπtrije potresanje glasom na slogu oj. Izvodi se kuplja i πire jaskanske okolice na smotrama od 1930-ih, kada je izvoappleenje samica i rozgalica iz Po- SeljaËke 82 GLAS

SUGLASJA sloge izazivalo oduπevljenje, ali i Ëuappleenje da ova vrst otegnutog pjevanja postoji i sjevernije, izvan uæeg dinarskog podruëja. SporadiËno postojanje oblika s ojkanjem u drugim dijelovima srediπnje i istoëne Hrvatske te na nekim dalmatinskim otocima obiëno se smatra posljedicom seoba dinarskoga stanovniπtva tijekom 16. i 17. stoljeêa. Za rozganje u KarlovaËkom Pokuplju, koje je tijekom povijesti takoappleer bilo izrazitim migracijskim podruëjem, vrlo bi se lako moglo primijeniti isto tumaëenje. Istraæivanja su, meappleutim, pokazala da se ne rozga upravo u mjestima za koja postoje izriëite potvrde o doseljavanju veêeg broja stanovnika, primjerice u Vukovoj Gorici, PriliπÊu, Bosiljevu i okolnim selima te meappleu srpskim stanovniπtvom u jugoistoënom dijelu KarlovaËkog Pokuplja. S druge strane, meappleu mjestima u kojima je rozganje dokumentirano, dosta je onih za koja nisu zabiljeæena veêa migracijska kretanja i koja izvori navode kao starosjedilaëka, πto govori u prilog tezi da je ovaj osebujan stil pjevanja ovdje postojao i prije. Za razliku od dinarskih podruëja u kojima prevladavaju dvoglasni oblici ojkanja, najëeπêe u izvedbi dvojice ili trojice pjevaëa istoga spola, pjesme s ojkanjem (rozganjem) u Pokuplju izvode uvijek pojedinci, nerijetko naizmjence s drugim pjevaëima. Na solistiëko izvoappleenje izravno upuêuje naziv samica za pjesmu koja se (u kojoj se) rozga. Taj je naziv proπiren srediπnjim i sjevernim dijelovima regije, gdje se javlja i u oblicima posamica (ozaljsko podruëje) i posamië (DraganiÊi i Lazina). Naziv rozgalica ËeπÊe se upotrebljava u juænim predjelima KarlovaËkog Pokuplja i u vezi je s razvedenim melizmatiënim uvodom na slogu oj (rozati znaëi Ëiniti nabore, nabirati; bijela nabrana suknja - inaëe zvana krila - u okolici NetretiÊa zove se i rozanka). Za izvoappleenje, u uporabi su glagoli rozgati i rozati, dok su na ozaljskom podruëju zabiljeæeni i termini roæditi, (z)grohotati i (za)jaëiti. Na glasnoêu pjevanja upuêuje termin grohotanje, a moæda i naziv glasnice za istovrsne pjesme u Vrhovcu, no potonji bi naziv mogao dolaziti i od glagola glasati se jer se pjevaëi, kad su razdvojeni, glasaju (javljaju i odazivaju) izvoappleenjem glasnica i tako uspostavljaju komunikaciju. Na cijelom se podruëju javlja i termin napjevki (napjevkivati) kad se samicom ili rozgalicom obraêa odreappleenoj osobi ili se u izvedbi izmjenjuje viπe pjevaëa. Uzvik na slogu oj, koji se u melizmima bogatoj silaznoj melodijskoj liniji izvodi na poëetku svakog stiha, signal je da se svrati pozornost pjevaëu, odnosno poruci koju Êe nakon uzvika izraziti razgovjetno, recitativno otpjevanim stihom. Kad pjevaë otpjeva samicu, drugi ubrzo zarozga novu, koja se sadræajno najëeπêe nadovezuje na prethodnu. Pritom do punog izraæaja dolazi pjevaëeva kreativnost, njegov smisao za improvizaciju i domiπljatost u stvaranju novih ili u odabiru veê poznatih deseteraëkih dvostihova. NaizmjeniËnim rozganjem pjevaëi uspostavljaju komunikaciju, neku vrst dijaloga, razgovora, izraæavajuêi pritom svoje raspoloæenje i osjeêaje, komentirajuêi tekuêe dogaappleaje, kritizirajuêi ponaπanje pripadnika zajednice. NekoÊ se (do otprilike 1960-ih) rozgalo uglavnom na otvorenom, snaæno i glasno, u situacijama kada su razdvojenost prigodom obavljanja poslova, kao πto su Ëuvanje stoke, kopanje, æetva i drugi poljodjelski radovi, ili pak teæina samog posla prijeëile komunikaciju normalnim, uobiëajenim govorom ili skupnim pjevanjem. Kratke samice ili rozgalice bile su tada idealno sredstvo kojim se zadovoljila potreba i za komunikacijom i kreativnim izraæavanjem. Otvoren prostor, koji ne samo da dopuπta nego, da bi bio svladan, upravo traæi glasno pjevanje, bio je uvelike i kontekst odvijanja tradicijskih svadbenih dogaappleanja - od voænje mladenkina ruha do svadbene povorke koja je pjeπice ili na kolima svladavala udaljenosti izmeappleu mladenkine i mladoæenjine kuêe i crkve. I tu su rozgalice ispunile funkciju oglaπavanja i komentiranja svadbenog dogaappleanja. Osim ruharica, rozganjem dvostihova prigodna sadræaja na svadbi su se posebno isticali zastavnik (barjaktar ili fendrija) i posmikalja ili majka (kuma). Od njih se oëekivalo da rozganjem najavljuju odreappleena svadbena zbivanja, ali i da potiëu i odræavaju dobro raspoloæenje svatova. Sa svadbom, upravo zato jer su bile dijelom obvezatna glazbena repertoara, samice ili rozgalice uπle su i u zatvoren prostor - u zatvoren, ali buëan prostor, u kojem su, kao i na otvorenom, efikasno sluæile uspostavljanju komunikacije u akustiëki neprikladnim uvjetima. Rozganjem se mogao nadglasati æamor ljudskih glasova i svirka uz koju se plesalo te uputiti poruku i udaljenijem svatu. Osim zastavnika i kume, tijekom svadbenog veselja zarozgali bi i ostali svatovi. U rozganju su tom GLAS 83

