UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU Milica S. Đošić Analiza flore lekovitih biljaka planine Besne Kobile u jugoistočnoj Srbiji MASTER RAD Niš, 2016.
UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU MASTER RAD Kandidat: Milica S. Đošić Mentor: dr Vladimir Ranđelović Br. indeksa: 130 Niš, 2016.
UNIVERSITY OF NIŠ FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS DEPARTMENT OD BIOLOGY AND ECOLOGY Analysis of the medicinal flora of the Besna Kobila Mountain in southeastern Serbia MASTER THESIS Candidate: Milica S. Đošić Mentor: PhD Vladimir Ranđelović no. of index: 130 Niš, 2016.
Zahvalnica Najsrdačnije se zahvaljujem svom mentoru, prof. dr Vladimiru Ranđeloviću, na savetima i stručnoj pomoći prilikom realizacije master rada. Najveću zahvalnost dugujem svojoj porodici, bratu Marku i roditeljima, na razumevanju, podršci i nesebičnoj ljubavi tokom studiranja.
Biografija kandidata je rođena 8. oktobra 1991. godine u Vranju gde je završila osnovnu školu Svetozar Marković 2006. godine. Medicinsku školu, smer ginekološkoakušerska sestra, završava 2010. godine. 2010. godine upisuje osnovne akademske studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, na Departmanu za biologiju i ekologiju. Osnovne akademske studije završava 2013. Godine sa zvanjem Biolog i prosečnom ocenom 8,03. Iste godine upisuje master akademske studije na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, smer Ekologija i zaštita prirode.
Apstrakt U ovom master radu analizirana je flora planine Besne Kobile u južnoj Srbiji, sa posebnim osvrtom na lekovito bilje. U radu je izvršen pregled flore lekovitih biljaka istraživanog područja kao i njihova farmakodinamsaka podela, urađena je taksonomska, fitogeografska i fitocenološka analiza. Planina Besna Kobila karakteriše se velikim potencijalom lekovitih biljaka (192 vrste). Taksonomskom analizom utvrđeno je da najveći broj lekovitih biljaka pripada familiji Lamiaceae (25 vrsta), zatim Asteraceae (21), Rosaceae (18), Schrophulaceae (13). Fitogeografska analiza pokazuje da su vrste srednjeevropskog flornog elementa najbrojnije (81). U biološkom spektru medicinske flore najbrojnije su hemikriptofite (43,23%). Ključne reči:besna Kobila,vegetacija, lekovito bilje, životne forme, farmakodinamika
Abstract In this master work analyzes the flora mountain Besna Kobila in southern Serbia, with special emphasis on herbs. In the paper, the flora of medicinal plants of the study area and their pharmacodynamic division, made the taxonomic, phytogeographical and phytosociological analysis. Mountain Besna Kobila characterised by rich natural potential of medicinal plants (192 species). The taxonomical analysis showed that the highest number of medicinal plants belongs to the family Lamiaceae (25 species), followed by Asteraceae (21), Rosaceae (18) Schrophulaceae (13). The phytogeographyc analysis show that the type Central European largest floral element (33). In the biological spectrum of the medicinal flora are most numerous hemicryptophytes (43,23%). Keywords: Besna Kobila, vegetation, medicinal plants, life forms, pharmacodynamics
Sadržaj 1. Uvod... 1 1.1. Dosadašnja istraživanja lekovitih biljaka jugoistočne Srbije... 2 1.3. Geografske karakteristike Besne Kobile... 3 1.3.1. Geografski položaj... 3 1.3.2. Hidrografske prilike... 4 1.3.3. Geološki sastav... 5 1.3.4. Pedološki pokrivač... 6 1.3.5. Klimatske prilike... 6 1.4. Potencijalna vegetacija istraživanog područja... 7 1.4.1. Osnovne karakteristike flore...8 2. Materijal i metode rada... 9 2.1. Materijal... 9 2.2. Metode rada... 9 3. Rezultati i diskusija... 10 3.1. Flora lekovitih biljaka Besne Kobile.....10 3.2. Farmakodinamska podela flore lekovitih biljaka......14 3.3. Taksonomska analiza lekovitih biljaka planine Besne Kobile... 19 3.4. Fitogeografska analiza lekovitih biljaka planine Besne Kobile... 20 3.5. Biološki spektar lekovitih biljaka planine Besne Kobile... 21 3.6. Staništa lekovitih biljaka... 22 4. Zaključak... 24 Literatura... 25 Prilog.....28
1. Uvod Veliki floristički diverzitet naše zemlje i njegov značaj ogleda se, između ostalog, i u prisustvu velikog broja lekovitih biljnih vrsta. Međutim, prirodni potencijal lekovitih biljaka je u velikoj meri nepoznat, što dovodi do neracionalnog korišćenja ovih resursa. Posledica toga je često potpuni nestanak određenih vrsta sa nekog područja i trajni gubitak prirodnog izvora mnogih lekovitih sirovina, uglavnom pre nego se sazna njihov hemijski sastav i lekovito delovanje. Zbog toga je važan zadatak botaničke nauke da istraži lekovito bilje sa što je moguće većeg broja aspekata, počev od njihovog rasprostranjenja i ekologije do hemijskog sastava i bioaktivnog delovanja. Naučne discipline poput farmakognozije (deo farmakologije koji se bavi prirodnim lekovima biljnog, životinjskog ili drugog prirodnog porekla) i etnomedicine (upotreba lekovitih biljaka i drugih prirodnih sirovina u lečenju bolesti od strane lokalnog stanovništva) postale su veoma cenjene u sveukupnom sistemu nauka krajem 20. i početkom 21. veka. Na značaj lekovitih biljaka za lečenje ili pomoć u lečenju različitih bolesti na području Srbije ukazao je još dr Sava Petrović u svom delu Lekovito bilje u Srbiji (Petrović, 1883), koje mnogi potonji autori smatraju prvom srpskom farmakopejom. Pre njega, o lekovitom bilju se jako malo znalo i ta znanja su prenošena usmeno, mahom među sveštenim licima po manastirima. Jedini pisani tragovi se nalaze u Hodoškom zborniku iz 1390. godine i Hilandarskom medicinskom kodeksu iz 14. veka, u kojem je opisano oko 100 biljnih vrsta i droga biljnog porekla (Parojčić, Stupar, 2003). Nakon Petrovića, brojni botaničari, farmaceuti i lekari nastavljaju istraživanja lekovitih biljaka u Srbiji, ali je istraživanje rasprostranjenja i zastupljenosti lekovitih biljaka postalo veoma važna aktivnost srpskih botaničara tek u drugoj polovini 20. veka, kada se pojavljuje niz značajnih radova i monografskih dela iz ove oblasti (Tucakov, 1971, Tucakov, Mihajlov, 1977, Sarić, ed., 1989 i dr.). Područje jugoistočne Srbije je takođe veoma bogato lekovitim biljkama, a posebno u brdskim i planinskim predelima starih venačnih planina Rodopskog sistema, koje u ovom delu Srbije čine vlasinski metamorfni kompleks. Ovaj niz planina započinje južno od Niša planinom Seličevicom i proteže se do krajnjeg juga Srbije, gde se završava planinama Dukat i Besna Kobila. Floristička istraživanja ovih planina su bila posebno intenzivna u drugoj polovini 20. i početkom 21. veka, kada članovi neformalne južnosrpske botaničke škole, predvođeni dr Novicom Ranđelovićem daju niz značajnih florističkih i fitocenoloških radova (Ranđelović, 1978, Jovanović, 1979, Stamenković, 1983, Ranđelović, Zlatković, 2010 i dr.). Ista ekipa istraživača bavi se i problemima rasprostranjenja i racionalnog korišćenja lekovitih biljka, o 1
