OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA

OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA PREDMETNA NASTAVA

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja hrvatskoga jezika u OŠ Breznički Hum učiteljica hrvatskoga jezika: Vesna Pucak Breznički Hum, 3. rujna 2018..

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Hrvatski jezik Ocjena Hrvatski jezik (prošlost, sadašnjost, dvojezičnost) Nepro mjenjive vrste riječi Imenice (Sklonidba imenica) Pridjevi (određeni i neodređeni oblik pridjeva; sklonidba i stupnjevanje pridjeva) Zamjenice Brojevi Glagoli Subjekt i predikat nedovoljan Učenik ne razumije razliku između jednojezičnoga i dvojezičnoga ovladavanja hrvatskim jezikom, ne razumije ulogu službenoga jezika niti manjinskoga jezika. Ne razlikuje zavičajne idiome niti ih prepoznaje u tekstu. Učenik ne razumije razliku između promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Na primjerima ne uočava nepromjenjive riječi. Učenik ne prepoznaje imenice u tekstu. Ne zna nabrojiti padeže s padežnim pitanjima. Učenik ne prepoznaje pridjeve u tekstu. Ne razumije razliku između određenog i neodređenog oblika pridjeva. Ni uz učiteljičinu pomoć ne može sklanjati niti komparirati pridjeve. Učenik ne prepoznaje zamjenice. Ne razumije razliku između govorne, sugovorne i negovorne osobe. Učenik ne može prepoznati brojeve u tekstu. Ne razumije razliku između glavnoga i rednoga broja. Ne piše brojeve u skladu s pravopisom. Učenik ne može odrediti glagolski broj i glagolsku osobu glagolu. Teško prepoznaje glagole u rečenici. Učenik u rečenici ne zna prepoznati predikat i subjekt. Učenik se uz učiteljičinu pomoć prisjeća razlike između jednojezičnoga i dvojezičnoga ovladavanja hrvatskim jezikom, kao i uloge službenoga i manjinskoga jezika. Uz pomoć razlikuje zavičajne idiome i prepoznaje ih u tekstu. Učenik se uz učiteljičinu pomoć dosjeća što su i koje su nepromjenjive vrste riječi. Samo ih uz pomoć može prepoznati na primjerima. Učenik u tekstu prepoznaje imenice. Uz pomoć može nabrojiti padeže s padežnim pitanjima, ali ih ne zna primijeniti na primjerima. Učenik uz pomoć pronalazi pridjeve u tekstu određuje im vrstu te ih komparira. Reproducira, ali ne razumije razliku između određenog i neodređenog pridjeva. Ni uz pomoć ne može pridjevu odrediti padež. Učenik uz učiteljičinu pomoć u tekstu prepoznaje osobne zamjenice u nominativu, ali im ne može odrediti osobu i broj. Učenik uz učiteljičinu pomoć pronalazi brojeve u tekstu te ih razvrstava na glavne i redne. Ni uz pomoć ne može sklanjati brojeve. Griješi u pisanju brojeva. Učenik uz pomoć mijenja glagole po glagolskim osobama u oba broja, ali ih na tekstu ne može odrediti. Učenik uz učiteljičinu pomoć može odrediti predikat i subjekt (samo izrečeni). dovoljan

Učenik bez pomoći učiteljice zna reproducirati pojmove, ali bez njihovoga razumijevanja u potpunosti. Reproducira primjere zavičajnih idioma koji su obrađeni na satu ili spomenuti u udžbeniku, ali se ne snalazi na novom, nepoznatom tekstu. Nije u potpunosti osvijestio razliku službenoga jezika i zavičajnoga idioma jer u govoru i pismu koristi dijalektizme. Učenik samostalno definira nepromjenjive vrste riječi i uglavnom ih samostalno prepoznaje u tekstu, ali ponekad miješa promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Griješi u imenovanju nepromjenjivih riječi. Učenik je ovladao nazivima padeža i padežnim pitanjima na razini reprodukcije. Na primjerima često griješi, postavlja kriva padežna pitanja. Učenik reproducira naučene primjere određenih i neodređenih pridjeva, ali razliku ne razumije u potpunosti. Samostalno komparira pridjeve, no griješi u nepravilnoj komparaciji. Uz učiteljičinu pomoć pridjevima može odrediti padež. Učenik samostalno reproducira pojam zamjenice, ali ga ne razumije u potpunosti. Zna nabrojiti zamjenice, ali često griješi pri određivanju osobe koju zamjenice zamjenjuju i broja. Uz pomoć uspijeva zamijeniti imenice, pridjeve i brojeve zamjenicama. Učenik samostalno prepoznaje brojeve na primjerima, razvrstava ih na glavne i redne, ali ne može samostalno objasniti razliku u njihovu značenju. Uz pomoć uspijeva sklanjati brojeve. Učenik samostalno mijenja glagole po glagolskim osobama u jednini i množini, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a uz pomoć uspijeva i u tekstu odrediti osobu i broj. Učenik samostalno definira pojmove, no ima teškoća u njihovoj primjeni u rečenici. Izostavlja pomoćne glagole prilikom određivanja predikata te ima teškoća s određivanjem neizrečenoga subjekta. vrlo dobar dobar Učenik je usvojio ključne pojmove na očekivanoj razini razumijevanja i primjene. Za svaki pojam iznosi vlastite primjere. Ponekad se u govoru i pismu služi zavičajnim idiomom. Učenik je ovladao nepromjenjivim riječima na razini samostalnog prepoznavanja, razumijevanja i primjene. Samostalno ih određuje i imenuje. Ponekad griješi u uporabi prijedloga s(a), k(a) te priloga gdje, kamo, kuda. Učenik je na očekivanoj razini ovladao sklonidbom imenica. Postavlja ispravna, proširena padežna pitanja. Ponekad miješa dativ i lokativ. Rijetko griješi u uporabi padežnih oblika u govoru i pismu. Učenik je na razini prepoznavanja, razumijevanja i primjene ovladao komparacijom i sklonidbom pridjeva te razlikovanjem određenog i neodređenog pridjeva. Rijetko griješi u određivanju padeža i stupnja pridjeva te u uporabi neodređenoga oblika pridjeva. Učenik prepoznaje, razumije i primjenjuje naučene pojmove. Zamjenicama uglavnom samostalno određuje osobe koje zamjenjuju te broj. Uglavnom samostalno zamjenjuje imenice, pridjeve i brojeve. Učenik je uglavnom ovladao brojevima kao vrstom riječi, razumije razliku između glavnih i rednih brojeva. Samostalno sklanja brojeve, ali ponekad griješi u sklonidbi i uporabi brojeva dva, tri i četiri. Učenik je usvoji gradivo na razini prepoznavanja, razumijevanja i primjene. Vrlo rijetko griješi u određivanju glagolske osobe, broja i vremena. Učenik samostalno određuje predikat i subjekt, rijetko izostavlja pomoćne glagole. Teškoće mu predstavljaju rečenice s više subjekata.

odličan Učenik samostalno definira, zaključuje i povezuje gradivo. Naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira i zaključuje gradivo. Ne miješa promjenjive i nepromjenjive riječi. Pravilno ih upotrebljava u govoru i pismu. Učenik je u potpunosti ovladao sklonidbom padeža na razini prepoznavanja, definiranja, razlikovanja, analize i zaključivanja. Ne griješi u određivanju padeža, prepoznaje jednake oblike riječi u različitim padežima te se ispravno služi padežnim oblicima u govoru i pismu. Učenik samostalno određuje i pronalazi vlastite primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva te ih pravilno upotrebljava u govoru i pismu. Samostalno određuje padeže uz pomoć proširenih padežnih pitanja. U govoru i pismu pravilno rabi padežne nastavke određenih i neodređenih pridjeva. Samostalno komparira pridjeve, razumije njihove odnose u stupnjevanju te pravilno rabi komparative i superlative. Učenik samostalno definira, zaključuje i povezuje gradivo. Bez teškoća pronalazi zamjenice u tekstu, određuje im osobu i broj te ih pravilno rabi u govoru i pismu. Učenik je u potpunosti ovladao brojevima kao vrstom riječi, samostalno ih sklanja, ne griješi ni u sklonidbi brojeva ni u uporabi brojeva u skladu s pravopisom. Učenik samostalno definira, zaključuje, primjenjuje i povezuje gradivo. Ispravno upotrebljava glagolske osobe u govoru i pismu. Učenik samostalno primjenjuje i povezuje gradivo. Samostalno određuje i gramatički opisuje gl. predikat i subjekt.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Jezično izražavanje Ocjena nedovoljan dovoljan Veliko početno slovo (nazivi kontinenata, država, Učenik nije usvojio pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta. Učenik je uglavnom usvojio pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta, ali ih ne zna primijeniti na prikladnim primjerima u skladu s pravopisom. Subjektivno i objektivno pripovijedanje Učenik ne razumije razliku između subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, ne može subjektivno i objektivno iznositi doga đaje (usmeno i pisano). Učenik razumije razliku između subjektivnoga i objektivnoga pripovijedanja, ali naučeno ne primjenjuje ni u govoru ni u pismu. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe Učenik ne razumije razliku između subjektivnoga i objektivnoga opisa osobe, ne može stvarati usmeni i pisani subjektivni i objektivni opis osobe. Učenik razumije razliku između subjektivnoga i objektivnoga opisivanja osobe, ali naučeno ne primjenjuje ni u govoru ni u pismu. Pripovijedanje u 1. i 3. osobi Učenik ne razlikuje pripovijedanje u prvoj i pripovijedanje u trećoj osobi, tj. ne prepoznaje sudionika i promatrača zbivanja. Učenik razlikuje pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi, ali naučeno ne može primijeniti u vlastitim pisanim radovima i usmenom pripovijedanju. Stvaralačko prepričavanje Učenik ne zna stvaralački prepričavati. Učenik uz učiteljičinu pomoć može stvaralački prepričati kratke priče uvođenjem novog događaja ili novog lika. Rečenični znakovi Učenik ne poznaje pravilo o stavljanju zareza ispred veznika a i ali te iza usklika i riječi u vokativu. Učenik reproducira pravila o pisanju zareza, ali ih ne primjenjuje u pismu. Interpretativno čitanje književnih tekstova Učenik ne poznaje vrjednote govorenoga jezika stoga ne može prikladno interpretirati tekstove. Učenik uočava razlike u doživljaju književno umjetničkoga djela s obzirom na različite govorne interpretacije. Slabo poznaje vrednote govorenoga jezika stoga loše interpretativno čita. Nepravilno artikulira glasove č, ć, dž, đ. Književni i neknjiževni tekstovi Učenik ne razlikuje književne i neknjiževne tekstove. Učenik reproducira pojmove, ali ih ne zna prepoznati na primjerima različitih tekstova. dobar Učenik je usvojio pravila o pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta, ali često griješi u pisanom izražavanju. Učenik razlikuje subjektivno i objektivno pripovijedanje. Uz pomoć subjektivno i objektivno iznosi događaje (usmeno i pisano). Učenik uz pomoć stvara subjektivni i objektivni opis osobe (usmeni i pisani). Ne pazi na kompoziciju. Učenik uz učiteljičinu pomoć preoblikuje pripovijedanje u prvoj osobi u pripovijedanje u trećoj i obrnuto. Ne pazi na kompoziciju pripovijedanja. Učenik gotovo samostalno stvaralački prepričava događaje uvođenjem jednog do dva nova elementa. Ne pazi na kompoziciju. Učenik poznaje pravila i primjenjuje ih u pismu, ali često griješi. Učenik je na prosječnoj razini ovladao interpretativnim čitanjem. Čita s nepravilnim izgovorom nenaglasnica, ne poštuje rečenične znakove, ima poteškoća s artikulacijom glasova č, ć, dž, đ. Učenik uglavnom samostalno razlikuje književne i neknjiževne tekstove. Ne daje vlastite primjere.

vrlo dobar Učenik samostalno definira i primjenjuje pravila o pisanju velikoga početnoga slova. Većinu vlastitih pogrješaka ne uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj. Učenik prepoznaje i zna obilježja subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju subjektivnoga u objektivno pripovijedanje i obrnuto. Učenik prepoznaje i zna obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja, naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju subjektivnoga u objektivno opisivanje i obrnuto. Učenik prepoznaje i zna obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi, naučeno samostalno primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju pripovijedanja iz prve u treću osobu i obrnuto. Učenik prepoznaje i zna obilježja stvaralačkog prepričavanja. Zna stvaralački prepričavati uvođenjem više novih elemenata. Učenik samostalno definira i primjenjuje pravila o pisanju zareza. Većinu vlastitih pogrješaka ne uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj. Učenik je uspješno ovladao interpretativnim čitanjem, pravilno se služi vrjednotama govorenoga jezika, griješi jedino u izgovoru glasova č, ć, đ i dž. Učenik samostalno definira, prepoznaje i primjenjuje obilježja književnih i neknjiževnih tekstova. Daje vlastite primjere. Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio pravila o pisanju velikoga početnoga slova. Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira pravopisnu problematiku. Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, pravilno ih koristi u govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno pripovijedanje u pripovjednim tekstovima. Samostalno preoblikuje način pripovijedanja. Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja osobe, pravilno ga koristi u govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno pripovijedanje u pripovjednim tekstovima. Samostalno preoblikuje način opisivanja. Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi., pravilno ih koristi u govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno pripovijedanje u pripovjednim tekstovima. Samostalno preoblikuje način pripovijedanja. Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja stvaralačkog prepričavanja, pravilno ih koristi u govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Vrlo je originalan u stvaranju novih sadržaja. Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio pravila o stavljanju zareza. Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira pravopisnu problematiku. Učenik je u potpunosti ovladao interpretativnim čitanjem prema kojemu pokazuje izrazitu sklonost. Pokazuje visoki stupanj usvojenosti ortoepske norme. Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja književnih i neknjiževnih tekstova. Zamjećuje ulogu pridjeva i imenica te slikovitih izraza u tekstu. odličan

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Književnost Ocjena Višeznačnost riječi (preneseno značenje riječi) Obilježja lirike Obilježja epike (lik, fabula, pustolovni ro man) Obilježja lirike (motivi, stih, vrste lirskih pjesama) Stilska izražajna sredstva (personifikacija, epitet, onomatopeja, kontrast, Obilježja drame nedovoljan dovoljan Učenik ne razumije i ne može reproducirati pojmove osnovnog i prenesenog značenja riječi. U tekstu ne prepoznaje riječi prenesenoga značenja. Učenik se uz učiteljičinu pomoć prisjeća razlike između osnovnog i prenesenog značenja. U tekstu označenim riječima može odrediti jesu li u osnovnom ili u prenesenom značenju. Učenik ne raspoznaje obilježja lirike. Ne pokazuje interes za čitanje i interpretaciju lirskih djela. Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira obilježja lirike, ali ih ne može prepoznati i primijeniti na primjerima. Učenik ne raspoznaje obilježja epike. Ne pokazuje interes za čitanje i interpretaciju epskih djela. Učenik djelomično reproducira obilježja epike. Ne može ih prepoznati na primjerima. Miješa lirska i epska obilježja. Učenik ne može samostalno reproducirati ključne pojmove. Ne može odrediti vrstu pjesme prema temi. Ne razlikuje vezani od slobodnoga stiha niti vrstu stiha prema broju slogova. Ne raspoznaje Učenik uz pomoć reproducira ključne pojmove te razlikuje vezani od slobodnog stiha. Zajedno s učiteljicom određuje vrstu lirske pjesme i vrst e stihova prema broju slogova. Učenik ne može samostalno reproducirati ključne pojmove. Ne prepoznaje ih u poetskome i pripovjednome tekstu. Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira ključne pojmove, ali ih ne prepoznaje u poetskome i pripovjednome tekstu. Učenik ne razlikuje dramu kao poseban književni rod. Ne uočava obilježja dramskoga teksta. Ne razlikuje dijalog od monologa. Ne razumije ulogu didaskalija. Ne pokazuje interes za čitanje dramskoga teksta. Učenik uz pomoć reproducira ključne pojmove, prepoznaje dramu kao književni rod, razlikuje dijalog od monologa. Uz učiteljičinu pomoć objašnjava ulogu didaskalija. Učenik sam reproducira pojmove jednoznačnosti i višeznačnosti, ali bez njihovog razumijevanja u potpunosti. Ne može vlastitim primjerima oprimjeriti višeznačne riječi, već samo primjerima iz udžbenika. Višeznačne riječi ne primjenjuje prikladno u jezičnim djelatnostima. U govoru i tekstu može uočiti riječ prenesenog značenja, ali ne može objasniti njezino stvarno značenje. Učenik uglavnom samostalno reproducira obilježja lirike i uz pomoć ih pronalazi na primjerima lirskih pjesama. Učenik uglavnom samostalno definira obilježja epike. Uočava pripovijedanje kao temeljni epski postupak, prepoznaje glavne i sporedne likove. Uz učiteljičinu pomoć prepoznaje i imenuje dijelove fabule i uočava osnovnu misao teksta. Učenik uglavnom samostalno reproducira ključne pojmove. Samostalno razlikuje vezani od slobodnog stiha. Zna definirati vrstu stiha prema broju slogova, ali često griješi u primjeni na pjesmi. Navodi primjere obrađene na satu. Učenik uglavnom samostalno definira ključne pojmove, a uz učiteljičinu pomoć ih prepoznaje u primjerima. Učenik uglavnom samostalno definira ključne pojmove, a uz učiteljičinu pomoć ih prepoznaje u primjerima. dobar

