Proba

Транскрипт

1 Kabinet Zaštitnika 020/ Savjetnici 020/ Centrala 020/ Fax: 020/ Broj: 01-58/19-p Podgorica, godine MK Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u skladu sa odredbom člana 41 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Sl. list CG", br. 42/11 i 32/14) nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi, daje 1. Uvod MIŠLJENJE 1. Zaštitniku je pritužbu podnijela XY iz Budve i u pritužbi navela: da sa YY iz Budve ima dvoje maloljetne djece, kćerku W, uzrasta 7 godina i sina Z (5 god.); da se djeca of faktičkog prekida bračne zajednice nalaze kod oca (nije dostavljena presuda o razvodu/vršenju roditeljskog prava) da ne ostvaruje redovne susrete sa djecom, jer otac djece ne dozvoljava; da i po nekoliko mjeseci ne može da vidi djecu; da je u izvještaju psihologa dr X koji je godine dostavljen Osnovnom sudu u Kotoru, navedeno da je za razvoj djece potrebno da više vremena provode sa majkom, dok se ne riješi pitanje starateljstva koje se vodi pred sudom; da Centar za socijalni rad Kotor, Tivat i Budva, ne preduzima radnje i mjere u okviru svojih nadležnosti na zaštiti prava i najboljeg interesa djece; da već duže vrijeme ne uspjeva da ostvari kontakte sa djecom. Smatra da su na taj način povrijeđena prava djeteta na kontakt sa roditeljem sa kojim ne živi, kao i njena prava kao roditelja. 2. Postupanje Zaštitnika 2. Povodom pritužbe, Zaštitnik je pokrenuo ispitni postupak i zatražio izjašnjenje od Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva. 3. Centar je dostavio izjašnjenje br /1 u kojem se, između ostalog, navodi: da je porodica Y poznata tom Centru još od godine, kada se pred Osnovnim sudnom u Kotoru vodio postupak (RS../..) lišenja roditeljskog prava nad podnositeljkom pritužbe, te postupak za poništenje braka; da su na zahtjev suda, stručni radnici vršili procjenu, dostavljali sudu strične nalaze i mišljenja rukovodeći se najboljim interesom djece; da su Izvještaji napisani na osnovu podataka dobijenih višestrukim neposrednim kontaktima sa supružnicima, njihovim bliskim srodnicima, kao i djecom. uvidom u zapisničke izjave i zahtjeve stranaka, uvidom u medicinku dokumentaciju, kao i izvještajima iz obrazovnih ustanova, te neposrednim uvidom u stambene prilike; da podnositeljka pritužbe živi u Budvi u stanu površine oko 50m-, koji je uslovan za stanovanje; da njen bivši suprug otac djece, živi i radi u Budvi; da je stambeno obezbijeđen, živi u jednosobnom stanu koji je u vlasništvu njegove majke; da su supružnici u braku dobili dvoje djece koji su predškolskog i školskog uzrast, ćerku rođenu 2011.g. i sina rođenog 2013.g.; da je do prekida zajednice života došlo godine nakon prijave za psihičko nasilje od strane podnositeljke pritužbe, koja se odnosila na suprugove roditelje; da je ona tada uz stručnu pomoć NVO Sigurna ženska kuća" pokrenula brakorazvodni postupak, te je tražena pomoć Centra za socijalni rad za preuzimanje djece; da se tome usprotivio otac i pokrenuo pomenute postupke (a lišenje rod. prava majke i poništenje braka); da je do danas od strane nadležnog Osnovnog suda u Kotoru donijeto više privremenih mjera na osnovu kojih je utrvrđen način održavanja kontakta djeca i majke; da je poslednja privremena mjera donijeta je rješenjem Osnovnog suda Posl.br.P.110/14 od g., kojom je određeno da djece borave kod oca, a da sa majkom održavaju kontakte svakog utorka i četvrtka u terminu od 16:30 do 18:30 časova, te svake subote i nedelje od 16:00 do Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević br 3