čemu će kasnije biti više reči. Međutim, lekovite biljke planine Besne Kobile nisu sistematski istraživane do sada, iako je njena flora relativno dobro upoznata (Ranđelović, 1978, Petrović, 1999). U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja rasprostranjenosti i zastupljenosti lekovitog bilja na planini Besnoj Kobili u jugoistočnoj Srbiji. Posebna pažnja je posvećena fitogeografskim i ekološkim karakteristikama medicinske flore ove planine, ali i farmakodinamskoj pripadnost lekovitih biljaka. Cilj istraživanja je da se popiše flora lekovitih biljaka na planini Besnoj Kobili u jugoistočnoj Srbiji, i da se na osnovu toga urade taksonomska, fitogeografska, farmakodinamska i analiza biološkog spektra. Posebna pažnja poklonjena je zastupljenost lekovitih biljaka u pojedinim tipovima vegetacije, što kasnije može da posluži kao osnova za zaštitu pojedinih tipova staništa sa ciljem očuvanja prirodnog potencijala lekovitih biljnih vrsta. 1.1. Dosadašnja istraživanja lekovitih biljaka jugoistočne Srbije Na području Srbije prema trenutnim saznanjima rastu 3272 vrste biljaka (Stevanović, ed., 1999), od kojih se lekovitim smatraju 874 vrste (Sarić, ed., 1989). Drugim rečima, od ukupnog broja biljaka koje rastu kod nas, lekovitim pripada četvrtina, mada veliki broj biljaka još uvek nije dovoljno ispitan, pa se tako i o njihovoj lekovitosti nedovoljno zna (Ranđelović, Avramović, 2011). Istraživanjima rasprostranjenosti i prirodnog potencijala lekovitih biljaka u južnoj i jugoistočnoj Srbiji se u poslednjih tridesetak godina pridaje sve veći značaj. Ipak, do sada su uglavnom prikazivani rezultati regionalnih istraživanja medicinske flore (Stamenković, Ranđelović, 1986, 1987, Ranđelović et al. 1990a, 1990b) dok su istraživanja medicinske flore konkretnih geografskih objekata (Ranđelović et al., 1989., Stamenković et al., 1989, 1994, Ranđelović et al., 2002, 2005a, Jovanović, 2016) još uvek nedovoljna za racionalizaciju korišćenja ovih prirodnih resursa. Takođe, podaci o lekovitim biljkama u jugoistočnoj Srbiji su predstavljeni i u knjizi Lekovito bilje jugoistočne Srbije (Kojić et al., 1998). Lekovite biljke planina vlasinskog metamorfnog kompleksa su analitički obrađene samo za planine Vlasinske visoravni (Ranđelović et al., 2002). 1.2. Dosadašnja istraživanja flore Besne Kobile Osnovu za istraživanja lekovitih biljaka određenog područja predstavljaju floristički radovi koji se odnose na to područje. Floristička proučavanja u jugoistočnoj Srbiji započinju nakon oslobođenja ovih krajeva od turaka, odnosno nakon 1878. godine. Prve pisane podatke o biljnom svetu jugoistočnih delova naše zemlje pronalazimo u radovima Josifa Pančića, koji u 2
Dodatku flori Kneževine Srbije (Pančić, 1884) navodi i veliki broj vrsta iz jugoistočne Srbije, od kojih su neke i sa područja Besne Kobile. Ničić (1892) navodi veliki broj biljnih vrsta za okolinu Vranja, kojom je obuhvatio i pobrđe Besne Kobile. Prva istraživanja na ovom području, nakon drugog svetskog rata, vršio je Lav Rajevski (1950) od koga su nam ostala dva kraća zapisa o flori i vegetaciji Besne kobile i susednih planina i o borovoj šumi na Jarešniku (Dukat planina). Vrlo bogata herbarska zbirka Rajevskog, nalazi se u herbaru Botaničke bašte u Beogradu, materijal koji potiče sa ovih područja. Zapadnu stranu Besne Kobile istražuje Jovan Tucakov (1967). Međutim, jugoistočnim delovima naše zemlje, a posebno planinama krajnjeg jugoistoka, ipak je poklonjeno jako malo pažnje, a podaci o rasprostranjenju biljnih vrsta se mogu pronaći sporadično u pojedinim florističkim prilozima (Nikolić, Diklić, 1965; Diklić, Nikolić, 1968; Gajić, 1972). Sedamdesetih godina prošlog veka na ovim prostorima započinju obimna floristička istraživanja botaničara koji žive i rade u gradovima jugoistočne Srbije, okupljenu u grupu istraživača koja je zbog brojnih i značajnih rezultata rada dobila neformalni naziv južnosrpska botanička škola. U sklopu većeg broja radova (Ranđelović et al., 1982), a posebno u okviru doktorske disertacije dr Novice Ranđelovića (1978) obrađena je i flora i vegetacija Besne Kobile. Istočnu stranu Besne Kobile floristički istražuje Milosavljević (1999), a spisak biljnih vrsta cele Besne Kobile daje Tanja Petrović (1999) u svom magistarskom radu Besna Kobila kao centar biodiverziteta endemičnih i reliktnih biljnih vrsta i fitocenoza. 1.3. Geografske karakteristike Besne Kobile 1.3.1.Geografski položaj Planina Besna Kobila je deo Rodopske planinske mase. Rodopski planinski sistem sastavljen je od starih paleozojskih eruptivnih stena (granit, kristalni škriljci), a na obodu od stena mezozojske starosti. Na Balkanskom poluostrvu Rodopska masa predstavlja prvu kopnenu masu na koju su se tokom složenih orogenetski procesa i geoloških perioda nadovezale i priključivale nabrane planine balkanskog, skardo-pinskog i dinarskog sistema. Rodopski planinski sistem iz Makedonije nastavlja se na planinu Dukat, pa dalje na desnoj strani na Besnu Kobilu, Vardenik, Čemernik, Ostrozub, Kruševicu, Babičku goru i Seličevicu. Besna Kobila se prostire na krajnjem jugoistoku Srbij. Nalazi se severo-istočno od Vranja i Vranjske Banje, sa najvišim vrhom 1923 m. Šire područje Besne Kobile se proteže u pravcu zapad-istok, na severu se nastavlja na Vardenika, a na jug na Dukat planinu. U geomorfološkom smislu pripada planinskom regionu, sa malim i uskim ravnicama u donjem toku Korbevačke reke, Banjske i Jelašničke reke. 3
Slika 1. Položaj planine Besne Kobile u jugoistočnoj Srbiji (levo), topografska karta okoline najvišeg vrha (desno) i topografska karta šireg područja Besne Kobile (dole) 1.3.2. Hidrografske prilike U ovom delu južne i jugoistočne Srbije, karakteristika svih reka je da su nezagađene, bistre, brze reke, koje za vreme vreme kišnih i vlažnih perioda nose ogromnu količinu vode, kao i raznovrsnog geološkog materijala. 4