Učenik prepoznaje, razumije i primjenjuje naučene pojmove. Vlastitim primjerima može oprimjeriti višeznačne riječi. Ponekad griješi u uporabi višeznačnih riječi u jezičnim djelatnostima. Učenik gotovo samostalno uočava obilježja lirike na primjerima lirskih pjesama. Aktivno sudjeluje u obradi lirskih djela. Učenik gotovo samostalno uočava obilježja epike u tekstu. Samostalno uočava osnovnu misao teksta, imenuje dijelove fabule, uočava poglavlja. Aktivno sudjeluje u obradi epskih djela. Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i primjenjuje naučene pojmove. Navodi vlastite primjere. Aktivno sudjeluje u interpretaciji lirskih djela. Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i primjenjuje naučene pojmove. Aktivno sudjeluje u interpretaciji poetskoga i pripovjednoga teksta. Učenik gotovo samostalno prepoznaje, definira i primjenjuje naučene pojmove. Aktivno sudjeluje u interpretaciji dramskoga teksta. odličan vrlo dobar Učenik samostalno zaključuje i definira gradivo te ga prikladno primjenjuje u jezičnim djelatnostima (govorenje, slušanje, čitanje, pisanje). Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje lirska obilježja. Uočava kratkoću i osjećajnost kao bitne sastavnice u nastajanju lirskih djela. Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje epska obilježja. Vodi iscrpan dnevnik čitanja. Čita više od zadanoga. Učenik u potpunosti prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje gradivo. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih lirskih pjesama. Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije, uočava. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih poetskih i pripovjednih tekstova. Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije, uočava. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih dramskih tekstova. Povezuje dramski tekst s kazališnim izražajnim sredstvima.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Medijska kultura Ocjena Mediji Filmski rodovi Animirani film Tisak Kazalište nedovoljan Učenik ne razumije ulogu medija kao prijenosnika poruke ni tijek priopćajnoga procesa. Ni uz pomoć ne može razvrstati medije na tradicionalne i na suvremene. Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje filmske rodove. Ne pokazuje interes za film. Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje filmske rodove, ne može reproducirati osnovna obilježja animiranoga filma. Ne pokazuje interes za gledanje animiranoga filma. Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje vrste tiska. Učenik ne može prepoznati kazališna izražajna sredstva. Ne pokazuje interes za kazalište. dovoljan Učenik uz učiteljičinu pomoć zna razvrstati medije na tradicionalne i na suvremene, no ne može objasniti tijek priopćajnog procesa. Učenik uz pomoć zna nabrojiti filmske rodove te svaki oprimjeriti primjerima obrađenima na satu. Učenik uz učiteljičinu pomoć reproducira osnovna obilježja animiranog filma. Ne razlikuje crtani film od lutkarskoga filma. Učenik uz pomoć zna nabrojiti vrste tiska, ali ih ne zna oprimjeriti. Učenik na razini dosjećanja, uz učiteljičinu pomoć, zna nabrojiti izražajna sredstva, ali ih ne može prepoznati u predstavi. dobar Učenik samostalno razvrstava medije, ali mu nije u potpunosti jasna uloga medija kao posrednika između pošiljatelja i primatelja. Učenik uglavnom samostalno prepoznaje i razlikuje filmske rodove. Učenik uglavnom samostalno reproducira osnovna obilježja animiranoga filma te uz učiteljičinu pomoć objašnjava razliku između crtanoga i lutkarskoga filma. Učenik uglavnom samostalno prepoznaje i razlikuje vrste tiska. Učenik uglavnom samostalno definira i prepoznaje kazališna izražajna sredstva u predstavi (scenografiju, kostimografiju, rasvjetu).

vrlo dobar Učenik je ovladao pojmovima o medijima na razini razumijevanja i primjene. Pokazuje interes samo za pojedinu vrstu medija. Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o filmskim rodovima, ali ne pokazuje interes za istraživački i stvaralački rad. Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o animiranom filmu, ali ne pokazuje interes za istraživački. Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o tisku, ali ne pokazuje interes za istraživački i stvaralački rad. Učenik je ovladao pojmovima kazališnih izražajnih sredstava na razini prepoznavanja, razumijevanja i primjene, ali ne pokazuje interes za istraživački i stvaralački rad. Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava,, oprimjeruje i primjenjuje znanje o medijima. Samostalno istražuje. Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o filmskim rodovima. Samostalno istražuje. Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o animiranome filmu. Samostalno istražuje. Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o tisku. Samostalno čita i istražuje. Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o kazališnim izražajnim sredstvima. Samostalno istražuje i stvara. odličan

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Hrvatski jezik Ocjena Vrste zamjenica Glagoli po vidu i predmetu radnje Nesprezivi glagolski oblici (infinitiv, gl. pridjevi) i gl. Prezent Prošli glagolski oblici (perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt) Futur 1. i futur 2. Glagolski načini (kondicional i imperativ) Vrste predikata Počeci hrvatske pismenosti nedovoljan Učenik ne razumije, ne prepoznaje, ne zna definirati zamjenice. Ne zna sklanjati osobne zamjenice. Ne prepoznaje, ne razlikuje i ne zna definirati glagole po predmetu radnje i po vidu. Učenik ne prepoznaje, ne razlikuje i ne zna definirati nesprezive glagolske oblike. Ne prepoznaje, ne zna definirati prezent. Ne može sprezati glagole u prezentu. Ne prepoznaje i ne razlikuje prošle glagolske oblike. Ne zna definirati prošle glagolske oblike. Ne razumije i ne prepoznaje future. Ne zna ih niti definirati. Ne razlikuje i ne uočava glagolske načine. Ne prepoznaje predikate. Ne razlikuje imenski i glagolski predikat. Ne razlikuje latinicu, ćirilicu i glagoljicu. Ne zna ništa o počecima hrvatske pismenosti. S teškoćama sklanja osobne zamjenice. Uz pomoć definira zamjenice, ali ih ne prepoznaje u tekstu. Uz pomoć uspijeva definirati i razlikovati glagole po vidu i predmetu radnje. Uz pomoć prepoznaje i razlikuje infinitiv i gl. pridjeve, definira infinitivne završetke i tvori glagolske pridjeve. Spreže glagole u prezentu uz pomoć. Može definirati i prepoznati prezent. Prepoznaje perfekt i vlada oblicima perfekta pomoćnih glagola. Može definirati neke prošle glagolske oblike. Prepoznaje jednostavne i složene glagolske oblike. Uz pomoć prepoznaje futur prvi i drugi, ali ih ne piše niti izgovara pravilno. Uz pomoć prepoznaje imperative, iskazuje zapovijed i molbu imperativom. Prepoznaje kondicionale. Uz pomoć uočava glagolski predikat. Razlikuje latinicu, ćirilicu i glagoljicu. Prepoznaje pismo kojim je pisan tekst. Zna samo neke podatke o Baščanskoj ploči. dovoljan dobar U tekstu djelomično prepoznaje zamjenice. Uspijeva sklanjati osobne zamjenice. Prepoznaje naglašene i nenaglašene oblike zamjenica. Može definirati, razlikovati i prepoznati glagole po vidu i predmetu radnje. Uočava i razlikuje najčešće vidske parnjake. Prepoznaje i tvori glagolske pridjeve, ali ih ne rabi pravilno. Razlikuje i pravilno rabi infinitiv i glagolsku imenicu. Prepoznaje prezent, usvojio prezent pomoćnih glagola, spreže glagole uz poteškoće. Katkad ne rabi prezent prikladno u govoru i pismu. Prepoznaje oblike perfekta i prikladno ga rabi u govoru i pismu. Uz pomoć prepoznaje i ostale prošle oblike, razlikuje jednostavne i složene gl. oblike. Uočava i prepoznaje future, pravilno ih piše i izgovara. Spreže glagole u futuru prvom. Razumijeva značenje i tvorbu imperativa i kondicionala. Prepoznaje glagolske načine u tekstu. Ne rabi uvijek pravilno kondicionale u govoru i pismu. Definira imenski i glagolski predikat, ali ih rijetko prepoznaje u rečenici. Zna osnovne podatke o Baščanskoj ploči i prvoj tiskanoj knjizi.

vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije zamjenice. Bez poteškoća sklanja osobne zamjenice. Bez poteškoća razlikuje i prepoznaje glagole po vidu i predmetu radnje. Uočava i razlikuje najčešće vidske parnjake. Rabi glagole po predmetu radnje u skladu s normom. Prepoznaje, tvori i pravilno rabi gl. pridjeve i gl. imenice. Razlikuje i pravilno rabi infinitiv. Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika i u dopuni glagola. Bez poteškoća spreže glagole u prezentu, razlikuje prezent pomoćnih glagola. Prikladno rabi prezent u govoru i pismu. Učenik samostalno prepoznaje prošle glagolske oblike. Uspješno zamjenjuje aorist, imperfekt i pluskvamperfekt perfektom. Razumije značenja i tvorbe futura. Bez teškoća ih uočava i spreže glagole u futuru. Uglavnom pravilno zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom. Razlikuje istoobličnice imperativa i prezenta u rečenici. Pravilno tvori, prepoznaje i koristi glagolske načine. Razumije i uglavnom bez teškoća prepoznaje predikate. Zna gotovo sve podatke o spomenicima hrvatske pismenosti. Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira i zaključuje gradivo. Naučenim se služi u govoru i pismu. Učenik razumije, prepoznaje, razlikuje i analizira glagole po vidu i predmetu radnje. S lakoćom daje vlastite primjere. Bez poteškoća prepoznaje, razlikuje, tvori, rabi i analizira nesprezive gl. oblike i gl. imenice. Razumije i bez poteškoća prepoznaje prezent, spreže glagole u prezentu i uvijek prikladno rabi prezent u govoru i pismu. Samostalno i bez poteškoća prepoznaje i razumije prošle glagolske oblike, prikladno ih rabi u govoru i pismu. Razumije, prepoznaje i tvori futur 1. i 2. Pravilno zamjenjuje futur 2. svršenim prezentom i preoblikuje prezent u oba futura. Bez poteškoća uočava, razumije razlikuje, tvori i rabi glagolske oblike. Razumije, prepoznaje i analizira predikate. Navodi vlastite primjere. Izvrsno usvojio gradivo o počecima hrvatske pismenosti. Zna sve važne povijesne podatke. odličan

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Jezično izražavanje Ocjena Veliko početno slovo Rečenični i pravopisni znakovi Prepričavanje (stvaralačko, sažeto) Razgovor Portret Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora Dramatizacija pripovjednoga teksta Interpretativno čitanje krasnoslov nedovoljan Učenik ne zna pravila o pisanju velikog početnog slova. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere. Ne poznaje, ne razumije trotočje, izostavnik, crticu, zagradu, ne primjenjuje ih u pisanju. Ne može niti uz pomoć stvaralački prepričati tekst niti ga sažeti. Ne razlikuje službeni i privatni razgovor. Ne sudjeluje u razgovoru. Ne razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa lika. Ne zna opisati lik. Ne zna opisati otvoreni i zatvoreni prostor. Ne zna preoblikovati pripovjedni tekst u dramski. Čita s poteškoćama i bez izražajnosti, ne zna krasnosloviti. Učenik zna neka pravila o pisanju velikog početnog slova, ali griješi u primjeni. Samo uz pomoć uspijeva razlikovati rečenične i pravopisne znakove. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere. Uz pomoć sažeto prepričava glavne doga đaje i bitne pojedinosti. Razlikuje primjere službenog i privatnog razgovora. Uz pomoć razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa lika. Uz pomoć opisuje lik. Pokušava opisati otvoreni i zatvoreni prostor. Nema plan opisa. Uz pomoć uspijeva preoblikovati pripovjedni tekst u vrlo jednostavan dramski. Čita uz manje teškoće, ne zna izraziti doživljaj teksta prikladnim interpretativnim čitanjem. Krasnoslovi uz poteškoće. dobar dovoljan Učenik poznaje većinu pravila o pisanju velikog početnog slova i djelomično ih primjenjuje. Koristi pravopis uz poticaj. Razlikuje rečenične i pravopisne znakove, djelomično razumije njihovu upotrebu i uglavnom ih pravilno piše. Može bez pomoći sažeti tekst, ali treba pomoć u prepričavanju s promjenom gledišta. Navodi vlastite primjere situacija u kojima se vodi službeni i privatni razgovor. Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa lika. Stvara plan opisa, pokušava portretirati lik, ali nije dosljedan u opisivanju. Nepotpun plan opisa pa opis otvorenog i zatvorenog prostora nije skladan. Ne poštuje dosljedno gramatička i pravopisna pravila. Dramatizira pripovjedni tekst koristeći dijalog i monolog. U čitanju ne izražava uvijek doživljaj teksta. Krasnoslovi uz manje teškoće. Ne poštuje uvijek vrednote govorenog jezika.

vrlo dobar Učenik razumije većinu pravila o pisanju velikog početnog slova i uglavnom ih dosljedno primjenjuje. Samostalno se služi pravopisom. Razumije rečenične i pravopisne znakove, pravilno ih piše i uglavnom ih zna ostvariti u čitanju. Samostalno oblikuje sažetak (usmeno i pisano). Prepričava tekst usmeno i pisano mijenjajući gledište. Usvojio pravila dobrog i kulturnog razgovora. Rado sudjeluje u razgovoru na satu. Samostalno portretira lik na temelju prethodno stvorenoga plana. Uglavnom poštuje gramatička i pravopisna pravila. Na temelju plana opisa stvara dobar opis otvorenog i zatvorenog prostora. Uglavnom poštuje gramatička i pravopisna pravila. Uspješno dramatizira pripovjedni tekst koristeći dijalog, monolog i didaskalije. Sudjeluje u uprizorenju dramskog teksta. Uglavnom uspješno interpretativno čita i krasnoslovi poštujući vrednote govorenog jezika. odličan Učenik je ovladao i osvijestio sva pravila o pisanju velikog početnog slova. Sustavno ih i bez poteškoća primjenjuje. Učenik u potpunosti razumije i primjenjuje rečenične i pravopisne znakove. Bez teškoća primjenjuje naučena pravila u pisanju i čitanju. Samostalno i bez poteškoća oblikuje usmeni i pisani sažetak i prepričava tekst usmeno i pisano mijenjajući gledište. Bez teškoća sudjeluje u razgovoru poštujući vrednote govorenog jezika. Ima bogat rječnik. Spretno se izražava, poštuje temu i svrhu razgovora. Iznimno uspješan u portretiranju lika. Poštuje gramatička i pravopisna pravila. Ima bogat rječnik. Iznimno uspješan u opisivanju otvorenog i zatvorenog prostora. Zapaža detalje, stvara skladnu kompoziciju opisa. Ima bogat rječnik. Vrlo uspješan u dramatizaciji teksta. Rado sudjeluje u uprizorenju dramskog teksta, izrađuje scenografiju i kostime. S lakoćom i vrlo uspješno interpretativno čita i krasnoslovi.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Književnost Ocjena Usmena narodna književnost Prozne vrste: crtica, anegdota, vic, povijesni i znanstvenofantastični ro man Povjestice Stilska izražajna sredstva (ponavljanje, asonanca, aliteracija Pjesničke slike Dijalektno pjesništvo Vrste kitica Dramski tekst nedovoljan Ne prepoznaje obilježja usmene narodne književnosti. Ne sudjeluje u interpretaciji književnih djela. Ne prepoznaje i ne uočava obilježja proznih vrsta. Ne sudjeluje u interpretaciji književnih djela. Ne razumije i ne prepoznaje obilježja povjestice. Ne sudjeluje u interpretaciji književnih djela. Učenik se prisjeća naziva stilskih izražajnih sredstava, ali ih ne zna definirati niti uočiti u književnom tekstu. Ne uočava motive u pjesničkim slikama i ne povezuje ih s osjetilima kojima su zamijećeni. Ne uočava, ne razumije zavičajne motive i govore. Ne razlikuje vrste kitica prema broju stihova niti vrste rima. Ne uočava obilježja dramskog teksta. dovoljan Prisjeća se osnovnih obilježja usmene narodne književnosti, ali ih ne prepoznaje u tekstu. Ne razumije odnose među likovima. Prisjeća se osnovnih obilježja proznih vrsta, ali ih ne uočava u tekstu. Ne razumije odnose među likovima. Prisjeća se osnovnih obilježja povjestice, ali ih ne uočava u tekstu. Ne razlikuje povjesticu od lirske pjesme. Učenik definira pojmove i uočava ih u poznatim tekstovima. Uočava pjesničke slike samo u poznatim tekstovima. Razlikuje pjesme pisane kajkavskim, čakavskim i štokavskim narječjem, ali ne uočava zavičajne motive. Uz pomoć se prisjeća i imenuje neke vrste kitica i rima. Uz pomoć se prisjeća obilježja dramskog teksta te uočava samo neka obilježja u poznatim tekstovima. dobar Uglavnom prepoznaje osobine usmene narodne književnosti i uočava ih u književnom djelu. Uglavnom uočava postupke likova i njihove odnose. Razumije i uočava samo neke osobine proznih vrsta. Uglavnom razumije postupke likova i njihove odnose. Uglavnom razumije i uočava obilježja povjestice. Razlikuje ju od lirske pjesme. Uglavnom uočava obilježja pjesničkog i pripovjednog izražavanja. Učenik razumije i definira pojmove, prepoznaje ih u poznatim i nepoznatim književnim tekstovima. Uglavnom razumije i uočava pjesničke slike u poznatim i nepoznatim tekstovima. Uglavnom prepoznaje i razumije suodnos zavičajnog govora i zavičajnih tema i motiva. Uglavnom prepoznaje vrste rime i imenuje vrste kitica prema broju stihova. Uglavnom uočava obilježja i dijelove dramskog teksta.

