Univerzitet u Nišu Prirodno-matematički fakultet Departman za biologiju i ekologiju Nena S. Vidanović Uporedna analiza epidermisa lista vrsta roda Sal

Транскрипт

1 Univerzitet u Nišu Prirodno-matematički fakultet Departman za biologiju i ekologiju Nena S. Vidanović Uporedna analiza epidermisa lista vrsta roda Salvia L. (Lamiales, Lamiaceae) MASTER RAD Niš, 2013.

2 Univerzitet u Nišu Prirodno-matematički fakultet Departman za biologiju i ekologiju Uporedna analiza epidermisa lista vrsta roda Salvia L. (Lamiales, Lamiaceae) MASTER RAD Student: Nena Vidanović 32 Mentor: Prof. dr Marina Jušković Niš, decembar, 2013.

3 UNIVERSITY OF NIŠ FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY Comparative leaf epidermis study in species of genus Salvia L. (Lamiales, Lamiaceae) MASTER THESIS Candidate: Nena Vidanović No. of index 32 Mentor: PhD Marina Jušković Niš, december 2013.

4 Zahvalnica Zahvaljujem se svim profesorima Prirodno-matematičkog fakulteta, koji su mi predavali tokom studija, čiji je trud i veliko zalaganje da nam obezbede što bolje znanje rezultiralo uspešnim završetkom studija. Posebno se zahvaljujem prof. dr Marini Jušković na izboru teme i ukazanoj stručnoj pomći i savetima prilikom realizacije ovog master rada. Posveta Ovaj rad posvećujem svojim roditeljima koji su mi pružili veliku podršku i razumevanje tokom studiranja.

5 BIOGRAFIJA KANDIDATA Nena Vidanović rođena je 21. jula godine u Pirotu godine završava osnovnu školu,,vuk Karadzić u Pirotu sa odličnim uspehom godine završava Gimnaziju u Pirotu, prirodno-matematički smer, sa odličnim uspehom. Po završetku Gimnazije, godine, upisuje osnovne akademske studije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Nišu, na Departmanu za biologiju i ekologiju. Osnovne akademske studije završava godine sa diplomom osnovnih studija i zvanjem,,biolog. Iste godine upisuje master akademske studije na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodnomatematičkog fakulteta u Nišu, smer Ekologija i zaštita prirode. Master akademske studije završava godine.

6 SAŽETAK Vrste roda Salvia (kadulja) zbog svoje morfološke raznolikosti i širokih mogućnosti primene od velikog su značaja u botanici, farmaciji, zvaničnoj i narodnoj medicini i agronomiji. Zbog toga je neophodno njihovo bolje upoznavanje. U ovom radu analizirane su morfološke karakteristike lista vrsta roda Salvia L. sa područja jugoistočne Srbije: Salvia officinalis L., Salvia nemorosa L., Salvia austriaca Jacq. Cilj ovog rada je analiza variranja površinskih struktura lista. Pomoću svetlosne mikroskopije analizirane su sledeće osobine epidermisa lista: oblik i veličina ćelija epidermisa lica i naličja lista, broj, veličina i površina stoma, distribucija i broj žlezdanih i nežlezdanih dlaka. Dobijeni rezultati su statistički obrađeni. Rezultati ispitivanja ukazuju na postojanje razlika u svim ispitivanim karakterima analiziranih vrsta. Ključne reči: površinske strukture lista, Salvia officinalis L., Salvia nemorosa L., Salvia austriaca Jacq. ANOVA, MANOVA, DCA.

7 ABSTRACT Species of the genus Salvia (sage) are of great importance in botany, pharmacy, official and folk medicine and agriculture because of its morphological diversity and wide range of applications. Therefore, it needs more research for their better understanding. In this paper we analyzed the morphological characteristics of the leaves of the genus Salvia L. from south-east Serbia: Salvia officinalis L., Salvia nemorosa L., Salvia austriaca Jacq. The aim of this study is to analyze the rate of variation of surface structures. Characteristics of leaf epidermis were analyzed with light microscopy: the shape and size of epidermal cells of face and surface, the number and size of stomata, distribution and number of glandular and nonglandular hairs. The results were statistically analyzed. The results indicate the existence of differences in all studied characters of the analyzed species. Keywords: Surface structure of the leaf, Salvia officinalis L., Salvia nemorosa L., Salvia austriaca Jacq. ANOVA, MANOVA, DCA..

8 SADRŽAJ 1. UVOD Porodica Lamiaceae Taksonomske karakteristike i specifičnosti roda Salvia L Biološke karakteristike i specifičnosti roda Salvia L CILJ RADA MATERIJAL I METODE Terenska istraživanja i sakupljanje biljnog materijala Morfološka istraživanja Statistička obrada podataka Analizirane populacije REZULTATI Salvia officinalis L Opšte karakteristike i ekologija vrste Salvia officinalis L Morfološke karakteristikevrste Salvia officinalis L Salvia nemorosa L Opšte karakteristike i ekologija vrste Salvia nemorosa L Morfološke karakteristikevrste Salvia nemorosa L Salvia austriaca Jacq Opšte karakteristike i ekologija vrste Salvia austriaca Jacq Morfološke karakteristikevrste Salvia austriaca Jacq DISKUSIJA ZAKLJUČAK LITERATURA... 44