Vode sa Besne kobile slivaju se u nekoliko većih reka i odnose vodu u nekoliko pravaca. Deo voda sa zapadne strane sliva se potocima i brzacima u Korbevačku, Banjsku reku, i Jelašničku reku koje se ulivaju u Južnu Moravu. Sa severozapadne strane, vode sa planine se sljivaju u Barisavičku reku, ona u Jelašničku reku, a Jelašnička reka, noseći velike količine vode, uliva se ispred Vladičinog Hana takođe u Južnu Moravu. Sa jugozapadne strane manja količina vode sliva se u Crnu reku, a ona u reku Pčinju. Najveća količina vode sa Besne kobile sliva se na istoku, i to potocima i rečicama u Ljubatsku reku, koja se uliva u reku Dragovišticu. 1.3.3. Geološki sastav Prema Milovanoviću i Ćiriću (1968), istraživano područje se ističe veoma raznovrsnom građom. Od vrha (1923 m) prema podnožju pružaju se slojevi stena: graniti, daciti, granodioriti, mikašisti, dacito-andenzijski tufovi i konglamerati šljunka, peska i gline (Sl. 2). Slika 2. Geološki sastav planine Besne Kobile (γm- graniti, Prs- mikašisti, αqm- daciti, γδm- granodioriti, Prgn- gnajsevi, mpi-konglomerati, šljunak, pesak, glina) Graniti su moćne formacije koje zahvataju zapadni deo Besne kobile i to ispod samih vrhova i delimično na obalama Korbevačke i Jelašničke reke. Daciti prate granite i obe formacije su postavljene u obliku potkorice čiji šiljci se nalaze na Besnoj kobili, a zaobljeni deo na Vardeniku. Između potkovice nalaze se moćni slojevi granodiozita koji se pružaju od 1850 m pa silaze čak do 1416 m. Mikašisti se nalaze niže od 1700 m pa sve do ravnice, i po svojoj obimnosti konkurišu granodiozitima za primat u geološkoj građi Besne kobile. U njihovom donjem delu jugozapadno od Vranjske Banje javljaju se dacit-andezitski tufovi. 5
Konglomerati šljunka, peska i gline su završna formacija u visinskoj distribuciji litološkog materijala Besne kobile i okoline. 1.3.4. Pedološki pokrivač Zemljište je formirano zahvaljujući delovanju klime, vegetacije i geološke podloge. Zbog toga se u ovom predelu javljaju nekoliko vrsta različitog zemljišta. U brdskom regionu preovladavaju gajnjače. U predplaninskom i planinskom predelu sreču se smeđa šumska zemljišta. U subalpskom regionu prisutne su kisele planinske crnice. U planinskom i subalpskom području raširene su kisele tresetne crnice. Od azonalnih tipova javljaju se smoničava, zabarena močvarna zemljišta, odnosno silikatne stene, peskovita zemljišta i sipari. 1.3.5. Klimatske prilike Teritorija južne Srbije, gde se prostire planina Besna Kobila, u klimatskom pogledu je veoma kompleksna zbog svog geografskog položaja na Balkanskom poluostrvu. U tom slučaju se mogu razlikovati mediteranski, umereno-kontinentalni, planinski i nivalni osnovni tip zonalne klime. Tipična aridna submediteranska egejska klima nije izražena u našoj zemlji, ali se njen uticaj oseća na teritoriji južne Srbije. Uticaji mediteranske klime na Besnu Kobilu idu iz pravca egejskog mora koji dospevaju dolinom reke Vardar i južne Morave. U tom slučaju njena klima dobija sve odlike prelazne submediteransko-egejsko-subkontinentalne klime. Umereno-kontinentalna klima izražena je kao semiaridna umereno-kontinentalna klima, koja je izmenjena planinskim uticajima. Najjače zastupljena jeste planinska klima, koja je zastupljena kao planinska kontinentalna klima. Klima je uslovljena klimatskim faktorima i klimatskim elementima. Dva najznačajnija klimatska elementa jesu temperatura i padavine. Pod temperaturom podrazumevamo stepen zagrejanosti atmosferskog vazduha i ona direktno upravlja vegetacijom. Srednja godišnja temperatura vazduha iznosi 10,9 C. Leta su relativno topla sa srednjom temperaturom od 20,2 C, a zime umereno hladne. Sa temperaturom od 0,4 C najhladniji mesec je januar, a najtopliji su jul i avgust sa temperaturom od 20,9 C. Proleće je nešto toplije (10,6 C) od jeseni čija temperatura iznosi 10,1 C. Pri ovakvim klimatskim uslovima biljke ranije klijaju, cvetaju i ranije sazrevaju. Period negativnih temperatura javlja se od novembra i traje do februara. 6
Padavine čine svi oblici kondenzovane pare u tečnom ili čvrstom stanju, koje dospevaju na zemlju iz vazduha. Prosečna godišnja količina padavina je 645,3 mm, pri čemu se zapažaju dva maksimuma (maj-jun i novembar) i dva minimuma (januar-februar i septembar). Majskojunski maksimum je izrazitiji i povoljniji za vegetaciju. U zimskom periodu je manja količina padavina od letnjeg, i to je takođe bitno za vegetaciju, jer je preko leta potrebna vlaga zbog insolacije i visokog procenta isparavanja vlage iz zemlje. Visina padavina u zimskom periodu iznosi 141mm. Najveća količina padavina je u jesen 170 mm. Tabela 1. Srednja mesečna temperatura Besne Kobile Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec T( o C) -6,5-5,8-2,3 3,3 6,1 10,5 13,6 11,4 10,3 5,2 1,5-4,8 1.4. Potencijalna vegetacija istraživanog područja Potencijalna vegetacija je ona vegetacija koja bi se na određenom području razvila da nema uticaja antropogenog faktora. U jugoistočnoj Srbiji, a samim tim i na Besnoj Kobili, potencijalna vegetacija je uglavnom predstavljena različitim tipovima šumske vegetacije (Sl. 3) (F u k a r e k, J o v a n o v i ć, 1983). Slika 3. Potencijalna vegetacija jugoistočne Srbije i Besne Kobile 7
Najveće površine na ovom području pripadaju pojasu planinske bukove šume (Fagetum montanum, 32), koje se potencijalno razvijaju u planinskom regionu na nadmorskim visinama od 700 do 1200 m. Iznad pojasa bukove šume razvija se pojas visokoplaninske bukove šume (Luzulo albidae-fagetum, 42), dok termofilna staništa nižih nadmorskih visina obrasta šuma hrasta cera (Quercetum cerris noesiacum, 17). U rečnim dolinama potencijalnu vegetaciju predstavljaju šume bele i krte vrbe (Salicetum albo-fragilis, 29) i toplovo-vrbove šume (Populo-Salicetum albae, 23). Potencijalna šumska vegetacija je u većoj meri degradirana, pa se na površinama koje bi potencijalno bile pokrivene šumom, razvija sekundarna travnjačka vegetacija. U pojasu hrastovih šuma razvijena je livadska vegetacija okarakterisana različitim vrstama familije trava, a u pojasu bukove i visokoplaninske bukove šume se razvijaju pašnjaci. 1.4.1. Osnovne karakteristike flore Dosadašnjim istraživanjem flore Besne kobile otkriveno je 684 taksona (633 biljnih vrsta i 52 podvrste) iz 319 redova i 77 familija (Prilog 1). Na prvom mestu, jer sadrži najveći broj vrsta, je familija Asteraceae (96 vrsta), pa sledi familija Poaceae (56), a zatim familije Fabaceae (46), Caryophyllaceae (46), Lamiaceae (45), Scrophulariaceae (38), Rosaceae (31), Apiaceae (20), Ranunculaceae (20), Brassicaceae (19), Cyperaceae (16), Rubiaceae (16), Liliaceae (14) i druge (Petrović, 2002). Slika 4. Besna Kobila 8