vrlo dobar Samostalno uočava osobine usmene narodne književnosti, uočava odnose među likovima i komentira njihove postupke. Uglavnom samostalno uočava osobine proznih vrsta i odnose među likovima. Komentira postupke likova. Samostalno uočava gotovo sva obilježja povjestice. Komentira postupke likova. Prepoznaje i objašnjava ulogu stilskih izražajnih sredstava u književnim tekstovima. Samostalno uočava gotovo sve vrste pjesničkih slika. Samostalno prepoznaje i razumije suodnos zavičajnog govora i zavičajnih tema i motiva. Uočava ritmičnost u pjesmama. Samostalno prepoznaje i imenuje većinu kitica. Uočava rimu u poznatim i nepoznatim tekstovima i imenuje vrste rime. Samostalno uočava obilježja i dijelove dramskog teksta. Prepoznaje dramski sukob kao temelj dramske radnje. odličan Prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira obilježja usmene narodne književnosti. Samostalno nalazi sva obilježja u novim tekstovima. Razumije i komentira postupke likova. Prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira obilježja proznih vrsta. Samostalno nalazi sva obilježja u novim tekstovima. Razumije i komentira postupke likova. Prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira obilježja povjestice. Samostalno nalazi sva obilježja u novim tekstovima. Razumije i komentira postupke likova. Učenik s lakoćom definira, uočava i razumije stilska sredstva. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih književnih djela. Ostvaruje tekstove sa zadanim stilskim sredstvima. S lakoćom prepoznaje, razumije, objašnjava i analizira sve vrste pjesničkih slika. Navodi vlastite primjere. S lakoćom prepoznaje, razumije, objašnjava i analizira dijalektno pjesništvo. Stvara pjesme na svom dijalektu. Bez poteškoća prepoznaje i imenuje sve vrste kitica i rima. Sam stvara pjesme s uspješnim primjerima rime. Bez poteškoća prepoznaje, razumije, objašnjava i analizira obilježja i dijelove dramskog teksta.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Medijska kultura Ocjen a Filmska izražajna sredstva Mreža (internet) Strip nedovoljan Ne prepoznaje i ne razumije filmska izražajna sredstva. Ne koristi se i ne snalazi na mrežnim stranicama. Ne prepoznaje izražajna sredstva stripa. dovoljan Uz pomoć prepoznaje samo neka filmska izražajna sredstva. Uz pomoć nalazi mrežne stranice s temama iz hrvatskog jezika i književnosti. Uz pomoć prepoznaje izražajna sredstva stripa na poznatim primjerima. dobar Uglavnom prepoznaje i uočava filmska izražajna sredstva. Uglavnom samostalno pretražuje i nalazi tražene podatke na mrežnim stranicama. Uglavnom prepoznaje izražajna sredstva stripa na poznatim i nepoznatim primjerima. Uočava sličnosti između filmskog kadra i kvadrata stripa. vrlo dobar Samostalno razlikuje i uočava vrste kadrova, planova i kutove snimanja. Samostalno pretražuje i nalazi tražene podatke na mrežnim stranicama. Samostalno prepoznaje izražajna sredstva stripa. Uočava sličnosti i razlike između filmskog kadra i kvadrata stripa. odličan S lakoćom uočava, razlikuje, objašnjava i analizira filmska izražajna sredstva. Pronalazi, uspoređuje i analizira različite mrežne stranice. Kritički ih prosuđuje. Bez poteškoća prepoznaje, u spoređuje i analizira izražajna sredstva stripa. Samostalno izra đuje strip. Kritički prosuđuje različite vrste stripova.

Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik ocjena Objekt Priložne oznake Atribut i apozicija Zamjenice i njihova uloga u rečenici Jednostavna rečenica Složena rečenica Nezavisno složena rečenica nedovoljan Ne zna definirati objekt, ne prepoznaje ga u rečenici. Učenik ne zna definirati priložne oznake, ne prepoznaje ih u rečenici. Učenik ne zna definirati atribut i apoziciju, ne prepoznaje ih u rečenici. Učenik ne zna objasniti zamjenice, navesti vrste zamjenica, ne prepoznaje ih u tekst. Učenik ne zna objasniti pojam jednostavne rečenice. Ne zna objasniti pojam, ne zna navesti načine kojim nastaju složene rečenice. Ne zna objasniti pojam, i uz pomoć učitelja ne može riješiti najjednostavniji zadatak. dovoljan Zna definirati objekt, prepoznaje ga u rečenici samo uz pomoć učitelja. Zna definirati priložne oznake, prepoznaje ih u rečenici samo uz pomoć učitelja. Zna definirati atribut i apoziciju, prepoznaje ih u rečenici samo uz pomoć učitelja. Učenik zna navesti i objasniti navedene pojmove, ali ih prepoznaje samo uz pomoć učitelja. Zna objasniti pojam, navodi vrste jednostavnih rečenica. Teže prepoznaje neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu. Zna objasniti pojam, navodi vrste nastajanja složenih rečenica, ne prepoznaje veznička sredstva, ne može samostalno riješiti zadatke. Učenik definira NSR, ali ju prepoznaje samo uz pomoć učitelja. dobar Učenik zna objasniti objekt, prepoznaje ga u rečenici, zna objasniti razliku između izravnog i neizravnog objekta, ali u rečenici griješi u određivanju vrste objekta. Učenik zna objasniti priložne oznake, prepoznaje ih u rečenici, zna navesti vrste priložnih oznaka (POM, PON, POV), ali griješi prilikom određivanja priložnih oznaka u rečenici. Učenik zna definirati atribut i apoziciju, zna navesti vrste atributa, objasniti atributni i apozicijski skup. U rečenici griješi u određivanju apozicije i atributa. Učenik zna navesti i objasniti upitne, odnosne i neodređene zamjenice. Griješi u uporabi povratne i povratno posvojne zamjenice. Teže prepoznaje upitne i odnosne zamjenice u rečenici. Zna objasniti, prepoznati i navesti vrste jednostavnih rečenica. Griješi u prepoznavanju i slaganju subjekta i predikata te riječi koje dopunjuju predikat i subjekt. Definira pojam, zna navesti načine sklapanja jednostavnih rečenica, zna navesti veznička sredstva, ali ih često ne prepoznaje u rečenici. Definira pojam, zna navesti vezničke i nevezničke rečenice. Razumije pojam surečenice. Griješi prilikom udruživanja jednostavnih rečenica u NSR.

vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije objekt. Zna ga prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu objekta. Zna objasniti pojam dijelnog genitiva, ali ga teže prepoznaje u rečenici. Učenik definira, prepoznaje i razumije priložne oznake. Zna ih prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu priložnih oznaka. Učenik definira, prepoznaje i razumije atribut i apoziciju. Zna navesti vrste atributa, objasniti atributni i apozicijski skup. Zna ih prepoznati u rečenici. Zna prepoznati i objasniti upitne, odnosne i neodređene zamjenice. Pravilno rabi padežne oblike upitnih, odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju. Učenik je usvojio pojmove, prepoznaje ih, poznaje strukturu proširene rečenice. Učenik je usvojio gradivo, uglavnom samostalno rješava zadatke, primjenjuje naučeno gradivo u govoru i pismu. Definira, prepoznaje, razumije i daje primjere za ključne pojmove. odličan Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Prepoznaje objekt koji je izrečen dijelnim genitivom, prepoznaje objektni skup i prijedložni objekt. Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Daje vlastite primjere, zna da postoje i POK, POU, POS, POD. Učenik je u potpunosti svladao gradivo. Zna razlikovati i prepoznati u rečenici apoziciju i imenički atribut. Prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju, pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnom položaju. Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Samostalno se u govoru i pismu služi zamjenicama. Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Naučeno gradivo primjenjuje u govoru i pismu. Učenik je u potpunosti svladao gradivo, bez poteškoća se u pisanom izražavanju koristi složenim rečenicama. Samostalan u rješavanju zadataka. U potpunosti svladao gradivo, samostalno povezuje, razumije i zaključuje.

Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik ocjena Vrste nezavisno složenih rečenica (NSR) nedovoljan Ne zna navesti vrste NSR. dovoljan dobar Zna navesti vrste NSR i njihove veznike, ali rečenice prepoznaje samo uz pomoć učitelja. Zna navesti vrste NSR i njihove veznike. Često griješi u prepoznavanju, ne piše pravilno zarez u svim NSR. Zavisno složena rečenica (ZSR) Učenik ne zna definirati zavisno složenu rečenicu, ne zna navesti vrste. Zna definirati ZSR, navesti vrste, ali zadatke može riješiti samo uz pomoć učitelja. Učenik zna objasniti pojam ZSR, uočava glavnu i zavisnu surečenicu, često griješi pri prepoznavanju vrste ZSR. Naglasak Ne zna što je naglasak, ne zna vrste naglasaka. Zna što je naglasak i vrste naglasaka. Zna što je naglasak i vrste naglasaka. Zna navesti pravila o raspodjeli naglasaka, ali griješi pri određivanju vrste naglasaka. Samoznačne i suznačne riječi Ne zna definirati navedene pojmove. Učenik zna navesti i objasniti navedene pojmove, ali ih prepoznaje samo uz pomoć učitelja. Razlikuje samoznačne i suznačne riječi, razlikuje naglasnice i nenaglasnice. Griješi u uporabi prednaglasnica i zanaglasnica. Teže prepoznaje naglasne cjeline. Povijest hrvatskog književnog jezika Učenik se ne sjeća naučenog prethodnog gradiva, nije naučio osnovne podatke. Zna navesti autora, naslov i godinu izdanja prve hrvatske gramatike i rječnika. Zna objasniti Gajevu reformu. Zna navesti i objasniti nastanak temeljnih jezičnih priručnika. vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije NSR. Razumije značenja različitih vrsta NSR. Pravilno piše zarez u svim NSR. Učenik definira, prepoznaje i razumije ZSR. Zna ih prepoznati i odrediti vrstu. Zamjenjuje rečenične dijelove zavisnom surečenicom. Uočava inverziju i umetnutu rečenicu te veznčke riječi. Zna pisati zarez u ZSR. Prepoznaje i prema uzoru pravilno rabi naglaske u govorenju i čitanju, određuje naglasna obilježja: mjesto, dužinu i ton u tipičnim riječima. Zna prepoznati i objasniti samoznačne i suznačne riječi. Pravilno rabi prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju. Prepoznaje naglasne cjeline, pravilno izgovara naglašene i nenaglašene riječi. Zna opširnije navesti i objasniti nastanak temeljnih jezičnih priručnika. Razumije ulogu i važnost pojave tiskanih rječnika i slovnice u razvoju hrvatskog jezika. Razumije razloge koji su doveli do Gajeve reforme.

odličan Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Primjenjuje naučeno gradivo u pismu i govoru. Daje vlastite primjere. Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira i zaključuje gradivo. Daje vlastite primjere. Naučenim se u potpunosti služi u govoru i pismu. Prepoznaje i prema uzoru pravilno rabi naglaske u govorenju i čitanju, određuje naglasna obilježja: mjesto, dužinu i ton u tipičnim riječima. Razlikuje vlastiti naglasak i naglasak književnog naglasnog sustava. Učenik samostalno definira, prepoznaje, razlikuje, analizira, zaključuje gradivo. Samostalno se u govoru i pismu služi samoznačnim i suznačnim riječima. S lakoćom navodi vlastite primjere. U potpunosti usvojio sve podatke i činjenice. Učenik samostalno povezuje, razumije, zaključuje, analizira i procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz povijest.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezično izražavanje nedovoljan Ocjena Poštivanje pravopisne norme (veliko slovo, upravni Učenik ne poznaje, ne razumije i ne primjenjuje pravopisna pravila. Pripovijedanje pismeno (statičan i dinamičan Ne zna elemente fabule, ne povezuje rečenice u smislene cjeline ni usmeno, ni pismeno. Ne prepoznaje ni statičan, ni dinamičan opis. Biografija i autobiogr afija Ne zna objasniti ni prepoznati biografiju i autobiografiju. Vijest i komentar Ne zna objasniti navedene pojmove niti ih prepoznati. Odnosi među riječima Ne uočava odnose među riječima, ne zna objasniti navedene pojmove. Nači ni sporazumijev anja Ne zna objasniti i navesti načine sporazumijevanja. Izražajno čitanje i krasnosl ov Ne sluša izražajno čitanje, ne poštuje rečenične znakove, nije naučio krasnosloviti nijedan lirski tekst. Natuknica i bilješka Ne zna izdvojiti ključne pojmove. Ne zna se koristiti natuknicom i bilješkom. dovoljan Učenik reproducira osnovna pravopisna pravila, ali griješi u primjeni. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere. Zna navesti elemente fabule, razlikuje statičan i dinamičan opis, u pisanom i usmenom izražavanju potrebna je pomoć učitelja. Zna objasniti navedene pojmove, ne uspijeva uz pomoć natuknica napisati biografiju. Zna objasniti navedene pojmove, teško ih oblikuje u govoru i pismu. Zna objasniti navedene pojmove i navesti primjer. Djelomično se služi vrjednotama govorenog jezika. Krasnoslovi pjesmu uz pomoć učitelja. U čitanju često ne poštuje rečenične znakove. Uz pomoć učitelja izdvaja ključne pojmove i piše natuknice i bilješke. dobar Učenik poznaje i djelomično primjenjuje većinu pravopisnih pravila o pisanju velikog slova, rečeničnih i pravopisnih znakova, glasova č, ć, đ,dž, ije, je, kratica, upravnog govora. Pravopisom se služi uz poticaj. Učinjene pravopisne pogreške uočava i ispravlja uz učiteljičinu pomoć. Zna objasniti, razlikovati i većim dijelom primijeniti navedene pojmove, nedjelotvorno se koristi dijalogom u pripovijedanju. Zna objasniti navedene pojmove, potrebna pomoć pri pisanju biografije. Zna objasniti navedene pojmove, razlikuje ih, uz pomoć učitelja oblikuje vijest i komentar u govoru i pismu. Zna objasniti navedene pojmove i navesti primjer. Uz pomoć učitelja preoblikuje tekst zamjenjujući pojedine riječi značenjskim srodnima. Služi se vrjednotama govorenog jezika, ne koristi se djelotvorno nejezičnim sredstvima u uljudnoj govornoj komunikaciji. Krasnoslovi pjesmu na prosječnoj razini. Izdvaja ključne pojmove, no ne koristi se djelotvorno bilješkama i natuknicama u pripremi izvješća, komentara.

