Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" JASNA GALOVIĆ ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Završni rad Pu

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" JASNA GALOVIĆ ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Završni rad Pula, 2013.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" JASNA GALOVIĆ ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Završni rad JMBAG: 0145032629, izvanredni student Studijski smjer: Ekonomija Kolegij: Međunarodna ekonomija Mentor: Prof. dr. sc. Ines Kersan Škabić Pula, veljača 2013.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, Jasna Galović, kandidat za prvostupnika poslovne ekonomije (smjer ekonomija) ovime izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat samo mojega vlastitoga rada, da se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na objavljenu literaturu. Izjavljujem da niti jedan dio Završnoga rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da niti jedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također, nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. U Puli, 28.2.2013. Studentica:

SADRŽAJ 1. UVOD... 1 2. CEFTA... 3 2.1. Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e... 3 2.2. CEFTA i EU... 5 3. CEFTA 2006... 7 3.1. Ugovor o osnivanju... 10 3.2. Razlike CEFTA-e 2006 i ranijeg ugovora o CEFTA-i... 14 3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e... 16 3.4. Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine... 19 3.5. CEFTA 2006 i Europska unija... 27 4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA... 29 4.1. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u... 30 4.2. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e... 33 4.3. Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e... 35 5. ZAKLJUČAK... 37 LITERATURA... 38 POPIS TABLICA I GRAFIKONA... 40 SAŽETAK... 41

1. UVOD Globalizacija je proces koji se duboko ukorijenio, u društvene, političke, ekonomske, kulturološke i sve druge sfere našeg života, proces koji mijenja naš način života, prisiljava nacionalne ekonomije na mijenjanje nacionalne politike, te potiče kompanije na promjene vođenja poslovanja. Nacionalne ekonomije su toliko zavisne jedne o drugima da rješavaju svoje probleme u uvjetima otvorene ekonomije, uzimajući u obzir situaciju i događanja u zemljama s kojima su putem trgovinskih i investicijskih tijekova povezane. Ovaj proces se uglavnom odvija na regionalnom nivou pa se može reći da je regionalizacija ipak proces koji je za nas važniji od globalizacije. Europska unija je najbolji primjer procesa regionalizacije i najmoćnija je regionalna organizacija u svijetu koja je dostigla najviši stupanj integriranja. Osim dobrih odnosa među državama, trgovina je u današnjim gospodarskim sustavima temelj razvoja ekonomskih, političkih, kulturnih i socijalnih odnosa, opće društvene stabilnosti i suvremenih EU procesa. Procese regionalizacije na prostoru jugoistočne Europe obilježili su ratni sukobi i dezintegracija bivše Jugoslavije. Cijelo desetljeće zemlje bivše Jugoslavije su pratili sporni odnosi i krvavi sukobi. Ratovi su potaknuli Europu da pristupi rješavanju problema koji su postojali u državama zapadnog Balkana. Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, tj. CEFTA je sporazum koji je potpisan 1992. godine i koji je pozitivno utjecao na povećanje međusobne trgovine te je stvorio uvjete za robnu razmjenu unutar regije. To se, prije svega, odnosi na mogućnosti lakšeg ulaska na susjedna tržišta koja nisu bila lako dostupna. Hrvatska je počela primjenjivati CEFTA sporazum već 2003. godine i do danas je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim članicama CEFTA-e. Za sve zemlje jugoistočne Europe, pa tako i za Hrvatsku, glavni izazov predstavlja Europska unija za čije se članstvo Hrvatska priprema članstvom u CEFTA-i. Liberalizacijom se postižu mnoge olakšice u trgovini, ukidaju se uvozne i izvozne carine, omogućava se slobodan protok robe i kapitala, ukida se monopol, veća konkurencija donosi veću kvalitetu proizvoda i niže cijene za kupce. Postoje i negativni efekti, no ako je ekonomija stabilna, pozitivni efekti nadjačaju sve negativno pa time globalizacija, regionalizacija, liberalizacija i svi ostali procesi ipak imaju pozitivan učinak. Republika Hrvatska stalnim naporima dokazuje da zaslužuje članstvo u EU. 1

Cilj ovoga rada je pokazati razvoj jedne male integracije kao što je CEFTA i napredak njezinih članica unutar organizacije. Jedna od članica je i Republika Hrvatska koja je puno dobila članstvom u CEFTA-i. U prvom dijelu rada će se govoriti o ideji nastanka CEFTA-e i njezinom razvoju do 2006. godine kada je potpisan Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, odnosno "CEFTA 2006". U zadnjem dijelu ćemo saznati koje su koristi za Republiku Hrvatsku od članstva u ovoj organizaciji. U ovome radu su korištene induktivno-deduktivna metoda, metoda analize, statistička metoda i povijesna metoda. Induktivno-deduktivna metoda je korištena tako što se krenulo od same organizacije CEFTA kao cjeline prema jednoj od njezinih članica, tj. Hrvatskoj. Metoda analize je korištena tako da se izučava svaki dio unutar CEFTA-e, tj. svaka od njezinih članica s naglaskom na Hrvatsku. Kako bi se brojčano izrazio vanjskotrgovinski promet korištena je statistička metoda. Povijesna metoda je upotrebljena kako bi se kronološki vidio nastanak CEFTA-e kao organizacije. 2

2. CEFTA Nakon osamostaljenja, tranzicijske zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, ostale su vezane povijesno i zemljopisno. Zbog teškog gospodarskog stanja u tranzicijskim zemljama i prilagodbe tržišnom gospodarstvu, koji je vladao u zemljama razvijenog tržišnog sustava, nastala je ideja o stvaranju jedne relativno homogene gospodarske integracije unutar koje bi zemlje surađivale i pripremale se za pristup razvijenoj zapadnoj ekonomiji. Taj put nije bio niti brz, niti jednostavan, a u zemljama koje su ga prihvatile nije bilo previše oduševljenja. Nužno je bilo potaknuti regionalnu trgovinsku suradnju i povećati obujam vanjsko-trgovinske strukture. Povezivanje putem integracije CEFTA, trebalo je stvoriti preduvjete potrebne za buduću uspješnu gospodarsku suradnju s EU. 2.1. Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e Zbog straha da se raspadom Istočnog bloka ne formira nova integracija, Čehoslovačka 1, Mađarska i Poljska su se usmjerile ka približavanju Europskoj uniji. Na inicijativu Europske unije, 9. travnja 1990. godine u Bratislavi, je održan skup delegacija triju zemalja koje su pokazale da nisu dorasle situaciji. Idući sastanak je bio u Višegradu u Mađarskoj 15. veljače 1991. godine na kojem je osnovana tzv. Višegradska grupa 2 koju su činile Čehoslovačka, Mađarska i Poljska i osnovan je Forum za političku i sigurnosnu suradnju. Idući skup se održava u Krakowu, u Poljskoj 5. i 6. listopada 1991. godine na kojemu je donošena Krakowska deklaracija kojom se izražava želja ovih zemalja za sudjelovanjem u europskim sustavima. U studenom na skupu ministara potpisan je memorandum o početku pregovora o uzajamnoj trgovinskoj liberalizaciji. Time je započelo uklanjanje trgovinskih barijera a već 21. prosinca 1992. u Krakowu, Poljska pregovara o načinima ukidanja međusobnih carina. Nakon završetka pregovora potpisuje se Sporazum o slobodnoj trgovini 3 koji se počeo primjenjivati od 1. ožujka 1993. CEFTA je multilateralni ugovor o slobodnoj trgovini. Potpisan je radi lakšeg pristupa Europskoj uniji i primanju pomoći od zapadnih zemalja u tranzicijskoj i restrukturacijskoj 1 Čehoslovačka se nakon raspada podijelila na Češku i Slovačku. 2 Višegradska grupa su zemlje srednje Europe i, poslije Slovenije, čine grupu najrazvijenijih post-komunističkih zemalja. 3 Central European Free Trade Agreement ( CEFTA ). 3

