Volume 1, Issue 1 Newsletter Date UVODNA RIJEČ Benchmarking kampova projekt je kojeg su Sadržaj: UVODNA RIJEČ METODOLOŠKI OKVIR BENCHMARKING REZULTATI

Транскрипт

1 olume 1, Issue 1 Newsletter Date UODNA RIJEČ Benchmarking kampova projekt je kojeg su Sadržaj: UODNA RIJEČ METODOLOŠKI OKIR BENCHMARKING REZULTATI UMJESTO ZAKLJUČKA O NAMA zajednički realizirali Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljst vu, Opatija i ing udruženje Hrvatske uz potporu Ministarst va turizma Republike Hrvatske. Kažu da ono što ne možemo mjeriti, time ne možemo niti upravljati. Moći se usporediti s najboljima ili najlošijima u branši znači realno sagledati svoju poziciju te točnije procijeniti napore potrebne za ost varenje vlastitih gospodarskih ciljeva. Upravo je to cilj ovog projekta uz želju da se u projekt uključi što veći broj kampova kako bi i rezultati bili što realniji, odnosno uzorak što reprezentativniji. Uključeni kampovi : Nadam se da će ovaj proces, kontinuirano traganje za najboljom poslovnom praksom, svim sudionicima omogućiti ostvarenje boljih Čikat Mali Lošinj Glav otok Glav otok Kozarica Pakoštane Krk Krk Aminess Park Mareda Nov igrad Padov a 3 Rab Pila Punat Fakultet San Marino Lopar ugostiteljst vu ima cilj raz vijati primjenjena Selce Selce istraživanja i s posebnom pažnjom njeguje Slapić Duga Resa odnose s gospodarskim sustavom. Intencija Turist Grabov ac alkanela Funtana Zagreb Zagreb poslovnih rezult ata te da će kao takav doprinijeti poboljšanju ost varenih poslovnih rezultata kampova. Također, vjerujem da će kampovi koji do danas nisu, prepoznati značaj ovog projekta i aktivno se uključiti u projekt u nadolazećoj 21. godini. Tihomir Nikolaš, MBA, ing udruženje Hrvatske za menadžment u turizmu i nam je biti aktivni dionik raz vojnih procesa u hrvatskom gospodarst vu, posebno turizmu i ugostiteljst vu. Pred vama je prvo izdanje izvještaja Benchmark ing k ampova za prvih deset mjeseci 21. godine. 1

2 Naime, projektnu ideju o benchmarkingu u hotelijerstvu Fakultet uspješno razvija posljednje četiri godine, te ju ove godine proširuje i na područje kampova. jerujem da će predstavljeni rezultati za 21. godinu biti vrijedan izvor podataka te omogućiti menadžerima u kampovima uvid u vlastite nedostatke, ali i prednosti u odnosu na konkurenciju. Nadamo se da će to biti i poticaj da se u ovo istraživanje uključi veći broj kampova u Hrvatskoj, što će rezultirati reprezentativnijom bazom podataka. Kako bi se sačuvala tajnost podataka, u izvještajima se iskazuje samo prosječna vrijednost odabranog uzorka koji sadrži najmanje tri kampa. Fakultet ovim projektom ostvaruje i svoje edukativne ciljeve, na način da kampovima u Hrvatskoj predstavlja ključne pokazatelje poslovanja. S druge strane, baza podataka koju Fakultet posjeduje značajan je resurs za znanst veno - istraživačke radove naših istraživača. Za benchmarking se s punim pravom može reći da predstavlja proces učenja i stjecanja znanja u svrhu primjene naučenog i poboljšanja poslovne prakse. Time benchmarking postaje instrument izgradnje učeće organizacije, a učenje je jedini način kontinuiranog prilagođavanja i postizanja izvrsnosti. Na kraju, dozvolite da u ime Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu zahvalim svima koji su podržali ovaj projekt i doprinijeli njegovoj realizaciji. prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu METODOLOŠKI OKIR Benchmarking izvještaj za kumulativno razdoblje travanj listopad 21. godine napravljen je temeljem baze podataka Benchmarkinga kampova u kojoj je odabrano 13 kampova, koji su u potpunosti i ispravno unijeli mjesečne podatke o poslovanju po navedenim mjesecima 21. godine. Projektom Benchmarking kampova obuhvaćeno je sveukupno.31 smještajnih jedinica u kampovima odnosno kapacitet od 2.2 osobe što čini 11% ukupnog smještajnog kapaciteta kampova u Hrvatskoj. Kako bi se sačuvala tajnost podataka, u izvještaju se iskazuje samo prosječna vrijednost odabranog uzorka koji sadrži najmanje 3 kampa, odnosno prosječna minimalna i maksimalna vrijednost. U protivnom, pokazatelj se ne iskazuje odnosno unosi se vrijednost nula za min, prosjek i max. Proces punjenja podataka odvija se kao direktan unos podataka u informacijski sustav Benchmarking kampova. S tim u svezi mjesečno se unose podaci o broju radnih dana, prodanim kapacitetima, posebno za vlastite smje štajne objekte za najam - (mobilne kućice, karavani, šatori, apartmani, sobe i ostali objekti) te za smje štajne jedinice - (parcele i kamp mjesta), ostvarenom broju dolazaka i noćenja, te podaci o ostvarenim prihodima od smještaja za i. 2