vrlo dobar Učenik je osvijestio većinu pravopisnih pravila i primjenjuje ih u pismu. Većinu vlastitih pogrešaka uočava sam, a poneke ispravlja uz poticaj učitelja. Učenik razlikuje i izdvaja dijelove fabule u govorenju i pisanju, pripovijeda na temelju zadanih dijelova fabule, djelotvorno se koristi dijalogom i opisom u pripovijedanju. Zna objasniti navedene pojmove, uglavnom bez teškoća piše biografiju, izdvaja najvažnije podatke iz autobiografije. Gotovo u potpunosti usvojio pojmove, samostalno oblikuje vijest i komentar u govoru i pismu. Ponekad ne razlikuje vijest od komentara. Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava različite značenjske odnose među riječima. Poznaje vrjednote govorenog jezika i nejezičnih sredstava sporazumijeva nja te zamjećuje njihovu obavijesnu funkciju. Krasnoslovi pjesmu na vrlo dobroj razini. Poštuje rečenične znakove u čitanju. Pažljivo sluša izražajno čitanje. Gotovo u potpunosti i izdvaja ključne pojmove iz vezanog teksta, djelotvorno se služi bilješkama i natuknicama u pripremi komentara. Učenik je ovladao, osvijestio pravopisna pravila. Sustavno ih primjenjuje. Istražuje i komentira pravopisnu problematiku. U potpunosti razlikuje i izdvaja dijelove fabule, djelotvorno se koristi pripovijedanjem i opisivanjem u govorenju i pisanju. U potpunosti usvojio navedene pojmove, uspoređuje,nav odi samostalne primjere autobiografski h i biografskih djela. U potpunosti usvojio pojmove, brzo i lako oblikuje vijest i komentar u govoru i pismu, razlikuje vijest od komentara. Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava različite značenjske odnose među riječima Prevodi zavičajne sinonime na standardni jezik. U potpunosti usvojio i primjenjuje vrjednote govorenog jezika i nejezična sredstva sporazumijevan ja. Krasnoslovi pjesmu na visokoj razini. Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrjednotama jezika. U potpunosti i izdvaja ključne pojmove iz vezanog teksta, djelotvorno se služi bilješkama i natuknicama u pripremi komentara odličan

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Književnost Ocjena Mit i legenda Vrste lirskih i(i epskolirskih) pjesama prema sadržaju i obliku (socijalna, misaona, refleksivna, sonet, balada) Kriminalistički roman i pripovijetka, ideja Karakterizacija likova Stilska izražajna sredstva (metafora, hiperbola, gradacija) Dramske vrste nedovoljan Ne zna objasniti, prepoznati mit i legendu. Ne uočava i ne razumije obilježja navedenih vrsta. Ne sudjeluje u interpretaciji. Teško iskazuje svoj doživljaj teksta. Ne zna definirati i ne razumije ključne pojmove. Prisjeća se samo naziva. Ne zna navesti načine karakterizacije likova, ne uočava osobine likova. Ne zna definirati i ne razumije navedena stilska izražajna sredstva. Ne zna navesti dramske vrste niti ih objasniti. dovoljan dobar Zna definirati navedene pojmove, teško ih prepoznaje i navodi primjere. Zna objasniti navedene pojmove, prepoznati ih, navesti primjere. Teže objašnjava razliku između mita i legende. Učenik zna objasniti navedene književne vrste, ali ih teže prepoznaje, u interpretaciji nije dovoljno aktivan. Usvojio je navedene pojmove, sudjeluje u interpretaciji, ali katkad miješa pojedine književne vrste, često ih ne prepoznaje. Definira ključne pojmove, ali ih ne prepoznaje samostalno. Definira ključne pojmove, uočava motive i značajke likova u kriminalističkom romanu. Ne razlikuje ideju od pouke. Navodi načine karakterizacije lika, ali ne uspijeva samostalno okarakterizirati lik, pronaći primjere za pojedine osobine likova. Zna navesti načine karakterizacije lika, samostalno karakterizira lik, ali često griješi pri određivanju vrste karakterizacije. Zna definirati navedena stilska izražajna sredstva, ali ih ne prepoznaje. Zna definirati navedena stilska izražajna sredstva, ali često griješi u prepoznavanju. Navodi dramske vrste, objašnjava ih, ali ih ne prepoznaje. Ne primjenjuje naučeno gradivo. Zna navesti i objasniti dramske vrste, uglavnom ih prepoznaje, ne uočava razliku između drame u užem smislu riječi i drame (književni rod) vrlo dobar Zna objasniti, prepoznati navedene pojmove. Navesti primjere, uočava razliku između mita i legende, uočava značajku lika u mitu i legendi. Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta. Sudjeluje u interpretaciji. Uočava sličnosti i razlike među navedenim književnim vrstama. Usvojio i razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od pouke. Uočava retrospekciju i kronološki slijed u pripovjednom djelu. Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine karakterizacije lika u književnom djelu, određuje portret lika u književnom djelu. Usvojio navedena stilska izražajna sredstva, gotovo ih u potpunosti prepoznaje. Zna objasniti, prepoznati i navesti obilježja dramskih vrsta. Uočava dramski prizor.

U potpunosti usvojio pojmove, razlikuje mit i legendu, navodi obilježja, uočava značajke mita. Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta. Sudjeluje u interpretaciji. Uočava sličnosti i razlike među navedenim književnim vrstama. Povezuje i analizira naučene književne pojmove. U potpunosti usvojio, razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od pouke. Uočava retrospekciju i kronološki slijed u pripovjednom djelu. Uspoređuje, procjenjuje i komentira različita djela. Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine karakterizacije lika u književnom djelu, određuje portret lika u književnom djelu. Uočava motiviranost postupka likova i njihove međuodnose. Učenik razumije, objašnjava i prepoznaje navedena stilska izražajna sredstva, povezuje ih i uspoređuje. Navodi vlastite primjere. Zna objasniti, prepoznati i navesti obilježja dramskih vrsta. Uočava dramski prizor. Povezuje naučeno gradivo, kreativno izražava svoj doživljaj djela i uspoređuje ih s drugim djelima. odličan

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Medijska kultura Ocjena Igrani film Televizijske emisije Radio Knjižnica nedovoljan Ne zna objasniti pojam niti navesti vrste igranog filma. Ne zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija. Ne zna objasniti ključne pojmove. Ne zna objasniti pojam knjižne građe. dovoljan Zna objasniti pojam i navesti vrste igranog filma, ali ne navodi primjere i teže prepoznaje vrste igranog filma. Zna objasniti pojam, ali teže navodi vrste. Ključne pojmove objašnjava uz pomoć učitelja. Objašnjava pojam knjižne građe, ali se samostalno ne služi referentnom zbirkom. dobar vrlo dobar odličan Zna objasniti i navesti vrste igranog filma. Lako navodi primjere, ali teže uočava odnose među likovima i izražajna Usvojio obilježja igranog filma, navodi primjere, uočava filmska izražajna sredstva, ideju filma i odnose među likovima. Usvojio obilježja igranog filma, navodi primjere. Uočava filmska izražajna sredstva, ideju filma i odnose među likovima. Uspoređuje film s književnim djelom. Zna objasniti pojam, navodi vrste, ali ih teže razlikuje s obzirom na njihovu namjenu. Zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija te ih prepoznati. Zna objasniti i navesti vrste televizijskih emisija te ih prepoznaje. Samostalno ih analizira, uspoređuje i zaključuje. Navodi i objašnjava ključne pojmove, ali ne prepoznaje radijska izražajna sredstva. Razumije i objašnjava ključne pojmove. Prepoznaje radijska izražajna sredstva, razlikuje vrste radijskih emisija. Razumije i objašnjava ključne pojmove. Prepoznaje radijska izražajna sredstva, razlikuje vrste radijskih emisija. Osvještava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija. Razumije i zna objasniti pojam knjižne građe, teže se (i rijetko) služi referentnom zbirkom. Usvojio pojam s razumijevanjem. Samostalno se služi referentnom zbirkom. Usvojio pojam s razumijevanjem. Samostalno se služi referentnom zbirkom. Uspoređuje, analizira i samostalno zaključuje.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Hrvatski jezik Ocjena Nastajanje i podrijetlo rijeĉi Riječi jednaka oblika, a različita značenja Frazemi Glasovi i glasovne promjene Zamjenjivanje zavisnih surečenica gl. prilozima Složena i višestruko složena rečenica Hrvatska narječja: štokavsko, kajkavsko, čakavsko Povijest hrvatskoga jezika nedovoljan Učenik ne razumije i ne zna objasniti ključne pojmove. Ne zna nabrojiti načine nastajanja novih riječi; ne razlikuje domaće od stranih riječi. Učenik ne razumije i ne zna definirati ključne pojmove. Ni uz pomoć ne razlikuje istozvučnice od istopisnica i istoobličnica. Učenik ne zna definirati frazem. Ne prepoznaje ga u tekstu. Učenik ne razumije, ne definira i ne prepoznaje osnovne ključne pojmove. Ne razlikuje glasovne promjene. Učenik ne razumije, ne definira i ne prepoznaje osnovne ključne pojmove. Ne prepoznaje glagolske oblike i složenu rečenicu. Učenik ne raščlanjuje složenu rečenicu i ne zna odrediti njihov međusobni odnos. Ne pokazuje interes za gradivo. Učenik ne prepoznaje hrvatska narječja, ne zna na kojim se područjima koje narječje govori. Ne razlikuje štokavsko narječje od standarda. Učenik se ne sjeća prethodnoga gradiva o povijesti HKJ niti je naučio osnovne podatke o HJ u 20 i 21. st. dovoljan Uz učiteljičinu pomoć prisjeća se načina nastajanja novih riječi. Nije osvijestio potrebu o njegovanju hrvatskoga jezika. Samo uz pomoć razlikuje i prepoznaje književne riječi i strane riječi. Učenik samo uz pomoć prepoznaje najčešće istozvučnice i istopisnice. Učenik definira frazem, ali ga samo uz pomoć prepoznaje u tekstu. Ne zna osnovna obilježja frazema, a samo najjednostavnije primjere uz pomoć tumači. Učenik definira ključne pojmove, ali ih ne razumije. Najjednostavnije zadatke rješava samo uz pomoć. Učenik se uz pomoć prisjeća gl. oblika i prepoznaje gl. priloge, ali ne razumije njihovo značenje. Ni uz pomoć ne zna preoblikovati ZR gl. prilozima. Učenik uz pomoć raščlanjuje složenu rečenicu, ali često griješi u određivanju međusobnoga odnosa sureč. Griješi u slaganju f. 1. i f. 2. u ZSR. Ne razlikuje pogodbu i uvjet. Učenik definira ključne pojmove, ali ne razumije njihovo značenje. pomoć prepoznaje obilježja svakoga hrvatskoga narječja. Uz Učenik se uz pomoć prisjeća samo nekih osnovnih podataka o hrvatskom jeziku u 20. i 21. st.

dobar Učenik zna reproducirati ključne pojmove, no ne razumije ih u potpunosti. Zna objasniti načine nastajanja novih riječi, ali samo uz pomoć stvara nove riječi proširivanjem značenja i promjenom oblika. Nije u potpunosti osvijestio potrebu njegovanja hrvatskoga jezika jer se u govoru na satu i u pismu nepotrebno služi tuđicama. Učenik zna objasniti razliku između istopisnica, istoobličnica i istozvučnica, ali često griješi u njihovu prepoznavanju u tekstu. Učenik definira, prepoznaje i tumači poznate frazeme, ali ne daje vlastite primjere. Učenik definira, prepoznaje i tumači ključne pojmove. Prepoznaje glasovne promjene samo u najjednostavnijim primjerima. Ne provodi dosljedno pravila o glasovnim promjenama u govoru i pismu. Učenik definira i razlikuje gl. prilog prošli i sadašnji. Griješi u tvorbi glagolskih priloga i zamjeni zavisnih surečenica glagolskim prilozima. Uz pomoć određuje vrste zavisnih surečenica koje treba preoblikovati gl. prilozima. Učenik prepoznaje obilježja složene rečenice. Prepoznaje, raščlanjuje i imenuje jednostavnije odnose među surečenicama. Griješi u sastavljanju višestruko složene rečenice u govoru i pismu. Učenik definira i razumije ključne pojmove. Samostalno prepoznaje i imenuje samo najuočljivija obilježja svakoga narječja, određuje područja na kojima se koje narječje govori, ne razumije u potpunosti odnos hrvatsko književni jezik i hrvatski standardni jezik. Učenik prepoznaje i objašnjava većinu podataka o HJ u 20. i 21. st. Potrebna mu je pomoć u razumijevanju povijesnih događaja u razvoju HJ. vrlo dobar Ključne pojmove učenik je usvojio na očekivanoj razini: razumije ih i primjenjuje, oprimjeruje. U govoru se ponekad služi nepotrebnim tuđicama. Učenik definira, prepoznaje i razumije homonime. Daje vlastite primjere za istoobličnice, istopisnice i istozvučnice. Učenik definira, prepoznaje, razumije i tumači frazeme; poznaje osnovna obilježja frazema, daje vlastite primjere, ali griješi u uporabi. Učenik definira, prepoznaje, razumije i daje primjere za ključne pojmove. Razumije nastanak glasova i glasovnih promjena. Učenik prepoznaje i razlikuje gl. priloge, razumije njihovo značenje, ali ponekad griješi u njihovoj tvorbi i zamjenjivanju ZR gl. prilozima. Učenik uglavnom samostalno prepoznaje, raščlanjuje i određuje vrste surečenica. Naučeno primjenjuje u govoru i pismu. Učenik uglavnom razlikuje i prepoznaje hrvatska narječja. Uočava i imenuje najvažnija njihova obilježja i prostore gdje se govore. Učenik uglavnom prepoznaje, objašnjava, primjenjuje naučeno iz prethodnih razreda. Razumije razvoj HJ kroz povijest. odličan Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje gradivo. Naučenim se samostalno služi u govoru i pismu. Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje gradivo. Samostalno se u govoru i pismu služi homonima. Daje vlastite primjere za homonime. Učenik se samostalno i bez pogrješaka služi frazemima u govoru i pismu. Tumači ih s lakoćom i daje vlastite primjere. Učenik je u potpunosti svladao gradivo. Daje vlastite primjere s provedenim glasovnim promjenama i tumači ih. Sustavno provodi glasovne promjene u govoru i pismu. Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje gradivo. Raščlanjuje složenu rečenicu, služi se gl. prilozima u govoru i pismu. Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje naučeno o složenoj i višestruko složenoj rečenici. Naučenim se u potpunosti koristi u govoru i pismu. Učenik razumije, povezuje, uspoređuje i komentira riječi, izraze i rečenice na narječjima. U potpunosti razlikuje i razumije odnos HKJ i hrv. standardnog jezika. Učenik samostalno povezuje, razumije, zaključuje, analizira i procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz povijest.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Jezično izražavanje Ocje na Poštivanje pravopisne norme Vrste stilova Rasprava Problemski članak, životopis, osvrt ili prikaz, pismo Red riječi u rečenici nedovoljan dovoljan Učenik ne poznaje, ne razumije, stoga i ne primjenjuje pravila o pisanju velikoga slova, rečeničnih i pravopisnih znakova, č, ć, dž, đ, ije/je, kratica, upravnoga govora. Ne služi se pravopisom ni na poticaj. Učenik reproducira osnovna pravopisna pravila, ali griješi u primjeni. Pravilno piše samo najjednostavnije primjere. Uzastopce ponavlja iste pogrješke koje primjećuje i ispravlja samo uz učiteljičinu pomoć. Učenik ne prepoznaje i ne razlikuje vrstestilova. Neprimjereno se služi razgovornim stilom u svakodnevnoj komunikaciji. Učenik prepoznaje kojim je stilom koji tekst napisan, ali ne zamjećuje obilježja svakoga stila. Uobičajene administrativne obrasce ispunjava uz pomoć. Griješi u pisanju intervjua i služi se neprimjerenim izrazima. Učenik ne želi sudjelovati u raspravi. Ne sluša i neprimjereno nastupa u raspravi. Ometa druge učenike u govoru. Ne razumije temu rasprave. Izlaganje je nesređeno. Učenik sluša i primjereno nastupa u raspravi, ali nije osvijestio bitnost dokazivanja u komunikaciji. Iznosi nejasne dokaze. Učenik ne poznaje obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Prikaz nije prihvatljiv. Učenik griješi u kompoziciji teksta. Rječnik je izrazito siromašan. Rečenice nisu ulančane. Pisanje je stilski nesređeno. Učenik mnogo griješi u pisanju riječi i rečenica te u primjeni pravopisnih pravila. Učenik prepoznaje i zna većinu osnovnih obilježja problemskog članka, osvrta i pisma. Djelomice ostvaruje povezanost teme i sadržaja. U pisanju vezanoga teksta uočava se siromaštvo rječnika. Često griješi u kompoziciji teksta. Rečenice pretežno nisu ulančane. Pisanje je stilski nesređeno. Često griješi u primjeni pravopisnih pravila. Treba vježbati čitko pisanje. Učenik mnogo griješi u redoslijedu riječi u rečenici. Ne razlikuje stilski neobilježen i stilski obilježen red riječi. Učenik zna objasniti razliku između stilski obilježenog i neobilježenog reda riječi, ali naučeno ne primjenjuje. dobar Učenik poznaje i djelomično primjenjuje većinu pravopisnih pravila o pisanju velikoga slova, rečeničnih i pravopisnih znakova, č, ć, dž, đ, ije/je, kratica, upravnoga govora. Pravopisom se služi uz poticaj. Učinjene pravopisne pogrješke uočava i ispravlja uz učiteljičinu pomoć. Učenik poznaje i prepoznaje najčešća obilježja svakoga stila. Uz pomoć zamjećuje stilsku i obavijesnu vrijednost dijalektizama žargonizama, lokalizama. Ispunjava bez poteškoća uobičajene administrativne obrasce, ali čini pravopisne pogrješke. Djelomice izdvaja najvažnije obavijesti iz novinskoga članka. Učenik razumije bitnost argumentacije u raspravi. Većinom jasno, ali na poticaj iznosi svoje dokaze. Griješi u oblikovanju govorne poruke. Služi se previše elementima razgovornoga jezika u raspravi. Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadani oblik vezanog teksta prema obrađenom modelu, ali nedostaje originalnosti u izrazu. Rečenice su pretežno ulančane, učenik uglavnom poštuje uzročno-posljedični slijed. Rječnik je djelomično razvijen. Učenik ponekad griješi u izboru i uporabi riječi. Uglavnom poštuje pravopisna pravila. Učenik piše čitljivo i uvlakama označuje kompozicijske dijelove. Učenik razlikuje neobilježeni od obilježenog reda riječi. Djelomice pravilno rabi nenaglasnice u rečenici.

