Proba

Транскрипт

1 Kabinet Zaštitnika 020/ Savjetnici 020/ Centrala 020/ Fax: 020/ Broj: 01-24/19-3 Podgorica, godine Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u skladu sa odredbom člana 41 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Sl. list CG", br. 42/11 i 32/14) i člana 41 Pravila o radu Zaštitnika ("Sl. list CG", broj 53/14), nakon završenog postupka po pritužbi XX, daje I Uvod MIŠLJENJE 1. XX, iz Podgorice, podnio je pritužbu u vezi ostvarivanja prava djeteta, u kojoj je između ostalog naveo: da iz braka sa YY iz Podgorice, ima troje maloljetne djece, X (rođ g.), Y (rođ g.) i Z (rođ god); da je brak razveden presudom Osnovnog suda u Podgorici P.br. 2039/17 kojom su djeca povjerena majci, utvrđen doprinos za izdržavanje i uređen način održavanja ličnih odnosa djece i oca; da redovno izmiruje obavezu izdržavanja djece; da međutim, lične odnose sa djecom ne ostvaruje na način utvrđen presudom; da osim jednog kraćeg telefonskog razgovora sa sinom Y, nije uspio da ostvari kontakte - viđanje sa djecom; da sa bivšom suprugom ne želi da komunicira, već je pokušavao da telefonom pozove X i Y, dvoje starije djece; da je presudom određeno da djeca kod njega borave svakog drugog vikenda od petka 17,00 h do nedjelje do 19 h, svaki drugi državni i vjerski praznik svaki drugi rođendan djece te polovinu zimskog i ljetnjeg raspusta; da se radi dogovora i preuzimanja djece obraćao Centru za socijalni rad Podgorica; da su predstavnici Centra preduzimali određene aktivnosti nakon čega su ga uputili da se obrati sudu radi prinudnog izvršenja presude; da je radi izvršenja presude podnio predlog za izvršenje Osnovnom sudu u Podgorici koji je donio rješenje o izvršenju I.br. 316/18 od godine; da je, međutim, navedeno rješenje po prigovoru izvršnog dužnika ukinuto i obustavljeno izvršenje; da sa djecom ne može da uspostavi kontakte. Smatra da su njegovoj djeci povrijeđena prava na lične odnose sa roditeljem sa kojim ne žive i da su njemu povrijeđena roditeljska prava. II Postupanje Zaštitnika 2. Zaštitnik je pokrenuo ispitni postupak i zatražio i dobio izjašnjenje od JU Centra za socijalni rad Podgorica. 3. U izjašnjenju Centra za socijalni rad Podgorica, br od godine, navodi se: da se podnosilac pritužbe obratio službi Centra, godine sa obavještenjem da su odlukom suda maloljetna djeca njega i X X povjerena majci na brigu i staranje, a njemu određen precizan model održavanja ličnih odnosa sa njima; da je od okončanja postupka došlo je do prekida komunikacije njega i djece, zbog čega je tražio posredovanje organa starateljstva; da su po njegovom zahtjevu preduzete sve mjere, savjetodatni razgovori sa oba roditelja, sa maloljetnom djecom Z i Y; da je pokušano više puta da se dogovori da se dječaci sa ocem nađu ispred zgrade, ali savjetodavni rad nije imao željene domete, jer su dječaci odbijali svaki vid saradnje sa ocem i Organom starateljstva; da kako je Rješenjem Osnovnog suda preciziran način na koji otac treba da ostvaruje lične odnose sa djecom upućen je na izvršenje iste u dijelu održavanja ličnih odnosa sa djecom; da u Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević 3