9 1. UVOD 1.1. Porodica Lamiaceae Ova široko rasprostranjena porodica sadrži biljke različitih životnih formi. Većina poznatih vrsta su zeljaste biljke, često sa oštrim stabljikama, ali postoje i rodovi koji su žbunasti (Lavandula, Rosmarinus). Mnoge vrste se javljaju u sušnim staništima i imaju kserofilne osobine, ali nekoliko rodova koji se javljaju u močvarnim mestima (Disophilla, Menta, Scutellaria) imaju dobro razvijene intercelulare u kori mladih stabljika. Zbog karakteristično raspoređenog kolenhima, stabljike ovih biljaka su na poprečnom preseku četvorouglaste. Mnoge vrste su gusto pokrivene raznovrsnim dlakama, žlezdanim i nežlezdanim. Jedan od najkarakterističnijih tipova dlaka jesu kratke, prave žlezdane dlake sa glavama, sastavljene od 1-1 ili više ćelija. One luče mirišljava ulja prijatnog mirisa. Takva su ulja lavande, ruzmarina, timijana, nane... Nežlezdane dlake su takođe česte, a mogu biti nerazgranate, resaste ili razgranate. Listovi su izobilateralalni ili dorzoventralni, i, kod nekih vrsta, ivice listova su jako uvijene. Stome se javljaju na jednoj ili obe površine, i obično su diacitnog tipa, ili se javljaju u kombinaciji sa drugim tipovima stoma kao što je anomocitni tip. (Metcalfe i Chalk 1950) Taksonomske karakteristike i specifičnosti roda Salvia L. Rod Salvia predstavlja najbrojniji rod iz porodice usnatica (Lamiaceae) sa oko 800 vrsta jednogodišnjih, višegodišnjih, zeljastih, polužbunastih i žbunastih vrsta. Naziv Salvia potiče od latinske reči salvere što znači spasiti, spasavati, zbog lekovitih svojstava najpoznatije vrste Salvia officinalis. Vrste ovog roda su poznate po svojoj lekovitosti i eteričnim uljima koja proizvode neke vrste. Prirodni areal roda obuhvata Evropu, Aziju, Severnu i Južnu Ameriku. Postoje tri centra raznovrsnosti: Južna i Centralna Amerika (sa oko 500 vrsta); Centralna Azija i Mediteran (oko 250 vrsta) i Istočna Azija (90 vrsta) (Walker i sar. 2004)

10 Sistematska pripadnost (Tatić i Blečić 1984): Carstvo: Plantae Razdeo: Magnoliophyta Klasa: Magnoliopsida Potklasa: Asteridae Red: Lamiales Familija: Lamiaceae Rod: Salvia L. 1.3.Biološke karakteristike i specifičnosti roda Salvia L. Vrste roda Salvia su jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje zeljaste i drvenaste vrste, četvrtastog stabla. Listovi su prosti, celi, ređe perasto deljeni. Brakteje se razlikuju od srednjih listova, kod nekih vrsta su upadljivo obojene. Zigomorfni cvetovi su grupisani u dihazijume, a oni u složene metličaste ili klasolike cvasti. Čašica je od 5 sraslih listića, dvousnata sa 3 zupca na gornjoj i 2 na donjoj usni. Krunica je simpetalna, izrazito dvousnata, sa gornjom usnom koja je prava ili zakrivljena na dole, i donjom dvo- ili trorežnjevitom. Postoje 2 prašnika koji su račvasti, sa anterom sa gornje strane i polugom sa donje. Tučak je izgrađen iz dve karpele, sa žigom koji viri ispred krunice. Plodovi su merikarpijumi od 4 ovalne orašice, kod mnogih vrsta sa sluzima u omotaču (Kintzios, 2000). Stabla, listovi i cvetovi mnogih vrsta su pokriveni zaštitnim trihomama. Neke vrste poseduju i žlezdane trihome sa etarskim uljem od kog potiče njihov karakterističan miris i oštra aroma, pa ih preživari izbegavaju u ishrani. Žlezdane trihome mogu da budu peltatne i kapitatne. Peltatne trihome imaju široku glavu sastavljenu od nekoliko sekretornih ćelija (8-1 ), kratku dršku i bazalnu epidermalnu ćeliju. Kapitatne trihome sastavljene su od bazalne epidermalne ćelije, jednoćelijske, dvoćelijske ili višećelijske drške, promenljive dužine, ćelije vrata i jednoćelijske ili dvoćelijske loptaste glavice. (Corsi i Botega, 1999). Dugo se pretpostavljalo da su struktura prašnika i neobično oprašivanje kod vrsta roda Salvia evoluirali samo jednom, i da je stoga poreklo roda Salvia monofiletsko. Međutim, tehnike sekvenciranja DNK su pokazale da je ovaj tip prašnika evoluirao najmanje tri različita puta u rodu Salvia, pa se danas smatra da rod nije monofiletski. Rod se verovatno sastoji od čak tri različite klade ili grane (Walker i sar. 2004)

11 2. CILJ RADA Vrste roda Salvia (kadulja) zbog svoje morfološke raznolikosti i širokih mogućnosti primene od velikog su značaja u botanici, farmaciji, zvaničnoj i narodnoj medicini i agronomiji. Zbog toga je neophodno njihovo bolje upoznavanje. U skladu sa tim, ciljevi ovog rada su: uporedna analiza morfoloških karaktera lista; kvantitativna procena stepena i tipa varijabilnosti morfoloških karaktera lista u okviru istraživanih vrsta; određivanje stepena morfološke diferencijacije vrsta koristeći multivarijantni statistički pristup

12 3. MATERIJAL I METODE RADA U cilju proučavanja varijabilnosti kvantitativnih i kvalitativnih karaktera lista vrsta roda Salvia analizirane su sledeće vrste ovog roda: S. officinalis, S. nemorosa, i S. austriaca Terenska istraživanja i sakupljanje biljnog materijala Uzorci ispitivanih vrsta roda Salvia sakupljeni su tokom proleća godine. Sakupljanje biljnog materijala i terenska proučavanja obavljena su neposredno na staništima ispitivanih biljaka. Materijal sakupljen na terenu je herbarizovan i fiksiran. Uzorkovano je po 15 individua iz svake populacije Morfološka istraživanja Biljni materijal sakupljen za analizu na terenu, fiksiran je u 50% etanolu. Analiza listova obavljena je na trajnim i privremenim mikroskopskim preparatima. U skladu sa postavljenim ciljem, svetlosnom mikroskopijom analizirani su sledeći karakteri epidermisa lista: oblik i veličina ćelija epidermisa lica i naličja lista; broj, veličina i površina stoma; distribucija i broj žlezdanih i distribucija i broj nežlezdanih dlaka. Za svaki navedeni kvanititativni karakter uzimano je 30 listova stabla iz ispitivane populacije. svake Analiza površinskih struktura. Za analizu površinskih struktura i stoma korišćeni su preparati sljuštenog epidermisa lista. Ovako pripremljeni preparati epidermisa su slikani kamerom Leica DFC490, na svetlosnom mikroskopu Leica DM Dimenzije stoma i površina koju zauzimaju po jedinici površine epidermisa su određeni uz pomoć programa Leica Q Win