vrlo dobar Učenik je osvijestio većinu pravopisna pravila i primjenjuje ih u pismu. Samostalno se služi pravopisom. Većinu vlastitih pogrješke ne uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj. Učenik razumije i razlikuje stilove. Pisano se izražava novinarskim i administrativnim stilom pazeći na pravopisnu normu. Primjereno se služi razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u različitim komunikacijskim situacijama. Učenik sluša i primjereno nastupa u raspravi, osvijestio je bitnost dokazivanja u komunikaciji. Jasno iznosi svoje dokaze izražavajući svoje misli i stavove. Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadan oblik vezanoga teksta prema obrađenom modelu i trudi se postići originalnost u izrazu. Rečenice su uzročno- -posljedično povezane. U obradi teme nedostaje potrebne argumentacije. Učenik gotovo u potpunosti poštuje pravopisna pravila. Piše rukopisnim pismom i točno oblikuje slova. Učenik razlikuje neobilježeni od obilježenog reda riječi. Razumije ulogu različitoga poretka riječi u rečenici. Uglavnom pravilno rabi nenaglasnice u rečenici. odličan Učenik je ovladao, osvijestio, usustavio sva naučena pravopisna pravila. Sustavno ih primjenjuje u pismu. Istražuje i komentira pravopisnu problematiku. Učenik razumije, razlikuje i komentira stilove. S lakoćom se pisano izražava novinarskim i administrativnim stilom pazeći na pravopisnu normu. Primjereno se služi razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u različitim komunikacijskim situacijama. Učenik spretno i jasno oblikuje dokaze izražavajući svoje misli i stavove. Samostalno istražuje i priprema materijale za raspravu. Ima bogat rječnik. Daje konstruktivne primjedbe u raspravi o temi. Kritički promišlja o temi. Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Točno i jasno razrađuje zadanu temu trudeći se pri tom originalno pristupiti obradi teme. Učenik valjano logički zaključuje. Rječnik je bogat i učenik se pravilno služi riječima i izrazima. Učenik u potpunosti poštuje pravopisna pravila Točno piše riječi i rečenice. Razvidni su kompozicijski dijelovi vezanoga teksta u skladu s kompozicijom. Učenik uredno i čitljivo piše, točno oblikuje slova. Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira, povezuje i zaključuje gradivo. Naučenim se samostalno služi u govoru i pismu. Pravilno rabi nenaglasnice u jeziku i pismu.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Književnost Ocjena nedovoljan Putopis Učenik ne uočava obilježja putopisa ni uz pomoć. Epske vrste: novela, moderna bajka, ep Učenik ne uočava i ne razumije obilježja novele, moderne bajke, epa. Ne sudjeluje u interpretaciji književnih djela. Teško iskazuje svoj doživljaj teksta. Ne razumije odnose među likovima. Humor, ironija, satira Učenik ne zna definirati i ne razumije ključne pojmove. Prisjeća se samo naziva. Stilska izražaj na sredstva (simbol, alegorija, elipsa, Učenik se samo prisjeća naziva ključnih pojmova, ali ih ne definira i ne uočava u književnom djelu. Kompozicija lirske pjesme Učenik ne uočava povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi. Prisjeća se, ali ne zna nabrojiti obilježja pjesme u prozi. Dramske vrste Učenik ne zna definirati ključne pojmove niti ih uočava u književnom djelu. Književna baština Učenik ne zna tko je otac hrvatske književnosti. dovoljan Učenik djelomice, uz učiteljičinu pomoć, uočava obilježja putopisa, ali ne razumije asocijativnost kao važan postupak u nastajanju putopisa. Učenik zna nabrojiti obilježja epskih vrsta, ali ih ne razumije i ne uočava u tekstu. Uz pomoć učiteljice razlikuje modernu bajku od klasične. Ne navodi vlastite primjere za navedene prozne vrste. Učenik definira ključne pojmove, ali ih samostalno ne pronalazi u književnom tekstu. Ne razumije razlike između ironije, humora i satire. Učenik definira ključne pojmove, ali ih uočava samo u poznatim primjerima. Ne navodi vlastite primjere. Učenik uglavnom točno uočava povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi. Uglavnom zna nabrojiti obilježja pjesme u prozi. Učenik djelomice uočava obilježja monodrame i unutarnjeg monologa na interpretiranom ulomku. Učenik zna tko je Marko Marulić i koje je njegovo najznačajnije književno djelo. Ne razumije zašto se on smatra ocem hrvatske književnosti. dobar Učenik uglavnom uočava obilježja putopisa. Samostalno oblikuje vlastiti doživljaj pročitanoga putopisa. Učenik uglavnom prepoznaje obilježja epskih vrsta i uočava ih u književnom djelu. Uglavnom uočava postupke likova i njihove međusobne odnose u interpretiranim književnim djelima, ali ih samostalno teže uočava u novom, nepoznatom književnom djelu. Učenik definira i objašnjava humor, satiru i ironiju u interpretiranim književnim djelima, ali ih teže pronalazi u samostalnoj interpretaciji. Učenik definira i uglavnom razumije ključne pojmove. Prepoznaje ih u poznatim primjerima. Navodi vlastite primjere. Učenik definira i uglavnom točno uočava povezanost teme i motiva. Uočava obilježja pjesme u prozi na interpretiranom primjeru. Učenik definira i razumije obilježja monodrame i unutarnjeg monologa. Uglavnom točno imenuje protagonista i antagonista u dramskom djelu. Učenik zna osnovne podatke o Marku Maruliću. Razumije koja je njegova važnost za razvoj hrvatske autorske književnosti.

vrlo dobar Učenik samostalno uočava obilježja putopisa u zadanom tekstu. Aktivno sudjeluje u obradi književnoga djela i izriče svoj doživljaj djela. Učenik samostalno uočava obilježja epskih vrsta u interpretiranim djelima. Uočava odnose među likovima i komentira njihove postupke. Učenik uglavnom samostalno uočava odnos pisca prema temi. Definira, razumije ključne pojmove i primjenjuje naučeno u novim situacijama. Učenik definira, razumije i uočava stilska izražajna sredstva u književnome djelu. Prepoznaje i objašnjava alegoriju u pripovijetki i pjesmi. Navodi više vlastitih primjera. Učenik definira, razumije i uočava povezanost teme i motiva. Uočava obilježja pjesme u prozi. Navodi vlastite primjere. Učenik većinom točno uočava obilježja dramskoga književnog roda u interpretaciji književnoga djela. Definira, razumije, objašnjava, primjenjuje i oprimjeruje ključne pojmove. Učenik razumije povijesne okolnosti u kojima je stvarao Marko Marulić i razumije njegovu važnost u razvoju hrvatske književnosti. odličan Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje obilježja putopisa. Samostalno uspoređuje putopisnu prozu. Uočava i razumije asocijativnost kao bitan postupak u nastajanju putopisa. Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje obilježja epskih vrsta. Razumije, komentira i povezuje odnose među likovima. Samostalno pronalazi sva obilježja u novim, nepoznatim tekstovima. Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje ključne pojmove. Komentira i procjenjuje samostalno odnos pisca prema temi. Učenik sve naučene pojmove samostalno definira, razumije, uočava. Povezuje i komentira naučeno gradivo pri interpretaciji novih književnih djela. Samostalno ostvaruje tekstove sa zadanim stilskim izražajnim sredstvima. Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira, raščlanjuje povezanost teme i motiva. Samostalno točno uočava obilježja lirske pjesme u prozi, Učenik prepoznaje, razumije, objašnjava, analizira dramska obilježja u dramskom djelu. Povezuje naučeno gradivo. Kreativno iskazuje svoj doživljaj djela. Učenik povezuje gradivo povijesti (povijesne, društvene i gospodarske prilike) s važnošću djelovanja Marka Marulića. Iznosi svoj stav o važnosti autorske književnosti na materinskom jeziku. Navodi nekoliko autora starije hrvatske književnosti iz svoga zavičaja.

Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Medijska kultura Ocjena Scenarij i knjiga snimanja Doku mentarni film Zagrebačka škola crtanoga filma U potrazi za knjigom nedovoljan Učenik ne razumije i ne razlikuje ključne pojmove: scenarij, knjiga snimanja, redatelj. Učenik ne razlikuje filmske rodove. Ne zna ni na razini reprodukcije obilježja i vrste dokumentarnoga filma. Učenik nije uopće zainteresiran za usvajanje gradiva o Zagrebačkoj školi crtanoga filma. Treba ga poticati na rad i gledanje filma Surogat. Učenik ni uz pomoć knjižničarke ne pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. Ne pokazuje interes da to uopće nauči. dovoljan Učenik djelomice prepoznaje i reproducira naučene pojmove. Učenik djelomice razlikuje dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; vrste dokumentarnoga filma razlikuje samo uz pomoć i poticajna pitanja; samo uz pomoć uočava filmska izražajna sredstva u dokumentarnom filmu. Učenik djelomice uočava obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma u filmu Surogat. Uz pomoć učiteljice se prisjeća imena najznačajnijih autora. Učenik djelomice samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. Treba ga poticati na odlazak u knjižnicu i služenje knjigama u knjižnici. dobar Učenik uglavnom prepoznaje, definira, razlikuje, objašnjava i primjenjuje naučene ključne pojmove. Razlikuje scenarij i knjigu snimanja. Uočava ulogu redatelja. Učenik uglavnom razlikuje dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; vrste dokumentarnoga filma uglavnom razlikuje; uglavnom uočava filmska izražajna sredstva u odgledanim dokumentarnim filmovima. Učenik uglavnom uočava obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma u Surogatu.. Navodi imena većine najznačajnijih autora. Uz pomoć učiteljice razumije temu filma. Učenik uglavnom samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. vrlo dobar Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, razlikuje, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, primjenjuje i proširuje znanje o scenariju i knjizi snimanja, ali ne pokazuje interes za istraživački rad. Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje, razlikuje, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, primjenjuje i proširuje znanje o dokumentarnom filmu i filmskim izražajnim sredstvima u dokumentarnom filmu. Uglavnom u odgledanim dokumentarnim filmovima uočava obilježja dokumentarnoga filma. Učenik u Surogatu uočava većinu obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma. Razumije i komentira temu filma. Zna nabrojiti imena najznačajnijih autora. Učenik većinom samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima. Samostalno pronalazi podatke u knjigama u čitaonici.

odličan Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje i primjenjuje znanje o knjizi snimanja i scenariju. Samostalno istražuje. Učenik u potpunosti prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje, primjenjuje znanje o dokumentarnom filmu. Samostalno analizira odgledane dokumentarne filmove i uočava njihove sličnosti i razlike. Kritički pristupa obradi dokumentarnoga filma i samostalno istražuje o filmu. Učenik samostalno i u potpunosti gledajući film Surogat prepoznaje, definira, razumije, objašnjava, raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma. Kritički pristupa obradi teme filma. Učenik samostalno pronalazi podatke o određenom književnom naslovu u katalozima.

Elementi, načini i postupci vrednovanja znanja hrvatskoga jezika u OŠ Breznički Hum Pisane provjere znanja Prvo polugodište: Hrvatski jezik : inicijalna provjera znanja i najmanje jedna, a najviše dvije pisane provjere znanja. Diktat: jedan. Jedna školska zadaća. Književnost: jedna pisana provjera znanja Drugo polugodište: Hrvatski jezik : najmanje dvije pisane provjere znanja. Diktat: najmanje jedan, najviše dva. Jedna školska zadaća. Jedna pravopisna vježba Knjiž evnost:j edna pisana provjera znanja Kriterij ocjenjivanja pisane provjere znanja: 0% - 49% = 1 50% - 59% = 2 60% - 79% =3 80% - 89% =4 90% - 100% = 5 Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku bilježaka. Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja, imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano. Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom ocjenom u rubriku. Učeniku tijekom pisane provjere nije dopuštena uporaba sredstava za prepisivanje. Primijeti li to učitelj, pisana provjera znanja vrednuje se ocjenom nedovoljan. Pisane provjere znanja učenik je dužan pisati pisanim slovima, čitko, na što će ga učitelj upozoriti prije početka pisanja, ne može li pročitati učenikov uradak, učitelj će ga vrednovati nedovoljnom ocjenom.

Usmena provjera znanja Usmeno se ispitivanje u pravilu provodi bez prethodne najave. Hrvatski jezik: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu. Književnost najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu. Ocjenu učenik može zaslužiti i svojim stalnim zalaganjem na satima obrade književnih djela u kojima učiteljica u neposrednoj komunikaciji procjenjuje kako učenik na tekstu primjenjuje naučeno o književnoteorijskim pojmovima, razinu razumijevanja teksta (primjeren dobi i razvoju učenika), sposobnost doživljavanja djela i izricanja vlastitoga mišljenja o pročitanom. Kriteriji na usmenoj provjeri znanja: Nedovoljan: učenik ni na razini reprodukcije uz učiteljičinu pomoć ne zna ključne pojmove. Dovoljan: učenik je usvojio ključne pojmove na razini reprodukcije, ali ih većinu ne razumije. Naučene pojmove primjenjuje jedino uz učiteljičinu pomoć. Dobar: učenik definira, razumije i primjenjuje većinu naučenoga gradiva. Vrlo dobar: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira naučeno gradivo gotovo u cijelosti. Odličan: učenik definira, razumije u cijelosti, primjenjuje, analizira i povezuje naučeno gradivo. Samostalno rješava zadatke. Jezič no izražavanje : Usmeno: u svakom polugodištu najmanje jedan krasnoslov (ili govorna vježba) i ocjenjivanje izražajnoga čitanja. Učiteljica tijekom školske godine prati učenikov napredak u govoru (bogatstvo rječnika, primjenu pravogovornih pravila, govornih vrednota, pravilnu uporabu riječi i izraza, sposobnost prenošenja poruke; učiteljica prati učenikov napredak u izražajnom čitanju (poboljšanju tehnike čitanja). Medijska kultura: Moguća je usmena provjera znanja najmanje dvaput u školskoj godini ili kraća pisana provjera znanja. Učenicima se ocjenjuju plakati i prezentacije.

