ZRAČNA LUKA PULA d

Транскрипт

1 Ližnjan, Valtursko polje 210, p.p. 89, Pula Tel: , Fax: web: SITA: PUYAPXH OIB: GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU DRUŠTVA ZRAČNA LUKA PULA d.o.o GODINA Upisano u Trgovačkom sudu u Rijeci Stalna služba u Pazinu, s matičnim brojem subjekta (MBS) Temeljni kapital trgovačkog društva Uprava: Svemir Radmilo član uprave direktor. Računi: HR PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D., HR ERSTE &STEIERMÄRKISCHE BANK D.D.,HR OTP BANKA DD, HR ZAGREBAČKA BANKA D.D. 1

2 Sadržaj: Str. 1. Opći podaci o društvu 3 2. Glavna poslovna i financijska obilježja 5 3. Analiza stanja i strategije poslovanja 6 4. Očekivani razvoj poduzeća projekcija budućeg poslovanja 9 5. Promet u Zračnoj luci Pula Kadrovi u Zračnoj luci Pula Financijska analiza Rizici poslovanja Zaštita okoliša 49 2

3 1. Opći podaci o društvu Naziv Zračna luka Pula d.o.o. Sjedište Ližnjan, Valtursko polje 210 OIB Veličina poduzetnika prema Zakonu o srednji poduzetnik računovodstvu Šifra djelatnosti (NDK) Naziv djelatnosti (NDK) Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom Osnovne djelatnosti društva proizvodnja i popravak zrakoplovnih i svemirskih letjelica, održavanje i popravak motornih vozila, popravak električnih aparata za kućanstvo, opskrbljivanje pripremljenom hranom, ostali redoviti kopneni putnički prijevoz, ostali kopneni cestovni prijevoz putnika, cestovni prijevoz robe, redoviti zračni prijevoz, izvanredni zračni prijevoz, skladištenje robe, djelatnosti u zračnim lukama, iznajmljivanje vlastitih nekretnina, iznajmljivanje automobila, iznajmljivanje ostalih kopnenih prijevoznih sredstava, promidžba (reklama i propaganda), kupnja i prodaja robe, obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga i dr., pripremanje i usluživanje hrane, usluživanje pićem i napitcima, pružanje usluga smještaja, poduka i stručno osposobljavanje letačkog i zemaljskog osoblja, zastupanje stranih tvrtki, poslovi međunarodnog otpremništva, međunarodni prometno agencijski poslovi, međunarodni prijevoz osoba i stvari u cestovnom prometu, unutrašnja zaštitarska služba, prodaja robe s konsignacijskog skladišta, prodaja robe u slobodnim carinskim prodavaonicama, usluge carinskog skladišta, iznajmljivanje ostalih strojeva i opreme, čišćenje svih vrsta objekata, ostale zabavne djelatnosti, mjenjački poslovi Temeljni kapital ,00 kn Nominalni iznos jednog poslovnog udjela ,00 kn 3

4 Broj poslovnih udjela 100 Članovi društva Republika hrvatska 55 udjela Istarska županija 15 udjela Grad Poreč 15 udjela Grad Pula 8 udjela Grad Labin 3 udjela Grad Rovinj 2 udjela Grad Pazin 1 udio Grad Buje 1 udio Uprava u g. Bruno Rogović do g. Svemir Radmilo od g. Nadzorni odbor u g. Valerio Drandić, predsjednik Nadzornog odbora Renata Blažević, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora Damir Prhat, član Nadzornog odbora Robert Zenzerović, član Nadzornog odbora Boro Stanković, član Nadzornog odbora Robert Velenik, član Nadzornog odbora Jordan Komatina, predstavnik radnika u Nadzornom odboru Računi za redovno poslovanje 1. OTP banka d.d. Zadar HR Zagrebačka banka d.d. Zagreb HR Hypo Alpe-Adra Bank d.d. Zagreb HR Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka HR

5 2. Glavna poslovna i financijska obilježja OPIS POZICIJE Broj putnika Broj zrakoplova Ukupni prihodi , , ,57 Ukupni rashodi , , ,20 Neto rezultat razdoblja , , ,63 Prosječan broj zaposlenih Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada

6 3. Analiza stanja Ukupan broj putnika bez tranzita od do iznosi ( u 2012.) što predstavlja smanjenje od 3,7 %. Ukupan broj putnika sa tranzitima iznosi ( u 2012.) što predstavlja smanjenje od 4,7 %. Ove godine primat najzastupljenijeg tržišta, preuzelo je tržište Velike britanije s 24 %.Broj ruskih putnika u padu je najviše zbog uvođenja viznog režima za građane Rusije, te je broj putnika iz Rusije s iz 2012.g., pao na u 2013.g., što znači pad od 45 % Što se tiče prometa putnika iz Velike Britanije, treba naglasiti da se osjeća želja Britanaca za povratkom u Istru, što pokazuje i povećan broj dolaska Britanski gostiju, a pogotovo sa sjevera Velike Britanije (Newcastle, Leed, Glasgow). Prema informacijama Hrvatske turističke zajednice, Istra ima pozitivan imidž na britanskom tržištu. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica uveli su nove mjere za udruženo oglašavanje hrvatskog turizma, kojim su prvi put utemeljeni partnerski odnosi između javnog i privatnog sektora. Upravo je britansko tržište dobilo najviše financijskih sredstava kroz različite modele udruženog oglašavanja što će značajno pridonijeti promidžbi i boljoj prodaji hrvatskih odredišta na britanskom tržištu. Njemačka predstavlja 13% cjelokupnog prometa uz 12 % povećanje. Popunjenost zrakoplova iz Njemačke (Ryanair, Germanwings i Lufthansa) je vrlo dobra. Njemački turoperatori su zadovoljni prodajom za Istru, a naročito u predsezoni i posezoni. Općenito je za Istru njemačko tržište najjače emitivno tržište, a sve su više popularna putovanja automobilom, te u zadnje vrijeme i vlakom. Zabilježeni rast je pozitivna reakcija Njemačke na sve provedene aktivnosti u toj zemlji te jasan putokaz daljnjeg turističkog razvoja Istre. Promet iz Francuske zabilježio je blagi porast od 4%, a putnici iz Francuske sudjeluju sa 10 % cjelokupnog prometa. Promet iz Skandinavskih zemalja Norveške, Finske, Danske i Švedske je porastao za 7,7 %, čineći ukupni promet od putnika. Razlog povećanja broja putnika jest uvođenje novih letova iz Švedske i Danske zrakoplovne kompanije SAS, te vrlo dobroj popunjenosti Ryanaira na liniji za Oslo. Promet iz Norveške, prometom najvećeg predstavnika Skandinavije, predstavlja 7% cjelokupnog prometa ili putnika. Iako je prema prethodnim godinama promet putnika iz tih zemalja stagnirao ili bio u padu, očito je da uvođenjem novih letova i ponude naše destinacije rezultira povećanim brojem dolaska turista iz tih zemalja. Također treba napomenuti rast broja putnika iz Srbije od 15,4 %, koji su rezultat uvođenja četiri letova tjedno prema Beogradu tijekom srpnja i kolovoza. Pulu i Beograd, povezivala je zrakoplovna kompanija JAT. 6