pretvorbi. U Sporazumu je predviđeno postupno oslobađanje od carina na industrijske proizvode u roku od osam godina, djelomično oslobođenje ograničenja za poljodjelske i prehrambene proizvode i dogovoreno je presjedanje tzv. Skupnim odborom na rok od godinu dana. Sporazum je usklađen sa Europskim sporazumima i obuhvaća područje konkurencijske politike i druga osjetljiva područja gospodarstva i politike. Pitanje carina rješavati će se postupno a za pojedine proizvode carine se ukidaju odmah. Sporazum sadrži i četiri popisa proizvoda od kojih prva dva obuhvaćaju popis proizvoda koji se oslobađaju carina odmah ili se to mora riješiti u roku jedne godine, dok druga dva popisa navode nazive proizvoda kod kojih će se carine postupno smanjivati u dogovorenim rokovima. Nabrajaju se i sve skupine proizvoda po kriteriju dovoljne obrade kojim proizvod dobiva oznaku i sadržaj nacionalnog proizvoda. Na taj način se izbacuje uvoz osjetljivih proizvoda iz zemalja koje nisu članice. Na poticaj Češke održan je sljedeći sastanak u Budimpešti 29. travnja 1994., a završen je potpisivanjem Budimpeštanskog protokola kojim se skraćuje prijelazno razdoblje za liberalizaciju statusa industrijskih proizvoda na pet godina i proširuju se koncesije za poljoprivrednu i prehrambenu robu. Na sastanku u Varšavi, 23. i 24. siječnja 1995., sa Slovenijom koja je postala novi član, ministri poljoprivrede su predložili smanjivanje carinskih stopa za pedeset posto u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U Brnu 11. rujna 1995. donesena je odluka da Slovenija postane članica od 1. siječnja 1996. te je razmatrana mogućnost pristupa novih članica Bugarske, Rumunjske i Baltičkih zemalja. Na idućem sastanku u Slovačkoj dogovoreno je daljnje ukidanje carina na industrijske proizvode a 1997. se otvaraju pregovori s Rumunjskom. Rumunjska je postala nova članica u srpnju 1997. godine, Bugarska u siječnju 1999. godine i Hrvatska 6. prosinca 2002. godine. Da bi zemlja postala članicom CEFTA-e, potrebno je ispuniti neke preduvjete: članstvo u WTO-u ili poštivanje propisa WTO-a; potpisan Sporazum o pristupanju Europskoj uniji ili neki drugi dokument o pristupanju; sporazum o slobodnoj trgovini sa ostalim članicama CEFTA sporazuma. 4

2.2. CEFTA i EU Cijeli proces suradnje je podržavala Europska komisija koja je imala namjeru postepeno stvoriti zonu slobodne trgovine između EU i zemalja Zapadnog Balkana. CEFTA je trebala poslužiti kao dobra priprema za EU članstvo njezinih potpisnica. Sve članice CEFTA-e žele postati punopravne članice Europske unije. Kako bi pristupile EU moraju ispuniti određene uvijete. Osnovni uvijet je da zemlja mora biti europska država koja poštuje principe slobode, demokracije, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda te vladavinu prava. To su vrijednosti na kojima je zasnovana EU. Kriteriji iz Kopenhagena iz 1993. godine su 4 : Politički stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina; Ekonomski postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi s pritiskom konkurencije; Pravni sposobnost preuzimanja obveza članstva, uključujući privrženost ciljevima političke, ekonomske i monetarne unije. Na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. godine postavljen je dodatni kriterij za članstvo koji se odnosi na prilagođavanje administrativne strukture s ciljem stvaranja uvijeta za postupnu i skladnu integraciju. Dodatni kriteriji za članstvo su postepeno razvijani i utvrđivani. Da bi pristupila EU svaka država mora ispuniti postavljene uvijete. Iako zemlje nisu ispunjavale uvijete EU mogle su potpisivati ugovore. Najvažniji od njih je Proces stabilizacije i pridruživanja. Kao konačni cilj ovoga procesa je integracija država zapadnog Balkana u EU. Uspostavljen je na prijedlog Europske komisije 1999. godine, a u nekoliko navrata je nadopunjavan. Na sastanku u Zagrebu 2000. godine potvrđeno je da Proces stabilizacije i pridruživanja vodi zemlje zapadnog Balkana ka članstvu u EU. U Solunu, 2003. godine, zemljama procesa još jednom je potvrđena europska perspektiva a proces je obogaćen 4 Kriteriji Europske unije s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije, dostupno na: http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-019.pdf 5

elementima koji su do tada bili otvoreni isključivo državama kandidatkinjama za članstvo. Kao osnovni elementi Procesa stabilizacije i pridruživanja postavljeni su 5 : Ugovorni odnosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao nova vrsta ugovornih odnosa; Razvoj ekonomskih odnosa asimetrična liberalizacija trgovine kroz uvođenje autonomnih trgovinskih mjera; Financijska pomoć program Zajednice za obnovu i razvoj (CARDS od 2000. do 2006.) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA od 2007. do 2013.). Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prve su potpisale Makedonija i Hrvatska 2001. godine. 5 Proces stabilizacije i pridruživanja, dostupno na: http://dei.gov.ba/dokumenti/?id=4817 6

3. CEFTA 2006 Ideja o liberalizaciji trgovine u jugoistočnoj Europi je nastala osnivanjem Pakta o stabilnosti. Ministri zemalja jugoistočne Europe 6 sredinom siječnja 2001. godine u Ženevi su se dogovorili da se pripremi i potpiše Memorandum o razumijevanju, kojim će se regulirati pitanja liberalizacije trgovine i olakšati se trgovina između zemalja regije. Memorandum je potpisan 27. lipnja 2001. godine u Briselu i obvezuje članice da do kraja 2002. godine zaključe bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini kojima će se za najmanje 90 posto roba omogućiti slobodan protok bez carinskih ograničenja. Tim Memorandumom su zaključena 32 bilateralna ugovora o slobodnoj trgovini. Kako bi se povećala transparentnost, produbili trgovinski odnosi između zemalja, poštivala pravila WTO-a, privukle direktne strane investicije, te stvorili uvijeti za političku stabilnost i veću zaposlenost, ministri zemalja regije su u Sofiji, 10. lipnja 2005. godine usvojili Zajedničku izjavu kojom su se obvezali da će započeti pripremati jedinstveni ugovor o slobodnoj trgovini. Radnoj grupi Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu za liberalizaciju i olakšavanje trgovine dan je mandat da osmisli kako zamijeniti postojeću mrežu bilateralnih ugovora sa jednom ugovorom o slobodnoj trgovini za cijelu regiju zapadnog Balkana, po uzoru na CEFTA-u 7. Krenulo se u pripremu budućeg jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini. Sporazum je potpisan 19. prosinca 2006. godine i bio je složeniji, sveobuhvatniji i obuhvatio je i nova pitanja koja nisu bila precizna ili efikasna u primjeni u prijašnjim bilateralnim ugovorima. Odlučeno je da forma novog sporazuma bude u izmjeni starog sporazuma i otuda naziv Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, odnosno "CEFTA 2006". Ugovor su potpisale Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Bugarska, Republika Makedonija, Republika Moldavija, Republika Crna Gora, Rumunjska, 6 Tu su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Moldavija. 7 Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/default.aspx1 7