2.Materijal i metode rada 2.1.Materijal Popis flore Besne Kobile sačinjen je na osnovu literaturnih podataka (Petrović, 2002). 2.2. Metode rada Spisak flore lekovitih biljaka urađen je na osnovu knjige Lekovite biljke Srbije (Sarić, ed., 1989). Nomenklatura biljnih vrsta usklađena je sa Flora Europaea (Tutin et al., ed. 1964-1980.) i Med-Checklist(Greuter et al., 1984, 1986, 1989). Životne forme su date prema Raunkieovom principu, koji su razradili Elenberg i Miler- Domboa (Ellenberg, Mueller-Dombois, 1967. in Mueller-Dombois, Ellenberg, 1974.), a u ''Flori Srbije'' delimično izmenio Stevanović (1992.). Skraćenice upotrebljavane za označavanje životnih formi date su prema ''Flori Srbije'' za cvetnice (Stevanović, 1992). Pripadnost biljaka lekovitoj flori i farmakodinamske karakteristike određivane su na osnovu literature o lekovitim biljkama Srbije (Sarić, 1989). Florni elementi su izdvajani prema Gajiću (Gajić 1980, 1984), Valteru (Valter, 1782), i Flori SR Srbije (Josifović et al., 1970-77.) uz korekciju za pojedine vrste na osnovu biljnogeografskih karata u Flori NR Bugarske (Jordanov et al., 1963-89.), analitičkoj Flori Jugoslavije (Horvat, 1967), vegetaciji jugoistočne Evrope (Horvat et al., 1974.) i na osnovu podataka o rasprostranjenju u Flori Balkanskog poluostrva (Hayek, 1924-33). 9
3.Rezultati i diskusija 3.1. Flora lekovitih biljaka Besne Kobile Na osnovu popisa flore planine Besne Kobile (Petrović, 2002), utvrđeno je prisustvo 684 vrsta biljaka, od kojih 192 pripada lekovitim biljkama. Spisak lekovitih biljaka dat je u tabeli uz opis dela biljke koji se koristi, kao i vreme cvetanja. Tabela 2. Pregled lekovitih biljaka planine Besne Kobile Naziv vrste Familija Deo biljke koji se koristi Vreme cvetanja Conium maculatum L. Apiaceae Plod, lišće i vršni delovi biljke VI-VII pre cvetanja Daucus carota L. Apiaceae Svež koren i zreo plod VI-IX Pastinaca hirsutapanč. Apiaceae Koren, stabljika, cvet i plod VII-VIII Pimpinella saxifraga L. Apiaceae Koren VII-IX Sanicula europaea L. Apiaceae Koren, nadzemni deo biljke u cvetu V-VIII Hedera helix L. Araliaceae Svež i osušen plod ređe kora i list II-III Dryopteris filix-mas (L.) Schott Aspidaceae Rizom V-IX Achillea millefoliuml. Asteraceae Zeljasti nadzemni deo biljke u VI-VII cvetu Achillea setacea Waldst. & Kit. Asteraceae Nadzemni deo biljke VI-VII Achillea crithmifolia Waldst. Asteraceae Nadzemni deo biljke VI-VII & Kit. Achillea nobilis L. Asteraceae List i cvet VI-VII Antennaria dioica (L.) P. Gaertn. Asteraceae Cvasti i nadzemni deo biljke u V-VII cvetu Arctium lappa L. Asteraceae Koren VII-VIII Artemisia absinthium L. Asteraceae Zeljasti vršni delovi biljke u VII-IX cvetu Artemisia vulgaris L. Asteraceae Zeljasti vrhovi grančica u cvetu VII-IX Bellis perennis L. Asteraceae Cvast, ređe samo list ili cela IV-X biljka u cvetu bez korena Bidens tripartita L. Asteraceae Zeljasti vršni delovi biljke u VII-IX cvetu Carlina acaulis L. Asteraceae Koren VIII-IX Centaurea cyanus L. Asteraceae Jezičasti i uz njih prilegli cevasti VI-IX cvetići bez papusa Chamomilla recutita (L.) Rauschert Asteraceae Glavičaste cvasti V-IX Cichorium intybus L. Asteraceae Koren, ređe nadzemni deo biljke VII-IX u cvetu ili samo cvet Galinsoga parviflora Cav. Asteraceae Cvet V-XI Hieracium pilosella L. Asteraceae Cela biljka s korenom V-VIII Solidago virgaurea L. Asteraceae Vršni deo biljke u cvetu VII-IX Tanacetum vulgare L. Asteraceae Cvast, ređe vršni nadzemni deo VII-IX biljke u cvetu Taraxacum officinale Web. Asteraceae Koren, ređe cela biljka s IV-IX korenjem Telekia peciosa (Schreb.) Baumg. Asteraceae Koren VI-IX 10
Tussilago farfara L. Asteraceae List i cvet III-V Alnus glutinosa (L.) P. Gaertn. Betulaceae Zrela šišarka, kora i ređe list IV-IX Betula pendula Roth Betulaceae List IV-V Anchusa officinalis L. Boraginaceae Nadzemni deo biljke u cvetu V-IX Cynoglossum officinale L. Boraginaceae List, nadzemni deo biljke u cvetu V-VI i koren Pulmonaria officinalisl. Boraginaceae Nadzemni deo biljke u cvetu III-V Pulmonaria mollissima Boraginaceae Nadzemni deo biljke u cvetu III-V Cardamine pratensis L. Brassicaceae Sveži mladi izdanci, naročito VI-VII prizemni listovi iz rozete Capsella bursa-pastoris (L.) Med. Brassicaceae Nadzemni deo biljke u cvetu IV-VII Sisymbrium officinale (L.) Scop. Brassicaceae Svež list i nadzemni deo biljke u VI-VII cvetu Campanula rapunculus L. Campanulaceae Koren i zeljasti nadzemni deo V-VII biljke u cvetu Campanula trachelium L. Campanulaceae Kod nas se ne koristi VII-IX Humulus lupulus L. Canabaceae Šišarice, žlezde s etarskim uljem VII-IX sa ženskih biljaka hmelja Sambucus ebulus L. Caprifoliaceae Koren, list i plod VI Sambucus nigra L. Caprifoliaceae Cvet i zreo plod VI Viburnum opulus L. Caprifoliaceae Kora i plod V Herniaria glabral. Caryophyllaceae Nadzemni deo biljke II-IV Herniaria hirsuta L. Caryophyllaceae Nadzemni deo biljke V-VIII Saponaria officinalis L. Caryophyllaceae Koren, ređe nadzemni deo biljke V-IX u cvetu Euonymus europaeus L. Celastraceae List, plod, kora i mlade grančice V Cuscuta europaea L. Convolvulaceae Cela biljka u cvetu IV-VI Cornus mas L. Cornaceae Svež i osušen plod, ređe i list II-III Cornus sanguinea L. Cornaceae List VII-IX Corylus avellana L. Corylaceae List, kora, seme i masno ulje iz II-III ploda Corylus colurna L. Corylaceae List, kora i semena jezgra IV Sedum telephium subsp. maximum Crassulaceae Nadzemni deo biljke VI-IX (L.) Rouy & Camus Bryonia alba L. Cucurbitaceae Koren VI-VII Juniperus communis L. Cupressaceae Plod IV-VII Equisetum arvense L. Equisetaceae Nadzemni deo biljke III-V Arctostaphylos uva-ursi (L.) Ericaceae List VII-X Spreng. Vaccinium myrtillus L. Ericaceae Plod i list V-VI Vaccinium uliginosum L. Ericaceae Plod i list VI-VII Vaccinium vitis-idaea L. Ericaceae List i plod V-VI Euphorbia amygdaloides L. Euphorbiaceae Nadzemni deo biljke VI-IX Euphorbia cyparissias L. Euphorbiaceae Seme IV-VII Anthyllis vulneraria L. Fabaceae Cvet i nadzemni deo biljke V-IX Coronilla varia L. Fabaceae Treba je izbegavati V-IX Galega officinalis L. Fabaceae Nadzemni deo biljke VI-IX Ononis spinosa L. Fabaceae Koren VI-IX Medicago lupulina L. Fabaceae List V Medicago sativa subsp. falcata (L.) Fabaceae List VI Arcang. Melilotus albus Medik. Fabaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu VI 11