Domaća zadaća Učenici trebaju redovito pisati domaće zadaće kako bi uvježbali i naučili obrađeno gradivo. Točnost zadaća u pravilu se provjerava na sljedećem satu ili se objašnjavaju zadaci koje učenici nisu razumjeli. Ako učenik ne napiše pet domaćih zadaća, dobit će nedovoljnu ocjenu. Nadnevci kad učenik nema domaću zadaću učiteljica bilježi u rubriku bilježaka. Učiteljica može i ocijeniti neke zadaće. Ako je učenik opravdano izostao najmanje tri dana, ne ocjenjuje mu se posljednja zadaća i ne bilježi minus u bilješke. Na kraju nastavne godine vrednuju se sve učenikove zadaće na temelju plusova i minusa i utječu na zaključnu ocjenu. Ukoliko je učenik zaboravio bilježnicu i ne može učitelju predočiti domaću zadaću, ona se vrednuje kao nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao nenapisana. Domaća zadaća napisana na satu ili pod odmorom vrednuje se kao nenapisana. Bilježnica Učiteljica redovito pregledava urednost bilježnice i jesu li školski radovi u cijelosti u nju zapisani. Moguće je i brojčano ocjenjivanje bilježnice te upisivanje ocjene u rubriku. Lektira Učiteljica redovito vodi zapažanja (elementi vrednovanja): - je li učenik pročitao lektirno djelo u cijelosti - razumije li lektirno djelo - je li točno riješio zadane lektirne zadatke u lektirnim listićima - uočava li učenik književnoteorijske pojmove u interpretaciji lektirnoga djela - uočava li učenik odnose među likovima i problematiku o kojoj pisac progovara u lektirnom djelu - kako je učenik doživio lektirno djelo - način iznošenja zapažanja (bilo pojedinačno bilo skupno) - izrada plakata, prezentacija, ilustracija (prema željama učenika) - sudjelovanje u dramskim igrama nakon analize lektirnoga djela Ocjenjivanje lektire: Učiteljica tijekom školske godine ocjenjuje lektirne listiće. Na satovima interpretacije lektirnoga djela učiteljica može i usmeno ispitati učenike (uočavanje književnoteorijskih pojmova prema Nastavnom planu i programu za svaki razred, uočavanje i aktualizacija problematike u djelu, doživljaj djela). Neki lektirni naslovi obrađuju se i u knjižnici u suradnji s knjižničarom.

Rad u skupini praćenje pojedinca Odličan:učenik je posebno motiviran, kreativan, odgovoran u radu, poštuje druge, redovito izvršava svoje obveze; daje kreativne primjedbe i prijedloge; poštuje pravila rada;u prezentiranju je jasan, točan i jezgrovit; uočava bitno i razlikuje ga od nebitnoga; zna dobro organizirati i voditi rad u skupini; ima visoko razvijeno kritičko mišljenje Vrlo dobar: motiviran je i redovito izvršava zadatke; rješava problem služeći se naučenim sadržajima; poštuje pravila rada; podržava rad skupine i potiče ih na rad; marljiv, odgovoran; način prezentacije je točan Dobar: u podjeli zadataka u skupini potrebna je pomoć učitelja; u radu je potrebna pomoć, poticaj i usmjeravanje; u prezentaciji učinjenoga je sporiji i neprecizniji, teže iskazuje svoje mišljenje; nije sklon samostalnosti; naučeno gradivo primjenjuje s pogreškama; djelomično poštuje pravila ponašanja u radu Dovoljan: radi na razini prisjećanja; uz učiteljevu intervenciju radi u skupini; zadatke ne dovršava i ima pogrešaka; površan je u radu i poštivanju pravila; mali interes za rad, uglavnom je pasivan Nedovoljan: nezainteresiran za rad, ometa druge; poticaj i pomoć ga ne motiviraju na rad; u svemu površan i neodgovoran; ne poštuje pravila ponašanja u skupini; traži potpunu pozornost i individualni pristup Rad u skupini praćenje skupine ocjena je ista za sve učenike skupine, piše se u bilješke, a stečeno znanje provjerava se i ocjenjuje (u rubriku) individualno na sljedećim satovima Odličan: učenici razumiju i primjenjuju zadatke; daju svoje konstruktivne primjere; s lakoćom pronalaze rješenja za zadatke; aktivni su i pouzdani; iskazuju i kreativnost; poštuju pravila ponašanja u skupini; način prezentacije jasan je, točan i siguran Vrlo dobar: skupni uradak je kreativan; razumiju zadatke, slabije primjenjuju; aktivni su; uz manje poteškoće pronalaze rješenja; samostalni su u podjeli uloga i zadataka; poštuju pravila; način prezentacije je točan, ali nedovoljno precizan Dobar: uz pomoć nastavnika dijele zadatke u skupini; potreban poticaj i pomoć u radu; u prezentaciji su sporiji i potrebna im je pomoć, djelomično poštuju pravila; slabije pokazuju kreativne sposobnosti; teže pronalaze rješenja Dovoljan: traže učiteljevu pomoć u podjeli zaduženja, teško razumiju postavljene zadatke; zadatke ne rješavaju ili ih dovršavaju s puno pogrešaka; nisu motivirani za rad; prezentiraju nejasno, površno, nerazumljivo Nedovoljan: nezainteresirani za rad; bučni, ometaju druge u radu; ne rješavaju zadatke; ne poštuju pravila ponašanja u skupini Zaključna ocjena Zaključna ocjena ne proizlazi iz aritmetičke sredine.

OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM UČITELJICA: MARIJA DIJAČIĆ NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA ŠK.G. 2018./2019. NAČINI, POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA UČENIČKIH KOMPETENCIJA

1. ELEMENTI VREDNOVANJA 1.1. Usvojenost nastavnih sadržaja Ovaj element ocjenjuje učenikovo: - znanje i razumijevanje matematičkih pojmova (označiti, izreći i definirati pojmove, objasniti i koristiti formule i simbole) - znanje o postupcima (obrazložiti korake u postupku, pouzdano i učinkovito izvršavati postupke, provjeriti rezultate postupaka, prepoznati točne i netočne postupke) Učenik: opisuje matematičke pojmove odabire pogodne i matematički ispravne procedure te ih provodi provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata upotrebljava i povezuje matematičke koncepte. 1.2. Primjena znanja Ovaj element ocjenjuje učenikovu:

- sposobnost rješavanja problema i matematičko modeliranje (primijeniti razne strategije za rješavanje problema, riješiti problem, interpretirati rješenja, postaviti problem) - sposobnost matematičkog zaključivanja (induktivno zaključivati, prepoznati zakonitosti i formirati pretpostavke, deduktivno zaključivati) - sposobnost povezivanja i klasificiranja (povezati matematiku s vlastitim iskustvom, uočiti primjenu u svakodnevnom životu) Učenik: prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema prelazi između različitih matematičkih prikaza modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu ispravno rješava probleme u različitim kontekstima provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema generalizira rješenje. 1.3. Samostalnost u radu i suradnja u nastavnom procesu Učenik: Ovaj element ocjenjuje učenikovu: - sposobnost matematičkog prikazivanja i komunikacije (izraziti matematičke ideje, rezultate i znanje usmeno, pisano ili vizualno, upotrijebiti matematički riječnik i oznake, koristiti modele, dijagrame i simbole za prikaz pojmova, prelaziti iz jednog načina prikaza u drugi (tablica-graf), raditi u skupinama ili u paru) koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i pisanom izražavanju koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka

svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja organizira informacije u logičku strukturu primjereno se koristi tehnologijom. Prva dva elementa mogu se provjeriti usmeno i pisano. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika će se provoditi na svakom nastavnom satu bez najave. Pod usmenim odgovaranjem ne podrazumijevamo samo odgovaranje pred pločom, već se dio učenika može ocijeniti i kontinuiranim praćenjem. Tako učenik u jednome danu može biti ocijenjen s dvije ocjene ( jedna za razinu usvojenosti nastavnih sadržaja, a druga za primjenu znanja u zadacima ). Usmeno provjeravanje se provodi najmanje dva puta po polugodištu. Ocjenjuje se javno, u razrednome odjelu. Prilikom ocjenjivanja učeniku se obrazloži ocjena tako da učenik može eventualne pogrešno riješene zadatke/probleme provježbati.

Odličan (5) -izrazito točno, brzo, temeljito, opširno, logično, argumentirano, samostalno rješava najsloženije zadatke -stečeno znanje primjenjuje na nove, složenije zadatke - uočava korelaciju sa srodnim gradivom - sposoban je svoje znanje prenijeti drugim učenicima -novi sadržaji na njega djeluju izazovno -učenik poznaje pojmove, simbole i postupke računanja -prepoznaje i koristi formule, te može pojasniti neke od njih -matematički jezik poznaje i redovito primjenjuje Vrlo dobar (4) -točno, umjereno brzo, samostalno i bez učiteljeve pomoći rješava složenije zadatke -razumije nastavno gradivo i služi se znanjem te ga primjenjuje -učenik poznaje većinu pojmova, simbola, postupaka računanja -prepoznaje i koristi formule, te može pojasniti neke od njih -ponekad koristi matematički jezik -polako i uz pomoć učitelja točno rješava zadatke Dobar (3) -opaža svoje pogreške kod rješavanja zadataka te ih korigira -učenik poznaje većinu pojmova, pravila, definicija i postupaka računanja -prepoznaje i koristi formule -rijetko koristi matematički jezik

-naučeno gradivo primjenjuje u jednostavnijim problemskim zadacima Dovoljan (2) -sporo i uz puno pogrešaka rješava jednostavnije zadatke, ali uz pomoć učitelja ih ipak uspijeva riješiti -prepoznaje osnovne matematičke pojmove -odgovara po sjećanju bez razumijevanja -slabo i nesigurno primjenjuje znanje -slabo sudjeluje u radu -poznaje osnovne pojmove, pravila, definicije i postupke računanja -slabo se izražava matematičkim jezikom -zna primijeniti osnovne postupke u zadatku -ne može samostalno uočiti pogrešku, niti ju samostalno ispraviti -ni uz pomoć učitelja ne uspijeva riješiti jednostavne zadatke Nedovoljan (1) -znanje je manjkavo pa ga ni ne može primijeniti -obrazlaže nesuvislo, nelogično i bez razumijevanja -nije usvojio minimum temeljnih pojmova -nezainteresiran kod rješavanja zadataka i u radu

Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika Razlikujemo: - pisane provjere znanja u trajanju duljem od 15 min i - kratke pisane provjere u trajanju do 15 min. Pisane provjere znanja provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Radi se o ispitima koje pišemo na kraju cjeline. Pisane provjere najavljene su u rujnu za cijelu školsku godinu. Točan raspored i broj pismenih ispita može se provjeriti u vremeniku pisanih provjera znanja. Za svaki razred planirano je 5-6 ispita znanja. Takav ispit najavljuje se ponovno par dana unaprijed, a dva/tri sata prije njega zajednički ponavljamo gradivo, te učenici za rad kod kuće dobivaju zadatke slične većini zadataka koji će biti u ispitu. Sat nakon pisanja ispita, učenik dobiva ispravljeni ispit s ocjenom i tada komentiramo rješenja, te nakon analize ispita ocjena se upisuje javno. Ukoliko učenik nije prisutan na satu na kojem pišemo ispit, pisat će ga naknadno. Na početku nastavne godine provode se inicijalni ispiti znanja. Postignuti broj bodova unosi se u rubriku bilježaka. 0 40 % = nedovoljan (1) 41 54 % = dovoljan (2) 55 71 % = dobar (3) 72 89 % = vrlo dobar (4) 90 100 % = odličan (5) Kratke pisane provjere znanja najavljuju se par dana prije provedbe.

U kratkim provjerama su jednostavni zadaci kojima se provjerava usvojenost činjenica, pojmova, definicija i postupaka rješavanja zadataka. Kratke pisane provjere razlikuju se od pisanih provjera znanja opsegom nastavnih sadržaja. Kratke pisane provjere znanja upisuju se u rubriku bilješki. Pisana provjera znanja sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu provjeravaju se činjenice, pravila, definicije, pojmovi i postupci računanja. Zadaci su poredani od lakših prema težima. Svaki zadatak nosi različit broj bodova, te se od zbroja ostvarenih bodova određuje ocjena za usvojenost nastavnih sadržaja. U drugom dijelu ispita provjerava se primjena stečenog znanja na primjerima iz svakodnevnog života. Provjeravanje se u ovom dijelu provodi uglavnom na zadacima sa riječima koji su poredani od lakših prema težima. Od ukupnog broja bodova u ovom dijelu ispita određuje se postotak za ocjenu iz primjene znanja. U slučaju neočekivanog rezultata pisane provjere, ista se ponavlja u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju. Nedovoljna ocjena učenika nije neočekivani rezultat ako je održan dovoljan broj sati vježbe u skladu s uočenim mogućnostima učenika u razredu, a učenik nije uložio dovoljno truda u svladavanju postavljenih zadataka (nije pratio na satu, nije vodio bilješke, nije pisao domaće zadaće, ometao je redovni rad učitelj i sl. ). Ispravak negativnih ocjena/ocjena iz pisanih provjera je u roku od 14 dana nakon provjere. Samostalnost u radu i suradnja u nastavnom procesu U ovu rubriku upisuje se ocjena koja proizlazi iz sveukupnog angažmana učenika na satovima matematike: a) aktivnost na satu tj. rješavanje zadataka pred pločom te usmeno, javljanje i odgovaranje kad ponavljamo naučeno gradivo, sudjelovanje kad obrađujemo novo gradivo b) pisanje domaćih zadaća Na početku svakog sata konstatira se tko ima, a tko ne domaću zadaću, da li je bilo kakvih poteškoća kod rješavanja zadaće te se riješi i objasni koji zadatak iz zadaće ako je potrebno. Učenicima koji nemaju domaće zadaće upisujem -, te nakon trećeg minusa upisujem negativnu ocjenu.

Jednom u polugodištu ocjenjuje se bilježnica ( u obzir se uzima redovitost pisanja domaćih zadaća, temeljitost, urednost, točnost prilikom rješavanja zadataka na satu ). Ocjenjivanje se vrši uglavnom krajem polugodišta, kako bi ocjena bila što objektivnija. Za ocjenu odličan: Uvijek ima napisanu domaću zadaću. Zadaće su uredne, pregledne i točne. Rješenja su često originalna. Konstrukcije su precizne i uredne, crteži i sheme su u funkciji zadatka. Kada odgovara pred pločom sve zadatke iz zadaće s lakoćom riješi. Jasno i sa sigurnošću zna opisati postupak rješavanja zadatka. U objašnjenjima se često koristi i naučenim matematičkim pravilima. Učenik može dobiti ocjenu odličan iz domaće zadaće i ako zna točno i razumljivo pojasniti neki zadatak iz zadaće a kojeg većina u razredu nije znala riješiti. Za ocjenu vrlo dobar: Domaće zadaće piše redovito, gotovo uvijek ima napisanu zadaću. Zadaće su uredne i pregledne. Uglavnom su točne. Zna se dogoditi da se potkrade koja greška u zadaći ili rješavanju na ploči, ali objašnjenja su još uvijek točna i matematički ispravna. Konstrukcije su precizne i uredne, crteži i sheme su u funkciji zadatka. Složenije probleme ne uspijeva samostalno riješiti. Za ocjenu dobar: Domaće zadaće piše uglavnom redovito. Zadaće su čitke i uredne. Zadaća nije uvijek i u cijelosti točno i samostalno napisana. Geometrijski pribor koristi pravilno, ali konstrukcije nisu uvijek točne. Ocjenu dobar iz domaće zadaće može dobiti i učenik koji ima sve zadaće točno napisane ali na ploči ne zna riješiti zadatak koji mu je zadan ili ne zna objasniti postupke rješavanja nekih od zadatka. Za ocjenu dovoljan: Domaće zadaće piše uglavnom neredovito. Zadaće nisu pregledne ni uredne. Rješenja su često netočna, postupci manjkavi. Upisana su samo rješenja nekih zadataka. Crteži često nisu u funkciji zadatka. Pred pločom zna riješiti tek poneki zadatak, većinom najlakši, iz zadaće. Objašnjenja nisu većinom točna. Za ocjenu nedovoljan: Domaće zadaće piše gotovo uvijek neredovito. Nema zadaću tri puta za redom. Ima upisana samo rješenja zadataka. Pred pločom ne zna riješiti niti objasniti nijedan zadatak iz zadaće. Ne nudi logične niti opravdavajuće razloge za nenapisanu zadaću.

c) Izrada plakata, prezentacija, mentalnih mapa, modela i ostalih posebnih domaćih zadaća Učenik samostalno ili u grupi obrađuje zadanu temu i prezentira ju u obliku PowerPoint prezentacije, plakata ili mentalne mape ostalim učenicima. Cilj prezentacija, plakata i mentalnih mapa je upoznati učenike s pojedinim temama iz područja matematike. ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1) Učenikov rad je vrlo sadržajan, matematički točan, kratkih rečenica, slikovit, bez suvišnih detalja, prikaz je vidljiv s određene udaljenosti i lijepo likovno / grafički oblikovan Učenikov rad sadrži većinu sljedećih elemenata: vrlo sadržajan, matematički točan, kratkih rečenica, slikovit, bez suvišnih detalja, prikaz je vidljiv s određene udaljenosti i Učenikov rad zadovoljava polovicu sljedećih elemenata: vrlo sadržajan, matematički točan, kratkih rečenica, slikovit, bez suvišnih detalja, prikaz je vidljiv s određene Učenikov rad zadovoljava samo nekoliko od ovih elemenata: vrlo sadržajan, matematički točan, kratkih rečenica, slikovit, bez suvišnih detalja, prikaz je vidljiv s određene Učenikov rad ne zadovoljava sljedeće kriterije : matematički točan, slikovit, bez suvišnih detalja, prikaz je vidljiv s određene udaljenosti i lijepo likovno / grafički oblikovan lijepo likovno / udaljenosti i udaljenosti i grafički oblikovan lijepo likovno / lijepo likovno / grafički oblikovan grafički oblikovan Učenik može samostalno i sigurno prezentirati rad. Učenik može prezentirati rad, ali pokazuje nesigurnost. Tijekom prezentacije rada pokazuje nesigurnost i djelomično razumijevanje sadržaja. Tijekom prezentacije rada pokazuje nesigurnost i nerazumijevanje sadržaja. Učenik nije prezentirao zadanu temu

Zaključna ocjena - je rezultat ukupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine i izvodi se na temelju opisanih elemenata i kriterija vrednovanja. - ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po elementima, mora biti odraz praćenja cjelokupnog rada, učenja i zalaganja učenika kroz cijelu nastavnu godinu. Ukoliko je učenik negativno ocijenjen iz jedne nastavne cjeline, zaključna ocjena može biti nedovoljan. S načinom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu u školskoj godini. Zaključivanje ocjena je u skladu s Pravilnikom

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja likovne kulture u OŠ Breznički Hum Učitelj likovne kulture: Marko Grill Breznički Hum, 3. rujna 2018.