13 3.3. Statistička obrada podataka Dobijeni rezultati merenja obrađeni su u programu Microsoft Office Excel. Za sve izmerene vrednosti urađena je osnovna statistička analiza kojom su obuhvaćene srednja vrednost, minimalne i maksimalne vrednosti. Univarijaciona, multivarijaciona analiza varijansi i kanonična diskriminantna analiza urađene su u sofverskom paketu SYSTAT 12 (Systat Software, Inc. 2007) Analizirane populacije Salvia officinalis L. Srbija: Sićevačka klisura, kamenjari, krečnjak (Cvijetan, I., 29-Maj-2013). Salvia nemorosa L. Srbija: Vidlič Gulenovci, livada, krečnjak, (Jušković, M., Marković, M., inventarski broj 7216, HMN, 16-Maj-2013.) Salvia austriaca Jacq. Srbija: Vidlič Vazganica, mezofilna livada, krečnjak, (Jušković, M., Marković, M., inventarski broj 7215,HMN, 16-Maj-2013.). Rad je urađen u okviru Projekta broj , Ministartstva za prosvetu, nauku i tehnološki razvoj, Republike Srbije

14 4. REZULTATI 4.1. Salvia officinalis (žalfija, kadulja) Opšte karakteristike i ekologija vrste Salvia officinalis L. Slika 1. S. officinalis Slika 2. S. officinalis Opis vrste: Polužbun. Grane leže na zemlji ili se izdižu, jako razrganate, kora sivomrka, ljušti se. Izdanak mat zelene boje, gusto pokriven belim, paučinastim dlakama, bez žlezda, miriše na balzam. Stabljika uspravna ili se izdiže, visoka cm, snažna, na poprečnom preseku skoro okrugla, u donjem delu ljubičasta, većinom prilično gusto pokrivena belim vunastim dlakama, iz pazuha listova obično polaze kratki sterilni bočni izdanci. Listovi: bar delimično zimzeleni, čvrsti, sa lisnom drškom dugačkom 1-5 cm; liska izduženo jajasta, do lancetasta, ređe eliptična ili uzano eliptična, dugačka 2-9 cm, cm široka, na oba kraja zaokrugljena ili kratko šiljata, pri osnovi katkad plitko srcasto usečena, često sa 2 uvasta ispusta, nenazubljena ili duž celog oboda vrlo fino tupo nazubljena, u početku gusto pokrivena sivim maljama, kasnije, naročito na licu gola, fino naborana, sa perastom, mrežasto - 6 -

15 povezanom nervaturom. Priperci jajasto lancetasti, na vrhu oštro šiljati, dugački kao čašica, u vršnom delu zeljasti, pri osnovi opnasti, opadaju pre zrelosti biljke. Po (4) -10 (20) cvetova složeno u -8 pršljenova postavljenih jedan iznad drugog, koji su razmaknuti najmanje za dužinu cveta. Cvetovi dugački 2-3 cm, sa cvetnom drškom dugačkom 3- mm. Čašica cevasto zvonasta, zelena ili katkad ljubičasta, dugačka 9-14 mm, između 15 nerava duboko izbrazdana, duž nerava i oboda pokrivena kratkim kovrdžavim priljubljenim dlakama, skoro do sredine podeljena na 2 podjednako dugačke usne; čašična cev dugačka oko 8 mm, čašični zupci nešto kraći, jajasto trouglasto lancetasti, sa dugačkim, šiljatim vrhom, odeljeni dubokim, šiljastim urezima. Krunica svetlo ljubičaste boje, ređe bela, oko 2.5 puta duža od čašice, duž leđne strane pokrivena maljama, krunična cev prava, postepeno se ka vrhu širi; gornja usna krunice dugačka 1 cm, skoro prava, podeljena u 2 kratka, zaobljena režnja, donja dugačka 1.5 cm, trorežnjevita, sa okruglasto objajastim srednjim režnjem, koji je na vrhu usečen. Prašnički konci jaki, sa kratkim, jako iskrivljenim konektivom; unutrašnji prašnici razvijeni kao staminodije. Stubić malo duži od krunice. Plodići skoro loptasti, veliki 2-3 mm, glatki, tamnomrki (Slika 1. i 2.) (Josifović ). Stanište: Na sušnim, krečnjačkim, kamenitim površinama. U Srbiji brojna u asocijaciji Artemisio-Salvietum officinalis. Opšte rasprostranjenje: U mediteranskom delu južne Evrope, od Španije do severnih Balkanskim zemljama, Mala Azija, severna Sirija. Kultivisana u celoj Evropi i Severnoj Americi, Mediteranska vrsta. Privredni značaj: Žalfija se koristi u medicini u obliku čaja i tinkture

16 Morfološke karakteristike vrste Salvia officinalis L. S. officinalis: Sićevačka klisura Epidermis lista. Antiklinalni zidovi ćelija epidermisa lica lista su ravni do blago izuvijani (Slika 3. i 5.). Antiklinalni zidovi ćelija epidermisa naličja lista su ravni do blago izuvijani (Slika 4. i 6.). Površina ćelija epidermisa lica lista je (614 -) 864 (- 1561) μm 2, a površina ćelija epidermisa naličja lista je (303 -) 455 (- 807) μm 2. Prosečna površina epidermalnih ćelija lica lista je veća od površine ćelija epidermisa naličja lista (Tabela 1.). Slika 3. Epidermis lica lista S. officinalis, Sićevačka klisura (x 40) Slika 4. Epidermis naličja lista S. officinalis, Sićevačka klisura (x 40) - 8 -

17 Tabela 1. Karakteri epidermisa lista vrste S. officinalis List Površina ćelija epidermisa lica lista (μm 2 ) Površina ćelija epidermisa naličja lista (μm 2 )

