Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić, Koška
U ovo roju predstavit će o Va glazbenike: Hector Berlioz Blagoje Bersa Fran Lhotka Ozzy Osbourne Taylor Swift Glazbena premijera: Ludwig van Beethoven: V. Simfonija Zanimljivost mjeseca prosinca: Prvi ljudski glas emitiran iz svemira 2 slijedeće skladatelje i
Hector Berlioz (11. prosinca 1803., La Côte-SaintAndré - 8. ožujka 1869., Pariz) Berlioz je bio francuski skladatelj iz razdoblja romantizma, najpoznatiji kao autor Fa tastič e simfonije i Velikog reqiuema. Utjecao je na razvoj modernog orkestra koji je u njegovim djelima dosezao impresivnu brojku od 1 000 svirača! Kritički se odnosio prema svojim kolegama skladateljima (posebno prema Richardu Wagneru, Nikolaju Rimskom-Korsakovu, Franzu Lisztu, Richardu Straussu, Gustavu Mahleru, i dr.) te je tako direktno utjecao na daljnji razvoj romantizma. Odnos s Richardom Wagnerom je bio vrlo napet. Izgledalo je da su poštovali i javno i u pismima su kritizirali druge skladatelje poput Franza Liszta i Roberta Schumanna. Dok se Liszt diplomatski po ašao jer mu je Berlioz bio prijatelj, Schumann je u novinama Neuen Zeitschrift für Musik objavio jedan tekst, u kojem naziva Berlioza "beskrajno dosadnim". Također se izrazio negativno prema Fa tastič oj simfoniji za koju je rekao "Forma djela uopće nije lijepa". Bio je jedan od prvih dirigenta koji je koristio metronom kao pomagalo tijekom probe. 3
Fantastična simfonija Jedno je od najpoznatijih djela ranog romantizma koje je svoju praizvedbu doživjelo u prosincu 1830. Izvodi ju 90 svirača, što ju či i prvom simfonijom u povijesti napisanom za tako veliki orkestar. Pripada programnoj glazbi i Berlioz je sam napisao priču o glazbeniku i njegovoj ljubavi, tj. program koji je prethodio pojedinom stavku. Berlioz je prvi skladatelj u povijesti koji je kroz cijelo djelo provlačio jednu te istu glazbenu temu - idée fixe. Franz Liszt preuzima koncept idée fixe u svojim simfonijskim poemama. Najpoznatije preuzimanje tog koncepta izraže o je u operama Richarda Wagnera, u kojima se naziva lajtmotiv (leitmotif) Zapis Fa tastič e simfonije: 4
Blagoje Bersa (21. prosinca 1873., Dubrovnik - 1. siječ ja 1934., Zagreb) Najz ačaj iji je predstavnik hrvatske glazbene moderne. Njegova glazba bliska je Richardu Wagneru, Richardu Straussu i Gustavu Mahleru. Postavio je temelje modernom hrvatskom orkestralnom stilu, uveo u operu realističku tematiku, skladao prva i presio istički obojena djela i odgojio niz istaknutih skladatelja. U Zadru je završio osnovnu i dio srednje škole koju je nastavio u Beču, Trstu i ponovno u Zadru. Od 1893. g. bio je uče ik Glazbene škole Narodnoga zemaljskog glazbenog zavoda u Zagrebu gdje mu je tri sljedeće godine učitelj bio Ivan pl. Zajc. Na kraju školova ja počeo je rad na operi Jelka prema libretu brata Josipa. Dovršio ju je tek 5 godina kasnije, ali ona do danas nije scenski izvedena. Od 1896. do 1899. bio je student ečkoga Konzervatorija, nakon kojeg odlazi u Sarajevo, na poziv pjevačkog društva Tre ević. Sljedeća postaja bio je Split i kratko vođe je pjevačkog društva Zvonimir. Godine1903. preselio se u Beč u kojem je ostao punih šes aest godina. Glazbenu turneju u Nje ačkoj, Češkoj i Švi arskoj odradio je s poznatom recitatoricom Paulom Wirth koja je izvodila melomonodrame, a Bersa ju je 5
pratio na glasoviru ili je ravnao manjim ansamblom. Za nju je skladao i dvije monodrame Salome i Frou Frou. U Beču su nastale opere Oganj i Postolar od Delfta, brojne solo pjesme (Oj sanci vi šare i sanci, Ja te ljubim i Robinjica) te najpoznatija Seh duš dan na tekst Vladimira Nazora, glasovirske skladbe Fantasia breve, Scherzo i L heure de rêveries koje su poslije postale stavci popularne suite Po ači u starih Airs de ballet. Također, dovršio je i prvu verziju partiture Su ča ih polja, dio za išlje og ciklusa Moja domovina, od kojeg je ostao Simfonijski diptih, uz Su ča a polja i Sablasti koje je skladao po povratku u Zagreb. No, Zagreb ga nije primio nimalo ljubazno, nije lako pronalazio ni stan, ni posao Sve to uzrokovalo je tešku upalu žuči, od čega je na kraju i umro. Najz ačaj ija Bersina opera Oganj (1911.), izvela se u godini praizvedbe 10 puta u Zagrebu. 6