2 20:00 časova, u stanu gdje majka boravi, uz prisustvo trećeg lica, osobe koja je angažovana saglasno dogovoru roditelja; da se prema saznanjima od majke i oca djece, odluka u početku primjenjivala bez značajnih odstupanja, međutim kako je vrijeme prolazilo često je dolazilo do promjene trećeg lica, što je usolovilo otežano održavanje kontakta; da su stručni radnici sa oba roditelja u toku postupka imali korektan odnos i da su roditelji djece pokazali visok stepen saradljivosti; da su u junu godine primili dopis Osnovnog suda Kotor kojim se traži izjašnjenje o podobnosti podnositeljke pritužbe za vršenje roditeljskog prava; da su stručni radnici obavili aktivnosti iz svoje nadležnosti obavljeni su razgovori sa roditeljlima realizovane su terenske posjete, uzete zapisničke izjave; da su se godine obratili psihijatru XX, iz JU Dom zdravlja Kotor, sa zahtjevom koji se odnosio na traženje stručnog mišljenja da li je podnositeljka pritužbe, koja je po sopstvenim navodima njegov dugogodišnji pacijent, u odnosu na prirodu svoje bolesti sposobna boraviti i viđati djecu bez prisustva trećeg lica, obezbjediti im sigurno okruženje, brinuti o njihovoj bezbednosti, prepoznati njihose razvojne potrebe i na adekvatan nacin ih zadovoljiti; da do godine nijesu dobili odgovor, uputili su urgenciju. Ali ni nakon toga nijesu dobili tražene podatke; da kako je organ starateljstva zatražio izvještaj psihologa u predmetu izjašnjenja o podobnosti majke za vršenje roditeljskog prava, dana godine dobili su traženi izvještaj od XXi; nakon svih pribavljenih podataka, stručni tim ovog organa starateljstva je Osnovnom sudu u Kotoru dostavio nalaz i mišljenje ( od dana godine) o podobnosti XY za vršenje roditellskog prava. Na zahtjev stručnih radnika Centra prtbavljeni su podaci od Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota u vezi sa hospitalizacijama majke, te su dobili informacije od dana godine; da su traženi izvještaji iz obrazovnih ustanova za djecu, te je izvještaj za W dostavljan godine, dok izvještaj za Z još uvijek nije dostavljen; da su stručni radnici organa strarateljstva radili savjetodavno sa roditeljima. te posredovali u svakom njihovom zahtjevu upućenom Centru. 4. Nakon toga, Zaštitnik je zatražio i dobio dopunsko izjašnjenje (sa priloženom dokumentacijom) od Centra za socijalni rad Kotor, Tivat i Budva, u kojem se između ostalog navodi: da prema riječima majke, djeca nikada nijesu izbjegavala kontakt sa majkom, već problem proizilazi iz loše komunikacije roditelja i konstantnih izmjena kada je u pitanju izbor trećeg lica, čije je prisustvo obavezno prilikom održavanja kontakta; da shodno tome razgovor sa djecom nije obavljan, već je rad bio fokusiran na savjetodavno usmjeravanje roditelja u cilju zadovoljenja najboljeg interesa mal. djece; da su stručni radnici Centra, postupali po svakom zahtjevu podnositeljke pritužbe za posredovanje, te su tim povodom razgovarali sa oba roditelja radi uspostavljanja bolje komunikacije među njima i prevazilaženju problema; da je majki savjetovano da se u slučajevima kada joj je onemogućen kontakt sa djecom, obrati nadležnom sudu podnošenjem predloga za izvršenje sudske presude ili eventualno tužbom za izmjenu odluke, dok je s druge strane, ocu djece savjetovano da upotrebi sve svoje kapacitete kako bi se kontakt i komunikacije između majke i djece redovno odvijala. Takođe, dostavljen je izvještaj od obrazovne ustanove i za sina podnositeljke pritužbe. 