Republika Srbija i Misija privremene upravu Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova. Ulaskom u Europsku uniju 1. siječnja 2007. godine, Bugarska i Rumunjska su prestale biti članice CEFTA-e. Ugovor "CEFTA 2006" je stupio na snagu 26.7.2007. godine za Albaniju, Kosovo, Makedoniju, Moldaviju i Crnu Goru, a za Hrvatsku 22. kolovoza iste godine. Bosna i Hercegovina je ratificirala ugovor 6. rujna, dok je Srbija zakonitu proceduru završila 24. rujna 2007. godine. Cilj potpisivanja ovog ugovora je unapređenje i poboljšanje ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa, usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa putem razvoja trgovine, ubrzanje razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranje boljih mogućnosti zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, i to na načelima tržišnog gospodarstva i liberalizacije trgovine. Svaki sporazum sa sobom donosi pozitivne, ali i negativne stvari. Pozitivni učinci sporazuma "CEFTA 2006" 8 : Povećanje obujma trgovine na to utječe uklanjanje carina, količinskih ograničenja i izjednačavanje propisa svih zemalja članica; Uspješna regionalna, a u okviru toga ekonomska, odnosno trgovinska suradnja; Privlačenje stranih investicija ulaskom u neku od organizacija šalje se signal o stabilnosti ekonomije određene zemlje što je posebno važno za male države; Liberalizacija trgovine uvode se stabilni i moderni uvjeti reguliranja trgovine u regiji i poštuju se propisi WTO-a; Pojednostavljeni ugovorni odnosi; Priprema za članstvo u EU usklađuju se principi, odredbe i propisi koji se primjenjuju u EU; Poboljšan je mehanizam rješavanja sporova omogućava veću sigurnost liberalizacije trgovine u regiji. Novi ugovor "CEFTA 2006" donio je mnogo promjena kojima su se morale prilagođavati sve zemlje potpisnice. Promjene su donijele postupnu liberalizaciju trgovine uslugama, izjednačavanje uvjeta za investiranje prema pravilima WTO-a, osiguranje jednakog tretmana domaćih i vanjskih investitora, postupno otvaranje tržišta nabave, jednak tretman domaćih i 8 ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org 8

inozemnih dobavljača u svakoj zemlji, osiguranje zaštite prava intelektualnog vlasništva u skladu sa međunarodnim standardima, poboljšanje mehanizama za rješavanje sporova, moraju se poštivati pravila WTO-a bez obzira da li je zemlja članica organizacije, i najvažnije, ukidaju se carine i druga davanja između zemalja što dovodi do povećanja obujma trgovine. Osim pozitivnih učinaka, postoji i nekoliko negativnih efekata. To mogu biti/su 9 : Nagli rast uvoza uvoz ima utjecaj na nekonkurentne proizvode a rast uvoza može imati veliki utjecaj na trgovinu zemlje kao i na platnu bilancu; Smanjenje carinskih prihoda normalna pojava nakon smanjenja i ukidanja carina; Uništavanje domaće proizvodnje pojačana konkurencija možda se na prvu čini kao pozitivna stvar, no ako domaća proizvodnja nije dovoljno konkurentna, doći će do propasti domaćih poduzeća; Nepostojanje čvršće međusobne suradnje članica kroz jače povezivanje njihovih privreda u cilju jačanja njihovih privrednih potencijala za utakmicu na regionalnom, europskom i širem međunarodnom tržištu; Nepostojanje zajedničkog regionalnog investicijskog tržišta. Kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, zemlje potpisnice mogu koristiti određene mjere za zaštitu domaće privrede a koriste se u slučaju dampinga, subvencioniranju proizvoda čiji uvoz nanosi ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji i zaposlenosti te u izuzetnim situacijama ako se dogodi neočekivan poremećaj na tržištu. Ciljevi sporazuma su 10 : konsolidirati u jedan sporazum postojeći nivo liberalizacije trgovine postignut kroz mrežu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini već zaključenih između zemalja potpisnica; poboljšati/stvoriti uvjete za poticanje investicija, uključujući strana direktna ulaganja; 9 ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org 10 Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/default.aspx1 9

širiti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz pravna, jasna, stabilna i predvidiva pravila; ukinuti barijere i poremećaje u trgovini, te olakšati kretanje roba u tranzitu i prekogranično kretanje roba i usluga između zemalja potpisnica; osigurati pravne uvjete konkurencije koja utječe na trgovinu i investicije, te postepeno otvoriti tržišta javnih nabava na teritorijima zemalja potpisnica; osigurati zadovoljavajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva u skladu sa međunarodnim standardima; pružiti efikasne procedure za provođenje i primjenu ovoga Sporazuma, za njegovo zajedničko upravljanje, te za rješavanje sporova; poboljšati trgovinske odnose sa tržištima trećih zemalja kroz odgovarajuću suradnju između strana u ovom Sporazumu. Za razliku od ugovora iz 1992. godine, ugovor "CEFTA 2006" je usklađen sa svim odredbama WTO-a kako bi se pomoglo zemljama koje još nisu članice WTO-a da se prilagode globalnim trgovinskim pravilima. "CEFTA 2006" pokriva i probleme vezane uz jačanje suradnje na području trgovine uslugama, zaštitu intelektualnog vlasništva, donosi odredbe za rješavanje sporova i arbitraži te odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja. 3.1. Ugovor o osnivanju Tekst Sporazuma je podjeljen u sedam poglavlja a osnova za izradu bili su originalni CEFTA ugovor iz 1992. godine, sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju zemalja regije Europskoj uniji te WTO sporazumi. Poglavalja Sporazuma "CEFTA 2006" 11 su: Poglavlje 1 Opće obveze koje se odnose na trgovinu svim robama Poglavlje obuhvaća članke od 2 do 6. U ovome poglavlju utvrđuje se način klasifikacije roba u trgovini, polazne carine, način zaokruživanja kod snižavanja, zabranu uvoznih i izvoznih 11 Cjelokupni CEFTA 2006 ugovor nalazi se na stranicama Narodnih novina, www.nn.hr, Međunarodni ugovori 6/2007: http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/079.htm 10

količinskih ograničenja i mjera jednakog efekta, kao i ukidanje postojećih na dan stupanja na snagu Sporazuma, zabranu uvođenja i ukidanje postojećih izvoznih carina, klauzulu mirovanja i ukidanje carinskih taksi koje nisu u skladu sa članom VIII GATT 12 -a 1994. Poglavlje 2 Industrijski proizvodi Ovo poglavlje sadrži samo dva članka. Prvi definira i utvrđuje industrijske proizvode a drugi uređuje ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta carinama i uvoznih taksi fiskalne prirode, kao i dinamku ukidanja. Poglavlje 3 Poljoprivredni proizvodi U ovome poglavlju detaljno se uređuju uvjeti trgovine poljoprivrednim proizvodima. Ovo područje je definirano od devetog do dvanaestog članka. Deveti članak definira i utvrđuje obuhvat poljoprivrednih proizvoda. Deseti članak uređuje snižavanje ili ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta i uvoznih taksi fiskalne prirode. Idući članak utvrđuje da će se strane suzdržavati od korištenja izvoznih subvencija, te će ukinuti bilo koje postojeće takve subvencije u međunarodnoj trgovini. Dvanaesti članak uređuje područje primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera i propisa. Cilj je da se zaštiti zdravlje ljudi, životinja i biljaka, te da proizvodi životinjskog i biljnog porijekla budu zdravstveno ispravni. Poglavlje 4 Tehničke barijere u trgovini U članku 13 strane se obvezuju da identificiraju i ukinu nepotrebne postojeće tehničke barijere u trgovini, da neće uvoditi nove nepotrebne tehničke barijere trgovini, surađivati će unutar Zajedničkog odbora ili posebnog odbora za pitanja tehničkih barijera u trgovini te će tako olakšati i harmonizirati tehničke propise, standarde i obvezne procedure ocjenjivanja usklađenosti sa onima Europske unije. 12 Član VIII, stav 1.(a) GATT-a 1994 (Davanja i formalnosti u vezi sa uvozom i izvozom) glasi: Sva davanja i dažbine bilo koje vrste (osim uvoznih i izvoznih carina i poreza predviđenih u okviru Člana III) koje nameću ugovorne strane na ili u vezi sa uvozom ili izvozom bit će ograničene na iznose približne troškovima pruženih usluga i neće predstavljati indirektnu zaštitu domaćih proizvoda ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe. 11