Melilotus officinalis (L.) Lam. Fabaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u VI cvetu Fagus sylvatica ssp. moesica L. Fagaceae Katran Quercus cerrisl. Fagaceae Kora IV-V Quercus frainettoten. Fagaceae Kora IV-V Quercus petraea Liebl. Fagaceae Kora IV-V Quercus robur L. Fagaceae Kora IV-V Gentiana asclepiadea L. Gentianaceae Koren VII-X Gentiana cruciata L. Gentianaceae Koren, cela biljka u cvetu VII-X Erodium cicutarium (L.) L'Her. Geraniaceae Cela biljka ili samo nadzemni III-VIII deo biljke u cvetu Geranium macrorrhizum L. Geraniaceae Rizom VII-VIII Geranium robertianum L. Geraniaceae Nadzemni deo biljke u cvetu V-VIII Hypericum barbatum L. Guttiaferae Nadzemni deo biljke V-VII Hypericum maculatum Crantz Guttiaferae Nadzemni deo biljke VI-VII Hypericum perforatum L. Guttiaferae Zeljasti nadzemni deo biljke u VI-VIII cvetu Crocus veluchensisschott Iridaceae Cvet IV-VI Acinos alpinus (L.) Moench Lamiaceae List i cvet IV-VII Acinos arvensis (Lam.) Dandy Lamiaceae List i cvet IV-VII Ajuga reptans L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu IV-VIII Ballota nigra L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VII Galeopsis pubescens Besser Lamiaceae Nadzemni deo biljke VII-IX Galeopsis tetrahit L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke VII-VIII Galeopsis speciosa Mill. Lamiaceae Nadzemni deo biljke VII-IX Glechoma hederacea L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu IV Lamium purpureum L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke IV-IX Leonurus cardiaca L. Lamiaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u VI-IX cvetu Lycopus europaeus L. Lamiaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu VI-VIII (IX) Marrubium vulgare L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu V-VIII Mentha aquatica L. Lamiaceae Vršni nadzemni deo biljke VI-IX Mentha longifolia (L.) Huds. Lamiaceae Vršni nadzemni deo biljke VI-IX Nepeta cataria L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VII-IX Nepeta nuda L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke VI-VIII Origanum vulgare L. Lamiaceae Vrhovi grančica u cvetu ili VII-IX etarsko ulje Salvia glutinosa L. Lamiaceae List i etarsko ulje VI-IX Salvia nemorosa L. Lamiaceae List i etarsko ulje V-VIII Salvia pratensis L. Lamiaceae List i etarsko ulje V-VIII Stachys officinalis (L.) Trevis. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VII-VIII Stachys palustris L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke VI-IX Prunella vulgaris L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-IX Teucrium chamaedrys L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VIII Thymus serpyllum L. Lamiaceae Nadzemni deo biljke u cvetu i V-IX etarsko ulje Allium carinatum L. Liliaceae Svež nadzemni deo biljke IX-VIII Colchicum autumnalel. Liliaceae Seme i krtola VIII-IX Lilium martagon L. Liliaceae Cvet VII-VIII Veratrum album L. Liliaceae Rizom s korenjem VI-VIII Lythrum salicarial. Lythraceae Zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu VI-IX 12
Malva moschata L Malvaceae Cvet i list VI-VII (X) Malva sylvestris L. Malvaceae Cvet i list V-IX Fraxinus ornus L. Oleaceae Osušeni slatki sok V Gymnadenia conopsea R. Br. Orchidaceae Krtola IV-V Orchis coriophoral. Orchidaceae Krtola IV-VII Orchis moriol. Orchidaceae Krtola IV-VII Oxalis acetosella L. Oxalidaceae List IV Chelidonium majus L. Papaveraceae Zeljasti nadzemni deo biljke u IV-X cvetu i koren Papaver rhoeas L. Papaveraceae Cvet V-VI Plantago lanceolata L. Plantaginaceae List IV-IX Plantago major L. Plantaginaceae List VI-IX Plantago media L. Plantaginaceae List V-IX Cynodon dactylon(l.) Pers. Poaceae List Polygala vulgaris L. Polygalaceae Cela biljka V-VIII Polygonum aviculare L. Polygonaceae Nadzemni deo biljke V-X Rumex acetosa L. Polygonaceae Koren i list IV-VI Polypodium vulgare (L.) Polypodiaceae Rizom VI-VII Lysimachia punctata L. Primulaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u VI-VIII cvetu Primula elatior (L.) Hill Primulaceae Koren i cvet III-V Primula veris L. Primulaceae Koren i cvet IV-V Primula vulgaris Huds. Primulaceae Koren i cvet IV-V Helleborus odorus (L) W. K. Ranunculaceae Rizom sa korenjem II-IV Nigella arvensis L. Ranunculaceae Seme VII-IX Ranunculus acris L. Ranunculaceae Cela biljka III-V Ranunculus bulbosus L. Ranunculaceae Cela biljka III-V Ranunculus ficaria L. Ranunculaceae Cela biljka III-V Ranunculus repens L. Ranunculaceae Cela biljka III-V Agrimonia eupatoria L. Rosaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u VI-VIII cvetu Alchemilla flabellata Buser Rosaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u V-IX cvetu Alchemilla reniformis Buser Rosaceae Zeljasti nadzemni deo biljke u V-IX cvetu Crataegus monogyna Jacq. Rosaceae List, cvasti i plod V-VI Filipendula ulmaria (L.) Maxim. Rosaceae Vrhovi grančica u cvetu i list VI-VIII Filipendula vulgaris Moench Rosaceae List i vrhovi grančica VII-VIII Fragaria vesca L. Rosaceae List V-VI Geum urbanum L. Rosaceae Rizom s korenjem V-X Potentilla erecta (L.) Raeusch. Rosaceae Rizom V-VIII Potentilla recta L. Rosaceae Rizom V-VII Potentilla reptans L. Rosaceae Rizom VI-VIII Prunus spinosa L. Rosaceae Cvet, plod IV-V Rubus caesius L. Rosaceae List i svež plod V Rubus idaeus L. Rosaceae List i svež plod V Rubus hirtus L. Rosaceae List i svež plod V Rosa canina L. Rosaceae Plod V Sanguisorba officinalis L. Rosaceae Rizom s korenjem VI-IX Sorbus torminalis (L.) Crantz Rosaceae Plodovi V-VI Galium odoratum (L.) Scop. Rubiaceae Gornja polovina biljke V-IX Galium verum L. Rubiaceae Gornja polovina biljke u cvetu V-IX Populus nigra L. Salicaceae Lisni pupoljci II-III 13