7 Osvrt na zračni promet, konkurentnost i zrakoplovne prijevoznike Kao i u prethodnim godinama glavni su ciljevi strategije razvoja i konkurentnosti poboljšanje i produženje sezone, povećanje profitabilnosti, povećanje kvalitete usluga, ulaganje u infrastrukturu i razvoj ljudskih resursa, te stvaranje osebujnog i prepoznatljivog položaja među konkurentskim odredištima. Iako Istra kao vodeće turističko odredište u RH ostvaruje stalni rast u broju dolazak i noćenja turista, Zračna luka Pula, u 2013.g. nažalost nije pratila taj trend. Razlog tome jest struktura prometa putnika, odnosno ovisnost prometa o pojedinom tržištu. Kako je RH 01. srpnja, postala punopravnom članicom EU, uvedena obaveza izdavanja viza za građane Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, koji su u 2012.g. činili oko 45 % ukupnog prometa, rezultirala je smanjenjem broja dolazaka putnika iz navedenih zemalja za više od 40%. Navedena ovisnost o pojedinom tržištu, rezultirala je ukupnim padom prometa, te je Zračna luka Pula, bila jedina zračna luka u RH s padom broja putnika u 2013.g.(izuzev Osijeka). Kako bi se u budućnosti izbjegla slična situacija, potrebno je strateški u suradnji sa turističkim sektorom, sklapati dogovore sa zrakoplovnim kompanijama, koje djeluju i pokrivaju različita tržišta, kako bi se koliko god je moguće smanjila ovisnost o rizičnim tržištima. Pri tome, svakako treba imati u vidu veliku fleksibilnost u sezonskom prilagođavanju, organizaciji prometnog čvorišta i povratnih letova, povećanju usluga, povezivanju s turizmom. Prostora za poboljšanju poslovnih procesa uvijek ima, na čemu treba kontinuirano raditi. Zajedno sa turističkim sektorom treba se raditi se na jačanju prometa u predsezoni i posezoni, kao i stvoriti preduvjete za zimski turizam, odnosno za tzv. Medicinski turizam, za koji Istra ima veliki potencijal. Kako bi se ostvarili gore navedeni ciljevi, temeljni zadaci Zračne luke Pula biti će uvođenje novih redovnih linija prema strateški najznačajnijim odredištima i odredištima s najvećim potencijalom, poput Njemačke, Austrije, Skandinavskih zemalja i sl, kao i svojom razinom usluga osigurati putnicima ugodan boravak od prijave do polaska leta i tako zaokružiti ugodan boravak u Istri. Strategija poslovanja Zračne luke Pula, mora krenuti od izbora optimalnoga poslovnog modela koji prati trenutni razvoj tržišta Zračnog prometa, kao i potrebe turističkog sektora. Prema tome, prirodan bi izbor bio razvoj redovnog prometa prema velikim europskim čvorištima, te odredištima s tradicionalno najvećim brojem dolaznih putnika u Istru. Kako u redovne linije, spadaju i linije niskobudžetnih prijevoznika, potrebno je naći optimalan razmjer redovnih linija niskobudžetnih kompanija i tradicionalnih ( flag carrier )zrakoplovnih kompanija. Niskobudžetne kompanije razvijaju novo P2P (point to point) tržište i stvaraju nove putnike, dok nacionalni flag carrieri, svojim poslovnim mrežama i povezanošću s ostalim letovima, otvaraju nova tržišta i dovode putnike sa odredišta s kojim nemamo izravnih zrakoplovnih linija. Uz redovne linije, također treba poticati i charter letove, koji značajno utječu na ukupan broj putnika i turističkim dolazaka u Istru. Potpora aviokompanijama (prvenstveno za zadržavanje postojećih niskobudžetnih aviokompanija) i aktivnosti vezane uz uvođenje novih te potporu tradicionalnim aviokompanijama koje se želi zadržati na ključnim tržištima jedan je od ciljeva i u budućem razdoblju. Zračna luka Pula je strateški pozicionirana u Istarskoj županiji, nalazi se na zavidnom geoprometnom položaju te ima bogati «catchment area», ali zbog blizine raznih 7

8 emitivnih tržišta, u Istru se najviše dolazi organiziranim autobusnim prijevozom ili osobnim automobilima. Zračna luka Pula ima veliku konkurenciju u svojem catchment area ( u Istru, naime, znatan broj putnika dolazi preko Rijeke, Trsta, Ljubljane pa čak i Venecije). Upravo zbog toga što Istra nije isključivo avio destinacija (kao npr. Dubrovnik i Split ) i što ima veliku konkurenciju, zračna luka mora odvajati velika sredstva kako bi privukla nove odnosno zadržala postojeće aviokompanije, prvenstveno niskobudžetne. Trend u svijetu je da se zračne luke ne promatraju samo kao prometna infrastruktura, već kao dinamični poslovni subjekti koji su pokretači razvoja određenih regija. Stoga se traže i drugi modeli financiranja koji nužno ne podrazumijevaju opterećenje ionako tankih proračuna države ili lokalne samouprave. U određenim slučajevima kada ne postoji održiv poslovni model, a ipak postoji javni interes financiranje je nužno. 8

9 4. Očekivani razvoj poduzeća - projekcija budućeg poslovanja Zračna luka Pula prema strukturi svojih putnika, predstavlja ulazna vrata za Istru kao turističko odredište za mnoge dolazne goste udaljenih europskih zemalja. Dokaz tome jest činjenica da većina putnika Zračne luke Pula jesu zapravo dolazni gosti Istre. Upravo zbog te činjenice razvoj Zračne luke Pula uvelike ovisi o razvoju Istre kao turističkog odredišta, odnosno razvoja turističkog gospodarstva kao vodeće grane Hrvatske privrede. Razvoj infrastrukture i poslovanja Zračne luke Pula mora pratiti razvoj i master plan Istarske županije, ali i ukupan razvoj i zahtjeve europskog tržišta zračnog prometa. Prema nacionalnoj strategiji do 2020.g Hrvatska, a time i Istra, trebala bi ući među 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta te time postati globalno prepoznatljiva turistička destinacija, atraktivna za investicije i stvaranje novih radnih mjesta. Strategija je precizna i kada je riječ o definiranju ključnih područja na kojima je potrebno djelovati i na kojima bi trebao biti naglasak turističke politike naše zemlje do godine: marketing, razvoj turističke ponude, investicije, razvoj ljudskih potencijala te upravljanje procesima. Kako bi bila u skladu strategije do 2020.g. zračna luka već sada mora početi ostvarivati sve preduvjete i trenutne zahtjeve tržišta zračnog prometa. Današnje težište zračnog prometa jest na povećanju kvalitete pružanja usluga svim putnicima, od trenutka dolaska na zračnu luku do trenutka odlaska sa zračne luke, kada se mora pružiti najveća moguća udobnost putnicima, a posebno putnicima sa smanjenom pokretljivošću i poslovnim (business) putnicima. Kako bi se udovoljilo tom zahtjevu, ali i mnogim zahtjevima koji u današnje vrijeme predstavljaju standard (uvođenje besplatnog interneta), u sezoni 2014.g. planira se otvorenje info punkta za PRM putnike, kao i otvorenje novog business salona u prostoru međunarodnog odlaska putnika. Uz povećanje kvalitete pružanja usluga, temeljni uvjet za održiv razvoj zračne luke je intenzivna suradnja sa turističkom zajednicom Istre i Hrvatske, te svim najvažnijim subjektima u turizmu, poput hotelskih kuća, domaćih i stranih tour operatora. Jedan od pokazatelja izvrsne suradnje između svih navedenih strana jest ostvarivanje svih preduvjeta za otvaranje turističkog info centra u glavnoj putničkoj zgradi, gdje će svi gosti moći naći sve informacije o Istri, od smješta, prijevoza, hrane, do raznih atrakcija i zanimljivosti. Stav Zračne luke Pula je da će se ostvarenjem ovog projekta, uvelike podignuti razina usluge koju pružamo svojim putnicima, ali i svima onima koji su Istru odabrali kao odredište za svoj odmor. S ciljem produženje sezone, te uvođenje minimalno jedne međunarodne zračne linije tijekom zimskog razdoblja u bližoj budućnosti, u 2014.g., potrebno je okupiti tim svih zainteresiranih strana, te odrediti plan i strategiju ostvarenja tog cilja, počevši od zračne luke kao ulazne i izlazne točke, do hotelskih kuća, prijevoznika, tour operatora, te Turističke zajednice Istarske županije kao poveznice svih ključnih djelatnosti unutar turističkog sektora. 9