3. Utvrđene činjenice 5. Iz pritužbe, izjašnjenja i dostavljene dokumentacije proizilazi: - da podnositeljka pritužbe iz braka sa YY, iz Budve ima dvoje maloljetne djece, uzrasta 7 i 5 godina; - da je godine, došlo do prekida zajednice - podnositeljka pritužbe je napustila zajednicu, a djeca su ostala da žive kod oca; - da je sa situacijom u porodici od godine upoznat JU Centar za socijalni rad Kotor, Tivat i Budva; - da je Rješenjem Osnovnog suda u Kotoru P.br. 110/14 od godine, određena privremena mjera uređen način održavanja ličnih odnosa mal djece i njihove majke: svakog utorka i četvrtka u sedmici 16,30-18,30 i svake subote i nedjelje od h, u stanu majke u prisustvu trećeg lica, QW (osobe koja je angažovana saglasno po dogovoru roditelja); - da se kontakt majke i djece povremeno odvijao, ali da je do prekida došlo zbog loše komunikacije roditelja i konstantnih izmjena trećeg lica; - da su predstavnici Centra za socijalni rad, vršili savjetodavni rad sa roditeljima u cilju normalizacije odnosa i prevazilaženja konflikta; - da je Centar u toku godine, Osnovnom sudu u Kotoru, dostavio Nalaz i mišljenje o podobnosti majke za vršenje roditeljskog prava u kome se navodi da je potrebno sprovesti novo vještačenje po 2

3 vještaku psihijatrijske struke, majke odnosno procjena podobnosti kapaciteta za funkcionisanje u roditeljskoj ulozi; - da je Centar pribavio izvještaje od obrazovnih ustanova koje pohađaju djeca; - da se kontakt između podnosteljke pritužbe i njene djece ne odvija u kontinuitetu; 4. Relevantni propisi 6. Ustavom Crne Gore ( Sl. list CG br.1/7) utvrđeno je: Dijete uživa prava i slobode primjerno njegovom uzrastu i zrelosti. (Član 74/1) 7. Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, propisano je: Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. Javne vlasti neće se mešati u vršenje ovog prava sem ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti, javne bezbednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprečavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. (član 8) 8. Konvencijom o pravima djeteta UN-a utvrđuje se: 1. U svim akcijama u vezi s djecom, bez obzira da li ih poduzimaju javne ili privatne društvene dobrotvorne institucije, sudovi, upravne vlasti ili zakonska tijela, najbolji interesi djeteta biće od prvenstvenog značaja. 2. Države-potpisnice uzimaju na sebe da osiguraju djetetu zaštitu i brigu koja je potrebna za njegovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i dužnosti njegovih roditelja, zakonskih staratelja ili drugih pojedinaca zakonski odgovornih za njega, i da bi se ovo postiglo, preduzeće sve zakonske i upravne mjere. (Član 3. stav 1 i 2) Države-potpisnice će osigurati djetetu koje je u stanju da oblikuje svoje vlastite stavove pravo da slobodno izražava takve stavove po svim pitanjima koja se tiču djeteta, a stavovima će se pridavati odgovarajuća važnost u skladu s uzrastom i zrelošću djeteta. U ovu svrhu dijete će posebno dobiti priliku da bude saslušano u bilo kakvom sudskom ili upravnom postupku koji se tiče djeteta, bilo direktno, preko predstavnika ili odgovarajućeg tijela, na način koji je u skladu s proceduralnim pravilima nacionalnog zakona. (član 12) 9. Porodičnim zakonom ( Sl. list CG br. 1/07 i 53/16) je propisano: U ostvarivanju, unapređivanju i zaštiti prava djeteta nadležni organi, ustanove, javne službe i pojedinci dužni su da međusobno sarađuju. (član 5 stav 6)) Svako je dužan da se rukovodi najboljim interesom djeteta u svim aktivnostima koje se direktno ili indirektno tiču djeteta. Najbolji interes djeteta ima prioritet i utvrđuje se polazeći od: - prava djeteta; - mišljenja i želje djeteta; - uzrasta, razvojnih sposobnosti i drugih ličnih svojstava djeteta; - potrebe zaštite života i zdravlja