2 izvršnom postupku nijesu učestvoi ali jer nijesu dobili poziv suda za učešće; da je u kasnijem radu posredovano među roditeljima na zahtjev majke, zbog putovanja mal. Y sa karate klubom. 4. Zaštitnik je zatražio dopunsko izjašnjenje na okolnosti koji su razlozi odbijanja kontakta djece sa ocem, te da li su po mišljenju Centra djeca involvirana u konfliktne odnose roditelja. 5. JU Centar za socijalni rad Podgorica, Zaštitniku je dostavio dopunsko izjašnjenje br /4 od godine, u kojem se navodi: da su detalji savjetodavnog razgovora sa djecom povjerljive informacije, shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti; da napominju da nije isključena mogućnost da u konfliktnim odnosima roditelja djeca budu involvirana u njihove međusobne odnose, što se može odraziti na kontakt djece sa roditeljem sa kojim ne žive; da smatraju da se ovakav problem može prevazići pokretanjem izvršnih postupaka pred Osnovnim sudom; da Centar za socijalni rad ima prevashodno savjetodavnu ulogu, te da rad sa strankama ne može biti poistovijećen sa izvršenjem presude koju je donio Sud, a ovo iz razloga što Centar ne posjeduje nikakve represivne mehanizme koje posjeduje isključivo Osnovni sud kao organ koji je donio izvršnu ispravu; da Zakon o izvršenju i obezbjeđjentu odredbom člana 4 stav 1 alineja 1 odredjuje nadležnost suda da odlučuje u postupku izvršenje i sprovodjenja izvršenja sudskih odluka radi predaje i oduzimanja djeteta; da ukoliko bi procijenili da postoji potreba stručni radnici bi pokrenuli odgovarajuće postupka protiv roditelja, uključujući i nadzor nad vršenjem roditeljskog prava. 6. Centar za socijalni rad, godine, Zaštitniku je dostavio i određenu dokumentaciju o savjetodavnom radu sa porodicom radi posredovanja u vezi održavanja ličnih odnosa. III Utvrđene činjenice 7. Iz pritužbe, dostavljenig izjašnjenja i priložene dokumentacije proizilazi: da X X iz bračne zajednice sa X Xl ima troje djece: X (rođ g.), Y (rođ g.) i Z (rođ god); da je brak razveden, djeca povjerena majci na brigu i staranje a uređen model održavanja ličnih odnosa sa ocem; da je došlo do prekida komunikacije oca i djece; da se tim povodom otac obratio JU Centru za socijalni rad Podgorica, zbog posredovanja u kontaktiranju sa djecom; da je Centar obavio savjetodavni rad sa roditeljima kao i sa djecom Z i Y, ali savjetodani rad nije imao očekivane rezultate; da je podnosilac pritužbe upućen da pokrene postupak izvršenja presude o održavanju ličnih odnosa; da je, godine, podnio predlog za izvršenje presude P.br Osnovnom sudu u Podgorici, radi ostvarivanja kontakata sa djecom; da je istog dana, Osnovni sud u Podgorici, donio Rješenje I.br 316/18 kojim se određuje izvršenje protiv izvbršnog dužnika pa se majci nalaže da omogući ocu nesmetano održavanje ličnih odnosa sa mal. djecom X, Y i Z; da je odlučujući o prigovoru izvršnog dužnika, vijeće Osnovnog suda u Podgorici donijelo Rješenje Ip.br. 1971/18 od godine, kojim usvaja prigovor, obustavlja izvršenje u cjelosti i ukida sprovedene radnje; da se u obrazloženju tog rješenja, između ostalog, navodi da u konkretnom slučaju nije dokazano da izvršni dužnik onemogućava izvršnog povjerioca da nesmetano kontaktira sa djecom; da predstavnici Centra za socijalni rad Podgorica prilikom rada sa porodicom/djecom nijesu obavili razgovor sa mal. X X, na okolnosti kontaktiranja sa ocem; 4. Relevantni propisi 2