10 5. Promet u Zračnoj luci Pula U tabelama Fizički pokazatelji prometa dan je pregled broja putnika i zrakoplova na Zračnoj luci Pula za razdoblje od do godine. U tabeli je prikazan broj putnika i broj zrakoplovnih operacija po mjesecima. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca godine ostvaren je ukupan promet od putnika (uključujući tranzitne i transferne putnike), u istom razdoblju godine ostvaren je promet od putnika (uključujući tranzitne i transferne putnike), što čini smanjenje ukupnog prometa od 4,7 %. Kod broja zrakoplovnih operacija, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca godine ostvareno je zrakoplovnih operacija, u odnosu na isto razdoblje godine kad je bilo ostvareno 7.132, što čini povećanje od 2,4 %. Najveći broj putnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca godine dolazi iz Velike Britanije i to , što iznosi 24% od ukupnog broja putnika, dok su na drugom mjestu putnici iz Rusije sa putnika, što iznosi 22% ukupnog broja putnika, na trećem mjestu su putnici koji dolaze iz Njemačke sa putnika ili 13%, a na četvrtom putnici iz Francuske sa ili 10 % od ukupnog broja putnika. Na osnovu odredišta u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca godine, najveći broj putnika dolazi iz Moskve (Zračna luka Domodedovo i Zračna luka Sheremetyevo ) što iznosi 17% od ukupnog broja putnika, slijede putnici koji dolaze iz Londona sa putnika (Zračna luka Stansted i Zračna luka Gatwick sa putnika) ili 10%, na trećem mjestu je Pariz sa putnika (Zračna luka Beauvais i Zračna luka Charles de Gaule putnika) što iznosi 7%, a na četvrtom Frankfurt Hahn sa putnika ili 4 %. U 2013.g. najveći broj putnika dolazio je niskobudžetnim prijevoznikom Ryanair-om i broji (23% ukupnog prometa), slijede britanski Thomson sa putnika (13% ukupnog prometa), hrvatska Croatia Airlines sa putnika (10% prometa) te njemački Germanwings sa putnika (5% od ukupnog broja putnika). U konačnici valja istaknuti i slijedeće prijevoznike s kojima dolazi značajni broj putnika: Transaero sa , Air Mediteranee sa i Aeroflot sa putnika, što iznosi po 5%. 10

11 Tabela 1. Prikaz broja putnika u Zračnoj luci Pula u razdoblju god. PROMET PUTNIKA (DOLAZAK I ODLAZAK) GOD. SIJ VLJ OŽU TRA SVI LIP SRP KOL RUJ LIS STU PRO ZBROJ TRF & TRN UKUPNO Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 11

12 Tabela 2. Prikaz broja zrakoplova u Zračnoj luci Pula u razdoblju god. OPERACIJE ZRAKOPLOVA GOD. SIJ VLJ OŽU TRA SVI LIP SRP KOL RUJ LIS STU PRO UKUPNO Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 12

13 Grafikon 1. Prikaz broja putnika u Zračnoj luci Pula u razdoblju god. Izvor : Tabela 1. 13

14 Grafikon 2. Prikaz broja zrakoplova u Zračnoj luci Pula u razdoblju god. Izvor : Tabela 2. 14

15 Tabela 3. Struktura putnika po prijevoznicima u 2013.god. Kompanija Broj putnika RYANAIR THOMSON CROATIA AIRLINES GERMANWINGS JET2.COM TRANSAERO AIR MEDITERANEE AEROFLOT KOGALIMAVIA NORWEGIAN AS YAMAL GLOBUS 8918 UKRAINE INT 8269 OSTALI Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 15

16 Grafikon 3. Struktura putnika po prijevoznicima u 2013.g Izvor: Tabela 3. 16

17 Tabela 4. Struktura putnika po zemljama u 2013.god. Odredište Broj putnika UK RUSSIA CROATIA GERMANY FRANCE NORWAY BELGIUM NETHERLANDS UKRAINE SPAIN 6193 AUSTRIA 1393 DENMARK 3228 SERBIA 4120 OSTALI Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 17

18 Grafikon 4. Struktura putnika po zemljama u 2013.god. Izvor: Tabela 4. 18

19 Tabela 5. Struktura putnika po odredištima u 2013.god. Odredište Broj putnika MOSKVA- DME MOSKVA - SVO LONDON-STANSTED PARIS-CDG 9523 BRUSSELS-CRL KOELN BIRMINGHAM MANCHESTER FRANKFURT- HAHN OSLO-RYG ST.PETERSBURG LONDON- GATWICK PARIS-BVA AMSTERDAM KIEV 4312 ZAGREB BERLIN - TXL 5112 STOCKHOLM 4060 BEOGRAD 4087 ZADAR 2083 NANTES 2191 FRANKFURT 6481 OSLO 9784 LEEDS 4974 MUNICH 2539 OSTALO Izvor: Podaci prometnog sektora ZL Pula 19