18 Slika 5. Antiklinalni zidovi ćelija epidermisa lica lista S. officinalis, Sićevačka klisura (x 40) Slika 6. Antiklinalni zidovi ćelija epidermisa naličja lista S. officinalis, Sićevačka klisura (x 40) Indumentum. Kod vrste S. officinalis uočava se pokrivenost lista nežlezdanim i žlezdanim dlakama. Nežlezdane dlake su nitaste, nerazgranate, duge. Uočavaju se na listu kao vunaste prevlake. Nežlezdane dlake su jednoredne, sastavljene od 2, ponekad 3 ćelije, od kojih je bazalna ćelija kratka, a vršna ćelija dugačka i uvijena. Ove dlake su veoma brojne i javljaju se na oba epidermisa (Slika 7. i 8.). Veoma retko ove dlake su kratke, jednoćelijske, končaste. Žlezdane dlake luče etarska ulja i mogu da budu peltatne i kapitatne (Slika 9. i 10.). Slika 7. Indumentum lica lista S. officinalis, Sićevačka klisura (x 20) Slika 8. Indumentum naličja lista S. officinalis, Sićevačka klisura (x 20)

19 Slika 9. Žlezdana dlaka na licu lista S. officinalis, Sićevačka klisura (x 40) Slika 10. Žlezdana dlaka na naličju lista S. officinalis, Sićevačka klisura (x 40) Indumentum postoji na licu i naličju lista i složeno je građen. Lice lista je kožasto, hrapavo i prekriveno gustim krupnim višećelijskim nežlezdanim dlakama (Slika 7.), medju kojima se uočavaju i žlezdane dlake (Slika 9.). Naličje lista je svetlozeleno, prekriveno mehaničkim, višećelijskim, nežlezdanim dlakama (Slika 8.) i žlezdanim dlakama (Slika 10.). Dlake su gušće raspoređene oko glavnog nerva, pri osnovi su šire a sužavaju se ka vrhu. Broj nežlezdanih dlaka na jedinicu površine lica lista iznosi (22 -) 38 (- 70)/mm 2. Broj žlezdanih dlaka na jedinicu površine lica lista iznosi (3 -) 6 (- 10)/mm 2. Broj nežlezdanih dlaka na jedinicu površine naličja lista iznosi (79 -) 119 (- 186)/mm 2. Broj žlezdanih dlaka na jedinicu površine naličja lista iznosi (3 -) 8 (- 11)/mm 2 (Tabela 2.). U osnovi nežlezdanih dlaka nalazi se različit broj ćelija epidermisa, ugavnom 6-8 ćelija, koje se bitno ne razlikuju odostalih ćelija epidermisa. Na površini dlaka nalazi se tanja ili deblja kutikula (Slika 7. i 8.)

20 Tabela 2. Karakteri indumentuma lista vrste S. officinalis List Broj nežlezdanih dlaka lica lista (/mm 2 ) Broj žlezdanih dlaka lica lista (/mm 2 ) Broj nežlezdanih dlaka naličja lista (/mm 2 ) Broj žlezdanih dlaka naličja lista (/mm 2 )

21 Stome. Stome se nalaze na licu i naličju (Slika 11. i 12.), anomocitnog su tipa, a broj ćelija epidermisa koje okružuju stome je od 2 do 3. Najveći broj stoma je okružen sa 2 ćelije (Slika 13. i 14.). Dužina stoma na licu lista je (20 -) 22 (- 25) μm, a širina (13 -) 15 (-17) μm. Broj stoma na jedinicu površine lica lista iznosi (32 -) 85 (- 128)/mm 2. Površina stoma lica lista je (444 -) 528 (- 653) μm 2. Dužina stoma na naličju lista je (17 -) 19 (- 21) μm, a širina (12 -) 14 (- 15) μm. Broj stoma na jedinicu površine naličja lista iznosi (200 -) 276 (- 362)/mm 2. Površina stoma naličja lista je (330 -) 413 (- 483) μm 2 (Tabela 3. i 4.). Slika 11. Epidermis lica lista S. officinalis sa stomama, Sićevačka klisura (x 40) Slika 12. Epidermis naličja lista S. officinalis sa stomama, Sićevačka klisura (x 40) Slika 13. Epidermis lica lista S. officinalis sa stomama, Sićevačka klisura (x 40) Slika 14. Epidermis naličja lista S. officinalis sa stomama, Sićevačka klisura (x 20)

22 Tabela3. Karakteri stoma lica lista vrste S. officinalis List Dužina stoma (μm) Širina stoma (μm) Površina stoma (μm 2 ) Broj stoma (/mm 2 )

23 Tabela 4. Karakteri stoma naličja lista vrste S. officinalis List Dužina stoma (μm) Širina stoma (μm) Površina stoma (μm 2 ) Broj stoma (/mm 2 )

24 4.2. Salvia nemorosa L. (livadska žalfija) Opšte karakteristike i ekologija vrste Salvia nemorosa L Slika 15. S. nemorosa Slika 16. S. nemorosa Opis vrste: Višegodišnja biljka. Rizom kratak, kos, stabiljka uspravna ili se idiže, samo kratkim delom osnove leži na zemlji, visoka 20-0 cm, nerazgranata ili u gornjem delu jače razgranata, gusto pokrivena sivim priljubljenim maljama, u donjem većinom skoro potpuno gola, često ljubičasta, sa kratkim sterilnim bočnim izdancima koji polaze iz pazuha listova stabla. Listovi: Većina listova rasporedjena duž stabljike, prizemni se rano sasuše; donji sa lisnom dugačkom drškom dugačkom 1-7 cm, gornji sedeći, liska lancetasta ili jajasto lancetasta, dugačka 4-8 (10) cm, široka 1-3 cm, na vrhu kratko do dugačko šiljasta, pri osnovi neznatno srcasto urezana, zaokrugljena ili kratko klinasto izvučena, duž oboda fino i pravilno ili nepravilno tupo nazubljena, gusto mrežasto naborana, na licu gola, ili pokrivena vrlo proređenim dlakama, mutno zelena, na naličju pokrivena kratkim sivim maljama, filcana do