djeteta; - potrebe osiguranja bezbjednosti djeteta; - potrebe fizičkog, emocionalog, obrazovnog, socijalnog i drugog razvoja djeteta; - prethodnog iskustva i okolnosti u kojima dijete živi; - potrebe očuvanja stabilnosti i kontinuiteta odnosa sa roditeljima, porodicom i sredinom iz koje dijete potiče ili u kojoj boravi i uticaja promjene sredine; - kvaliteta odnosa koje je dijete uspostavilo sa roditeljima, članovima porodice ili drugim licima i neposrednih i dugoročnih posljedica održavanja tih odnosa; - potrebe očuvanja porodičnih odnosa, a naročito odnosa sa braćom i sestrama; - uticaja odvajanja od roditelja, drugih članova porodice, a naročito od braće i sestara; - potrebe očuvanja ličnog i porodičnog identiteta; - kulturne, nacionalne, etničke, vjerske i jezičke pripadnosti, odnosno porijekla djeteta; i - drugih okolnosti i stanja koja mogu da utiču na dobrobit djeteta. (čl. 5b) Poslove starateljstva vrši organ starateljstva. (član 9/2) Za pružanje stručne pomoći i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih članova porodice, za rješavanje sporova između članova porodice, kao i u svim slučajevima poremećenih porodičnih odnosa nadležan je organ starateljstva, sud i lice ovlašćeno za posredovanje. (čl. 14) Roditelji su dužni da roditeljsko staranje vrše u najboljem interesu djeteta, u skladu sa njegovim razvojnim potrebama i mogućnostima. ( Čl. 69 stav 2) Organ starateljstva dužan je da roditeljima pruža odgovarajuće oblike pomoći i podrške i preduzima potrebne mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djeteta, a na osnovu neposrednog saznanja ili obavještenja. 3

4 Organi pravosuđa, drugi organi, medicinska, obrazovna i druga ustanova, nevladina organizacija i građani dužni su da obavijeste organ starateljstva čim saznaju da roditelj nije u mogućnosti da vrši roditeljsko pravo. Organ starateljstva dužan je odmah po prijemu obavještenja da ispita slučaj i preduzme mjere za zaštitu prava djeteta. (član 80 stav 1,2, i 3) Kad je roditeljima potrebna trajnija pomoć i usmjeravanje u vršenju roditeljskih prava i dužnosti ili je neophodno neposredno praćenje stanja i uslova u kojima dijete živi, organ starateljstva odrediće nadzor nad vršenjem roditeljskog prava u pogledu djece ili u pogledu pojedinog djeteta. Ako opravdani interesi djeteta to zahtijevaju, organ starateljstva upozoriće roditelje na greške i propuste u vaspitanju i podizanju djeteta i pomoći im da dijete pravilno odgajaju, a može ih uputiti da se sami ili sa djetetom obrate određenom savjetovalištu, zdravstvenoj, socijalnoj, vaspitnoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi. (čl. 81) Odlukom o nadzoru organ starateljstva utvrdiće program nadzora i odrediti lice koje će pratiti razvoj djeteta, kontrolisati postupke roditelja, podnositi periodične izvještaje organu starateljstva i preduzimati druge mjere u interesu djeteta. (član 82) 10. Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti ( Sl. list CG", br. 27/13,01/15,...01/17) Savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge obuhvataju: savjetovanje, terapiju, medijaciju, SOS telefon i druge usluge s ciljem prevazilaženja kriznih situacija i unaprjeđivanja porodičnih odnosa. (član 63) 11. Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore ( Sl. list CG br. 42/11 i 32/14) propisuje: Nakon završetka ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda Zaštitnik/ca daje mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do povrede ljudskih prava i sloboda. (član 41/1) 5. Zaključna ocjena 12. Iz utvrđenih činjenica proizilazi da su narušeni odnosi između bivših supružnika - podnositeljke pritužbe i njenog supruga, koji imaju dvoje djece (rođ godine i godine). Zajednica života prestala je u toku godine, od kada je sa porodičnom situacijom upoznata i služba Centra za socijalni rad Kotor, Tivat i Budva PJ Budva. 