20 Grafikon 5. Struktura putnika po odredištima u god. Izvor: Tabela 5. 20

21 Ukupan broj putnika bez tranzita od do iznosi ( u 2012.) što predstavlja smanjenje od 3,7 %. Ukupan broj putnika sa tranzitima iznosi ( u 2012.) što predstavlja smanjenje od 4,7%. Ove godine primat najzastupljenijeg tržišta, preuzelo je tržište Velike britanije s 24%..Broj ruskih putnika u padu je najviše zbog uvođenja viznog režima za građane Rusije, te je broj putnika iz Rusije s iz 2012.g., pao na u 2013.g., što predstavlja pad od 45%. Što se tiče prometa putnika iz Velike Britanije, treba naglasiti da se osjeća želja Britanaca za povratkom u Istru, što pokazuje i povećan broj dolaska Britanski gostiju, a pogotovo sa sjevera Velike Britanije (Newcastle, Leed, Glasgow). Prema informacijama Hrvatske turističke zajednice Istra ima pozitivan imidž na britanskom tržištu. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica uveli su nove mjere za udruženo oglašavanje hrvatskog turizma, kojim su prvi put utemeljeni partnerski odnosi između javnog i privatnog sektora. Upravo je britansko tržište dobilo najviše financijskih sredstava kroz različite modele udruženog oglašavanja što će značajno pridonijeti promidžbi i boljoj prodaji hrvatskih odredišta na britanskom tržištu. Njemačka predstavlja 13% cjelokupnog prometa uz 12% povećanje. Popunjenost zrakoplova iz Njemačke (Ryanair, Germanwings i Lufthansa) je vrlo dobra. Njemački turoperatori su zadovoljni prodajom za Istru, a naročito u predsezoni i posezoni. Općenito je za Istru njemačko tržište najjače emitivno tržište, a sve su više popularna putovanja automobilom, te u zadnje vrijeme i vlakom. Zabilježeni rast je pozitivna reakcija Njemačke na sve provedene aktivnosti u toj zemlji te jasan putokaz daljnjeg turističkog razvoja Istre. Promet iz Francuske zabilježio je blagi porast od 4%, a putnici iz Francuske sudjeluju sa 10% cjelokupnog prometa. Promet iz Skandinavskih zemalja Norveške, Finske, Danske i Švedske je porastao za 7,7 %, ćineći ukupni promet od putnika. Razlog povećanja broja putnika jest uvođenje novih letova iz Švedske i Danske zrakoplovne kompanije SAS, te vrlo dobroj popunjenosti Ryanair-a na liniji za Oslo. Promet iz Norveške, prometom najvećeg predstavnika Skandinavije, predstavlja 7% cjelokupnog prometa ili putnika. Iako je prema prethodnim godinama promet putnika iz tih zemalja stagnirao ili bio u padu, očito je da uvođenjem novih letova i ponude naše destinacije rezultira povećanim brojem dolaska turista iz tih zemalja. Također treba napomenuti rast broja putnika iz Srbije od 15,4 %, koji su rezulitat uvođenja četiri letova tjedno prema Beogradu tijekom srpnja i kolovoza. Pulu i Beograd, povezivala je zrakoplovna kompanija JAT. 21

22 BROJ RADNIKA 6. Kadrovi u Zračnoj luci Pula U Zračnoj luci Pula na dan godine zaposleno je 135 radnika, od kojih je 122 zaposleno na neodređeno vrijeme, a 13 na određeno vrijeme. Na godišnjem nivou u godini prosjek zaposlenih iznosi 159 radnika i manji je za 3% u odnosu na prethodnu godinu te je u skladu sa godišnjim planom kadrova za 2013.g. U sljedećoj su tabeli i grafikonu dati pregled kretanja broja radnika u razdoblju od do 2013.g. Tabela 6. Pregled broja radnika po mjesecima u razdoblju od do 2013.godine GOD MJESEC PROSJEK I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Grafikon 6. Pregled kretanja broja radnika Zračne luke Pula u razdoblju od do 2013.god. BROJ RADNIKA ZL PULA OD DO /12/11/10/09.GOD I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII MJESECI Izvor: Tabela 6. 22

23 Tijekom ljetne sezone realiziran je plan zapošljavanja sezonske radne snage u svim službama u skladu sa usvojenim planom zapošljavanja kao dio godišnjeg plana rada društva za 2013.godinu. Pregled realiziranog u odnosu na planirano zapošljavanje u 2013.g. prikazano je u sljedećoj tabeli. Tabela 7. Realizacija ostvarenog zapošljavanja u odnosu na planirane veličine u godini Godina/ Realizirano u Plan za Odstupanja realizacije/plan mjesec Ukupno radnika Student servis Ukupno radnika Student servis Ukupno radnika Student servis Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Sedmero radnika otišlo je do godine u mirovinu uz isplatu otpremnine sukladno čl.100. važećeg Kolektivnog ugovora (otpremnine koja se obračunava u iznosu od 50% od isplaćene prosječne neto plaće u zadnja tri mjeseca za svaku godinu provedenu u Društvu). 23

24 BROJ RADNIKA U sljedećoj je tabeli prikazan broj radnika u Zračnoj luci Pula po sektorima/službama na dan g. Tabela 8. Struktura radnika zračnog i administrativnog osoblja na dan god. Radnici u zračnom prometu radnici prometnih službi radnici ostali radnici ukupno zaposlenih u ZL Pula svega od toga na tehničkih zračni promet administrativno otpremi i prihvatu službi zračnog osoblje zrakoplova prometa Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Ukupno je 106 radnika uključeno u poslove zračnog prometa, a preostalih 29 radnika čine administrativno osoblje. Grafikon 7. Struktura radnika u zračnom prometu u razdoblju od god. RADNICI U ZRAČNOM PROMETU P/O zrakoplova P/O putnika radnici tehničkih službi ostali radnici zračnog prometa SLUŽBE Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula 24

25 Grafikon 8. Odnos radnika u administraciji i zračnom prometu na dan godine broj radnika administracija; 29; 21% radnici u zračnom prometu; 106; 79% administracija radnici u zračnom prometu Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula 25

26 Prosječna starost radnika u Zračnoj luci Pula iznosi 44 godine. Društvo ima dvoje invalida rada, a stopa bolovanja se smanjuje u odnosu na godinu. Grafikon 9. Struktura zaposlenih radnika prema spolu na dan godine SPOL 41 muško žensko 94 Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Grafikon 10. Struktura radnika Zračne luke Pula prema životnoj dobi na dan godine DOB ŽIVOTA do 40.god. života više od 40 god. života Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula 26

27 Prema stupnju stručnog obrazovanja najviše je zastupljena srednja stručna sprema i kvalificirani radnici (83), potom slijede radnici s završenom visokom stručnom spremom (23), višom stručnom spremom (12), VKV radnici (9), NKV radnici (5) te tri magistra znanosti. Grafikon 11. Kvalifikacijska struktura radnika zračne luke na dan godine KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA ZAPOSLENIH 5; 4% 3; 2% 23; 17% MAG 12; 9% VSS VŠS VKV 83; 61% 9; 7% SSS,KV NKV Izvor: Podaci kadrovske evidencije Zračne luke Pula Prosječna mjesečna neto plaća (izračunata kao odnos ukupne mase neto plaće radnika i prosječnog broja zaposlenih) u godini iznosi 7.267,05 kuna, što u odnosu na godinu kada je iznosila 7.550,03 kune, smanjena je za 3,75%. (Napomena: Izmjenama poreznih propisa od 1. ožujka 2012.g. prilikom obračuna isplate plaće smanjeni su porezni razredi i povećane porezne stope poreza na dohodak građana). Prema usvojenom godišnjem planu provodi se zaštita na radu, edukacija radnika, licenciranje radnika prihvata i otpreme te protupožarne zaštite. 27