3 S tim u svezi, u radu su korištene slijedeće kratice: smještajne jedinice: parcele i kamp mjesta (za prolaz ne goste, te uključivo i one u paušalu part nera/t vrtki/obitelji na kojima su postavljene mobilne kućice/kamp prikolice/šatori ili druge vrste smještajnih objekata), vlastiti smještajni objekti za najam (mobilne kućice, kamp prikolice, šatori, apartmani, bungalovi, sobe i sl.). STRUKTURA UZORKA U projekt Benchmarking kampova uključeno je 13 kampova iz cijele Hrvatske, od čega 2 iz Istre, sa Kvarnera, 1 iz Dalmacije te 3 iz unutrašnjosti. Istovremeno, uzorak čini kampova kategorije *, kampova kategorije 3* i 1 kamp kategorije 2*. U uzorku su kampa na obali, kampova na otocima i 3 kampa u unutrašnjosti. U nastavk u se prikazuje struktura kampova prema kriterijima lokacije, kategorije i veličine. Struktura kampova prema regijama ISTRA OBALA KARNER OTOCI UNUTRAŠNJOST UNUTRAŠNJOST DALMACIJA Struktura kampova prema kategoriji Struktura kampova prema veličini 1 1 **** 3*** 2** > 2 < 3

4 Prosječna veličina kampova prema broju i Regije Broj Broj Obala Otoci 3 2 Unutrašnjost 1 3 Obzirom na prosječnu veličinu k ampova u uzorku, odnosno prosječan broj i, najveći su kampovi na obali, a najmanji u unut rašnjosti. Kapacitet paušala Opi s rsta Broj Broj osoba Ukupan broj Parcele i kamp mjesta 2 22 Opi s rsta Udio paušalnih gostiju u ukupnom broju 12 % 123 % Paušal kamp kućice kamp mjesta) u paušalu, te broj osoba iz paušala Paušal šatori 213 2% 2% 12 2% 3 2% Ukupan broj Paušal u paušalu 2 3% Broj (parcele i Paušal mobilne Broj u Udio paušala u ukupnom Broj osoba paušalu broju 3% Paušalom se u kampovima smatraju smještajni objekti, i tvrtki (turoperatora) i privatnih osoba. U uzorku kampova uključenih u projekt, od sveukupno.2 (parcele i kamp mjesta) njih 2. (3,%) je u paušalu t vrtki ili privat nih osoba (s postavljenih 12 mobilnih kućica, 12 šatora te 2.13 kamp kućica). Slijedom navedenog, % (parcela i kamp mjesta) je u paušalu t vrtki/obitelji s mobilnim kućicama, 2% S J je u pauš alu t vrtki/obitelji s kamp kućicama, dok je 2% u paušalu t vrtki/obitelji sa šatorima. Preostali dio od.2 S J (,% ) na raspolaganju je prolaznim gostima ili su na njima postavljeni vlastiti smještajni objekti za najam.