Poglavlje 5 Opće odredbe Ovo poglavlje je najveće u Sporazumu i obuhvaća članke od 14. do 25.-og. Podjeljeno je u tri dijela: 1) Operativna pravila - uređuje pitanja pravila o porijeklu robe, fiskalnu diskriminaciju, opća i sigurnosna izuzeća; 2) Pravila konkurencije - uređuje pitanja državnih monopola, državnih trgovinskih poduzeća, pravila konkurencije u poduzetništvu i državnu pomoć; 3) Grupna pravila zaštite uređuje pitanja antidampinških mjera, opće zaštitne mjere, posebne zaštitne mjere, uvjete i procedure po kojima se mjere poduzimaju i poteškoće sa platnom bilancom. Poglavlje 6 Nova trgovinska pitanja Poglavlje 6 obuhvaća od 26.-og do 39.-og članka. U ovom poglavlju je uvedeno ono što stara CEFTA i prijašnji bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini nisu sadržavali, a to su: 1) Usluge Uvedene su jer se uvidjelo da sve više raste trgovina uslugama. Strane moraju postepeno razvijati i širiti svoju suradnju sa ciljem postizanja postepene liberalizacije i međusobnog otvaranja njihovih tržišta uslugama i moraju unapređivati razvoj elektronske trgovine između sebe. 2) Investicije Moraju se stvoriti i održavati stabilni, povoljni i transparentni uvjeti za strane investitore, raditi na promociji i olakšanju investicija. Stranim investitorima se mora dati isti tretman kao i vlastitim investitorima. 3) Javna nabava Svaka strana mora osigurati da se nabavke njezinih subjekata obavljaju na transparentan način, tretirajući sve dobavljače jednako. Do 1. svibnja 2010. godine svi moraju osigurati postepeno i efikasno otvaranje svog tržišta vladinih nabavki. 12

4) Zaštita intelektualnog vlasništva Prava intelektualnog vlasništva podrazumijevaju prava industrijskog vlasništva 13, autorska i srodna prava i zaštita od nelojalne konkurencije. Cilj je odobravanje i osiguravanje adekvatne i efikasne zaštite prava intelektualnog vlasništva. Poglavlje 7 Pravila funkcioniranja Ovo poglavlja obuhvaća članke od 40 do 52. U njemu je odlučeno da se osniva Zajednički odbor koji čine predstavnici zemalja članica. Zajednički odbor će nadzirati i upravljati provođenje Sporazuma. Sastajati će se najmanje jednom godišnje a svaka zemlja može zatražiti održavanje sastanka. Sve potpisnice sporazuma moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi ispunjavale obveze koje nalaže Sporazum. Sporovi koji nastanu u smislu tumačenja ili primjene ugovorenih odredbi mogu, ukoliko se ne riješe direktnim konzultacijama ili unutar Zajedničkog odbora, biti upućeni na arbitražu. Na kraju su potpisane zajedničke izjave koje zbog svoje prirode ne pripadaju glavnom tekstu Sporazuma. Izjave koje su potpisane su: Zajednička izjava u vezi primjene WTO pravila i procedura strane su suglasne da će ih primjenjivati bez obzira da li su ili nisu članice WTO-a; Zajednička izjava o suradnji i pomoći strane će nastojati razvijati ekonomsku i tehničku pomoć; Zajednička izjava o članku 20 i 21 članak 20 Pravila konkurencije u poduzetništvu članak 21 Državna pomoć Zajednička izjava o članku 21,22 i 23 - Strane izjavljuju da neće primjenjivati antidamping, kompezatorne ili zaštitne mjere dok ne donesu detaljne interne propise kojima se utvrđuju pravila i procedure i određuju tehnička pitanja vezana za primjenu takvih mjera. Strane će osigurati punu usuglašenost svojih unutrašnjih propisa sa relevantnim WTO odredbama uključujući članak 6 i 19 GATT-a i Sporazum o provođenju članka 6, Sporazum o subvencijama i kompezatornim mjerama te Sporazum o zaštitnim mjerama. 13 Tu se ubrajaju: patenti, zaštitni znakovi, industrijski dizajn i geografske oznake. 13

Nakon što ovakva legislativa bude implementirana, Strane će primjenjivati bilo koje antidamping carine, kompezatorne carine i zaštitne mjere u punoj usklađenosti sa relevantnim WTO odredbama. 3.2. Razlike CEFTA-e 2006 i ranijeg ugovora o CEFTA-i Potpisivanjem novoga Sporazuma prestaju važiti svi sporazumi koji su do tada potpisani. "CEFTA 2006" uvodi i neka nova pitanja koja ranije nisu bila obuhvaćena ili uvelike unapređuje odredbe za koje se u bilteralnim ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u primjeni. Novi ugovor za razliku od onoga iz 1992. godine uključuje niz klauzula koji se odnose na investicije kao i reference kako povećati konkurentnost zemalja regije. Ovaj ugovor je u potpunosti usklađen s odredbama WTO-a za razliku od prvotnog CEFTA ugovora. Time se željelo pomoći zemljama koje još nisu članice WTO-a kako bi što prije prilagodile svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima. Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj trgovini, tekst ugovora pokriva i područja suradnje kao što su jačanje suradnje na području trgovine uslugama, poticanja i zaštite ulaganja, a sadrži i suvremene odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja te pravu intelektualnog vlasništva. Važna novina je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova, koji uključuje i arbitražu, a u cilju osiguravanja što bolje implementacije. Pored toga što se očekivalo da novi sporazum doprinese političkoj stabilnosti regije, njegovom uravnoteženijem razvoju, privlačenju investicija, razvoju infrastrukture i poboljšanju poslovnog imidža zemalja regije, sa strane potrošača je najznačajnije da on može osigurati jeftinije i kvalitetnije proizvode. Krajnji rezultat pozitivnih promjena koje donosi novi sporazum CEFTA je povećanje konkurentnosti roba i usluga iz zemalja regije, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta životnog standarda u svim zemljama. Nakon osnivanja CEFTA-e, a prije potpisivanja ugovora "CEFTA 2006" zemlje su potpisale 32 bilateralna sporazuma koji su se razlikovali od ugovora "CEFTA 2006". 14