28 Zračna luka Pula provodi mjere zaštite na radu u skladu s usvojenim planom rada za godinu. Ulaskom u Europsku uniju Zračna luka Pula prati i događanja u Europskoj uniji iz područja zaštite na radu s ciljem planiranja promjene ''na bolje'' stanja zaštite na radu u društvu. Zaštita na radu u Zračnoj luci Pula provodi se unutar zakonskih okvira Republike Hrvatske, a s ulaskom EU prati se zakonska regulativa unije putem Europske agencije za zaštitu na radu. Trenutno stanje zaštite na radu je na zavidnoj razini, a kontinuirano se radi na poboljšanju stanja u okviru raspoloživih sredstava. Primjenu pravila zaštite na radu prati se i putem unutarnjih nadzora, a u godini obavljeno je sedam nadzora svih s ciljem poboljšanja stanja zaštite na radu. Jedan od osnovnih ciljeva zaštite na radu je smanjenje ozljeda na radu. U usporedbi s godinom u kojoj je zabilježeno 5 ozljeda na radu i 2012.godinom s 2 ozljede na radu u 2013.godini dogodila se jedna ozljeda na radu što je značajno smanjenje broja ozljeda na radu. Tijekom godine izvršen je jedan inspekcijski nadzor od strane inspektora rada iz zaštite na radu. U godini u Europskoj uniji pokrenuta je akcija ' zdravo radno mjesto'' koje predstavlja mjesto za rad na siguran način i u uvjetima koji ne dovode do oštećenja zdravlja što je nama temeljni strateški cilj. U 2013.g. usvojena je revizija procijene opasnosti iz zaštite na radu te izmjena pravilnika o radnoj i zaštitnoj odjeći i obući. 28

29 7. Financijska analiza 7.1. Financijski izvještaji U Tabeli 9. prikazani su Račun dobiti i gubitka za i godinu. Tabela 9.: Račun dobiti i gubitka za razdoblje siječanj prosinac 2013.g. NAZIV POZICIJE Indeks 2013./2012. (1) (2) (3) (4=3/2*100) A) POSLOVNI PRIHODI , ,93 91,25 1. Prihodi od prodaje , ,81 89,64 2. Ostali poslovni prihodi , ,12 272,43 B) FINANCIJSKI PRIHODI , ,64 100,83 C) UKUPNI PRIHODI (A+B) , ,57 91,59 D) POSLOVNI RASHODI , ,25 90,89 1. Materijalni troškovi(1+2+3) , ,04 103, Troškovi sirovina i materijala , ,10 78, Troškovi prodane robe , ,76 135, Troškovi usluga-ostali vanjski troškovi , ,18 116,36 2. Troškovi osoblja , ,94 89, Neto plaće i nadnice , ,58 91, Troškovi poreza i doprinosa iz plaće , ,01 86, Doprinosi na plaće , ,35 88,87 3. Amortizacija , ,98 92,58 4. Ostali troškovi usluga , ,05 94,48 5. Ostali poslovni rashodi , ,24 103,78 6. Vrijednosno usklađivanje ,27 0,00 0,00 E) FINANCIJSKI RASHODI , ,95 104,13 F) UKUPNI RASHODI (D+E) , ,20 91,18 G) Dobit/gubitak prije oporezivanja (C-F) , ,63 80,64 H) Porez na dobit 0,00 0,00 - I) Dobit/gubitak razdoblja (G-H) , ,63 80,64 Izvor: Analitička bilanca Zračne luke Pula za i 2013.godinu 29

30 Grafikon 12.: Odnos prihoda i rashoda u i godini Izvor: Tabela 9. Pad broja putnika od 4,7% rezultirao je padom poslovnih prihoda za 8,75%, odnosno padom ukupnih prihoda za 8,41%. Poslovni rashodi također su u 2013.g. zabilježili pad od 9,11% (ukupni 8,82%) u odnosu na 2012.g. no s obzirom na visinu ukupnih rashoda u 2012.g. od ,36 kn njihovo smanjenje nije bilo dovoljno da bi se eliminirali utjecaji pada poslovnih, odnosno ukupnih prihoda. Unutar strukture poslovnih prihoda prihodi od avijacijskih aktivnosti bilježe pad: - Prihodi od opskrbe zrakoplova 8,08% - Prihodi od slijetanja zrakoplova 6,50% - Prihodi od putničkih taksi 3,73% - Prihodi od zaštitne naknade 2,45%. Kod prihoda od neavijacijskih aktivnosti porast od 21,64% je zabilježen kod prihoda od pružanja ugostiteljskih usluga - prodaje u caffe baru. Porast ovih prihoda je rezultat izvršene rekonstrukcija ugostiteljskog objekta u domaćem prostoru početkom 2013.g. kojim je renoviran prostor te je samim time poboljšana i proširena ugostiteljska usluga što je rezultiralo povećanjem prihoda. Cijene ugostiteljskih usluga nisu povećane. Prihodi od najma prostora bilježe pad od 49,49% u odnosu na 2012.g., odnosno ,44 kn u apsolutnim veličinama. Zračna luka Pula je krajem 2012.g. otkazala zakup poslovnog prostora tvrtki Elea (za obavljanje trgovačke djelatnosti u prostoru međunarodnog odlaska putnika) s obzirom na nepodmirenje zakupnine po kojoj je osnovi u financijskim izvještajima za 2012.g. izvršeno vrijednosno usklađenje potraživanja u iznosu od ,79 kn. Mjesečni iznos zakupnine iznosio je ,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a varijabilni dio 10% od ukupnog ostvarenog prometa u prodavaonici. Kako je u srcu sezone (početak srpnja) ovaj poslovni prostor oslobođen od stvari (po okončanju carinskog postupka s obzirom da je tvrtka Elea raspolagala carinskim skladištem tipa D ) Zračna luka Pula nije imala mogućnost staviti ga u funkciju te su prihodi po svim osnovama izostali (bilo davanja u zakup drugome bilo vlastitim organiziranjem prodaje). 30

31 Prihodi od prodaje u trgovini (bivšem DFS-u) su izostali s jedne strane kao rezultat pada broja putnika iz Rusije koji su i najveći potrošači, a s druge strane ulaskom RH u Europsku uniju ukinule su se klasične Duty i Tax free trgovine te je uvedena obaveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost (20% od prodajne vrijednosti robe) i trošarina po prodaji trgovačke robe (zračna luka raspolaže trošarinskim skladištem za trgovačku robu u koje se smještaju u sustav odgode proizvod koji podliježu trošarinama: alkohol i cigarete) što je značajno umanjilo prihode od prodaje kako u apsolutnom iznosu ( ,04 kn) tako i u postotnom (22,41%). U sljedećim tabelama prikazana je struktura prihoda za i godinu i udio pojedine kategorije prihoda u ukupnim prihodima. 31