Populus tremula L. Salicaceae Lisni pupoljci II-III Salix alba L. Salicaceae Kora III-IV Salix caprea L. Salicaceae Kora III-IV Salix purpurea L. Salicaceae Kora III-IV Digitalis ferruginea L. Scrophulariaceae List VII-VIII Digitalis lanata Ehrh. Scrophulariaceae List VI-VIII Digitalis viridifloralindley Scrophulariaceae List VI-VIII Euphrasia pectinata Ten. Scrophulariaceae Cela biljka VI-VIII Euphrasia rostkoviana Hayne Scrophulariaceae Cela biljka ili samo nadzemni V-X deo biljke u cvetu Euphrasia stricta D. Wolff ex J. F. Scrophulariaceae Cela biljka V-X Lehmann Gratiola officinalis L. Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VIII Linaria vulgaris Mill. Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-IX Scrophularia nodosa Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VII Verbascum densiflorum Bertol. Scrophulariaceae List i cvet VII-VIII Verbascum phlomoides L. Scrophulariaceae Cvet, odnosno samo krunica sa VI-VIII priraslim prašnicima Veronica beccabunga L. Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke V-VIII Veronica officinalis L. Scrophulariaceae Nadzemni deo biljke u cvetu VI-VIII Atropa bella-donna L. Solanaceae List i koren VI-VIII Datura stramonium L. Solanaceae List i seme VI-IX Hyoscyamus niger L. Solanaceae List i seme VI-X Solanum dulcamara L. Solanaceae Stabljika VI-VIII Solanum nigrum L. Solanaceae Nadzemni deo biljke u cvetu i VI-VIII zreo plod Daphne mezereum L. Thymelaceae Kora II-IV Tilia cordata Mill. Tiliaceae Cvet VI-VIII Tilia platyphyllos Scop. Tiliaceae Cvet VI-VIII Ulmus glabra Huds Ulmaceae Kora V-VI Urtica dioica L. Urticaceae List i koren VI-XI Urtica urens L. Urticaceae List i koren IV-IX Valeriana officinalis L. Valerianaceae Rizom sa korenjem V Viola tricolor L. Violaceae Nadzemni deo biljke VI-VIII 3.2. Farmakodinamska podela flore lekovitih biljaka Najveće interesovanje kod ljudi odnosi se na lekovito bilje i njihovu praktičnu upotrebu. U ovom radu biće izvršena sistematska klasifikacija lekovitih biljaka na području Besne Kobile prema farmakodinamskom svojstvu i upotrebi u fitoterapiji. Koristeći jedan od savremenih klasifikacionih principa prema farmakodinamskom svojstvu (Tucakov, Mihajlov, 1977), lekovite biljne droge su podeljene u 14 grupa: I. Droge koje deluju na kardiovaskularni sistem II. Droge koje deluju na organe za varenje III. Droge koje deluju na organe za disanje IV. Droge za lečenje centralnog i perifernog nervnog sistema V. Droge koje deluju na autonomni nervni sistem VI. Droge za lečenje urogenitalnih organa 14
VII. Droge za lečenje kožnih bolesti VIII. Droge za regulisanje prometa materije IX. Antidijabetici X. Antihistaminici XI. Fitoncidno bilje XII. Galaktagozi XIII. Tonici XIV. Droge za popravku ukusa i mirisa raznih lekova Droge koje deluju na kardiovaskularni sistem 1) Kardiotonika, kardiokinetika, kardijačna analeptika: Helleborus odorus, Urtica dioica, Veratrum album 2) Kardijačna sedativa: Crataegus monogyna, Leonurus cardiaca, Valeriana officinalis 3) Vazokonstriktori i hipertenzori:- 4) Vazodilatatori i hipotenzori: Crataegus monogyna,hypericum perforatum, Sambucus nigra, Veratrum album, Capsella bursa-pastoris, Daucus carota, Rosa canina, Saponaria officinalis,equisetum arvense 5) Koronarni vazodilatatori: Capsella bursa-pastoris, Urtica dioica,solidago virgaurea, Prunus spinosa, Sambucus nigra 6) Antivarikoza i antihemoroidalija: Achillea millefolium 7) Antiemetika: Malva sylvestris, Rosa canina, Rubus idaeus, Rumex acetosa, Fragaria vesca, Vaccinium myrtillus, 8) Adstingencija, stiptika, konstipancija, antidijaroika:potentilla erecta, Achillea millefolium, Crataegus monogyna, Fragaria vesca, Geum urbanum, Prunus spinosa, Urtica dioica, Vaccinium myrtillus, Bidens tripartita, Rumex sp., Hypericum sp., Rosa sp., Rubus sp., Salix sp., Salvia sp., Stachys sp., Thymus sp., Origanum vulgare 9) Holagoga i holeretika:artemisia absinthium, Artemisia vulgaris, Chelidonium majus, Cuscuta europaea, Taraxacum officinale, Teucrium chamaedrys 10) Antispazmodika, gastrointenstinalna sedativa: Atropa bella-donna, Daucus carota, Dryopteris filix-mas, Hyoscyamus niger, Tanacetum vulgare, Origanum vulgare 11) Antihelmintika i intenstinalna dezinficijencija:artemisia absinthium,daucus carota, Dryopteris filix-mas, Tanacetum vulgare Droge koje deluju na organe za varenje 1) Sijalagoga, sudorifika: Sambucus nigra 2) Antisekretorna svojstva: Atropa bella-donna, Hyoscyamus niger 3) Amaro-tonika, stomahika, gastrična stimulacija: Artemisia absinthium, Artemisia vulgaris, Gentiana asclepiadea, Taraxacum officinale 4) Karminativa: Thymus sp., Origanum vulgare 5) Purgancija, laksativa: - 6) Emetika: Verbascum sp., Primula sp., Saponaria officinalis 15
Slika 5. Lekovite biljke Besne kobile 16
Droge koje deluju na organe za disanje 1) Antiseptika i balsamika: Hypericum perforatum, Malva sylvestris, Thymus sp. 2) Ekspektorancija i emoliencija: Malva sylvestris, Sambucus nigra, Saponaria officinalis, Verbascum sp., Viola sp. 3) Bronhijalna spazmolitika, bronhodilatatorija i antiasmatika:atropa bella-donna, Hyoscyamus niger, Cynoglossum officinale, Tussilago farfara 4) Sedativa respiratornog centra:crataegus monogyna, Cynoglossum officinale, Prunus spinosa 5) Sedativa običnog i velikog kašlja:thymus sp. Droge za lečenje centralnog i perifernognervnog sistema 1) Sedativa i kalmancija:valeriana officinalis, Leonurus cardiaca 2) Hipnotica i narkotika: - 3) Antineuralgica, analgetika, lokalnaanestetika: - 4) Iritancija kutanea (revulziva irubefaciencija):daphne mezereum, Salix sp., Helleborus odorus, Saponaria officinalis, Urtica dioica, Urtica urens 5) Dijaforetika: Sambucus nigra, Sambucus ebulus, Saponaria officinalis, Salix sp., Betula pendula, Primula veris, Arctium lappa 6) Antidijaforetika: Atropa bella-donna, Hyoscyamus niger 7) Antiseboroika: Hedera helix, Urtica dioica, Urtica urens, Potentilla sp., Quercus petraea, Rubus sp. 8) Paraziticidi i insektifuga: Helleborus odorus, Veratrum album, Verbascum sp. Droge koje deluju na autonomni nervni sistem 1) Spazmolitika: Chelidonium majus 2) Deprimiraju: Atropa belladonna, Hyoscyamus niger Droge za lečenje urogenitalnih organa 1) Diuretika: Betula pendula, Herniaria hirsuta, Ononis spinosa, Arctium lappa, Daucus carota, Saponaria officinalis, Taraxacum offficinalis, Vaccinium myrtillus, Plantago sp. 2) Spazmolitika i sedativa mokraćnih puteva: Betula pendula 3) Antiseptika mokraćnih puteva: Betula pendula 4) Antihemoragika i uterotonika: Atropa bella-donna,capsella bursa-pastoris 5) Emenagoga: Artemisia absinthium, Artemisia vulgaris Droge za regulisanje prometa materija 1) Antiuremika, antiartritika i antireumatika: Colchicum autumnale, Salix sp., Ononis spinosa, Betula pendula, Urtica dioica, Urtica urens 2) Depurativa: Viola tricolor, Saponaria officinalis, Herniaria hirsuta, Equisetum sp., Taraxacum officinale, Arctium lappa 17