Tablica 1. Razlike "CEFTA-e 2006" i bilateralnih sporazuma CEFTA 2006 1 sporazum bilateralni sporazumi 32 bilateralna sporazuma * jedan sporazum regulira uvjete trgovine * svaki sporazum na svoj način uređuje uvjete trgovine liberalizacija svih industrijskih proizvoda liberalizacija svih industrijskih proizvoda * svi industrijski proizvodi su liberalizirani * ugovorena je liberalizacija svih industrijskih proizvoda dodatna liberalizacija poljoprivrednih proizvoda djelomična liberalizacija poljoprivrednih proizvoda * prenesene carinske koncesije iz bilateralnih * zavisno od sporazuma u regiji je bilateralno ugovorena sporazuma i dogovoren početak pregovora o daljnjoj djelomična ili potpuna liberalizcija poljoprivrednim liberalizaciji proizvodima nema izvoznih subvencija nema eksplicitne zabrane korištenja izvoznih subvencija * ukinute sve izvozne subvencije * nije postojala jasna zabrane pa su se primjenjivale izvozne subvencije nema fiskalne diskriminacije nema fiskalne diskriminacije * odredbe su dopunjene eksplicitnom obvezom ne * nije postojala eksplicitna obveza ukidanja diskriminacije samo nediskriminacije već i ukidanjem svih postojećih oblika diskriminacije tehničke barijere trgovini pa je to dovodilo do različitog tumačenja njegove primjene tehničke barijere trgovini * poboljšan mehanizam rješavanja svih pitanja * ranije odredbe su se pokazale nedovoljnima za vezanih za tehničke propise i barijere rješavanje pitanja tehničkih barijera mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere) mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere) * značajno poboljšani mehanizmi za uvođenje * nedovoljno precizno definirani mehanizmi primjene različitih zaštitnih mjera i reagiranja na uvedene mjera i reagiranja na mjere mjere nova trgovinska pitanja X * uvedene odredbe o investicijama, uslugama, * nema odredbi o novim trgovinskim pitanjima javnoj nabavi i pravima intelektualnog vlasništva mehanizmi za rješavanje sporova mehanizmi za rješavanje sporova * uvedeni novi mehanizmi za rješavanje sporova * mehanizam se pokazao neefikasnim, pa su sporovi i dodatno precizirane procedure trajali po nekoliko godina Izvor: Izradila autorica prema: Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/default.aspx?id=1031&template_id=50&page Index=1 15

3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e U sljedećim grafikonima ćemo vidjeti neke od važnih pokazatelja gospodarskog razvitka zemalja i napraviti usporedbu kakvo je stanje bilo 2006. godine kada je potpisan Sporazum "CEFTA 2006" i kakvo je stanje bilo 2011. godine. Tim usporedbama ćemo vidjeti dali su zemlje napredovale članstvom u CEFTA-i. Grafikon 1: BDP zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara mlrd. $ 70 60 50 40 30 20 2006 2011 10 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Od osam zemalja članica CEFTA-e, najveći BDP ima Republika Hrvatska. Od 2006. godine, kada je potpisan Sporazum, BDP se povećao za gotovo 13 milijardi dolara. Druga zemlja sa visokim BDP-om je Srbija koja je od 2006. do 2011. godine povećala BDP za više od 16 milijardi dolara. Ostale zemlje imaju manji BDP ali je u porastu. Najmanji BDP imaju Crna Gora i Moldavija čiji se BDP udvostručio nakon članstva u CEFTA-i. 16

Grafikon 2: BDP per capita zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u dolarima $ 14000 12000 10000 8000 6000 4000 2006 2011 2000 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Kada gledamo BDP po stanovniku, tu je opet Hrvatska sa 13 530 dolara u 2011. godini. Nakon Hrvatske dolazi Crna Gora koja u odnosu na 2006. godinu, 2011. godine imala rast BDP-a po stanovniku od gotovo 3000 dolara. Najniži BDP po stanovniku imaju Moldavija i Kosovo koje je novonastala država koja teži napretku. Grafikon 3: Inflacija zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u postocima % 14 12 10 8 6 4 2 0 2006 2011 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a 17

Inflacija je prekomjerno povećanje novčane mase u optjecaju, što dovodi do smanjenja vrijednosti novca. To je neravnoteža u robnonovčanim odnosima izazvana povećanjem novčane mase u optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda izraženog ukupnim cijenama. Posljedica inflacije je smanjenje vrijednosti novca i opći rast cijena. U 2006. godini najvišu stopu inflacije su imale Moldavija (12,77%) i Srbija (11,72%). Najnižu stopu inflacije je imalo Kosovo i Albanija. U 2011. godini Moldavija smanjuje stopu inflacije na 7,60 %, dok Srbija ima najvišu stopu inflacije od 11,13 %. Najnižu stopu inflacije ima Hrvatska sa 2,26 % i Crna Gora sa 3,18 %. Grafikon 4: Uvoz zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara mlrd. $ 30 25 20 15 10 2006 2011 5 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Iako ove zemlje imaju velike potencijale za razvoj vlastitih proizvoda kojima bi mogle zadovoljiti domaću potražnju, njihov uvoz i dalje raste iz godine u godinu. Najveći uvoz ima Republika Hrvatska u vrijednosti od 26 milijardi dolara 2011. godine. Nakon Hrvatske dolazi Srbija koja je u 2011. godini uvezla proizvoda i usluga za gotovo dvije milijarde dolara više nego 2006. godine. Najmanji uvoz imaju najmanje razvijene zemlje: Crna Gora i Kosovo koje je u usporedbi sa 2006. godinom 2011. godine gotovo udvostručilo uvoz. 18

Grafikon 5: Izvoz zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara mlrd. $ 30 25 20 15 10 2006 2011 5 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Kada gledamo izvoz, daleko najveći izvoz ima Hrvatska koja je 2006. godine imala izvoz u vrijednosti većoj od 21 milijardu dolara a 2011. godine izvoz je bio u vrijednosti od 26,3 milijarde dolara. Iza Hrvatske, dolazi Srbija koja je od 2006. do 2011. povećala izvoz za više od 4 milijarde dolara. Najmanji izvoz ponovno imaju slabije razvijene zemlje, Kosovo sa jednom milijardom dolara vrijednosti izvoza i Crna Gora sa 1,7 milijardi dolara vrijednosti izvoza. 3.4. Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine Nakon petogodišnjeg iskustva u liberalizaciji trgovine, zemlje potpisnice Sporazuma "CEFTA 2006" su odlučile da unaprijede svoju trgovinsku suradnju. Predviđalo se da će potpisivanjem CEFTA sporazuma uvelike porasti robna razmjena između članica. To se nije dogodilo zbog slabe konkurentnosti proizvoda CEFTA zemalja u odnosu na proizvode iz zemalja Europske unije. Sve članice, od 2006. godine do danas, ostvaruju trgovinski deficit u razmjeni sa EU. U sljedećoj tablici možemo vidjeti razmjenu CEFTA-e unutar same organizacije i sa ostatkom svijeta kroz tri godine. 19

Grafikon 6: Razmjena zemalja članica CEFTA-e unutar CEFTA-e i sa ostatkom svijeta u mlrd. $ 70 60 50 40 30 20 CEFTA ostatak svijeta 10 0 2009 2010 2011 2009 2010 2011 IZVOZ UVOZ Izvor: Izradila autorica prema CEFTA trade statistics, dostupno na: http://www.cefta2006.com/statistics Kada promatramo izvoz unutar CEFTA-e, od 2009. do 2011. je pao za gotovo jednu milijardu dolara, a kada gledamo izvoz prema ostalim zemljama svijeta, narastao je za više od 10 milijardi dolara. Vidimo da iz godine u godinu izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok sa ostatkom svijeta brzo raste. Uvoz unutar CEFTA-e je u svim godinama manji od izvoza, ali i on raste iz godine u godinu, dok je uvoz iz ostalih zemalja svijeta u porastu. U 2011. godine je uvoz veći za više od 10 milijardi dolara u odnosu na 2009. godinu. Po ovim podacima vidimo da uvoz i izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok uvoz i izvoz sa ostalim zemljema svijeta ima visoku stopu rasta s godinama. 20