5 ISKORIŠTENOST KAPACITETA Prosječna iskorištenost kapaciteta u razdoblju travanj listopad 21. godine računata na bazi ot vorenih dana iznosi 3,%. Prosječna iskorištenost vlastitih smještajnih objekata za najam () iznosi 2,1% te smještajnih jedinica (S J parcele i kamp mjesta) 3,2%. Stupanj iskorištenosti radnog kapaciteta (%) u razdoblju travanj - listopad , 21,2 33, PROEK 3, 2,1 3,2 MA,,,,,, 3, 3, 3, OBALA I OTOCI PROEK UNUTRAŠNJOST PROEK Najviša iskorištenost u analiziranom kumulativnom razdoblju u ukupnim vlastitim smještajnim objektima za najam (mobilnim kućicama) je,% a najniža 21,2%. Kada se govori o vlastitim smještajnim objektima za najam u kampovima na obali i otocima, njihova prosječna iskorištenost je,%, dok u kampovima u unutrašnjosti, njihova prosječna iskorištenost iznosi 3,%. Dok najviša prosječna iskorištenost u promatranom razdoblju na smještajnim jedinicama (parcelama i kamp mjestima) iznosi,%, najniža iznosi 33,%. Istovremeno, kampovi na obali i otocima postižu prosječ nu iskorištenost na parcelama i kamp mjestima od,% dok kampovi u unutrašnjosti imaju prosječnu iskorištenost od 3,%. isoki udio u paušalu temeljem klasičnog ugovora o kampiranju/zimovanju odnosno o paušalu uvjet uje višu popunjenost na parcelama i kamp mjestima od mobilnih kućica, ali i predstavlja ograničenje u obračunu prosječne iskorištenosti.

6 Prosječna iskorištenost po mjesecima (%) / 21 23, 3,,,,, 2, 3, 1, 32,3 3,,1, 2, 11, 2,1 23, 3,2,2,,, 21,3 3,2 Iskorištenost kapaciteta po mjesecima I III (Parcele i kamp mjesta) II smještajni (lastiti (Mobilne kućice) objekti za najam) I I Očekivano, najviša je iskorištenost u kolovozu, no zbog neujednačenog vođenja zauzetih smještajnih jedinica, vidljivo je da čak niti u kolovozu, na nivou sveukupnih nije postignuta prosječna popunjenost veća od %. Najviša popunjenost u. mjesecu iznosi,% u vlastitim smještajnim objektima za najam (mobilnim kućicama), a najniža,% na parcelama i kamp mjestima.

7 PROEČNA CIJENA SMJEŠTAJA Prosječna cijena smještaja u kampovima za sveukupne S J u razdoblju travanj listopad 21. iznosi 222, kn. U mobilnim kućicama prosječna cijena iznosi 2,2 kn dok na parcelama i kamp mjestima prosječna cijena iznosi 12, kn. Prosječna cijena u kampovima na obali i otocima na razini kampa iznosi 21, kn, a u unutrašnjosti 23, kn, pri čemu je u promatranom raz doblju na parcelama i kamp mjestima ost varena prosječna cijena od 1, kn na obali i otocima odnosno 13, kn u unutrašnjosti. U vlastitim smještajnim objektima za najam odnos no mobilnim kućicama ost varena je prosječna cijena od, kn na obali i otocima, te prosječna cijena od,2 kn u unutraš njosti. Prosječne cijene u kampovima u razdoblju travanj - listopad , 222, 3, 21, PROEK MA Obala i otoci - prosjek Unut rašnjost - prosjek 23,, 2,2 23,, 12, 233,1, 1,,2 13, Prosječna cijena z načajno varira po mjesecima, što se može uočiti temeljem podataka u niže priloženoj tablici. Prosječne cijene u kampovima po mjesecima 31, 13,1 2, 21,, 1,, 2,2,2 121,1 11, 221, 223, 12,, 12, / 21,3 13, 13,2 2, 2, 1, 1,1 222, Prosječne cijene u kampovima po mjesecima (Mobilne kućice) (Parcele i kamp mjesta) 3 2 I I II III I