LIKOVNA KULTURA OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA ODLIČAN (5) Izražavanje crtežom Učenik je odlično realizirao likovni problem na svom radu. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način, odlično je smjestio na papir i prikazao je bogatu detaljima. Odlična estetska kvaliteta rada. Odlična tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj crtačkoj tehnici. Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Tonsko i kolorističko izražavanje Učenik je odlično realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv,složen i originalan način, odlično je smjestio na papir i prikazao je bogatu detaljima. Odlična estetska kvaliteta rada. Odličan način vladanja slikarskom tehnikom. Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme.

Trodimenzionalno oblikovanje Učenik je odlično realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način. Odlična estetska kvaliteta rada. Odličan način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom. Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Grafičko izražavanje Učenik je odlično riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način, odlično je smjestio na papir. Odlična estetska kvaliteta rada. Odličan način vladanja grafičkom tehnikom. Koristi brojne mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Promatranje,analiza Učenik je samoinicijativan u radu. i vrednovanje umjetničkog dijela Samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova. i učenikov odnos S lakoćom uočava i istražuje likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim radovima. prema radu Pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu. Pronalazi poveznicu-korelaciju likovnih pojmova sa ključnim pojmovima iz drugih nastavnih predmeta. Dosljedan u radu.

Ima pozitivan stav prema učenju i predmetu Pokazuje interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog izražavanja. Odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima. Odgovoran i savjestan pri obvezi donošenja pribora. Tolerantan i pomaže drugima u radu ako je to potrebno. Poštuje školska pravila. OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA VRLO DOBAR (4) Izražavanje crtežom Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni problem. Kompoziciju je realizirao i smjestio na papir vrlo dobro i prikazao jednostavnije detalje. Vrlo dobra estetska kvaliteta rada. Vrlo dobar način vladanja crtačkom tehnikom. Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Tonsko i kolorističko izražavanje Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Kompoziciju je vrlo dobro realizirao i smjestio na papir i prikazao jednostavnije detalje.

Vrlo dobra estetska kvaliteta rada. Vrlo dobar način vladanja slikarskom tehnikom. Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Trodimenzionalno oblikovanje Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao vrlo dobro. Vrlo dobra estetska kvaliteta rada. Vrlo dobar način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom. Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Grafičko izražavanje Učenik je vrlo dobro realizirao/riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao vrlo dobro i prikazao jednostavnije detalje. Vrlo dobra estetska kvaliteta rada. Vrlo dobar način vladanja grafičkom tehnikom. Koristi neke mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Promatranje,analiza Učenik je uglavnom samoinicijativan u radu. i vrednovanje umjetničkog dijela Uglavnom samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata,realizaciji i analizi i vrednovanju radova.

i učenikov odnos prema radu Vrlo dobro istražuje i uočava zadane likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim radovima. Uglavnom pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu. Vrlo dobro povezuje likovne ključne pojmove sa ključnim pojmovima iz drugih nastavnih predmeta. Ima pozitivan stav prema učenju i predmetu. Uglavnom pokazuje interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog izražavanja. U većem dijelu odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima. Uglavnom savjestan pri obvezi donošenja pribora. Tolerantan i pomaže drugima u radu ako je to potrebno. Poštuje školska pravila. OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA DOBAR (3) Izražavanje crtežom Učenik je dobro realizirao/riješio likovni problem. Kompoziciju je realizirao djelomično dobro na najjednostavniji i najmanje zahtjevan način, djelomično dobro je smjestio na papir i prikazao je siromašnom detaljima. Djelomična / površna estetska kvaliteta rada. Djelomičan / površan način vladanja crtačkom tehnikom.

Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Tonsko i kolorističko izražavanje Učenik je dobro realizirao/riješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom izražavanju. Učenik je površno smjestio zadani motiv u format papira. Djelomična/površna estetska kvaliteta rada. Djelomičan/površan način vladanja slikarskom tehnikom. Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Trodimenzionalno oblikovanje Učenik je dobro realizirao/riješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju. Prostornu kompoziciju je realizirao djelomično dobro i na najjednostavniji način, ne zamarajući se detaljima. Djelomična / površna estetska kvaliteta rada. Djelomičan / površan način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom. Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Grafičko izražavanje Učenik je djelomično dobro realizirao/ riješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju. Kompoziciju je realizirao djelomično dobro na najjednostavniji, nezahtijevan način, djelomično dobro je smjestio na papir bez rzrade detalja. Djelomična/ površna estetska kvaliteta rada. Djelomičan/ površan način vladanja grafičkom tehnikom.

Koristi jednu ili mali broj mogućnosti baratanja zadanom tehnikom za prikaz teme. Promatranje,analiza Učenika treba poticati na rad. i vrednovanje umjetničkog dijela Učenik je samo na poticaj aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji,analizi i vrednovanju radova. i učenikov odnos Teško i površno istražuje i uočava zadane likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na učeničkim prema radu radovima. Teško pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu. Slabo povezuje i pronalazi poveznicu između likovnih ključnih pojmova i ključnih pojmova iz d rugih nastavnih predmeta. Nije ustrajan u radu. Ima negativan ili promjenjiv stav prema učenju,likovnom izražavanju i predmetu. Ponekad neodgovoran i površan u odnosu prema radu. Nije ustrajan kod obveze donošenja pribora. Ponekad krši školska pravila.

OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA DOVOLJAN (2) Izražavanje crtežom Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Crtež je nedovršen,nepotpun,slabog kreativnog izražavanja. Tonsko i kolorističko izražavanje Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Likovni uradak je nedovršen,nepotpun,slabog kreativnog izraza. Trodimenzionalno oblikovanje Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. prostorna kompozicija je nedovršena,nepotpuna,slabog kreativnog izraza. Grafičko izražavanje Učenik nije razumio likovni problem,nije pokazao interes niti je uložio trud u realizaciju zadatka. Estetska kvaliteta rada je jedva zadovoljavajuća. Zadana grafička tema je nedovršena,nepotpuna,slabog kreativnog izraza.

Promatranje,analiza i vrednovanje umjetničkog dijela i Učenik je minimalno aktivan tijekom nastavnog sata. Minimalno povezuje pojmove, uglavnom nezainteresiran za nastavni predmet i sva područja likovnog izražavanja. učenikov odnos prema Uglavnom ne nosi pribor. radu Često krši školska pravila. OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA NEDOVOLJAN (1) Ukoliko učenik neredovito nosi pribor u školu (precizirano: tri puta dobije minus na satu likovne kulture unutar jednog polug odišta), uporno krši kućni red (precizirano: tri puta dobije minus na satu likovne kulture za ometanje nastavnika i učenika u nastavi, uništavanje školskog inventara i sl.) ili čini jedno i drugo u kombinaciji,učeniku se u imenik u rubriku Analiza i vrednovanje umjetničkog djela upisuje ocjena nedovoljan (1).

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja glazbene kulture u OŠ Breznički Hum Učitelj glazbene kulture: Slavko Pomper Breznički Hum, 3. rujna 2018.

GLAZBENA KULTURA ELEM ENT I P R AĆ ENJ A : - pjevanje i sviranje - intonacija, ritam, mjera - osnove glazbene pismenosti ( 4. razred) - osnove glazbene umjetnosti ( 5.-8. razreda) - slušanje OCJENA ODLIČAN (5) - učenik ima izrazitih sposobnosti i interesa za predmet - osjećaj za ritam razvijen - pjesme poznaje u potpunosti i interpretira točno ( tekst ) - aktivan u slušanju glazbe i ostalim oblicima rada - pjeva solo uz pratnju instrumenta i uz pomoć udžbenika, te vrlo lijepo muzicira - u pjevanju primjenjuje zadani tempo, dinamiku i mjeru - reproducira ritam bez pogreške - osobito dobro pamti i prepoznaje skladbe za slušanje i točno analizira - prepoznaje pojmove s područja glazbenih oblika, vrsta i stvaralaštva glazbe kao što su: - VOKALNA, INSTRUMENTALNA I VOKALNO-INSTRUMENTALNA GLAZBA, NARODNA GLAZBA, GLASOVI PO SPOLU I VRSTI NABROJATI, VRSTE ZBOROVA, GLAZBENO-SCENSKA DJELA, SIMFONIJSKI ORKESTAR VRSTE GLAZBALA ( vrijedi za učenike od 5. 8. razreda ) - učenici 4. razreda OSNOVE GLAZBENE PISMENOSTI ( note po vrijednosti, pojam tempa i dinamike, vrste mjera, znakovlje, 5 bitnih skladatelja iz skladbi koje smo slušali, prepoznati osnovne instrumente vizualno i neke slušno po dogovoru s učiteljem.) - dopuštena mala oscilacija u intonaciji

VRLO DOBAR ( 4 ) - razvijenog interesa, osjećaj za ritam i sposobnosti - melodijski relativno točno pjeva ali mogao bi biti sigurniji u tekstu pjesama - prepoznaje neke slušne skladbe - pjesme pjeva uz pomoć instrumenta i udžbenika - primjenjuje upute za izražajnu izvedbu skladbe - samostalno pjeva uz pratnju instrumenta - prepoznaje neke osnovne pojmove iz glazbene pismenosti 4. razred i glazbene umjetnosti od 5.- 8. razreda iz gore navedenih stavki uz malu pomoć učitelja - služi se jednostavnim ritmovima bez pogreške - pri analizi slušanih skladbi ponekad varira - pažljiv na satu, ali ima i oscilacija u radu - dopuštena malo veća oscilacija u intonaciji DOBAR ( 3 ) - interes i sposobnost za predmet ponekad promjenjiv - može ritmički i ponekad melodijski pjevati pjesme, ali je nesiguran u tekst - iziskuje veću pomoć učitelja i često poticanje - pjeva uz pomoć udžbenika i instrumenta samostalno, ali je ponekad potrebna pomoć učitelja - analiza slušnih primjera treba biti pažljivije urađena ili slušana - nastoji primijeniti upute pravilnog pjevanja ( tempo, dinamika i ritam ) - pri prepoznavanju glazbenih pojmova iz gore navedenih sastavnica gl. pismenosti, gl. vrsta iz gore navedenih sastavnica izis kuje pomoć učitelja - aktivnost na satu promjenjiva - ponekad treba razvijati veći interes za slušanje određenih skladbi, te potreba za većom koncentracijom - dopuštene su veće oscilacije u intonaciji i pomoć učitelja

DOVOLJAN ( 2 ) - potrebno je pokazati veći interes i odgovornost u radu - često nema pribor za rad - teže se uključuje i prati nastavne sadržaje, iako voli pjevati pjesme - učenik radi u skladu sa svojim mogućnostima - učestalo iziskuje poticaj učitelja - pjeva pjesme po odabiru uz pomoć udžbenika, instrumenta i učitelja - kod pjevanja ima poteškoća s tekstom, ritmom i intonacijom - veća odstupanja intonativna su dopuštena - trudi se na satu - rabi jednostavne ritmove uz pomoć učitelja - prepoznaje vrlo malo pojmova s područja gl. pismenosti, gl. umjetnosti iz gore navedenih sastavnica NA ZAKLJUČNU OCJENU UTJEČU I : RADNE NAVIKE, TEMELJITOST, USTROJNOS U RADU, DISCIPLINIRANOST, SAMOSTALNOST U RADU, KONCENTRACIJA NA RAD, MARLJIVOST I IZRAŽAVANJE. Prisutstvo i pojava ovih elemenata kod učenika potvrđuje uspješnu realizaciju odgojno-obrazovnih ciljeva nastave glazbene kulture.

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja njemačkog jezika u OŠ Breznički Hum učiteljica njemačkog jezika :Danijela Ivančan Bosilj Breznički Hum, 3. rujna 2018.

ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA U NASTAVI NJEMAČKOG JEZIKA (od 5. do 8.razreda) Elementi ocjenjivanja: 1. Razumijevanje 2. Govorne sposobnosti 3. Sposobnost pismenog izražavanja 4. Jezične zakonitosti gramatika 1. RAZUMIJEVANJE: odličan(5)- nakon čitanja/slušanja teksta učenika točno odgovara na pitanja, ispravlja netočne tvrdnje, točno povezuje riječi i njihove definicije, točno nadopunjuje zadane rečenice, prijevod rečenica je točan, te razumije jezičnu poruku. vrlo dobar(4) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik uglavnom (više od 77%) točno odgovara na postavljena pitanja, točno ispravlja većinu netočnih tvrdnji te može povezati većinu riječi i njihovih definicija. Uglavnom točno prevodi rečenice te razumije jezičnu poruku. dobar(3)-nakon čitanja/slušanja teksta učenik sporije, ali uz pomoć nastavnika točno odgovara na postavljena pitanja (više od 64%), uz nastavnikovu pomoć točno ispravlja dio netočnih tvrdnji te povezuje dio riječi i njihove definicije,može točno nadopuniti dio zadanih rečenica i samo djelomično razumije jezičnu poruku. dovoljan(2) - nakon čitanja/slušanja teksta učenik razumije samo dijelove teksta, sporije i uz nastavnikovu pomoć točno odgovara na više od pola postavljenih pitanja, koristeći uglavnom kratke odgovore, povezivanje riječi i definicija teče otežano, ali uz nastavnikovu pomoć ipak uspijeva, a točno kratke jednostavne rečenice. nedovoljan(1)- ne razumije pitanja, izlaganja, pročitani tekst ni uz pojednostavljenja i pojašnjenja

2. GOVORNE SPOSOBNOSTI: odličan(5) izražava svoje misli tečno i dosta pravilno, zna upotrijebiti pravu riječ i frazu na pravom mjestu, s pravilnim izgovorom i intonacijom. Usvojeni vokabular uspješno prenosi na nove situacije. (samostalno opisuje osobe, predmete i situacije, samostalno povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga, razgovora samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, vrlo uspješno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija) vrlo dobar(4) govori korektno koristeći osnovni fond riječi i fraza, ponekad upotrijebi riječ ili frazu neadekvatno. U pojedinim elementima izgovora i intonacija nije sigurna.( djelomično samostalno opisuje osobe, predmete i situacije uz manju pomoć povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora, samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, uz manju pomoć vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija) dobar(3) služi se skromnim fondom riječi i ponekad upotrebljava riječ ili frazu neadekvatno za misao koju želi izraziti. Neadekvatno upotrijebljenu riječ ili frazu može ispraviti uz pomoć učiteljice. Može se sporazumijevati. (uz model i manju pomoć učitelja prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete i situacije, treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, djelomično samostalno vodi kraće dijaloge poznatih situacija) dovoljan(2) pravi ozbiljne pogreške u konverzaciji i izgovoru, rijetko nalazi odgovarajuće riječi ili fraze. Teško se izražava, rječnik oskudan. (uz pomoć i vođenje učitelja jednostavnim rečenicama opisuje osobe, predmete i situacije, uz pomoć iznosi rezultate pojedinačnog rada, uz pomoć, vođenje i model učitelja prepričava kraće priče, reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom) nedovoljan(1)- nije u stanju usmeno se izraziti u razgovoru

3. PISMENO IZRAŽAVANJE: odličan(5)- može pismeno izraziti svoje misli samostalno i kreativno, bez većih gramatičkih i ortografskih pogrešaka. Po diktatu piše točno i bez većih ortografskih pogrešaka. Samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta. vrlo dobar(4)- može pismeno izraziti svoje misli samostalno, s ponekom gramatičkom ili ortografskom pogreškom. Po diktatu piše s malo pogrešaka. Djelomično samostalno piše razne vrste tekstova prema uzorku, većinom samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta. dobar(3) ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem. Pravi veće ortografske i gramatičke pogreške. Po diktatu pravi veći broj pogrešaka. Uz pomoć učitelja i dodatne upute piše razne tekstove prema uzorku, djelomično samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta. dovoljan(2) nije se sposoban samostalno pismeno izražavati pa ga se mora voditi kroz pismeni rad (pitanja, popunjavanje). Po diktatu piše s puno pogrešaka. Uz pomoć učitelja i dodatne upute piše tekstove prema uzorku, teže pismeno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta. nedovoljan(1) nije se sposoban pismeno izražavati ni uz pomoć učiteljice. Po diktatu piše s velikim brojem pogrešaka. PISMENO: ocjena postotak odličan(5) 90%-100% vrlo dobar(4 78%-89% dobar(3) 64%-77% dovoljan(2) 51%-63% nedovoljan(1) 0%-50%

Višeminutne provjere znanja: Bodovane provjere ocjenjuju se prema postotku riješenosti po istom kriteriju kao i pismeni ispiti znanja Diktat : ocjenjuje se prema broju riječi u diktiranom tekstu i prema broju pogrešaka ( vidi pod pismeno) Učenici trebaju redovito pisati domaću zadaću, što će se provjeravati na svakom satu. 4. JEZIČNE ZAKONITOSTI-GRAMATIKA: odličan(5) učenik je u potpunosti usvojio tvorbu i uporabu glagolskih vremena, te ostalih gramatičkih sadržaja koji tog trenutka obrađeni, te ih pravilno upotrebljava u pismenom i usmenom izražavanju. Sposoban je svaki gramatički sadržaj potkrijepiti samostalnim primjerom. U pismenim provjerama rješivost mora biti iznad 90%. vrlo dobar(4)-jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru i pismu ponekad pravi pogreške. Povremene pogreške može naknadno samostalno ispraviti. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 78% do 89%. dobar(3) jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru i pismu čini puno pogrešaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan. Neke jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrešku. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 64% do 77%. dovoljan(2)- jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja). U primjeni u govoru i pismu često griješi pa se teže zaključuje što želi redi. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajem u rasponu od 51% do 63%. nedovoljan (1) jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni primjenjivati. Rješivost u pismenim provjerama je ispod 50 %.