25 ogolićena, katkad sa utisnutim žlezdama. Priperci jajasti, dugački cm, sedeći, osnovom obuhvataju stabljiku, na vrhu kratko, oštro šiljati, nenazubljeni, većinom živahno ljubičasti ili ružičasti, samo duž oboda pokriveni kratkim maljama, duži od čašice ili iste dužine kao i čašica. Cvetovi dugački 8-13 mm, sa kratkom drškom, po 4- složeni u prividnih pršljenova postavljenih jedan iznad drugog na vrhu stabljike i grana, svi zajedno grade krute, uspravne, guste, tek nakon precvetavanja biljke nešto rastresitije prividne klasove. Čašica zvonasta, dugačka -8 mm, pokrivena proređenim maljama, obično u gornjem delu ljubičasta, sa neznatno istaknutim nervima i jajasto lancetastim, naviše savijenim usnama; gornja usna deljena na 3 kratka, donja dublje deljena u 2 šiljasta zupca. Krunica plavoljubičasta, ređe ružičasta ili bela, duž leđa pokrivena proređenim, kratkim belim maljama i sedećim žlezdama; krunična cev dugačka kao čašica ili nešto duža od čašice; gornja usna krunice malo savijena, donja naniže povijena, trorežnjevita, bočni režnjevi izduženi, srednji režanj eliptičan, na vrhu usečen. Prašnici se nalaze ispod gornje krunične usne. Stubić duži od krunice. Plodići jajasto četvorouglasti, dugački 1.7 mm, tamno mrki (Slike 15. i 16.) (Josifović ). Stanište: Na osiromašenim livadama, stepskim pustarama, u šikarama, svetlim listopadnim šumama, pored puteva i njiva. Konstantovana u mnogim biljnim zajednicama u Srbiji- Cynosuretum cristati, Asperuleto-Agrostidetum vulgare, Trifolietum subterrnei, i dr. Opšte rasprostranjenje: Centralna i jugoistočna Evropa, jugozapadna Azija, Mala Azija. Kontinentalna evroazijska vrsta. Rasprostranjenje u SR Srbiji: Rasprostranjena

26 Morfološke karakteristike vrste Salvia nemorosa L. S. nemorosa: Vidlič Gulenovci Epidermis lista. Antiklinalni zidovi ćelija epidermisa lica lista su ravni (Slika 17. i 19.). Antiklinalni zidovi ćelija epidermisa naličja lista su ravni do blago izuvijani (Slika 18. i 20.). Površina ćelija epidermisa lica lista je (1286 -) 1547 (- 2100) μm 2, a površina ćelija epidermisa naličja lista je (313 -) 481 (- 668) μm 2. Prosečna površina epidermalnih ćelija lica lista je veća od površine ćelija epidermisa naličja lista (Tabela 5.). Slika 17. Ravni antiklinalni zidovi ćelija epidermisa lica lista S. nemorosa, Vidlič Gulenovci, (x 40) Slika 18. Ravni antiklinalni zidovi ćelija Epidermisa naličja lista S. nemorosa, Vidlič Gulenovci, (x 40) Slika 19. Ravni antiklinalni zidovi ćelija epidermisa lica lista S. nemorosa, Vidlič Gulenovci, (x 40) Slika 20. Blago izuvijani antiklinalni zidovi ćelija epidermisa naličja lista S. nemorosa, Vidlič Gulenovci, (x 40)

27 Tabela 5. Karakteri epidermisa lista vrste S. nemorosa List Površina ćelija epidermisa lica lista (μm 2 ) Površina ćelija epidermisa naličja lista (μm 2 )

28 Indumentum. Kod vrste S. nemorosa javljaju se žlezdane dlake na naličju lista (Slika 22. i 24.), dok su nežlezdane prisutne na licu i naličju (Slika 21. i 23.). Nežlezdane dlake su višečelijske (do 5 ćelija) nerazgranate, različite dužine, ponekad savijene, obično sa otečenim bazalnim ćelijama. Nežlezdane dlake na licu lista su kraće od onih na naličju. Žlezdane dlake prisutne su u dva tipa: kapitatne i peltatne. Peltatne dlake imaju široku glavu sastavljenu od nekoliko sekretornih ćelija (8-1 ), kratku dršku i bazalnu epidermalnu ćeliju. Kod S. nemorosa peltatne dlake se sastoje od 4-8 sekretornih ćelija raspoređenih u jednom krugu. Slika 21. Indumentum lica lista S. nemorosa, Vidlič Gulenovci, (x 40) Slika 22. Indumentum naličja lista S. nemorosa, Vidlič Gulenovci, (x 40) Slika 23. Indumentum lica lista S. nemorosa, Vidlič Gulenovci, (x 40) Slika 24. Indumentum naličja lista S. nemorosa, Vidlič Gulenovci, (x 40)

29 Indumentum postoji na licu i naličju lista i složene je građe. Lice lista je kožasto, hrapavo i prekriveno gustim krupnim višećelijskim dlakama (Slika 21. i 23.). Naličje lista je svetlozeleno, sa višećelijskim nežlezdanim dlakama i višećelijskom žlezdanim dlakama (Slika 22. i 24.). Dlake su gušće raspoređene oko glavnog nerva, pri osnovi su šire a sužavaju se ka vrhu. Broj nežlezdanih dlaka na jedinicu površine lica lista iznosi (164 -) 353 (- 500)/mm 2. Broj nežlezdanih dlaka na jedinicu površine naličja lista iznosi (398 -) 200 (- 650)/mm 2. Broj žleanih dlaka na jedinicu površine naličja lista iznosi (3 -) 6 (- 11)/mm 2 (Tabela 6.). U osnovi nežlezdanih dlaka nalazi se različit broj ćelija epidermisa, ugavnom 6-8 ćelija, koje se bitno ne razlikuju odostalih ćelija epidermisa. Na površini dlaka nalazi se tanja ili deblja kutikula (Slika 24.)