Droge za lečenje kožnih bolesti 1) Adstringencija i antiflogistika:quercus petraea, Potentilla sp., Rubus sp., Rosa sp., Urtica dioica, Achillea millefolium 2) Emoliencija i sedativa: Cynoglossum officinale, Tussilago farfara, Arctium lappa, Gymnadenia conopsea, Orchis sp. 3) Vulnerarija i sikatrizancija: Hypericum perforatum, Urtica dioica, Sambucus nigra, Plantago sp., Anthyllis vulneraria Antidijabetika Galega officinalis, Artemisia obsinthium,vaccinium myrtillus, Taraxacum officinale, Urtica dioica, Melilotus officinalis, Achillea millefolium Antihistaminika Atropa belladonna, Hyoscyamus niger, Valeriana officinalis Fitoncidno bilje Betula pendula, Origanum vulgare, Thymus sp., Arctium lappa,geum sp., Colchicum autumnale Galaktagoga Carum carvi, Galega officinalis, Daucus carota Tonika i reborancija Gentiana sp., Urtica dioica, Geranium robertianum, Achillea millefolium, Teucrium chamaedrys, Rumex sp., Rosa sp., Rubus sp., Fragaria sp., Potentilla sp., Taraxacum officinale, Artemisia absinthium, Artemisia vulgare Droge za popravku ukusa i mirisa raznih lekova Origanum vulgare, Rubus sp., Rosa sp., Vaccinium myrtillus 18
3.3. Taksonomska analiza lekovitih biljaka planine Besne Kobile Dosadašnjim istraživanjima lekovitih biljaka planine Besne Kobile, zabeleženo je 192 vrste biljaka iz 53 familija. Najveći broj lekovitih biljaka pripada familiji Lamiaceae (25 vrsta), zatim Asteraceae (21), Rosaceae (18), Schrophulaceae (13). Tabela 3. Taksonomska struktura familija lekovitih biljaka planine Besne Kobile Familija N % Familija N % Apiaceae 5 2,61 Lamiaceae 25 13,02 Araliaceae 1 0,52 Liliaceae 4 1,04 Aspidaceae 1 0,52 Lythraceae 1 0,52 Asteraceae 21 10,94 Malvaceae 2 1,04 Betulaceae 2 1,04 Oleaceae 1 0,52 Boraginaceae 4 2,08 Orchidaceae 3 1,56 Brasicaceae 3 1,56 Oxalidaceae 1 0,52 Campanulaceae 2 1,04 Papaveraceae 2 1,04 Canabaceae 1 0,52 Plantaginaceae 3 1,56 Caprifoliaceae 3 1,56 Poaceae 1 0,52 Caryophilaceae 3 1,56 Polygalaceae 1 0,52 Celastraceae 1 0,52 Polygonaceae 2 1,04 Convolvulaceae 1 0,52 Polypodiaceae 1 0,52 Cornaceae 2 1,04 Primulaceae 4 2,08 Corylaceae 2 1,04 Ranunculaceae 6 3,13 Crassulaceae 1 0,52 Rosaceae 18 9,38 Cucurbitaceae 1 0,52 Rubiaceae 2 1,04 Cupressaceae 1 0,52 Salicaceae 5 2,61 Equisetaceae 1 0,52 Scrophulariaceae 13 6,77 Ericaceae 4 2,08 Solanaceae 5 2,61 Euphorbiaceae 2 1,04 Thymelaceae 1 0,52 Fabaceae 8 4,17 Tiliaceae 2 1,04 Fagaceae 5 2,61 Ulmaceae 1 0,52 Gentianaceae 2 1,04 Urticaceae 2 1,04 Geraniaceae 3 1,56 Valerianaceae 1 0,52 Guttiaferae 3 1,56 Violaceae 1 0,52 Iridaceae 1 0,52 Ukupno 192 100% 19
3.4.Fitogeografska analiza lekovitih biljaka planine Besne Kobile Planina Besna Kobila nalazi se na tromeđi subprovincija: istočne, južne i zapadne Mezije, pa je zbog toga interesantno izvršiti biljno-geografsku analizu flore ovog areala. Florni elementi su izdvajani prema Gajiću (Gajić 1980, 1984), Valteru (Valter 1782), i Flori SR Srbije (Josifović et al. 1970-77.) uz korekciju za pojedine vrste na osnovu biljnogeografskih karata u Flori NR Bugarske (Jordanov et al. 1963-89.), analitičkoj Flori Jugoslavije (Horvat, 1967), vegetaciji jugoistočne Evrope (Horvat et al. 1974) i na osnovu podataka o rasprostranjenju u Flori Balkanskog poluostrva (Hayek, 1924-33.). Poređenje biljno-geografskog spektra ovog istraživanog područja, vršili smo sa biljno-geografskim spektrima zapadne mezije (Gajić, 1984), istočne mezije (Stefanov,1943), doline reke Vlasine i njenih pritoka (Stamenković, 1983), ilirske i skardsko-pindske provincije (Gajić, 1984). Tabela 4. Pregled flornih elemenata i grupa lekovitih biljaka planine Besne Kobile Florni elementi N % Cirkum-borealni 6 3,12 Srednjeevropski 81 42,19 Submediteranski 22 11,46 Pontsko-centralnoazijski 18 9,37 Trans-kontinentalni 39 20,31 Cirkumpolarni 12 6,25 Subatlanski 6 3,12 Kosmopoliti 6 3,12 Adventivni 2 1,04 Ukupno 192 100 Slika 6. Florni elementi lekovitih biljaka planine Besne Kobile 20
Nazive pojedinih flornih elemenata smo preuzeli od Gajića uz korekciju u pojedinim slučajevima, posebno u slučaju biljno-geografske karakterizacije endemičnih vrsta. Fitogeografskom analizom lekovitih biljaka planine Besna Kobila utvrđeno je prisustvo 36 florna elementa koja su grupisana u 9 grupa. Dominira prisustvo subsrednjeevropskog flornog elementa (33 vrste), zatim sledeći po brojnosti je evropski florni element (25 vrsta), pa evroazijski (21 vrsta). Ostali se odlikuju manjim brojem, približno iste zastupljenosti. 3.5..Biološki spektar lekovitih biljaka planine Besne Kobile Razlike u životnim uslovima najbolje su se odrazile na građu biljaka, koje pokazuiju očiglednu prilagođenost okolini u kojoj žive. Ilustraciju životnih uslova, posebno klimatskih prilika, koji vladaju u jednoj određenoj oblasti odražava procentualno izraženo učešće svih životnih formi biljaka u flori te oblasti, odnosno njen biološki spektar (Diklić, 1984). U biološkom spektru lekovitih biljaka planine Besne Kobile, najzastupljenija životna forma je hemikriptofita (H), sa 83 taksona (43,23%). Sa manjim udelom slede grupe fanerofita (P) sa 32 taksona (16,66%), terofita sa 27 taksona (14,06%), geofita sa 15 taksona (7,8%), hamefita sa 10 taksona (5,21%) (Sl. 7). Tabela 5. Zastupljenost osnovnih životnih formi lekovitih biljaka planine Besne Kobile ŽIVOTNA FORMA BR. % Fanerofita, P 32 16,66 Hamefita, Ch 10 5,21 Hame/terofita, Ch/T 1 0,52 Hemikriptofita, H 83 43,23 Hemikripto-geofita, H/G 5 2,6 Hemikripto-terofita, H/T 5 2,6 Tero-hemikriptofita, T/H 9 4,69 Geofita, G 15 7,8 Skadentofita, S 3 1,56 Terofita, T 27 14,06 Geo-hemikriptofita, G/H 1 0,52 Parazitofita, Par 1 0,52 Ukupno 192 100 21