SUGLASJA VeËer selskih gucov u Zorin domu u Karlovcu 2006. prigodom prednjaëile æene koristeêi ga kao sredstvo vlastita isticanja i ukljuëivanja u druπtveno dogaappleanje. U patrijarhalnim seoskim sredinama, bez prava na sudjelovanje u javnom æivotu, premda na svadbi prisutne, æene su nekoê stajale sa strane, u kutu prostorije, odakle su se oglaπavale rozgalicama i njima privlaëile pozornost. U tome su se osobito isticale udane æene, a kad bi se atmosfera svatovskog veselja dovoljno ugrijala, odvaæile bi se zarozgati i mlaapplee djevojke. Rozgalicom je bilo dopuπteno otvoreno i jasno izraziti svoj stav, daleko slobodnije nego obiënim govorom uputiti kritiku neëijem ponaπanju, javno ismijati i narugati se slabostima i manama prisutnih. Njome se smjela i pred svjedocima izjaviti ljubav, ali i odbiti neæeljeno udvaranje. Otvorenije djevojke rozgalicama su izazivale i zadirkivale momke, katkad tako papreno da ovima nije bilo nimalo ugodno. Ukratko, ono πto je bilo neprimjereno izreêi govorom, smjelo se izraziti rozganjem. Ali ipak samo do odreappleene mjere. U protivnom, kako mi je poëetkom 1980-ih napomenula Jelka BrozoviÊ iz Duge Rese (r. 1921.), te su naπe pjesme tele dojti i do batina izmeappleu deëkov i cura - kad neki voli curu, a ova mu prkosi, pjeva. Istodobno izvoappleenje samica ili rozgalica uz svirku i ples zanimljiva su pojava u folklornoj tradiciji KarlovaËkog Pokuplja. Svirka koja prati ples (najëeπêe je rijeë o drmeπu) sasvim je nesrodna tim napjevima. Njihovim istodobnim izvoappleenjem nije doπlo do meappleusobnog prilagoappleavanja i srastanja u jedinstven vokalno-instrumentalni oblik. Svirka je ostala primarno u funkciji pratnje plesa, dok je dominantna funkcija samica ili rozgalica i nadalje bila verbalna poruka, koja je upravo zbog oπtra odudaranja njihovih napjeva od melodije drmeπa ostala jasna i lako uoëljiva. Rozganje je bilo vitalnim dijelom glazbene prakse sve do potkraj πezdesetih godina 20. stoljeêa. Promjene koje je donosilo novije doba, s modernizacijom i zapoπljavanjem seljaka u obliænjim gradskim srediπtima 84 GLAS