Tablica 2: Vanjskotrgovinska razmjena Makedonije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ 2006 2007 2008 2009 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Srbija 559.609 283.412 644.74 545.938 934.821 533.058 337.811 397.963 Kosovo / / / / / / / / Hrvatska 124.707 79.031 165.129 110.846 230.488 137.769 152.739 118.396 BiH 65.793 26.515 59.966 34.942 104.842 52.603 86.724 46.544 Albanija 40.708 11.722 73.111 19.671 107.042 35.656 83.972 24.098 Crna Gora / / 27.951 1.351 38.961 1.213 24.882 1.751 CEFTA ukupno 790.817 400.868 970.897 712.748 1.416.154 760.299 686.128 588.752 godina/ 2010 2011 2012 (I.-XI.) država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Srbija 271.817 419.443 333.366 497.851 268.547 438.972 Kosovo / / / / 360.019 26.036 Hrvatska 123.729 113.286 139.622 133.122 91.231 110.347 BiH 84.951 49.141 93.092 90.122 77.363 65.582 Albanija 72.383 22.917 87.052 39.46 / / Crna Gora 27.435 1.439 34.24 vlj.14 / / CEFTA ukupno 580.315 606.226 687.372 762.695 797.161 640.937 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Macedonia, dostupno na: www.stat.gov.mk Republika Makedonija je mala zemlja u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka i graniči sa Srbijom, Kosovom, Bugarskom, Grčkom i Albanijom. Zemlju karakterizira makroekonomska stabilnost, stabilna tržišna ekonomija, stabilan financijski i bankarski sistem i povoljna klima za direktne strane investicije. Najvažniji trgovinski partner Makedonije je Srbija u koju najviše izvozi i taj izvoz raste s godinama. Od svih zemalja CEFTA-e, Makedonija najviše uvozi od Srbije. Tek u 2012. godini Makedonija ima najveći izvoz prema Kosovu. Drugi važan trgovinski partner Makedonije je Hrvatska s kojom 2011. godine izvoz i uvoz imaju porast u odnosu na 2010., a već 2012. izvoz i uvoz se smanjuju. Najmanju razmjenu Makedonija ostvaruje sa Crnom Gorom i Moldavijom koja se niti ne spominje kao trgovinski partner Makedonije u statističkim podacima. 21

Tablica 3: Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ 2006 2007 2008 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Srbija 215.983 504.943 146.267 966.258 149.218 895.936 BiH 35.844 51.401 35.663 160.562 29.182 168.491 Hrvatska 11.045 12.876 15.057 183.111 7.223 161.532 Albanija 12.876 4.370 15.867 17.671 8.333 26.396 Makedonija 2.556 19.582 1.088 30.619 1.291 43.063 Moldavija / / / / / / Kosovo / / / / / / CEFTA ukupno 278.304 656.143 213.942 1.358.223 195.247 1.295.418 godina/ 2009 2010 2011 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Srbija 107.811 622.203 99.331 573.538 111.109 753.706 BiH 24.849 127.098 31.961 163.754 31.197 198.369 Hrvatska 12.726 112.861 5.361 106.257 63.881 129.145 Albanija 8.487 12.277 10.927 14.485 14.421 17.707 Makedonija 1.902 24.508 1.439 30.796 1.972 37.803 Moldavija 0 160 0 167 0 203 Kosovo 22.682 1701 24.009 1.763 32.973 3.037 CEFTA ukupno 178.457 904.807 173.027 890.760 255.553 1.139.970 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Montenegro, dostupno na: www.monstat.org Crna Gora je zemlja u jugoistočnoj Europi na Balkanskom poluotoku, koja leži na obali Jadranskog mora. Graniči na sjeveroistoku sa Srbijom, na istoku sa Kosovom, na zapadu i sjeverozapadu sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom i na jugoistoku sa Albanijom. Crna Gora je proglasila nezavisnost 3. lipnja 2006.godine, nakon referenduma održanog 21. svibnja 2006. godine. Ona je parlamentarna demokratska država koja počiva na ustavnom i zakonskom okviru, koji je u velikoj mjeri usklađen sa europskim principima i standardima. Unutar CEFTA-e Crna Gora ima najveći opseg razmjene sa Srbijom koji iz godine u godinu oscilira. Drugi važan trgovinski partner Crne Gore je Bosna i Hercegovina, a nakon nje Hrvatska. Najmanja razmjena je sa Moldavijom i Kosovom prema kojemu raste izvoz u zadnje tri godine. 22

Tablica 4: Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ 2006. 2007. 2008. država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ BiH 749.132 347.508 1.042.165 526.446 1.338.826 648.314 Hrvatska 251.073 365.385 330.797 557.351 434.449 603.654 Makedonija 300.188 201.844 437.123 316.323 492.921 383.047 Crna Gora 619.279 152.059 950.801 142.923 1.287.274 214.621 Moldavija / / / / 6.553 29.455 Albanija / / / / 76.538 25.037 CEFTA ukupno 1.919.672 1.066.796 2.760.886 1.543.043 3.636.561 1.904.128 godina/ 2009. 2010. 2011. država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ BiH 1.015.495 445.634 1.088.849 555.144 1.191.294 670.004 Hrvatska 278.682 424.925 307.014 427.426 467.983 488.135 Makedonija 429.049 227.388 476.719 266.771 524.549 320.423 Crna Gora 836.033 179.048 803.647 164.16 890.822 130.858 Moldavija / / 5.357 21.064 9.651 66.317 Albanija / / / / 126.588 22.874 CEFTA ukupno 2.559.259 1.276.995 2.681.586 1.434.565 3.210.887 1.698.611 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Serbia, dostupno na: www.stat.gov.rs Srbija je demokratska zemlja koja se nalazi na središnjem dijelu Balkanskog poluotoka, na najvažnijoj prometnici Europe i Azije. Na istoku graniči sa Bugarskom, na sjeveroistoku sa Rumunjskom, sa Mađarskom na sjeveru, sa Hrvatskom i BIH na zapadu, sa Crnom Gorom na jugozapadu i na jugu sa Albanijom i Makedonijom. Najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu, zatim Crnu Goru, Makedoniju i Hrvatsku. Izvoz je od 2006. do 2009. godine, kada je došlo do svjetske ekonomske krize, rastao. Nakon krize izvoz je pao, ali već iduće godine opet raste. Ista stvar je i sa uvozom. Srbija najviše uvozi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore. Najmanji izvoz i uvoz ostvaruje sa Moldavijom i Albanijom za koje ne postoje podaci o razmjeni za 2006.,2007. i 2009. godinu 14. 14 U razmjeni Srbije ne postoje podaci o izvozu i uvozu sa Kosovom. 23

Tablica 5: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ 2006. 2007. 2008. 2009. država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija 7.135 5.316 10.471 4.835 12.372 2.624 8.689 1.181 Hrvatska 640.711 1.265.793 762.375 1.712.849 865.438 2.079.090 670.791 1.316.917 Makedonija 27.228 74.562 34.052 96.882 49.441 112.951 43.724 91.621 Srbija 452.523 735.576 486.731 911.44 704.743 1.291.173 526.774 911.103 Crna Gora / / 108.901 19.829 173.164 29.618 163.002 27.548 Moldavija / / 804 2.087 1.553 2.629 1.504 3.783 CEFTA ukupno 1.127.597 2.081.247 1.403.334 2.747.922 1.806.711 3.518.085 1.414.484 2.352.153 godina/ 2010. 2011. Izvor: Izradila autorica prema Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, dostupno na: www.bhas.ba 2012. (I.-XI.) država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija 28.921 3.411 / / / / Hrvatska 724.963 1.394.194 856.521 1.583.350 710.568 1.320.063 Makedonija 4.738 92.955 91.675 98.871 76.349 84.191 Srbija 605.888 967.955 712.473 1.042.273 435.603 864.667 Crna Gora 210.035 30.161 213.646 28.893 148.168 32.229 Moldavija 1.569 1.859 / / / / CEFTA ukupno 1.576.114 2.490.535 1.874.315 2.753.387 1.370.688 2.301.150 Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku u jugoistočnoj Europi. Graniči sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, a posjeduje i 13 km dugu obalu na Jadranskom moru. BiH je orijentirana ka pristupanju Europskoj uniji i NATO savezu kao i ka jačanju regionalne suradnje u okviru regije zapadnog Balkana. Najveći izvoz BiH ima prema Hrvatskoj, zatim Srbijom i Crnom Gorom. Kao što je slučaj sa svim zemljama, 2009. godine kada je nastupila kriza, uvoz i izvoz su bili u padu, ali već 2010. ponovno rastu. Najmanje izvozi u Moldaviju, Albaniju i Kosovo za koje ne postoje podaci. 24