Fran Lhotka (25. prosinca 1883., Mlada Voži e, Češka) - 26. siječ ja 1962., Zagreb) Fran Lhotka bio je hrvatski skladatelj i dirigent češkog porijekla. U Zagreb dolazi 1909. te postaje korepetitor i prvi kornist opere, a zatim i nastavnik glazbene škole Hrvatskog glazbenog zavoda. Kao nastavnik harmonije učio je gotovo sve hrvatske suvremene skladatelje. Skladao je djela po formi, jednostavna i pregledna, rit ički bogata i puna velikih zvuč ih kontrasta. Melodika je bila bogata hrvatskim folklorom. Skladao je orkestralna, komorna i klavirska djela te zborove i pjesme. Njegova scenska djela su opera Minka i more, baleti Đavo u selu i Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi. Po Franu Lhotki nazvana je glazbena škola u Sisku. 7
Ozzy Osbourne (3. 12. 1948.) Engleski je pjevač kojeg o ožavatelji nazivaju Godfather of Heavy Metal. Njegova glazbena karijera se proteže kroz četri desetljeća. Bio je pjevač pionirske heavy metal grupe Black Sabbath i dobitnik multi-platinum nagrade kroz solo karijeru. Od 2002. do 2005. se prikazivao njegov reality show The Osbournes. Nadimak mu je i Princ tame (engl. Prince of Darkness). 8
Taylor Swift (13. 12. 1989.) A erička je country-pop kantautorica i glumica. The New York Times opisao ju je kao jednu od najboljih pop skladatelja. Godine 2006. izdala je svoj debitanski singl Tim McGraw, nakon kojeg je objavila svoj prvi studijski album Taylor Swift. Časopis Billboard proglasio ju je 2009. g. izvođače godine. Njen drugi album Fearless je dobio Grammya za najbolji album u 2010. godini. Godine 2010. objavila je svoj treći studijski album Speak Now, s kojeg su bile napoznatije pjesme: Mine, Back to December, Mean, The Story of Us, Sparks Fly i Ours. Turneja Speak Now World Tour je postala jedna od ajuspješ ijih koncertnih turneja ikad. 9
Glazbena premijera! Ludwig van Beethoven: praizvedba V. Simfonije V. simfonija u c-molu op.67, često se naziva i Simfonija sudbine, jer je nastala u teško razdoblju Beethovenova života. Jedna je od najpoznatijih njegovih simfonija i svakako jedno od najpopularnijih djela klasič e glazbe. Sastoji se od četiri stavka: nakon prvoga koje je u sonatnom obliku slijede andante, brzi scherzo koji se bez prekida (attacca) nastavlja u posljednji stavak. Praizvedena je u ečko simfonijom (Pastoralna) i četvrti koncertom za glasovir. kazalištu Theater an der Wien, zajedno sa VI. Nedugo zatim osvojila je ogroman ugled, a muzikolog E. T. A. Hoffmann nazvao ju je " ajvaž iji djelom toga vremena". 10
VRIJEME NASTAJANJA SIMFONIJE Prve skice dolaze iz godine 1800. g., ali direktne skice se nalaze u Beethovenovoj knjizi za skice, koje su nastale od u veljači i ožujku 1804. g. Završavao ju je u vremenu od travnja 1807. do proljeća 1808. godine. 11
Zanimljivost mjeseca prosinca! Prvi ljudski glas emitiran iz svemira pripadao je Dwightu D. Eisenhoweru Pedesetih godina 20.-tog stoljeća vodila se napeta utrka iz eđu SSSR-a i SAD-a u osvajanju svemira. Rusi su do tada vodili jer su prvi uspjeli lansirati satelit u Zemljinu orbitu (poznati Sputnik 1957. g.). 18. prosinca 1958. g. amerikanci su lansirali u svemir prvi a erički telekomunikacijski satelit koji je imao oguć ost odašilja ja prethodno snimljene glasovne poruke. Projekt se zvao SCORE (Signal Communications by Orbiting Relay Equipment). 12
Poruka a eričkog predsjednika Dwighta D. Eisenhowera snimljena je na kazetu i poslana na satelit. Satelit je imao dva kazetofona, što je bila sreća jer je jedan od njih tijekom misije otkazao. Kazetofon je puštao poruku, a radijski odašiljač na satelitu emitirao ju je iz svemira prema Zemlji. Glasovna poruka predsjednika Eisenhowera glasila je: "This is the President of the United States speaking. Through the marvels of scientific advance, my voice is coming to you via a satellite circling in outer space. My message is a simple one: Through this unique means I convey to you and all mankind, America's wish for peace on Earth and goodwill toward men everywhere." Prijevod: Govori vam predsjednik Sjedinjenih Država. Putem čuda znanstvenog napretka moj glas dolazi do vas preko satelita koji kruži u svemiru. Moja je poruka jednostavna: Na ovaj jedinstveni ači šalje vama i cijelom čovječa stvu a eričku želju za mirom na Zemlji i dobru volju prema ljudima posvuda." 13
UREDNIŠTVO GLAZBENE RIZNICE VAM ŽELI SVE NAJBOLJE POVODOM BOŽIĆNIH I NOVOGODIŠNJIH BLAGDANA! 14