8 PRIHOD PO RASPOLOŽIOJ SMJEŠTAJNOJ JEDINICI / SMJEŠTAJNOM OBJEKTU Prihod po raspoloživoj / odnosno tzv. RevPA R predstavlja odnos ukupnog prihoda smještaja i ras položivog kapaciteta kampa obračunat temeljem ot vorenih dana u mjes ecu. Prosječni RevPAR na smještajnim jedinicama (parcelama i kamp mjestima) iznosi,1 kn, u vlastitim smještajnim objektima za najam (mobilnim kućicama) prosječno 33, k n odnosno na nivou kampova za s veukupne S J u prosjeku iznosi 11,1 kn. RevPAR u kampovima u razdoblju travanj - listopad 21.,1 33,,1,,1 1, 3, 2,, 3, 2, 11,1 231, 12,, PROEK MA Obala i otoci - prosjek Unut rašnjost - prosjek U odnosu na prosjek uzorka od 13 kampova, za koje prosječni RevPAR iznosi 11,1 kn za sve, kampovi na obali i otocima postižu viši prosječni RevPA R na nivou s veukupnih S J u iznos u od 12, kn, za razliku od kampova u unutraš njosti, koji na nivou s veukupnih S J iznosi, kn. Prosječni RevPA R po mjes ecima 2,1,3,2 231,2 23, 2,3 1, 11,1 / 21, 133, 33, 3, 2, 32,2, 33, 22,, 3, 1, 1,2 1,1 1,,1 Prosječni RevPA R po mjes ecima 3 2 (Mobilne kućice) (Parcele i kamp mjesta) I I II III I

9 PRIHOD PO NOĆENJU Prihod po noćenju na parcelama i kamp mjestima kreće se u rangu od, kn do, kn po noćenju dok je u vlastitim smještajnim objektima za najam raspon veći i kreće se od, kn do 21,3 kn po noćenju. Za s veukupne S J u analiziranih 13 kampova za promatrano raz doblje, naveden se raspon proteže između, kn minimalne i 121,1 kn maksimalne vrijednosti. Prihod po noćenju na obali i otocima za sveukupne iznosi, kn, pri čemu prihod po noćenju kampova na obali iznosi, kn, a na otocima,3 kn dok u unutrašnjosti iznosi, kuna po noćenju. Prihod po noćenju u razdoblju travanj - listopad 21., 1, 21,3, 3,, 1, 21,3,,,,3 121,1,, PROEK MA Obala i otoci - prosjek Unut rašnjost - prosjek Prosječni prihod po noćenju po mjesecima pokazuje da se najveći prihod ost varuje u kolovozu. Prosječni prihod po noćenju, 11, 1, 22, 22, 1, 1,3 1,,, 2,,,,, 3, 132,,,2,, 2, 11,,3 / 21 Razlog ovak o visokog prihoda po noćenju u travnju, svibnju i listopadu je evidentiranje prihoda paušala (k oji se moraju razgraničiti na period korištenja) te ostvarenog vrlo malog broja noćenja u navedenim mjesecima. Prosječni prihod po noćenju 2 2 (Mobilne kućice) (Parcele i kamp mjesta) I I II III I

10 GODIŠNJI PRIHOD PO RASPOLOŽIOM KAPACITETU KAMPOA Analiza ost varenog ukupnog prihoda od travnja do listopada po raspoloživom kapacitetu kampova iz uzorka pok azuje kako je u promatranom razdoblju na sveukupno.31 raspoloživih smještajnih jedinica prosječno ost vareno 22. 1,3 kn prihoda od smještaja, pri čemu su kampovi na obali i otocima prosječno ostvarili veći prihod od smještaja u iznosu od 23.1, kn u odnosu na kampove iz unutrašnjosti (1.13, kn). Ista se tendencija kretanja ost varenih prosječnih prihoda od smještaja uočava i kod vlastitih smještajnih objekat a za najam te parcela i kamp mjesta u promatranom razdoblju, veće su prosječne prihode ostvarili kampovi na otocima i obali u odnosu na kampove u unutrašnjosti. Prihod po raspoloživom kapacitetu kampova u raz doblju travanj - listopad 21. UKUP NO 13.2, 3.,1.3,.3, 1.21, 31.,.31,2.21,3 1., 13.3, 11.2, 22.1,3 3.3, 23.1, 1.13, PROEK MA Obala i otoci - prosjek Unut rašnjost - prosjek U nastavku se prikazuje ostvareni prosječni mjesečni prihod smještaja po raspoloživom kapacitetu. Prosječni prihod po raspoloživom kapacitetu kampova UKUP NO, 1., 1, 1.1,.12, 1., 3.2,.1, 2.,.1, 2.,.,3.1,1 2.,2.3, 2.,., 2.132, 1,,3 1, 22.1,3 3.,1 1.21, / 21 Prosječni prihod po raspoloživom kapacitetu kampova (Mobilne kućice) (Parcele i kamp mjesta) I I II III I