Fanerofita, P Hamefita, Ch Hame/terofita, Ch/T Hemikriptofita, H Hemikripto-geofita, H/G Hemikripto-terofita, H/T Tero-hemikriptofita, T/H Geofita, G Skadentofita, S Terofita, T Geo-hemikriptofita, G/H Parazitofita, Par Slika 7. Biološki spektar lekovitih biljaka planine Besne Kobile 3.6. Staništa lekovitih biljaka U zavisnosti od toga u kojim su fitocenozama zastupljene lekovite biljke, mogu se svrstati u nekoliko grupa: I grupa- Lekovite biljke koje se nalaze isključivo i šumskim zajednicama II grupa- Lekovite biljke koje su zastupljene samo u livadsko-pašnjačkim sistemima III grupa- Lekovite biljke koje su cenobionti korovskih (segetalnih zajednica) IV gupa- Lekovite biljke koje se nalaze u šumskim zajednicama, ali se sporadično javljaju u drugim, najčešće livadsko-pašnjačkim fitocenozama V grupa- Lekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica,a ređe se nalaze u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama VI grupa- Lekovite biljke koje se približno ravnomerno javljaju i u šumskim i u livadskopašnjačkim zajednicama Lekovite biljke koje se nalaze isključivo i šumskim zajednicama Cornus mas, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Digitalis lanata, Euonymus europaeus, Fagus sylvatica ssp. moesica, Hedera helix, Juniperus communis, Oxalis acetosella, Polypodium vulgare, Populus tremula, Pulmonaria officinalis, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus petraea, Rossa canina, Sambucus nigra, Scrophularia nodosa, Telekia speciosa, Tilia platyphyllos, Ulmus glabra, Urtica dioica Lekovite biljke koje su zastupljene samo u livadsko-pašnjačkim sistemima Carlina acaulis, Colchicum autumnale,erodium cicutarium, Gymnadenia conopsea, Herniaria glabra, Medicago lupulina, Ononis spinosa, Polygala vulgaris, Ranunculus acer, Ranunculus bulbosus, Sanguisorba officinalis, Thymus serpyllum 22
Lekovite biljke koje su cenobionti korovskih (segetalnih zajednica) Artemisia absinthium, Centaurea cyanus, Chelidonium majus, Datura stramonium, Malva sylvestris, Polygonum aviculare, Papaver rhoeas, Solanum nigrum, Stachys palustris Lekovite biljke koje se nalaze u šumskim zajednicama, ali se sporadično javljaju u drugim, najčešće livadsko-pašnjačkim fitocenozama Crataegus monogyna, Daphne mezereum,euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca,geranium robertianum, Geranium macrorrhizum, Geum urbanum, Helleborus odorus, Lilium martagon, Prunus spinosa, Rubus idaeus, Veronica officinalis Lekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica,a ređe se nalaze u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama Achillea crithmifolia, Achillea millefolium, Anthyllis vulneraria, Bellis perenis, Coronilla varia, Daucus carota, Euphorbia cyparissias, Filipendula ulmaria, Galium verum, Hieracium pilosella, Plantago media, Plantago lanceolata, Potentilla recta, Potentilla reptans, Primula elatior, Primula veris, Rumex acetosa, Stachys officinalis, Taraxacum officinale, Veratrum album, Verbascum phlomoides, Viola tricolor Lekovite biljke koje se približno ravnomerno javljaju i u šumskim i u livadskopašnjačkim zajednicama Ajuga reptans, Arctostaphylos uva-ursi, Gentiana asclepiadea, Hypericum perforatum, Origanum vulgare, Plantago major, Salvia pratensis, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitisidaea Dolinske livade Achillea millefolium, Lythrum salicaria, Ononis spinosa, Polygala vulgaris, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus repens, Rumex acetosa, Taraxacum officinale Brdske livade Achillea millefolium, Antennaria dioica, Carlina acaulis, Euphrasia stricta, Euphorbia cyparissias, Galium verum, Gymnadenia conopsea, Hypericum perforatum, Plantago lanceolata, Primula veris, Rumex acetosa, Stachys officinalis, veratrum album, Viola tricolor Planinski pašnjaci Achillea millefolium, Antennaria dioica, Daphne mezereum, Euphorbia cyparissias, Euphrasia stricta, Fragaria vesca, Gentiana asclepiadea, Plantago lanceolata, Polygonum bistorta, Rumex acetosa, Stachys officinalis, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum album, Veronica officinalis Visokoplaninski pašnjaci Achillea millefolium, Antennaria dioica, Galium verum, Polygonum bistorta, Primula elatior, Vaccinium vitis-idaea, Vaccinium uliginosum, Vaccinium myrtillus, Veratrum album Nizijske šume Alnus glutinosa, Cornus sanguinea, Crataegus monogyna, Equisetum arvense, Euonymus europaeus, Gelega officinalis, Lycopus europaeus, Lythrum salicaria, Plantago major, Populus nigra, Prunus spinosa, Ranunculus repens, Rubus caesius, Salix alba, Solanum dulcamara, Tussilago farfara, Ulmus glabra 23
Brdske šume Achillea millefolium, Campanula trachelium, Cornus mas, Corilys avelana, Crataegus monogyna, Euphorbia cyparissias, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Helleborus odorus, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Origanum vulgare, Plantago lanceolata, Populus tremula, Primula veris, Prunella vulgaris, Scrophularia nodosa, Veronica officinalis, Quercus cerris, Quercus frainetto, Quercus petraea Planinske listopadne šume Crataegus monogyna, Digitalis lanata, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Polypodium vulgare, Populus tremula, Quercus cerris, Quercus petraea, Vaccinium myrtillus, Veronica officinalis Planinske četinarske šume Gentiana asclepiadea, Oxalis acetosella, Vaccinium myrtillus, Veratrum album,, Veronica officinalis 4. Zaključak Pregledom flore planine Besne Kobile utvrđeno je prisustvo 192 taksona iz 53 familija koje se mogu smatrati lekovitim i koje predstavljaju neprocenjivu baštinu ove sredine koju treba sačuvati. Farmakodinamskom analizom lekovite biljke su svrstane u 14 grupa. Najveći broj vrsta obuhvata droge koje deluju na kardiovaskularni sistem. Taksonomskom analizom utvrđeno je prisustvo 52 familije. Najveći broj lekovitih biljaka pripada familiji Lamiaceae (25 vrsta), zatim po brojnosti slede familije Asteraceae (21), Rosaceae (18), Schrophulaceae (13). Fitogeografskom analizomlekovitih biljaka planine Besne Kobile utvrđeno je prisustvo 36 flornih elemenata grupisanih u 9 grupa. Dominira prisustvo subsrednjeevropskog flornog elementa (33 vrste), zatim sledeći po brojnosti je evropski florni element (25 vrsta), pa evroazijski (21 vrsta). Ostali se odlikuju manjim brojem, približno iste zastupljenosti. Ilustraciju životnih uslova, posebno klimatskih prilika, odražava procentualno izraženo učešće životnih formi biljaka u flori Besne Kobile. Analizom zastupljenosti pojedinih životnih formi lekovitih biljaka u flori ovog područja utvrđeno je da je najdominantnija životna forma hemikriptofita (H), sa 83 taksona (43,23%). 24