32 Tabela 10. Struktura prihoda Zračne luke Pula u 2013.g. (u kn i lp) NAZIV POZICIJE/ GODINA INDEKS 2013/2012 (1) (2) (3) (4=3/2) 1. Prihodi od prodaje , ,81 89,64 Prihodi od opskrbe zrakoplova , ,19 91,92 Prihodi od slijetanja zrakoplova , ,17 93,50 Prihodi od putničkih taksi , ,19 96,52 Prihodi od ugostiteljskih usluga , ,64 121,64 Prihodi od prodaje u trgovini , ,30 77,59 Prihodi od cateringa , ,56 116,57 Prihodi od parkiranja aviona , ,54 71,29 Prihodi od najamnina poslovnog prostora , ,80 50,51 Prihodi od najamnina vitrina i reklama , ,49 132,09 Prihodi od korištenja manevarskih površina , ,42 104,25 Prihodi od parkirališta , ,80 97,45 Prihodi od provizije , ,78 104,45 Odgođeno priznavanje prihoda od potpora , ,95 77,38 Ostali prihodi od prodaje , ,98 133,71 2. Ostali poslovni prihodi , ,13 272,43 Naplata šteta od osiguranja , , ,70 Otpis obaveza , ,01 20,75 Prihodi od prodaje dugotrajne imovine ,72 160,00 0,06 Prihodi od naplaćenih vrijednosno usklađenih potraživanja 0, ,73 - Prihodi od potpora iz DP 0, ,59 - Prihodi od potpora iz Programa Europske unije 0, ,01 - Prihodi od prošlih godina 0, ,34 - Ostali prihodi od prodaje , ,53 217,39 A. POSLOVNI PRIHODI , ,94 91,25 Prihodi od redovnih kamata , ,67 82,41 Prihodi od zateznih kamata , ,43 23,71 Ostali financijski prihodi 0,00 695,60 - Pozitivne tečajne razlike , ,24 118,10 Prihodi od mjenjačkog poslovanja , ,70 83,52 B. FINANCIJSKI PRIHODI , ,64 100,83 C. UKUPNI PRIHODI , ,58 91,59 Izvor: Analitička bilanca Zračne luke Pula d.o.o. za i godinu 32

33 Tabela 11. Struktura prihoda Zračne luke Pula d.o.o. u i godini (u %) NAZIV POZICIJE/ GODINA INDEKS 2013/2012 (1) (2) (3) (4=3/2) 1. Prihodi od prodaje 95,66 93,62 97,87 Prihodi od opskrbe zrakoplova 16,98 17,04 100,36 Prihodi od slijetanja zrakoplova 13,74 14,03 102,08 Prihodi od putničkih taksi 24,06 25,35 105,39 Prihodi od ugostiteljskih usluga 4,06 5,39 132,81 Prihodi od prodaje u trgovini 25,28 21,42 84,71 Prihodi od cateringa 1,71 2,17 127,28 Prihodi od parkiranja aviona 0,42 0,65 155,67 Prihodi od najamnina poslovnog prostora 3,19 1,76 55,15 Prihodi od najamnina vitrina i reklama 0,37 0,54 144,22 Prihodi od korištenja manevarskih površina 0,63 0,72 113,83 Prihodi od parkirališta 0,74 0,79 106,40 Prihodi od provizije 0,03 0,04 114,04 Odgođeno priznavanje prihoda od potpora 3,97 3,35 84,49 Ostali prihodi od prodaje 0,47 0,36 76,98 2. Ostali poslovni prihodi 0,85 2,54 297,45 Naplata šteta od osiguranja 0,03 0, ,37 Otpis obaveza 0,17 0,04 22,66 Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 0,51 0,00 0,06 Prihodi od naplaćenih vrijednosno usklađenih - potraživanja 0,00 0,41 Prihodi od potpora iz DP 0,00 0,35 - Prihodi od potpora iz Programa Europske unije 0,00 0,22 - Prihodi od prošlih godina 0,00 0,69 - Ostali prihodi od prodaje 0,15 0,35 - A. POSLOVNI PRIHODI 96,51 96,16 99,64 Prihodi od redovnih kamata 1,49 1,34 89,97 Prihodi od zateznih kamata 0,02 0,01 25,89 Ostali financijski prihodi 0,00 0,00 - Pozitivne tečajne razlike 1,83 2,35 128,95 Prihodi od mjenjačkog poslovanja 0,16 0,14 91,19 B. FINANCIJSKI PRIHODI 3,49 3,84 110,09 C. UKUPNI PRIHODI 100,00 100,00 100,00 Izvor: Tabela

34 Grafikon 13. Struktura poslovnih prihoda Zračne luke Pula u i 2013.g. (%) Izvor: Tabela

35 Grafikon 14.: Struktura financijskih prihoda Zračne luke Pula u i 2013.g. (u%) Izvor: Tabela 11. Poslovni prihodi zračne luke u 2013.g. sudjelovali su s 96,16% udjela (u 2012.g. s 96,51%), a financijski s 3,84% i navedeni se udio u strukturi ukupnih prihoda u odnosu na 2012.g. nije promijenio. 56,42% ukupnih prihoda zračna luka ostvaruje od opskrbe i slijetanja zrakoplova i putničkih taksi, a 21,42% prihoda ostvaruje od prodaje robe u trgovini. Dakle, glavnina prihoda zračne luke ostvarena je od osnovne djelatnosti i prodaje robe u trgovini te kretanje prihoda od ovih djelatnosti značajno utječe na ostvareni poslovni rezultat zračne luke. 35

36 U sljedećoj je tabeli prikazana struktura rashoda zračne luke u 2013.g. Tabela 12. Struktura rashoda Zračne luke Pula u 2013.g. OPIS KATEGORIJE INDEKS 2013/2012 UDIO U UKUPNOM RASHODU 2012 % UDIO U UKUPNOM RASHODU 2013 % (1) (2) (3) (4=3/2*100) (5) (6) A. POSLOVNI RASHODI , ,25 90,89 97,81 97,50 1. MATERIJALNI TROŠKOVI , ,04 103,27 19,40 21,97 TROŠKOVI SIROVINA I 1.1. MATERIJALA , ,10 78,93 7,55 6, UTROŠENI MATERIJAL , ,63 72,59 4,04 3,21 Utrošak hrane u kuhinjama , ,33 108,67 0,58 0,69 Utrošak goriva i maziva , ,56 93,75 0,06 0,06 Materijal za čišćenje , ,72 108,65 0,19 0,22 Uredski materijal , ,42 66,38 0,40 0,29 Utrošak radne odjeće , ,80 9,18 1,05 0,11 Utrošen materijal za tekuće održavanje , ,26 92,76 1,42 1,44 Ostali potrošni materijal , ,54 107,01 0,34 0, UTROŠENA ENERGIJA , ,72 89,11 2,73 2,67 Električna energija , ,06 94,59 1,77 1,83 Benzin, autoplin, dizelsko gorivo , ,55 83,98 0,72 0,67 Lož ulje , ,11 63,90 0,24 0, SITAN INVENTAR-OTPIS , ,75 251,18 0,24 0, TROŠKOVI PRODANE ROBE , ,76 135,10 1,54 2, OSTALI VANJSKI TROŠKOVI , ,18 116,36 10,31 13,15 Prijevozne usluge , ,85 51,07 0,09 0,05 Usluge telefonije i interneta i poštarine , ,15 87,07 0,53 0,51 Usluge studentskog servisa , ,35 92,57 3,47 3,52 Usluge održavanja , ,62 151,87 4,71 7,84 Troškovi najamnine , ,34 88,09 0,20 0,19 Troškovi reklame i propagande , ,93 49,19 0,51 0,28 Komunalne usluge , ,61 83,38 0,66 0,61 Ostale usluge (troškovi objave oglasa, usluge istraživanja i razvoja, špediterske usluge) , ,33 106,79 0,13 0,15 2. TROŠKOVI OSOBLJA , ,94 89,64 47,59 46, Neto plaće i naknade , ,58 91,09 28,16 28, Troškovi poreza i doprinosa , ,36 87,53 19,44 18,66 3. AMORTIZACIJA , ,98 92,58 14,12 14,34 OSTALI TROŠKOVI 4. POSLOVANJA , ,05 94,48 11,82 12, Zdravstvene usluge , ,49 69,56 0,16 0,12 Usluge platnog prometa i 4.2. bankarske usluge , ,77 86,45 1,07 1, Usluge revizije , ,00 98,36 0,07 0, Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja , ,05 71,70 0,11 0,08 Ostale usluge poslovnog savjetovanja , ,48 66,56 0,23 0, Premije osiguranja , ,40 123,80 0,50 0, Premije dob.mir. osig , ,00 93,10 1,41 1, Naknade za korištenje prava , ,24 30,20 0,67 0, Komunalna naknada , ,00 100,00 0,40 0, Usluge održavanja softvera , ,29 98,61 0,61 0,66 36