11 ZAUZETOST UKUPNIH SMJEŠTAJNIH JEDINICA I PROEČNA DUŽINA BORAKA Faktor dvostruke (višestruke) zauzetosti pokazatelj je broja osoba koje prosječno borave na jednoj smještajnoj jedinici. U kampu je prosječno na jednoj smještajnoj jedinici u promatranom razdoblju boravilo 2,3 osoba, u vlastitim smještajnim objektima za najam 3,32 os oba, a na nivou ukupnih smještajnih jedinica s vih kampova, prosječno je boravilo 2, osoba. Faktor dvostruke zauzetosti u razdoblju travanj - listopad 21. 1, 2, 3,2 2,3 2,2 PROEK MA Obala i otoci - prosjek Unut rašnjost - prosjek 2,2 3,32, 1, 2,3 3, 3,2 2, 2,23 2, Prosječni faktor dvostruke zauzetosti po mjesecima UKUP NO,1 1,32 2, 3, 3,12 1, 3, 3, 3,,,3 3,33,2 1,1 1,3 2, 3,2 1, / 21, 2, 2,3 3,32,3 2,3 Prosječni F Z po mjesecima, 3, 3 2, (Mobilne kućice) 2 (Parcele i kamp mjesta) 1, 1, I I II III I 11

12 Dužina boravka u promatranim kampovima na nivou sveukupnih u promatranom razdoblju iznosi prosječno,1 dana, s tim da na parcelama i kamp mjestima iznosi,2 dana, a u vlastitim smještajnim objektima za najam,1 dana. U unutrašnjosti prosjek dužine boravka na parc elama iznosi 2, dana, a na obali i otocima, dana. U vlastitim smještajnim objektima za najam na obali i otocima gosti borave, dana dok u unut rašnjosti 2, dana. Dužina boravk a u kampovima po mjes ecima u raz doblju travanj - listopad 21. 1,,1,21, 2, PROEK MA Obala i otoci - prosjek Unut rašnjost - prosjek (Mobilne (Parcele i kućice) kamp mjesta) 1,,1, 1,,2,2, 2,, 2, Prosječna dužina boravka u kampovima (Mobilne kućice) 2, 2,1 3,13,3,2,,3,,3,,,13,1,,,,1,3, 3,1, / 21,1,1,2 (Parcele i kamp mjesta) Prosječna dužina boravka u kampovima (Mobilne kućice) 3 (Parcele i kamp mjesta) 2 1 I I II III I 12

13 UMJESTO ZAKLJUČKA jerujemo da će ovaj izvještaj za prvih deset mjeseci 21. godine biti koristan izvor podataka svim kampovima u Hrvatskoj. U poslovnoj praksi Benchmarking predstavlja instrument s kojim poslovni subjekt kontinuirano uspoređuje i mjeri vlastito poslovanje u odnosu na vrhunsku praksu, uči od boljih te primjenjuje stečena znanja. ovi uključeni u Benchmarking imaju mogućnost generiranja mjesečnih on-line izvještaja, na temelju proizvoljno odabranog kompetitivnog seta, koji im pružaju uvid u prosječne ključne pokazatelje poslovanja njihove konkurencije te pomažu u spoznaji i eliminiranju vlastitih nedostataka i ograničenja te očuvanju konkurentske prednosti. Iskreno se nadamo da će se i ostali kampovi uključiti u ovo istraživanje, ne samo kako bi se povećala reprezentativnost uzorka, već kako bi ostvarili pravo na vrlo korisne informacije. I na kraju najvažnije: veliko hvala svima koji su redovito i točno unosili mjesečne podatke o poslovanju, bez njih ovaj izvještaj ne bi mogao ugledati svjetlo dana. O NAMA ODITELJI PROJEKTA: SURADNICA : Dr. sc. S. Janković, Redovita profesorica Dr.sc. Z. Cerović, Redoviti profesor Dr.sc. Josipa Cvelić Bonifačić, viši asistent Kontakt: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Primorska 2 1 Opatija Tel: 1/2- sandrai@fthm.hr Ostvareno u suradnji sa: 13