13. Zapaža se da je u toku godine, pred Osnovnim sudom u Kotoru suprug podnositeljke pritužbe inicirao pokretanje postupka lišenja roditeljskog prava majke i postupak za poništenje braka. U postupku radi vršenja roditeljskog prava koji se takođe vodi pred Osnovnim sudom u Kotoru,, taj sud donio je Rješenje P.br. 110/14 od godine, kojim je odredio privremenu mjeru uređen je način održavanja ličnih odnosa mal. djece i njihove majke. Lični odnosi su se u određenom periodu odvijali u skladu sa tom odlukom. Poteškoće u kontaktima nastali su, zbog slabe komunikacije između roditelja i čestih izmjena kada je u pitanju izbor trećeg lica, koje je shodno sudskoj odluci privremenoj mjeri obavezno da prisustvuje kontaktima. Centar je istakao da prema navodima majke, djeca nijesu odbijala niti izbjegavala kontakte sa njom, te stoga nijesu obavljeni razgovori sa djecom, već se savjetodavni rad sprovodio sa roditeljima. 14. Naime, Centar je postupao po zahtjevima podnositeljke pritužbe za posredovanje u ostvarivanju ličnih odnosa sa djecom. Obavljani su razgovori sa oba roditelja u cilju normalizacije roditeljskih odnosa i ostvarivanja kontakata između majke i djece. Takođe, predstavnici Centra, pribavili su izvještaje od obrazovnih ustanova koje pohađaju djeca. Iz izvještaja obrazovne ustanove za djevojčicu (3. razred osnovne škole) proizilazi da oba roditelja sarađuju sa školom i da je djevojčica redovna i odgovorna, da je osjećajna, druželjubiva sa izraženim kulturnim ponašanjem, da su higijenske navike i cjelokupna njega na visokom nivou. Za sina podnositeljke pritužbe predškolska ustanova između ostalog navodi da je dječak vedar, komunikativan, sa zadovoljstvom učestvuje u svim aktivnostima u vrtiću i samostalno obavlja dnevne rutine, da vaspitačice imaju redovnu i dobru saradnju sa tatom, koji dovodi i uzima dijete iz vrtića. Majka je još u toku 2016/2017 školske godine nekoliko puta dolazila na razgovor u vezi načina viđanja sa djecom, te je sa njom razgovarano. Takođe u narednim školskim godinama, majka se povremeno interesuje za sina, nekoliko puta je dolazila, razgovarala sa vaspitačicama, te ostavila svoj kontakt kako bi je obavijestile o roditeljskim sastancima, priredbama i sl. 4

5 15. Zaštitnik zapaža da je u toku godine, otac djece podnio predlog za lišenje roditeljskog prava majke i poništenje braka, Osnovnom sudu u Kotoru. Taj Sud je zatražio mišljenje Centra za socijalni rad o podobnosti podnositeljke pritužbe za vršenje roditeljskog prava i to godine. Centar je godine dao mišljenje u kojem je između ostalog naveo da je potrebno psihijatrijsko/medicinsko vještačlenje majke koje bi sadržalo opsežnije objašnjenje o prirodi bolesti kao i uticaju na adekvatno vršenje roditeljske dužnosti. Međutim, nije poznato u kojoj su fazi sudski postupci. 16. Iz Izvještaja o zapažanju trećeg lica pri viđanju djece koji je predat Osnovnom sudu u Kotoru godine i koji je sačinila dr XX, proizilazi da je za zdrav psihosocijalni razvoj djece, potrebno da provode više vremena sa majkom, kako bi zadovoljili svoju potrebu za majčinskom prisutnošću i ljubavlju, dok se ne riješi sudskim putem pitanje starateljstva. 