30 Tabela 6. Karakteri indumentuma lista vrste S. nemorosa List Broj nežlezdanih dlaka lica lista (/mm 2 ) Broj nežlezdanih dlaka naličja lista (/mm 2 ) Broj žlezdanih dlaka naličja lista (/mm 2 )

31 Stome. Stome se nalaze na licu i naličju (Slika 25. i 26.), anomocitnog su tipa, a broj ćelija epidermisa koje okružuju stome je od 2 do 3, pri čemu je najveći broj stoma koje su okružene sa 2 ćelije (Slika 27. i 28.). Dužina stoma na licu lista je (21 -) 24 (- 27) μm, a širina stoma na licu lista je (16 -) 17 (- 20) μm. Broj stoma na jedinicu površine lica lista iznosi (95 -) 123 (- 171)/mm 2. Površina stoma lica lista je (538 -) 653 (- 844) μm 2. Dužina stoma na naličju lista je (16 -) 19 (- 22) μm, a širina stoma na naličju lista je (12 -) 15 (- 17) μm. Broj stoma na jedinicu površine naličja lista iznosi (271 -) 327 (- 395)/mm 2. Površina stoma je (304 -) 457 (- 586) μm 2 (Tabela 7. i 8.). Slika 25. Epidermis lica lista S. nemorosa sa stomama, Vidlič - Gulenovci (x 40) Slika 26. Epidermis naličja lista S. nemorosa sa stomama, Vidlič - Gulenovci (x 40) Slika 27. Epidermis lica lista S. nemorosa sa stomama, Vidlič - Gulenovci (x 40) Slika 28. Epidermis naličja lista S. nemorosa sa stomama, Vidlič - Gulenovci (x 40)

32 Tabela 7. Karakteri stoma lica lista vrste S. nemorosa List Dužina stoma (μm) Širina stoma (μm) Površina stoma (μm 2 ) Broj stoma (/mm 2 )

33 Tabela 8. Karakteri stoma naličja lista vrste S. nemorosa List Dužina stoma (μm) Širina stoma (μm) Površina stoma (μm 2 ) Broj stoma (/mm 2 )

34 4.3. Salvia austriaca Jacq. (Austrijska žalfija) Opšte karakteristike i ekologija vrste Salvia austriaca Jacq. Slika 29. S. austriaca Slika 30. S. austriaca Opis vrste: Višegodišnja biljka. Koren vretenast, snažan. Stabljika visoka do 1 m, uspravna, nerazgranata ili razgranata,u donjem delu pokrivena proređenim mekim kratkim dlakama, u gornjem kratkim kovrdžavim i dugačkim žućkastim dlakama i žlezdama na drškama. Listovi: Uglavnom koncentrisani pri osnovi stabla u rozetu, sa drškom dugačkom 1-5 cm; drška je gola, sem uglova, gde je pokrivena dlakama; liska je jajasto okruglasta ili eliptična, dugačka (3) 8-12 (20) cm i 4-9 cm široka, pri osnovi plitko srcasto usečana, zaokrugljena ili klinasta, na vrhu zaobljena, duž oboda grubo, nepravilno tupo dvojno nazubljena, i čisto do 1/3 polovine liske režnjevito isečena, vrlo jako mrežasto naborana, pokrivena kratkim dlakama samo na naličju duž nerava, sveže zelene boje, inače je u ostalim delovima gola ili pokrivena kratkim maljama, ređe gusto pokrivena sivim kovrdžavim dlakama, sa brojnim

35 sedećim žlezdama koje svetlucaju; listovi na stabljici nisu razvijeni, ili samo sa 1-2 para sedećih listova, postavljenih na donjem delu stabla, jajastog ili eliptičnog do lancetastog oblika, dugačkih 2-5 cm, duboko deljenih u šiljate režnjeve. Donji priperci slični ovima ali manje isečeni, gornji uvek celog oboda, široko jajasti, šiljati, dugački kao čašica ili kraći od čašice, zeljasti, gusto pokriveni kao i gornji deo stabljike mekim rutavim dlakama i žlezdama na drškama, a duž oboda i dugačkim trepljama. Cvetovi sa vrlo kratkom drškom, dugački cm, po 4- složeni u prividnih pršljenova postavljenih jedan iznad drugog u vršnom delu stabljike i 1-2 para grana, svi zajedno grade kruto uspravne, prilično guste, prividne klasove. Čašica zvonasta, dugačka 8-10 mm, gusto pokrivena dugačkim i žlezdastim dlakama, gornja usna zaobljena, konkavna, sa 3 kratka šiljka, donja dvorežnjevita. Krunica 2-3 puta duža od čašice, žućkastobela, krunična cev jedva duža od čašice; gornja usna krunice dugačka oko 7 mm, malo iskrivljena, pokrivena mekim i žlezdastim dlakama, donja usna upadljivo duža, naniže oborena, trorežnjevita, bočni režnjevi izduženi, srednji veći, dvorežnjevit, duž oboda nepravilno nazubljen. Prašnici duži od krunice, a stubić još duži od prašnika. Plodići eliptični, dugački oko 2 mm, glatki, mrke boje (Slika 29. i 30). Stanište: Na slabim livadama, pustarama, stepskim livadama, na čistinama, pored puteva, u svetlim šikarama. Opšte rasprostranjenje: Podunavlje, od donje Austrije kroz Madjarsku, Slavoniju, Srbiju, do Rumunije, Krima, Male Azije. Pontska vrsta. Rastprostranjenje u SR Srbiji. Jugoistočna Srbija-Basara (Pirot); Vojvodina-Fruška gora (Srem), Novi Bečej, Kikinda, Deliblatska peščara (Banat)

36 Morfološke karakteristike vrste Salvia austriaca S. austriaca: Vidlič Vazganica Epidermis lista. Antiklinalni zidovi ćelija epidermisa lica lista su ravni do izuvijani (Slika 29. i 31.). Antiklinalni zidovi ćelija epidermisa naličja lista su blago izuvijani (Slika 30. i 32.). Površina ćelija epidermisa lica lista je (1207 -) 1851 (- 2595) μm 2, a površina ćelija epidermisa naličja lista je (430 -) 561 (- 718) μm 2. Prosečna površina epidermalnih ćelija lica lista je veća od površine ćelija epidermisa naličja lista (Tabela 9.). Slika 29. Ravni antiklinalni zidovi lica lista S. austriaca, Vidlič Vazganica (x 40) Slika 30. Blago izuvijani antiklinalni zidovi naličja lista S. austriaca, Vidlič Vazganica (x 40)