37 Tabela 12. Struktura rashoda Zračne luke Pula u godini - nastavak OPIS KATEGORIJE INDEKS 2013/2012 UDIO U UKUPNOM RASHODU 2012 % UDIO U UKUPNOM RASHODU 2013 % (1) (2) (3) (4=3/2*100) (5) (6) Naknade za ceste i tehničke preglede , ,27 72,56 0,06 0,05 Naknade troškova radnicima i izdaci za ostala materijalna prava radnika , ,57 103,42 3,82 4, Troškovi stručnog usavršavanja , ,40 154,08 0,54 0, Troškovi reprezentacije , ,35 47,09 0,33 0, Troškovi članarina,naknada i doprinosa udruženjima , ,32 120,80 0,34 0, Upravni i sudski troškovi i takse , ,48 63,01 0,08 0, Troškovi stručne literature i tiska , ,00 58,24 0,18 0, Naknade i troškovi članova nadzornog odbora , ,82 92,41 0,29 0, Ostali troškovi poslovanja , ,12 92,49 0,97 0,98 5. VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE KRATKOTRAJNE IMOVINE ,27 0,00 0,00 2,98 0,00 6. OSTALI POSLOVNI RASHODI , ,24 103,78 1,90 2, DONACIJE , ,70 69,34 1,65 1, KAZNE,PENALI I NAKNADE ŠTETA , ,38 168,66 0,04 0,07 NEOTPISANA VRIJEDNOST RASHODOVANIH OSA , ,43 219,67 0,02 0,06 NAKNADNO UTVRĐENI RASHODI IZ PRETHODNIH GODINA 9.953, ,90 171,27 0,02 0, MANJKOVI I OSTALI RASHODI , ,83 407,11 0,17 0,74 B. FINANCIJSKI RASHODI , ,95 104,13 2,19 2,50 1. KAMATE PO KREDITIMA , ,53 75,56 0,71 0,59 2. ZATEZNE KAMATE 303, , ,53 0,00 0,02 3. NEGATIVNE TEČAJNE RAZLIKE , ,49 117,73 1,46 1,89 GUBICI OD ULAGANJA U 4. UDJELE DRUGIH DRUŠTAVA 8.000,00 91,98 1,15 0,01 0,00 C. UKUPNI RASHODI , ,20 91,18 100,00 100,00 Izvor: Analitička bilanca Zračne luke Pula d.o.o. za i godinu 37

38 Grafikon 15.: Struktura ukupnih rashoda Zračne luke Pula u i 2013.g. (u%) Izvor: Tabela

39 Grafikon 16. Udio poslovnih rashoda u ukupnim rashodima Zračne luke Pula u i 2013.g. (u%) Izvor: Tabela

40 Grafikon 17.: Udio financijskih rashoda u ukupnim rashodima Zračne luke Pula u i 2013.g. (u%) Izvor: Tabela 12. Ukupni rashodi Zračne luke Pula u 2013.g. bilježe pad u odnosu na 2012.g. kao rezultat pada poslovnih rashoda za 9,21%, dok su financijski rashodi u porastu za 4,13% prvenstveno kao rezultat porasta negativnih tečajnih razlika. Troškovi sirovina i materijala ostvareni su u iznosu od ,10 kn (u 2012.g ,79 kn) i u padu su 21,07% u odnosu na isto razdoblje 2012.g. S obzirom na planirane vrijednosti ostvareno je 88,29% vrijednosti. Unutar ove skupine materijalnih troškova porast u odnosu na planirane vrijednosti bilježe utrošak hrane u cateringu ( porast prihoda od cateringa iznosio je 16,57%), utrošeni materijal za tekuće održavanje te potrošni materijal, loživo ulje i dizelsko gorivo. Premda su ostvareni unutar granica postavljenih financijskim planom za godinu porast u odnosu na 2012.g. bilježi jedino materijal za čišćenje. Utrošeni materijal za tekuće održavanje ostvaren u iznosu od ,26 kn obuhvaća troškove materijala za redovno održavanje infrastrukture i opreme, a obuhvaća stavke: boje i lakovi, alat i rezervni dijelovi za alat (skalpeli, razne ploče, elektrode, svrdla, matice, vijke, kvake, brave, lokoti, drške i dr.), materijal za građenje (flex cijevi, cement, ljepilo i dr.), materija za održavanje vodoinstalacija, mineralna gnojiva, tekućinu za odleđivanje zrakoplova, plinove za autogeno varenje, troškove za tekuće održavanje vozila (antifriz, destilirana voda i dr.), plinske boce i municiju, auto-dijelove (akumulatori, filtri, brave, žarulje, osigurači i dr.)., materijal za održavanje vatrogasnih vozila), konektore i kablove koji su nužni za hitnu sanaciju strujnih krugova rasvjete manevarskih površina koja je u iznimno lošem stanju zbog starosti od cca 40 godina. 40