17. Činjenica je da majka ne ostvaruje u kontinuitetu lične odnose sa svojom djecom, što ukazuje i na njenu nemogućnost da na adekvatan način vrši svoje roditeljsko pravo i da bar djelimično učestvuje u realizaciji svojih roditeljskih obaveza i odgovornosti. Na taj način podnositeljki pritužbe onemogućeno je i pravo na dom i porodicu garantovano članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Podsjećamo, u presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Mijušković protiv Crne Gore 1, Sud je istakao da vrijeme koje roditelj i djete provode zajedno predstavlja osnovni element porodičnog života u okviru značenja člana 8 Konvencije (v. između ostalog, Monory protiv Rumunije i Mađarske, br /01, st. 70, 5. april godine). 18. Potrebe djece i nakon razvoda braka su od velike važnosti, te su djeci neophodni stabilnost, kontinuitet kao i uključenost i dostupnost oba roditelja. Takođe, potrebno je ostvariti minimum saradnje roditelja u cilju ostvarivanja ličnih odnosa između djece i majke. Dužni su i roditelji da obezbijede primjerenu zaštitu djece od partnerskih sukoba. 19. Organ starateljstva shodno Porodičnom zakonu, ima ovlašćenja je da roditeljima pruža odgovarajuće oblike pomoći i podrške i preduzima potrebne mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djece, a na osnovu neposrednog saznanja ili obavještenja. Stoga, Zaštitnik smatra da je neophodno da Centar za socijalni rad, svojim kontinuiranim aktivnostima doprinese uspostavljanju bolje saradnje između roditelja upravo radi ostvarivanja kontakta između djece i majke, na način utvrđen pravosnažnom sudskom odlukom. Zaštitnik podsjeća da je uspostavljena usluga Porodični saradnik koja ima za cilj da se u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Centrima za socijalni rad izgrade resursi koji će omogućiti porodicama da razviju svoje snage kako bi djeca, odrastala u prirodnoj sredini, u svojoj porodici. Jedan od licenciranih pružalaca usluge je NVO Porodični centar Kotor, koji je upisan u registar licenciranih pružalaca usluga 2. Između ostalog, aktivnosti koje se vrše u ovom centru mogu pomoći u poboljšanju interakcije roditelj dijete, poboljšaju vještina roditeljstva, kao i pružiti podršku roditeljima/starateljima. Suština rada sa porodicama je da porodični saradnik tokom posjeta porodici procjeni i zajedno sa porodicom i voditeljem slučaja isplanira i realizuje niz aktivnosti koje će doprinijeti boljem funkcionisanju porodice. 3 Značaj porodičnog saradnika je da može pružiti praktičnu podršku u rješavanju životnih, svakodnevnih problema, i istovremeno vršiti i savjetodavno-edukativne aktivnosti u cilju jačanja roditeljskih kapaciteta. 20. Podnositeljka pritužbe ima mogućnost da podnese predlog nadležnom sudu za prinudno izvršenje odluke, ili zatraži izmjenu te odluke, Međutim ta činjenica ne oslobađa organ starateljstva da preduzima mjere i radnje koje su u najboljem interesu djece SARADNIK.html 5

6 Polazeći od navedenog, u cilju ostvarivanja najboljeg interesa djeteta Zaštitnik daje JU Centru za socijalni rad Kotor, Tivat i Budva, PREPORUKU da nastavi dalji rad sa roditeljima XY i YY i preduzme potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju reuspostavljanja ličnih odnosa između majke i njene mal. djece W i ZY na način utvrđen sudskom odlukom; da razmotri mogućnost upućivanja porodice Y na uslugu Porodični saradnik Porodičnom centru Kotor. Centar je dužan da Zaštitniku dostavi izvještaj o preduzetim radnjama i mjerama, u roku od 30 dana, od dana prijema ovog akta. D-na: - podnositeljki pritužbe - JU Centar za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva Područna jedinica Budva - a/a ZAMJENICA ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE Snežana Mijušković 6