SUGLASJA te s prihvaêanjem elemenata urbanog naëina æivota, dovele su do relativno naglog nestajanja tog glazbenog æanra. Sve se rjeapplee æelo ruëno, broj se pastira smanjio razmjerno smanjenju broja stoke po domaêinstvu, æivot se sve viπe povlaëio u zatvorene prostore. Svadba se svela na jednonoêno veselje u druπtvenom domu do kojega su se svatovi poëeli dovoziti automobilima. Svadbena dogaappleanja na otvorenom, tijekom kojih se najviπe rozgalo, gotovo su potpuno izostala. K tomu, æene su poëele ravnopravnije sudjelovati u javnome æivotu. Neke su se zaposlile izvan kuêe, pa su konaëno i u kuêi izborile svoje mjesto za stolom, a na svadbi viπe nisu bile prisiljene oglaπavati se rozganjem iz prikrajka i tako privlaëiti pozornost. Na prijelomu 1970-ih i 1980-ih, kada sam istraæivala folklornu glazbu πireg dugoreπkog podruëja, mlaapplea ih generacija uopêe nije izvodila. Doæivljavala ih je kao glazbeni anakronizam i primjer zaostalosti vlastite sredine, a takvom je stavu zasigurno pridonijelo i druπtveno ozraëje, od pedesetih godina 20. stoljeêa ne odveê sklono tradicijskim vrijednostima seoske kulture. Srednja i starija generacija izvodila ih je tek iznimno, i to na svadbi. Premda su samice ili rozgalice posebnost glazbene tradicije KarlovaËkog Pokuplja i premda su u prijaπnje doba bile dosta zastupljene i u programima izvedenima na smotrama folklora, tijekom sedamdesetih i osamdesetih nalazile su se na repertoaru tek nekoliko folklornih skupina. Razlog je tomu bilo nepoznavanje rozganja u krugu mlaapplee generacije, ali i opêenito mali broj folklornih skupina na ovome podruëju, posebno onih koje su njegovale zaviëajni folklorni izraz. Od devedesetih godina 20. stoljeêa, povezano s valom obnavljanja hrvatske tradicijske kulture i oæivljavanja folklornog amaterizma u KarlovaËkom Pokuplju, rozganje je ponovno su naπlo svoje mjesto u javnoj praksi folklora, u kojoj se istiëe kao jedan od kljuënih simbola regionalnog identiteta. Premda ga i sudionici i struëna povjerenstva smotri vrednuju veoma pozitivno, jer je posebnost i izraz najstarijeg dijela baπtine KarlovaËkog Pokuplja, rozganje u cjelini nastupa folklornih skupina nerijetko ne dolazi dovoljno do izraæaja, kao ni svirka guca koji su na smotrama folklora potisnuti u pozadinu i samo su u funkciji pratnje pjevaëa i plesaëa. Priliku za potpunije predstavljanje publici pruæila je i sviraëima i izvoappleaëima napjeva s rozganjem priredba VeËer selskih gucov, koju je 2004. utemeljila Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovca i koja se otada odræava svake godine. Prve tri godine taj se koncert guca i rozganja odræavao u Zorin domu, a potom (od 2007.), zbog iznimno dobre posjeêenosti i zanimanja publike, u veêoj dvorani Doma OSRH Zrinski. VeËer selskih gucov bitno je pridonijela obnavljanju i daljnjem njegovanju rozganja i repertoara tradicijskih guca - dviju znaëajnih vrijednosti nematerijalne kulture baπtine KarlovaËkog Pokuplja. Potvrappleuje to svakom godinom sve veêi broj mladih sudionika koji svirkom i pjesmom plijene pozornost i oduπevljavaju publiku. Oj, æanjte ænjaëi, pobirajte lati, oj, pa vas neêe lati proklinjati. Oj, sad se vozi πkrinja i maπina, oj, a sutra Êe mila materina. Oj, svekrvice, budi snaπi dobra, oj, ona tebi kako bude mogla. Oj, alaj imam kolo i tancara, oj, mili Boæe, za njega sam prava. Oj, sviraëu, tambure ti tvoje, oj, neêeπ bolje nego grlo moje. GLAS 85

S RAZGLASA UMJETNOST BEZ GRANICA ALEKSANDRA GORETA Suradnja s partnerima iz Bosne i Hercegovine zapoëinje na likovnoj koloniji Europski kulturni put starih gradova u dolini rijeke Une u 2008. godini. Upoznavanjem, ostvarivanjem kontakata i diskusijom o nekim buduêim kulturnim razmjenama stvoreni su temelji projekta Umjetnost bez Granica. U sklopu natjeëaja IPA Cross-Border Programme Croatia- Bosnia and Herzegovina 2007-2013. prijavljen je projekt Art without boundaries. Gradski muzej Karlovac i Udruæenje likovnih umjetnika Unsko-sanskog kantona iz BihaÊa partneri su i nositelji projekta. Projekt se nadovezuje na bilateralni ugovor o kulturnoj razmjeni od 18. prosinca 2002. godine izmeappleu Vlade Republike Hrvatske i VijeÊa ministara Bosne i Hercegovine. Cilj projekta je ubrzavanje procesa prihva- Êanja ATA CARNET sporazuma i neometana prekograniëna kulturna razmjena u buduênosti. Glavne aktivnosti u projektu bit Êe razmjena umjetnika iz pograniënih regija kroz likovne kolonije, rad na temu zajedniëke baπtine srednjovjekovnih utvrda, 86 GLAS Sudionici likovne kolonije, Stari Sokolac, Bosna i Hercegovina obogaêivanje fundusa ustanova organizatora i organizacija okruglog stola na temu ATA CARNET. Projekt iznosi oko 90.000, od Ëega bi se iz fondova EU dobilo 85% bespovratnih sredstava. U izradi opseæne projektne dokumentacije sudjelovali su partneri iz BIH, djelatnici Ureda za europske integracija na Ëelu sa voditeljicom Galerije Vjekoslav Karas koja je ujedno i autorica projekta. Projekt je proπao administrativnu provjeru i Ëekaju se daljnji rezultati.