Tablica 6: Vanjskotrgovinska razmjena Moldavije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ 2006 2007 2008 2009 2010 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija 668 19 1.368 52 834 52 1.207 38 3.599 43 BiH 47 917 476 915 464 1.682 1.232 1.731 656 1.600 Hrvatska 153 1.026 85 1.882 788 2.114 159 2.207 78 1.860 Makedonija 170 255 399 210 1.424 183 752 251 816 778 Srbija / / / / 11.121 8.272 4.299 6.054 1.805 7.336 CEFTA ukupno 1.038 2.217 2.238 3.059 14.631 12.303 7.649 10.281 6.914 11.617 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Moldova, dostupno na: www.statstica.md Moldavija je mala zemlja, smještena na povoljnom položaju jugoistočne Europe. Graniči sa dvije zemlje: Ukrajina na istoku i Rumunjska na zapadu. Nakon što su Rumunjska i Bugarska 2007. godine postale članice EU Moldavija je postala blizak susjed EU. Najviše izvozi u Albaniju i Srbiju a najmanje u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu 15. Najveći uvoz Moldavija ima od strane Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine a najmanji od Abanije i Makedonije. Moldavija nema istu strukturu razmjene kao ostale zemlje CEFTA-e koje ako u neku zemlju imaju najveći izvoz onda imaju i uvoz od njih. Tako izvozi u Albaniju i Srbiju a uvozi od Hrvatske, Srbije i BiH. Tablica 7: Vanjskotrgovinska razmjena Albanije sa zemljama članicama CEFTA-e (u mil. $) godina/ 2006 2007 2008 2009 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Kosovo 24,4 13,1 43,6 20,3 69,3 24,5 67,6 27,8 Hrvatska 2,1 40,1 0,8 34,4 1,7 41,1 1,1 38,3 Makedonija 11,6 44,9 20,6 68,5 30,3 91 29,4 73,7 Srbija i Crna Gora 9,9 25 21,8 105,8 40,9 175,2 20,5 114,9 BiH / 7,6 / 10,6 / 11,9 / 9,7 Moldavija / 5,1 / 3,1 / 0,6 / 1,6 CEFTA ukupno 48,0 135,8 86,8 242,7 142,2 344,3 118,6 266 15 Za Kosovo i Crnu Goru nema podataka o izvozu i uvozu. 25

godina/ 2010 2011 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Kosovo 94,1 35,7 137,7 42,4 Hrvatska 2,3 86,4 2,9 65,6 Makedonija 25,1 70,9 39 83,5 Srbija i Crna Gora 30,1 175,1 49,6 197,2 BiH / 35,5 / 51,0 Moldavija / 4,4 / 2,0 CEFTA ukupno 151,6 408 229,2 441,7 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Albania, dostupno na: www.instat.gov.al Republika Albanija je mala zemlja koja se nalazi na jugozapadnom dijelu Balkanskog poluotoka u jugoistočnoj Europi. Na sjeverozapadu graniči sa Crnom Gorom, na sjeveroistoku sa Kosovom i na jugu i jugoistoku sa Grčkom. Posebnu pozornost posvetila je posebnom jačanju regionalnih multilateralnih odnosa, što je također ostvareno u postupku nekoliko inicijativa i regionalnih organizacija. Obveza ovih inicijativa je da služe kao promocija dobrosusjedskih odnosa, sigurnosti i stabilnosti u regiji, te politička potpora i financiranje projekata u domeni nacionalnog i regionalnog razvoja. Albanija najviše izvozi u Kosovo, zatim Makedoniju i Srbiju i Crnu Goru. Najmanje u Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju. Uvozi od Srbije i Crne Gore, Makedonije i Hrvatske a najmanji uvoz ima od Moldavije. Tablica 8: Vanjskotrgovinska razmjena Kosova sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ 2006 2007 2008 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija 15.877 29.014 28.505 48.326 31.053 87.706 Makedonija 12.222 323.635 23.824 326.035 29.483 509.685 Crna Gora 2.771 22.349 3.992 20.643 5.544 20.280 Srbija 26.254 239.886 26.423 304.982 14.550 307.325 BiH 6.436 23.184 7.245 40.892 8.705 56.989 Hrvatska 1.410 35.249 2.517 53.424 1.166 73.518 CEFTA ukupno 64.970 673.317 92.506 794.302 90.501 1.055.503 26

godina/ 2009 2010 2011 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija 36.518 81.435 40.885 92.419 48.115 134.188 Makedonija 24.206 407.054 34.876 423.313 43.081 509.417 Crna Gora 4.301 18.214 5.196 15.184 9.727 17.026 Srbija 4.887 294.164 5.224 345.306 10.019 354.844 BiH 1.682 83.323 2.448 110.014 851 111.130 Hrvatska 3.000 81.657 3.677 77.609 3.889 89.175 CEFTA ukupno 74.594 965.847 92.306 1.063.845 115.682 1.215.780 Izvor: Izradila autorica prema Kosovo Agency of Statistics, dostupno na: www.eks.rks-gov.net Republika Kosovo se nalazi u središtu Balkanskog poluotoka i graniči s Makedonijom na jugu, Albanijom na jugozapadu, Srbijom na sjeveroistoku i Crnom Gorom na sjeverozapadu. Glavni cilj vlade Kosova je stvoriti demokratske institucije koje leže na ekonomski stabilnom i multietničkom društvu na putu prema EU. Najvažniji trgovinski partner je bila Srbija od koje se Kosovo odvojilo i postalo samostalna država. Države prema kojima Kosovo zadnjih godina najviše izvozi su postale Albanija i Makedonija i taj izvoz raste svake godine dok sa Srbijom pada. Najvažniji uvozni partneri Kosova su Makedonija i Srbija. Podaci za vanjsku trgovinu Hrvatske sa zemljama CEFTA-e nalaze se u 4. poglavlju. Najveći udio u razmjeni unutar CEFTA-e imaju Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina i taj udio i dalje raste, dok ostale zemlje imaju malen uvoz i izvoz. 3.5. CEFTA 2006 i Europska unija Europska unija je 1999. godine pokrenula Proces stabilizacije i pridruživanja za države Zapadnog Balkana. Time je po prvi puta dana jasna perspektiva članstva u EU i tako je pokrenuta inicijativa za potpisivanjem bilateralnih sporazuma koji su pripremili države za potpisivanje ugovora "CEFTA 2006". Zona slobodne trgovine na Zapadnom Balkanu, "CEFTA 27