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja engleskog jezika u OŠ Breznički Hum učiteljica engleskog jezika: Marija Zrinka Sokač Breznički Hum, 3. rujna 2018.

ENGLESKI JEZIK (od 5. do 8.razreda) Elementi ocjenjivanju: 1. Razumijevanje 2. Govorne sposobnosti 3. Sposobnost pismenog izražavanja 4. Jezične zakonitosti gramatika RAZUMIJEVANJE: odličan(5)- nakon čitanja/slušanja teksta učenika točno odgovara na pitanja, ispravlja netočne tvrdnje, točno povezuje riječi i njihove d efinicije, točno nadopunjuje zadane rečenice, prijevod rečenica je točan, te razumije jezičnu poruku. vrlo dobar(4) -nakon čitanja/slušanja teksta učenik uglavnom (više od 77%) točno odgovara na postavljena pitanja, točno ispravlja većinu neto čnih tvrdnji te može povezati većinu riječi i njihovih definicija. Uglavnom točno prevodi rečenice te razumije jezičnu poruku. dobar(3)-nakon čitanja/slušanja teksta učenik sporije, ali uz pomoć nastavnika točno odgovara na postavljena pitanja (više od 64%), uz nastavnikovu pomoć točno ispravlja dio netočnih tvrdnji te povezuje dio riječi i njihove definicije,može točno nadopuniti dio zadanih rečenica i samo djelomično razumije jezičnu poruku. dovoljan(2) - nakon čitanja/slušanja teksta učenik razumije samo dijelove teksta, sporije i uz nastavnikovu pomoć točno odgovara na više od pola postavljenih pitanja, koristeći uglavnom kratke odgovore, povezivanje riječi i definicija teče otežano, ali uz nastavnikovu pomoć ipak uspijeva, a točno prevodi kratke jednostavne rečenice. nedovoljan(1)- ne razumije pitanja, izlaganja, pročitani tekst ni uz pojednostavljenja i pojašnjenja

GOVORNE SPOSOBNOSTI: odličan(5) izražava svoje misli tečno i dosta pravilno, zna upotrijebiti pravu riječ i frazu na pravom mjestu, s pravilnim izgovorom i intonacijom. Usvojeni vokabular uspješno prenosi na nove situacije. (samostalno opisuje osobe, predmete i situacije, samostalno povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga, razgovora samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, vrlo uspješno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija) vrlo dobar(4) govori korektno koristeći osnovni fond riječi i fraza, ponekad upotrijebi riječ ili frazu neadekvatno. U pojedinim elementima izgovora i intonacija nije sigurna.( djelomično samostalno opisuje osobe, predmete i situacije uz manju pomoć povezuje i prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora, samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, uz manju pomoć vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija) dobar(3) služi se skromnim fondom riječi i ponekad upotrebljava riječ ili frazu neadekvatno za misao koju želi izraziti. Neadekvatno u potrijebljenu riječ ili frazu može ispraviti uz pomoć učiteljice. Može se sporazumijevati. (uz model i manju pomoć učitelja prepričava elemente priče, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete i situacije, treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinačnog rada, djelomično samostalno vodi kraće dijaloge poznatih situacija) dovoljan(2) pravi ozbiljne pogrješke u konverzaciji i izgovoru, rijetko nalazi odgovarajuće riječi ili fraze. Teško se izražava, rječnik oskudan. (uz pomoć i vođenje učitelja jednostavnim rečenicama opisuje osobe, predmete i situacije, uz pomoć iznosi rezultate pojedinačnog rada, uz pomoć, vođen je i model učitelja prepričava kraće priče, reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom) nedovoljan(1)- nije u stanju usmeno se izraziti u razgovoru PISMENO IZRAŽAVANJE: odličan(5)- može pismeno izraziti svoje misli samostalno i kreativno, bez većih gramatičkih i ortografskih pogrešaka. Po diktatu piše točno i bez većih ortografskih pogrešaka. Samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta. vrlo dobar(4)- može pismeno izraziti svoje misli samostalno, s ponekom gramatičkom ili ortografskom pogreškom. Po diktatu piše s malo pogrje šaka. Djelomično samostalno piše razne vrste tekstova prema uzorku, većinom samostalno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta dobar(3) ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem. Pravi veće ortografske i gramatičke pogrješke. Po diktatu pravi veći broj pogrješaka. Uz pomoć učitelja i dodatne upute piše razne tekstove prema uzorku, djelomično samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta. dovoljan(2) nije se sposoban samostalno pismeno izražavati pa ga se mora voditi kroz pismeni rad (pitanja, popunjavanje). Po diktatu piše s puno pogrješaka. Uz pomoć učitelja i dodatne upute piše krade tekstove prema uzorku, teže pismeno odgovara na zadana pitanja i rješava zadatke nakon pročitanog teksta. nedovoljan(1) nije se sposoban pismeno izražavati ni uz pomoć učiteljice. Po diktatu piše s velikim brojem pogrješaka. PISMENO: odličan(5) 90%-100% vrlo dobar(4) 78%-89% dobar(3) 64%-77% dovoljan(2) 51%-63% nedovoljan(1) 0%-50%

Diktat- ocjenjuje se prema broju riječi u diktiranom tekstu i prema broju pogrešaka DULJINA DIKTATA 10 do 25 riječi OCJENA odličan(5) BROJ POGREŠAKA 0,1 vrlo dobar(4) 2 dobar(3) 3,4 dovoljan(2) nedovoljan(1) 5 6 i više 25 do 40 riječi odličan(5) 0,1 vrlo dobar(4) 2,3 dobar(3) 4,5,6 dovoljan(2) 7,8,9 nedovoljan(1) 10 i više

Višeminutne provjere znanja: 1. Bodovane provjere ocjenjuju se prema postotku riješenosti po istom kriteriju kao i pismeni ispiti znanja 2. Prema broju riječi/rečenica OCJENA TOČNIH RIJEČI/REČENICA (od 15) TOČNIH RIJEČI/REČENICA (od 10) odličan(5) 15-14 10-9 vrlo dobar 13-12 8 dobar(3) dovoljan(2) 11-10 9-8 7-6 5 nedovoljan(1) 7-0 4-0 Domaća zadaća je obavezna i piše se za svaki sat. JEZIČNE ZAKONITOSTI-GRAMATIKA: odličan(5) učenik je u potpunosti usvojio tvorbu i uporabu glagolskih vremena, te ostalih gramatičkih sadržaja koji tog trenutka obrađeni, te ih pravilno upotrebljava u pismenom i usmenom izražavanju. Sposoban je svaki gramatički sadržaj potkrijepiti samostalnim primjerom. U pis menim provjerama rješivost mora biti iznad 90%. vrlo dobar(4)-jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru i pismu ponekad pravi pogrješke. Povremene pogrješke može naknadno samostalno ispraviti. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 78% do 89%. dobar(3) jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru i pismu čini puno pogrešaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan. Neke jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrješku. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajima u rasponu od 64% do 77%. dovoljan(2)- jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja). U primjeni u govoru i pismu često griješi pa se teže zaključuje što želi reći. Učenik rješava zadatke s gramatičkim sadržajem u rasponu od 51% do 63%. nedovoljan(1)- jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni primjenjivati. Rješivost u pismenim provjerama je ispod 50%. ZAKLJUČNA OCJENA IZ ENGLESKOG JEZIKA nije aritmetička sredina. Ukoliko učenik/ca ima zaključno u prvom obrazovnom razdoblju npr.3, a u drugom 4 zaključna ocjena je 4(vidljiv je napredak). Ako je ocjena u prvom obrazovnom razdoblju 4, a u drugom 3 zaključna ocjena biti će 3.

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja prirode i biologije u OŠ Breznički Hum učiteljica : Ana Skuhala Breznički Hum, 3. rujna 2018.

KRITERIJI OCJENJIVANJA PRIRODA BIOLOGIJA Na prvom nastavnom satu učenici će biti upoznati s obvezama i pravima, te zahtjevima nastavnog predmeta. Za nesmetano praćenje nastave neophodno je redovito nošenje udžbenika, radne bilježnice i bilježnice (nenošenje istih bilježi se u lijevoj rubrici za opisno praćenje). Elementi praćenja i ocjenjivanja : Usvojenost programskih sadržaja- najvažniji element (usmeno ili pismeno) USMENO- može biti svaki sat, najavljuje se ukoliko se provjerava veći dio gradiva(npr. prije pisane provjere znanja), učenici imaju pravo javiti se (dva po satu), ako se nitko dobrovoljno ne javi, učenici će biti odabrani nasumičnim odabirom e dnevnika Kriterij usmenih provjera: OCJENA ODLIČAN - učenik može stečeno znanje primijeniti na nove, složenije primjere, uspješno izvršava korelaciju sa srodnim gradivom, sposoban je prenositi znanje na druge, služi se dodatnim izvorima znanja OCJENA VRLO DOBAR - učenik razumije gradivo, služi se usvojenim znanjem, navodi vlastite primjere, samostalno rješava i složenije zadatke OCJENA DOBAR učenik reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti vlastitim primjerom OCJENA DOVOLJAN učenik ne prepoznaje temeljne pojmove, odgovara po sjećanju, bez razumijevanja, do rezultata dolazi uz pomoć učitelja OCJENA NEDOVOLJAN - učenik nije usvojio minimum temeljnih pojmova, ne prepoznaje osnovnu tematiku, ne surađuje, ne želi govoriti PISANA PROVJERA po polugodištu dvije pisane provjere znanja (najavljuje se do dva tjedna ranije) PRAKTIČNI RAD- ocjenjuje se pokus izveden u školi ili kod kuće, izrada modela vezanih uz nastavno gradivo, izrada plakata, referat, prezentacija na računalu, domaća zadaćaradna bilježnica ili bilježnica (ocjenjuju se minimalno dva puta godišnje), skupni rad Opisno praćenje učenika: podrazumijeva praćenje učenikovih sposobnosti, zalaganja, marljivosti, odnos prema radu, odnos prema učitelju i drugim učenicima, školskoj imovini, urednosti, interesu za predmet, napredovanju ili nazadovanju u radu Zaključna ocjena: odraz je cjelokupnih odgojno-obrazovnih postignuća tijekom godine, a temelji se na bilješkama o praćenju učenika i ocjena, te ne mora biti aritmetička sredina svih ocjena po elementima ocjenjivanja

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja kemije u OŠ Breznički Hum učiteljica : Spomenka Kos Breznički Hum, 3. rujna 2018.

KRITERIJI OCJENJIVANJA - KEMIJA Učenici će na prvom nastavnom satu biti upoznati s obvezama i pravima,te zahtjevima glede nastavnog predmeta. Za nesmetano praćenje potrebno je redovito nošenje udžbenika,radne bilježnice i obične bilježnice (nenošenje potrebnog pribora bilježi se u lijevoj rubrici za opisno praćenje) Elementi praćenja i ocjenjivanja: Usvojenost programskih sadržaja- najvažniji elementi (usmeno i pismeno) USMENO- može biti svaki sat, najavljuje se ukoliko se provjerava veći dio gradiva Kriterij usmenih provjera: (npr. prije pismene provjere znanja) OCJENA ODLIČAN- stečeno znanje primjenjuje na nove, složenije primjere, uspješno izvršava korelaciju sa srodnim gradivom, sposoban je prenositi znanje na druge, služi se dodatnim izvorima znanja i informacija iz različitih medija OCJENA VRLO DOBAR- razumije gradivo, služi se usvojenim znanjem, navodi vlastite primjere,samostalno rješava i složenije zadatke. OCJENA DOBAR- reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti vlastitim primjerom OCJENA DOVOLJAN- ne prepoznaje temeljne pojmove,odgovara po sjećanju, bez razumijevanja, do rezultata dolazi uz pomoć učitelja OCJENA NEDOVOLJAN- ne usvaja minimum temeljnih pojmova ne prepoznaje osnovnu tematiku PISMENO- u jednom polugodištu dvije pismene provjere znanja (najavljuje se do dva tjedna ranije, a vremenik pisanja nalazi se na oglasnoj ploči škole i na internet stranicama škole 0% - 49% = NEDOVOLJAN 50% - 63% = DOVOLJAN

64% - 77% = DOBAR 78% - 91% = VRLO DOBAR 92% - 100% = ODLIČAN PRAKTIČAN RAD- ocjenjuje se pokus izveden u školi ili kod kuće, izrada modela vezanih za nastavno gradivo, prezentacija na računalu, izrada plakata, referata,domaća zadaća-radna bilježnica, obična bilježnica za rad u školi ili kod kuće, grupni rad, aktivnost (ocjenjuje se najmanje dva puta u jednom polugodištu) RJEŠAVANJE PROBLEMA- primjena znanja i vještina, rješavanje različitih vrsta zadataka usmeno ili pismeno, način rješavanja problemskih zadataka (sređivanje podataka,planiranje rješenja,provjera rezultata). Opisno praćenje učenika: praćenje učenikovih sposobnosti, zalaganja, urednosti, marljivosti, odnos prema učitelju i učenicima, školskoj imovini, interesu za predmet, nazadovanju ili napredovanju u radu. Zaključna ocjena: odraz je cjelokupnih odgojno-obrazovnih postignuća tijekom godine, a temelji se na bilješkama o praćenju učenika i ocjena, te ne mora biti aritmetička sredina svih ocjena po elementima ocjenjivanja. Popravni ispit: Učenik koji tijekom školske godine ocijenjen ocjenom nedovoljan, a nije tu ocjenu ispravio,uputit će se na dopunsku nastavu. Nakon dopunske nastave učenik će odgovarati nastavno gradivo usmeno. Učenik upućen na dopunsku nastavu odgovara nastavno gradivo cijele školske godine tekućeg razreda.

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja fizike u OŠ Breznički Hum učiteljica : Nataša Gotal Breznički Hum, 3. rujna 2018.

FIZIKA 1. Usvojenost programskih sadržaja (prva rubrika) 2. Praktični radovi (druga rubrika) - analiza zadataka - rukovanje instrumentima - obrada rezultata - diskusija rezultata - interes za rad - suradnja u timu - marljivost i zalaganje - ekološka svijest - zaštita na radu - odnos prema školskoj imovini - urednost vođenja zabilješki ( dokumentacije )

3. Primjena znanja i vještina (treća rubrika) 4. Pismene provje re ( 1. i 3. rubrika) 0 33 % nedovoljan (1) 34-50 % dovoljan (2) 51 67 % dobar (3) 68 84 % vrlo dobar (4) 85 100 % odličan (5)