GLASONO A GLAS 87

GLASPAPIR 88 GLAS

GLASPAPIR GLAS 89

OGLASI PRODAJE 1. 2. 3. GRUPA AUTORA JAKOV A EL 1832-1903 MONOGRAFIJA GMK, 2007. 152 STR., U BOJI CIJENA: 200,00 KN 4. GRUPA AUTORA KARLOVA»KI LEKSIKON K, GMK, GK IGK 2008. 678 STR., U BOJI CIJENA: 495,00 KN 5. KRTIΔ, A. KOREN, F 1929-1983 KATALOG GMK, 2008. 116 STR., U BOJI CIJENA: 100,00 KN 6. MIHALIΔ, J. GLAVNI RUBAC - ZAGONETNO POKRIVALO U TRADICIJSKOM ÆENSKOM OGLAVLJU GMK, 2009. 136 STR., U BOJI DVOJEZI»NO CIJENA: 200,00 KN 90 GLAS

7.»ULIG, I. LON»ARIΔ S. MORSAN B. STERGAR EK S. STUBI»AR S. KARLOVAC I IDEALNI GRADOVI RENESANSE PLAKAT GMK, 2009. DVOJEZI»NO CIJENA: 25,00 KN IZLOŽBA SLIKA I V A N A PULJIΔ Galerija Vjekoslav Karas, Lj. ŠestiÊa 3 Karlovac 17. oæujka - 14. travnja 2010. OGLASI PRODAJE 8. HULJINA, S. IVANA PULJIΔ KATALOG IZLOÆBE GMK, 2010. 8 STR., U BOJI CIJENA: 10,00 KN IZLOŽBA SLIKA 9. HULJINA, S. BORIS KUGLER KATALOG IZLOÆBE GMK, 2010. 20 STR., U BOJI CIJENA: 15,00 KN 10. BITNEC, L. MIHAJLOVIΔ CETINJANIN, P. POGLEDALOVE KRONIKE EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO GMK, 2010. 64 STR., U BOJI CIJENA: 20,00 KN I V A N A PULJIΔ Galerija Vjekoslav Karas, Lj. ŠestiÊa 3 Karlovac 17. oæujka - 14. travnja 2010. Ove, kao i brojne druge tiskovine Ëiji je izdavaë Gradski muzej Karlovac mogu se kupiti u uredovno vrijeme Gradskog muzeja. GLAS 91

POSJET MUZEJU Radno vrijeme Gradski muzej Karlovac Strossmayerov trg 7 Radnim danom 7-15 Subotom i nedjeljom 10-12 Galerija Vjekoslav Karas Lj. estiêa 3 Radnim danom 7-15 Za trajanja izloæbe srijedom i petkom od 17-19 Subotom i nedjeljom 10-12 Stari grad Dubovac Od 1. travnja do 1. listopada Radnim danima i nedjeljom 14-18 Subotom 10-18 Cijena ulaznica: Odrasli: 10,00 kn Djeca, uëenici, studenti, umirovljenici i grupe: 5,00 kn U istome danu ulaznica vrijedi za sva tri objekta. StruËno vodstvo najaviti dva dana ranije na tel.: 047/615-980 ili e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr StruËno vodstvo: na hrvatskom jeziku 50,00 kn, na engleskom jeziku 150,00 kn 92 GLAS

Gradski muzej Karlovac osnovan je 1904. godine, a od 1953. godine smjeπten je u ranobaroknoj kuriji Frankopan na trgu J. J. Strossmayera 7, u karlovaëkoj Zvijezdi.

Galerija Vjekoslav Karas namjenski je izgraappleena graappleevina za potrebe Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac. Projektirao ju je arhitekt Æelimir Æagar 1976. godine. Nalazi se u ulici Ljudevita estiêa 3, u Novom centru. Ilustracije Gradskog muzeja Karlovac i Galerije Vjekoslav Karas: ideja Lana Bede, realizacija Neven MihajloviÊ Cetinjanin, akademski filmski animator