2006", inicirana je od strane Europske unije kao jedan od instrumenata za stabilizaciju regije i poticanje regionalne suradnje, a u cilju pripreme zemalja regije za buduće članstvo u EU 16. Europska komisija je dokumentom, 27. siječnja 2006. godine, pod nazivom Zapadni Balkan na putu ka Europskoj uniji: jačanje stabilnosti i poticanje napretka 17 podržala što brže zaključenje regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini i željela je pružiti savjetodavnu i tehničku pomoć. Sporazum "CEFTA 2006" potiče usuglašavanje zakonodavstava članica, koje je u skladu sa krajnjim ciljem svih zemalja, a to je punopravno članstvo u EU. Sporazum "CEFTA 2006" direktno poziva na pravila Europske unije i to je jasno vidljivo kada se govori o pitanjima konkurencije i usuglašavanju tehničke regulative sa standardima EU. Usklađenost propisa i njihovu primjenu prati EU preko svojih Godišnjih izvještaja o napretku država Zapadnog Balkana i preko institucija za praćenje primjene propisa. Iako CEFTA pruža svojim članicama mnoge koristi ipak ona postaje samo prolazna stanica na putu ka članstvu u EU i tako se onemogućava da članice svoje snage usmjere ka potpunom iskorištavanju potencijala CEFTA-e, budući da je članstvo u njoj ograničenog roka trajanja i da su sve snage usmjerene ulasku u EU, a ne razvoju CEFTA-e kao organizacije. Kako bi u budućnosti iskoristile prednosti koje se stječu članstvom u Europskoj uniji, države Zapadnog Balkana moraju podići nivo konkurentnosti svojih ekonomija, a to je moguće ostvariti kroz članstvo u CEFTA-i. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je sporazum kojim se institucionaliziraju odnosi između države potpisnice i Europske unije. Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje zemlje EU u određenom tranzicijskom razdoblju (od 6 do 10 godina), tijekom kojega zemlja potpisnica postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo EU, uspostavlja zonu slobodne trgovine sa EU, itd. Sporazum daje potpisnici status pridruženog člana te status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Sporazum su potpisale Makedonija (9. travnja 2001.), Hrvatska (29. listopada 2001.), Albanija (12. lipnja 2006.), Crna Gora (15. listopada 2007.), Srbija (29. travnja 2008.) i Bosna i Hercegovina (16. lipnja 2008.). Srbija je dobila status kandidata za EU, Makedonija još pregovara o tome da dobije status kandidata dok Hrvatska očekuje ulazak u EU 1. srpnja 2013. godine. 16 ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org 17 engl. Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration 28

4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA Hrvatska je bila jedna od najrazvijenijih država u bivšoj Jugoslaviji i danas je klasificirana kao zemlja u razvoju 18. Republika Hrvatska ima odličan geografski položaj, odličnu povezanost sa ostatkom svijeta, te tri prometna koridora prolazi kroz Hrvatsku. Zemlja je sa najboljom informatičkom i prometnom inftastrukturom u regiji i kvalitetnom radnom snagom što je pretpostavka za učinkoviti početak poslovanja. Između Hrvatske, BIH, Srbije i Crne Gore nema jezičnih barijera te je moguće obuhvatiti tržište ove četiri zemlje koje imaju oko 16,5 milijuna stanovnika. Osim mnogih poslovnih prilika, Hrvatska je turistička zemlja i nudi izvanrednu kvalitetu života, pregršt društvenih događaja i nevjerovatne prirodne ljepote. Sve to čini Hrvatsku posebnim mjestom za život. Hrvatska je na izborima 3. siječnja 2000. godine odbacila političku i gospodarsku opciju izolacije te krenula u suradnju sa svijetom i intenzivno se pripremati za uključivanje u sve europske integracijske procese. Agresija na Hrvatsku unazadila je razvoj hrvatskog društva i bilo je vrijeme za reforme. Ratno stanje se odrazilo na provedbu politike privatizacije, a tako i na druge dijelove gospodarske politike. Pitanje odnosa Hrvatske sa zonom slobodne trgovine CEFTA prvi puta je pokrenuto 1994. godine kada je Hrvatska gospodarska komora dala izraditi studiju Utjecaj bilateralne liberalizacije trgovine sa zemljama grupe Višegrad i Slovenije kako bi se procjenili pozitivni i negativni rezultati pristupa Hrvatske CEFTA-i. Prvi krug pregovora je obavljen sa Češkom i Slovačkom u srpnju 1995. godine, a sličan pregovarački prijedlog je sastavljen i usklađen i za pregovore s drugim zemljama CEFTA-e. Zbog neispunjenja svih uvjeta, Hrvatska nije mogla pristupiti CEFTA-i, no mogla je pregovarati i potpisivati bilateralne sporazume sa zainteresiranim zemljama CEFTA-e. To je poslužilo kao priprema za sudjelovanje u svim srednjoeuropskim integracijama. Hrvatska je vidjela koristi od CEFTA-e, ne samo u povećanju obujma trgovine s drugim zemljama, nego je željela i prebaciti proizvodne čimbenike iz neefikasnih u efikasne izvozne konkurentne djelatnosti te tako povećati realni dohodak i 18 Svjetska banka je u izvješću 16.1.2013. godine Hrvatsku svrstala u zemlje nadolazećih ekonomija, tj. zemlje tzv. Nove Europe. 29

osigurati uspješan gospodarski rast. Tek 2003. godine Hrvatska je potpisala ugovor i postala članicom CEFTA-e. 4.1. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u Sporazum "CEFTA 2006" je stupio na snagu za Hrvatsku 22. kolovoza 2007. godine, a sukladno Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini koji je potpisan u Bukureštu 19. prosinca 2006. godine. Postojećim članicama CEFTA-e (tada su to bile Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska) su se pridružile Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Bugarska i Rumunjska su ubrzo pristupile Europskoj uniji i više nisu bile članice CEFTA-e. Od novog CEFTA ugovora Hrvatska je očekivala prvenstveno daljnje povećanje izvoza u zemlje koje su pristupile CEFTA-i te bolji položaj hrvatskih gospodarstvenika na tim tržištima, zbog obveze svih novih članica da primjene moderne odredbe ugrađene u ugovor. Unutar CEFTA-e 2006 ekonomski je najjača Hrvatska. Veliki je raspon između članica CEFTAe u BDP-u, BDP-u per capita, robnoj razmjeni, vanjskom dugu i mnogim drugim čimbenicima. Dvije ekonomski najjače zemlje (Hrvatska i Srbija) participiraju sa više od 60% vanjskotrgovinskog prometa CEFTA-e. Sve zemlje CEFTA-e 2006 ostvaruju trgovinske deficite u razmjeni sa EU, dok međusobnom razmjenom pojedine zemlje, kao što su Hrvatska i Srbija, ostvaruju suficit. Najviše je zadužena Hrvatska i to otprilike 56% ukupnog duga CEFTA-e. 30

Grafikon 7 : Izvoz Hrvatske 2006. god. Grafikon 8 : Uvoz Hrvatske 2006. god. EU 27 CEFTA ostatak svijeta EU 25 CEFTA ostatak svijeta 20% 15% 5% 20% 65% 75% Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr U godini potpisivanja Sporazuma "CEFTA 2006" Republika Hrvatska je imala izvoz u iznosu od 10,376 milijardi dolara. Od toga je 65% izvezla u Europsku uniju, 15% u ostale zemlje svijeta a samo 20% u zemlje CEFTA-e. Uvezla je robe u iznosu od 21,782 milijarde dolara. Najviše je uvezla iz zemalja EU a samo 5% iz zemalja CEFTA-e. Grafikon 9: Izvoz Hrvatske 2011. god. EU 27 CEFTA ostatak svijeta Grafikon 10: Uvoz Hrvatske 2011. god. EU 27 CEFTA ostatak svijeta 22% 33% 19% 59% 61% 6% Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr 31