41 Trošak radne i zaštitne odjeća i obuća bilježi pad od 90,82% (U 2012.g. zabilježen je porast ove vrste troška od 142,94% u odnosu na 2011.g. s obzirom da je Pravilnikom o radnoj i zaštitnoj obući i odjeći još u 2011.g. nastala obveza za nabavkom iste. Tijekom 2011.g. sukladno Planu nabave za 2011.g. proveden je otvoreni postupak javne nabave velike vrijednosti za nabavu radnih odijela, a na Odluku o odabiru jedan od ponuditelja uložio je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Kako je u veljači 2012.g. Državna komisija Rješenjem odbila žalbu žalitelja kao neosnovanom troškovi nabave radne odjeće i obuće nastali su u 2012.g. i uredno obuhvaćeni financijskim planom ( ,00 kn) U 2013.g. troškovi nabave radne i zaštitne odjeće i obuće svedeni su na minimalno potrebne (uglavnom zamjene istrošene). Troškovi nabavne vrijednosti prodane robe bilježe porast od 35,10%. U 2012.g. unutar ove kategorije troškova iskazani su troškovi nabavne vrijednosti prodane robe u ugostiteljskoj djelatnosti (caffe bar). U 2013.g. pored ovih troškova u kategoriju nabavne vrijednosti prodane robe iskazani su i troškovi prodane robe u trgovini u iznosu od ,74 kn obzirom da je nekoliko dobavljača počevši s 1.7. s komisijske prodaje prešlo na klasični oblik prodaje vlastite robe. Ostali vanjski troškovi bilježe porast od 16,36% u odnosu na godinu, a sastoje se od: prijevoznih usluga, troškova poštarine, telefonskih troškova, troškova student servisa, troškova tekućeg održavanja, troškova najma opreme, troškova objava reklame i oglasa, istraživanja i razvoja, te troškova komunalnih i špediterskih usluga. Porast bilježe troškovi poštarine (10,59%), SITA usluga (69,89%) te troškovi tekućeg i investicijskog održavanja (51,87%) koji bilježe porast sa tisuće kn u 2012.g. na tisuće kuna u 2013.g. Najznačajnija stavka unutar ove skupine troškova odnosi se na trošak rekonstrukcije ugostiteljskog prostora caffe bara u domaćem dolasku. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja ostvarene su u iznosu od ,62 kn, a osim troškova rekonstrukcije ugostiteljskog prostora, obuhvaćaju i sljedeće stavke: održavanje uređaja za detekciju eksploziva ,00 kuna, servis odleđivača zrakoplova 9.586,55 kn, trošak usluge održavanja vaga na šalterima P/O putnika ,00 kn, trošak sanacije pukotina na uzletno sletnoj stazi ,70 kn, troškove na sanaciji vodovodne mreže ,15 kn, troškovi košnje raslinja ,92 kn, troškovi atestiranja vatrogasnih vozila ,40 kn, troškovi neplaniranih popravaka vatrogasnih vozila ,99 kn (usko u vezi s ovom stavkom je i naknada štete od osiguravajućeg društva priznata u visini od ,24 kn), troškovi održavanja glavnog klimatizacijskog sustava ,00 kn, troškovi održavanja agregata ,00 kn, održavanje Trepel vozila ,78 kn usluge održavanja HEIMANN RTG uređaja i MD vrata ,90 kn usluge održavanja Rapiscan RTG uređaja i MD vrata ,00 kn popravci službenih vozila ,55 kn servis vatrogasnih vozila Rosenbauer ,23 kn, troškovi sanacije horizontalne signalizacije ,00 kn, te ostale usluge održavanja infrastrukture i opreme zračne luke. Troškovi najamnine opreme realizirani su u iznosu od ,34 kn, a obuhvaćaju troškove operativnog leasinga osobnog automobila,najma alara uređaja, najma regulatora za prilazna svjetla i PAPI svjetla, najam kontejnera i ograde prilikom izgradnje zgrade vatrogasne postrojbe i druge sitne opreme (jednokratni najmovi). 41

42 Troškovi oglašavanja i objave oglasa ostvareni su u iznosu od ,93 kn te su u padu od 42,83%, a obuhvaćaju različite oblike oglašavanja u domaćem i stranom tisku i razne oblike sponzorstva. Usluge čuvanja imovine ostvarene su u iznosu od ,15 kn a sastoje se od usluga tjelesne zaštite (zaštitari), usluga pratnje novca od zračne luke do bankarskih institucija. Društvo je u 2013.g. na ime izgradnje i opremanja nove zgrade vatrogasne postrojbe iz državnog proračuna primilo ,00 kuna te su ista i namjenski utrošena. Ukupni kapital u 2012.godini povećan je za ,94 kn kao rezultat porasta revalorizacijskih rezervi u iznosu od ,28 i smanjen za gubitak poslovne godine u iznosu od ,34 kn. Gubitak poslovne godine 2012.g. Društvo je u 2013.g. pokrilo iz zadržane dobiti. Gubitak tekuće poslovne godine ostvaren u iznosu od ,63 kn Društvo će pokriti iz zadržane dobiti u iznosu od ,80 kn, dok preostali dio gubitka u iznosu od ,83 kn Društvo namjerava pokriti iz dobiti budućih razdoblja. Zračna luka Pula je u 2013.g. ostvarila ,01 kn prihodi od potpora iz Programa Europske unije, a koji se odnose na priznate prihode od potpora po kojima su priznati troškovi koji su iskazani u financijskim izvještajima. Tako je na ime potpora iz Programa EU (IPA Jadranska prekogranična suradnja) iskazano ,01 kn. Projekt prekogranične suradnje Airport Security and Air Taxi Network in the Adriatic (ADRIAIR) u kojem Zračna luka Pula sudjeluje kao partner, započeo je krajem godine, uz financijsku podršku Europske unije iz Programa IPA, komponenta II Jadranska prekogranična suradnja. Projekt je pokrenut kako bi se ostvarila dva primarna cilja, a to su: stvaranje potrebnih preduvjeta za uspostavljanje letova između dviju obala Jadranskog mora te poboljšanje sigurnosnih standarda zračnih luka uključenih u projekt. Realizacijom projekta ujedno se očekuje i razmjena znanja između svih uključenih partnera, potpora u modernizaciji infrastrukture zračnih luka te istraživanje potencijala tržišta kao temeljnog preduvjeta za uspostavljanje letova. Zračna luka Pula te Istra kao turistička destinacija ovim projektom očekuju višestruke koristi jer će se pokušati stvoriti preduvjeti za uspostavljanje redovnih letova između Pule i talijanske regije Emilia Romagna. Time se otvara ogromno tržište od oko stanovnika regije, a sama regija poznata je kao jako talijansko industrijsko, prehrambeno i turističko područje zbog čega se može očekivati veliki broj putnika s obje strane Jadranske obale, kako u turističke, tako i u poslovne svrhe. Zračna luka Pula će ovim projektom biti u potpunosti spremna na izazove koji dolaze pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji te ojačati ekonomske i institucionalne veze kako unutar jadranske regije tako i unutar zemalja partnera projekta ADRIAIR. Pružanjem nove ad hoc usluge na zahtjev korisnika koje su bazirane na flotama avio-taksija Zračna luka Pula postaje pristupačnija i fleksibilnija zračna luka. Uz Općinu Forli Cesena, kao nositelja projekta, u projektu sudjeluju partneri iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine te Albanije. Hrvatske partnere predstavljaju sljedeće zračne luke: Pula, Rijeka i Dubrovnik. Ukupna vrijednost projekta iznosi ,43, od čega se na Zračnu luku Pula odnosi ,00. Trajanje projekta iznosi 30 mjeseci te se kraj projekta očekuje u veljači godine 42