37 Tabela 9. Karakteri epidermisa lista vrste S. austriaca List Površina ćelija epidermisa lica lista (μm 2 ) Površina ćelija epidermisa naličja lista (μm 2 )

38 Slika 29. Ravni antiklinalni zidovi lica lista S. austriaca, Vidlič Vazganica (x 40) Slika 30. Blago izuvijani antiklinalni zidovi naličja lista S. austriaca, Vidlič Vazganica (x 40) Indumentum. Kod vrste S. austriaca listovi su pokriveni nežlezdanim i žlezdanim dlakama. Nežlezdane dlake su nitaste, nerazgranate, dug, jednoredne, sastavljene od 2, ponekad 3 ćelije, od kojih je bazalna ćelija kratka, a vršna ćelija dugačka i uvijena. Ove dlake su veoma brojne, nalaze se na oba epidermisa. Veoma retko ove dlake su kratke, jednoćelijske, končaste. Žlezdane dlake se javljaju kao peltatne žlezdane dlake i kapitatne. Peltatne dlake se sastoje od bazalne ćelije, kratke ćelije drške i široke glave od mnogo sekretornih ćelija rasporedjenih u jednom ili dva koncentrična kruga. Kapitatne dlake imaju bazalnu ćeliju, dršku izgradjenu od jedne ili više ćelija i sekretornu glavu od 1-2 ćelije. Kod vrste S. austriaca peltatne žlezdane dlake se nalaze na naličju lista (Slika 3.). Slika 33. Indumentum lica lista S. austriaca, Vidlič Vazganica (x 40) Slika 34. Indumentum naličja lista S. austriaca, Vidlič Vazganica (x 40)

39 Indumentum postoji na licu i naličju lista i složene je građe. Lice lista je kožasto, hrapavo i prekriveno gustim krupnim višećelijskim dlakama (Slike 33. i 35.). Naličje lista je svetlozeleno, sa prostim, mehaničkim, jednoćelijskim, nežlezdanim dlakama (Slika 34.) i složenim, višećelijskim, žlezdanim dlakama (Slika 3.). Slika 35. Indumentum lica lista S. austriaca, Vidlič Vazganica (x 40) Slika 36. Indumentum naličja lista S. austriaca, Vidlič Vazganica (x 40) Dlake su gušće raspoređene oko glavnog nerva, pri osnovi su šire a sužavaju se ka vrhu. Broj nežlezdanih dlaka na jedinicu površine lica lista iznosi (43 -) 92 (- 221)/mm 2. Broj nežlezdanih dlaka na jedinicu površine naličja lista iznosi (114 -) 167 (- 221)/mm 2. Broj žlezdanih dlaka na jedinicu površine naličja lista iznosi (10 -) 15 (- 25)/mm 2 (Tabela 10.). U osnovi nežlezdanih dlaka nalazi se različit broj ćelija epidermisa, ugavnom -8 ćelija, koje se bitno ne razlikuju odostalih ćelija epidermisa. Na površini dlaka nalazi se tanja ili deblja kutikula (Slika 34.)

40 Tabela 10. Karakteri indumentuma lista vrste S. austriaca List Broj nežlezdanih dlaka lica lista (/mm 2 ) Broj nežlezdanih dlaka naličja lista (/mm 2 ) Broj žlezdanih dlaka naličja lista (/mm 2 )

41 Stome. Stome se nalaze i na licu i na naličju (Slika 37. i 38.) anomocitnog su tipa, a broj ćelija epidermisa koje okružuju stome je od 2 do 3, pri čemu je najveći broj stoma koje su okružene sa 2 ćelije (Slika 39. i 40.). Dužina stoma na licu lista je (22 -) 25 (- 31) μm, a širina stoma na licu lista je (17 -) 19 (- 22) μm. Broj stoma na jedinicu površine lista iznosi (71 -) 117 (- 176)/mm 2. Površina stoma je (599 -) 752 (- 1069) μm 2. Dužina stoma na naličju lista je (19 -) 21 (- 23) μm, a širina stoma na licu lista je (15 -) 17 (- 19) μm. Broj stoma na jedinicu površine lista iznosi (305 -) 407 (- 504)/mm 2. Površina stoma je (465 -) 552 (- 679) μm 2 (Tabela 11. i 12.). Slika 37. Epidermis lica lista S. austriaca sa stomama, Vidlič Vazganica (x 40) Slika 38. Epidermis naličja lista S. austriaca sa stomama, Vidlič Vazganica (x 40) Slika 39. Epidermis lica lista S. austriaca sa stomama, Vidlič Vazganica (x 40) Slika 40. Epidermis naličja lista S. austriaca sa stomama, Vidlič Vazganica (x 40)

42 Tabela 11. Karakteri stoma lica lista vrste S. austriaca List Dužina stoma (μm) Širina stoma (μm) Površina stoma (μm 2 ) Broj stoma (/mm 2 )

43 Tabela 12. Karakteri stoma naličja lista vrste S. austriaca List Dužina stoma (μm) Širina stoma (μm) Površina stoma (μm 2 ) Broj stoma (/mm 2 )

44 5. DISKUSIJA Najveću površinu ćelija epidermisa lica lista ima vrsta S. austriaca od 1851,95 ± 327,598 µm 2, a najmanju vrsta S. officinalis sa izmerenom prosečnom veličinom od 864,281 ± 195,770 µm 2. Vrsta S. officinalis ima najmanju površinu epidermskih ćelija naličja lista od ± 100,669 µm 2. Nešto malo veću površinu epidermskih ćelija lista ima S. nemorosa od 481,133 ± 90,360 µm 2, dok najveću površinu epidermskih ćelija lista 560,637 ± 78,902 µm 2 ima vrsta S. austriaca (Grafikon 1., Tabela 13.) Površina ćelija epidemisa lica (µm2)3000 S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Površina ćelija epidemisa naličja (µm2) S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Grafikon 1. Osnovni statistički parametri površine ćelija epidermisa lica i naličja lista analiziranih populacija vrsta roda Salvia

45 35 25 Dužina stoma na licu lista (µm) Dužina stoma na naličju lista (µm) S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa 15 S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Grafikon 2. Osnovni statistički parametri dužine stoma lica i naličja lista analiziranih populacija vrsta roda Salvia Širina stona na licu lista (µm) Širina stoma na naličju lista (µm) S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa 10 S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Grafikon 3. Osnovni statistički parametri širine stoma lica i naličja lista analiziranih populacija vrsta roda Salvia

46 Površina stoma na licu lista (µm2) S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Površina stoma na naličju lista (µm2)730 S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Grafikon 4. Osnovni statistički parametri površine stoma lica i naličja lista analiziranih populacija vrsta roda Salvia Najmanju površinu stoma lica i naličja lista ima vrsta S. officinalis 413,491 ± 43,175 µm 2 odnosno 413,491 ± 43, ,150 ± 60,518 µm 2, dok je najveća površina stoma kod vrste S. austriaca od 751,650 ± 93,463 µm 2 za površinu stoma lica i 552,150 ± 60,518 µm 2 za površinu stoma naličja. Na osnovu podataka prikazanih u Tabeli 13. i na Grafiku 4. uočava se da su stome lica lista veće površine u odnosu na stome naličja lista kod populacija svih analiziranih vrsta. Broj stoma lica i naličja lista je u korelaciji sa površinom stoma na licu i naličju najveći broj stoma je kod vrste S. austriaca a najmanji kod vrste S. officinalis (Grafikon 5, Tabela 13.). Broj stoma lica kod vrste S. austriaca iznosi 116,666 ± 26,194 po mm 2, a na naličju 407,3015 ± 58,878 po mm 2, dok kod vrste S. officinalis taj broj je 85,190 ± 20,383 po mm 2 na licu odnosno 276,031 ± 42,966 po mm 2 na naličju lista (Grafikon 5., Tabela 13.)

47 Broj stonma na licu lista Broj stoma na naličju lista S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa 100 S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Grafikon 5. Osnovni statistički parametri broja stoma lica i naličja lista analiziranih populacija vrsta roda Salvia Broj nežlezdanih dlaka na naličju lista S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Broj nežlezdanih dlaka na licu lista S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Grafikon 6. Osnovni statistički parametri broja nežlezdanih dlaka na licu i naličju lista analiziranih populacija vrsta roda Salvia Najveći broj nežlezdanih dlaka na licu i naličju lista nalazi se kod vrste S. nemorosa, pri čemu je taj broj na licu lista 352,857 ± 80,912 po mm 2, a na naličju 398,209 ± 92,959 po mm 2. Vrsta S. officinalis ima najmanji broj nežlezdanih dlaka na licu 38,222 ± 10,095 po mm 2 i naličju lista 118,809 ± 28,539 po mm 2 (Grafikon 6., Tabela 13.). Žlezdane dlake na licu lista su prisutne samo u populacijama vrste S. officinalis i to 5,889 ± 1,843 po mm 2. Broj žlezdanih dlaka je najveći na naličju lista vrste S. austriaca i iznosi 15,389 ± 3,833 po mm 2, a najmanji kod vrste S. nemorosa od 5,551 ± 1,711 po mm 2 (Grafikon 7.)

48 Broj žlezdanih dlaka na licu lista Broj žlezdanih dlaka na naličju lista S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa 0 S. austriaca S. officinalis VRSTA S. nemorosa Grafikon 7. Osnovni statistički parametri broja žlezdanih dlaka na licu i naličju lista analiziranih populacija vrsta roda Salvia Rezultati univarijacione analize varijansi (ANOVA) prikazanih u Tabeli 13. pokazuju da svi ispitivani karakteri izuzev broja stoma na licu lista imaju statistički značaj u formiranju razlika između istraživanih vrsta roda Salvia (Tabela 13.). Za utvrđivanje postojanje statistički značajnih razlika na nivou grupnih karaktera analiziranih populacija vrsta roda Salvia urađena je multivarijaciona analiza varijansi (MANOVA). Sva tri testa multivarijacione analize varijasi prikazanih u Tabeli 14. pokazuju postojanje statistički značajnih razlika na nivou grupnih karaktera analiziranih populacija vrsta roda Salvia

49 Tabela 13. Univarijaciona analiza varijansi na nivou pojedinačnih karaktera analiziranih vrsta roda Salvia Karakter S. austriaca S. officinalis S. nemorosa F p Površina ćelija epidermisa lica lista (µm 2 ) Površina ćelija epidermisa naličja lista (µm 2 ) Dužina stoma lica lista (μm) Dužina stoma naličja lista (μm) Širina stoma lica lista (μm) Širina stoma naličja lista (μm) Površina stoma lica lista (μm 2 ) Površina stoma naličja lista (μm 2 ) Broj stoma na licu lista (/mm 2 ) Broj stoma na naličju lista (/mm 2 ) Broj nežlezdanih dlaka na licu lista (/mm 2 ) Broj nežlezdanih dlaka na naličju lista (/mm 2 ) Broj žlezdanih dlaka na licu lista (/mm 2 ) Broj žlezdanih dlaka na naličju lista (/mm 2 ) 1851,95±327, ,281±195, ,315±243,311 6,157 0, ,637±78, ,339±100, ,133±90,360 10,467 0,002 25,458±1,742 21,849±1,513 23,753±1,499 10,332 0,002 21,020±0,973 19,041±1,063 19,336±1,668 22,446 0,000 18,742±1,192 15,359±1,035 17,454±1,068 8,571 0,004 16,685±1,221 13,795±0,805 14,987±1,273 19,802 0, ,650±93, ,805±58, ,780±74,771 11,482 0, ,150±60, ,491±43, ,295±70,326 25,261 0, ,666±26,194 85,190±20, ,174±16,388 0,875 0, ,3015±58, ,031±42, ,825±32,717 24,366 0,000 92,381±49,874 38,222±10, ,857±80,912 94,773 0, ,143±32, ,809±28, ,209±92,959 83,688 0,000 5,889±1,843 15,389±3,833 8,000±2,712 5,551±1, ,981 0,