3 8. Ustav Crne Gore ( Sl. list CG br. 1/2007), određeno je: Dijete uživa prava i slobode primjerno njegovom uzrastu i zrelosti. (Član 74/1) 9. Konvencijom o pravima djeteta UN-a utvrđuje se: 1. U svim akcijama u vezi s djecom, bez obzira da li ih poduzimaju javne ili privatne društvene dobrotvorne institucije, sudovi, upravne vlasti ili zakonska tijela, najbolji interesi djeteta biće od prvenstvenog značaja. 2. Države-potpisnice uzimaju na sebe da osiguraju djetetu zaštitu i brigu koja je potrebna za njegovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i dužnosti njegovih roditelja, zakonskih staratelja ili drugih pojedinaca zakonski odgovornih za njega, i da bi se ovo postiglo, preduzeće sve zakonske i upravne mjere. (Član 3. stav 1 i 2) Države-potpisnice će osigurati djetetu koje je u stanju da oblikuje svoje vlastite stavove pravo da slobodno izražava takve stavove po svim pitanjima koja se tiču djeteta, a stavovima će se pridavati odgovarajuća važnost u skladu s uzrastom i zrelošću djeteta. 2. U ovu svrhu dijete će posebno dobiti priliku da bude saslušano u bilo kakvom sudskom ili upravnom postupku koji se tiče djeteta, bilo direktno, preko predstavnika ili odgovarajućeg tijela, na način koji je u skladu s proceduralnim pravilima nacionalnog zakona. (čl. 12) 10. Porodičnim zakonom ( Sl. list CG br. 1/07 i 53/16) je propisano: U ostvarivanju, unapređivanju i zaštiti prava djeteta nadležni organi, ustanove, javne službe i pojedinci dužni su da međusobno sarađuju. (član 5 stav 6)) Svako je dužan da se rukovodi najboljim interesom djeteta u svim aktivnostima koje se direktno ili indirektno tiču djeteta. Najbolji interes djeteta ima prioritet i utvrđuje se polazeći od: - prava djeteta; - mišljenja i želje djeteta; - uzrasta, razvojnih sposobnosti i drugih ličnih svojstava djeteta; - potrebe zaštite života i zdravlja djeteta; - potrebe osiguranja bezbjednosti djeteta; - potrebe fizičkog, emocionalog, obrazovnog, socijalnog i drugog razvoja djeteta; - prethodnog iskustva i okolnosti u kojima dijete živi; - potrebe očuvanja stabilnosti i kontinuiteta odnosa sa roditeljima, porodicom i sredinom iz koje dijete potiče ili u kojoj boravi i uticaja promjene sredine; - kvaliteta odnosa koje je dijete uspostavilo sa roditeljima, članovima porodice ili drugim licima i neposrednih i dugoročnih posljedica održavanja tih odnosa; - potrebe očuvanja porodičnih odnosa, a naročito odnosa sa braćom i sestrama; - uticaja odvajanja od roditelja, drugih članova porodice, a naročito od braće i sestara; - potrebe očuvanja ličnog i porodičnog identiteta; - kulturne, nacionalne, etničke, vjerske i jezičke pripadnosti, odnosno porijekla djeteta; i - drugih okolnosti i stanja koja mogu da utiču na dobrobit djeteta. (čl. 5b) Poslove starateljstva vrši organ starateljstva. (član 9/2) Za pružanje stručne pomoći i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih članova porodice, za rješavanje sporova između članova porodice, kao i u svim slučajevima poremećenih porodičnih odnosa nadležan je organ starateljstva, sud i lice ovlašćeno za posredovanje. (čl. 14) Dijete ima pravo da izrazi svoje mišljenje o svim pitanjima koja ga se tiču. Roditelji, lica koja se o djetetu staraju, kao i sva druga lica koja odlučuju o pitanjima koja se tiču djeteta dužni su da djetetu omoguće da izrazi svoje mišljenje. Lica iz stava 2 ovog člana dužna su da blagovremeno i na djetetu razumljiv način pruže sva obavještenja koja su djetetu potrebna da bi formiralo mišljenje i omogućiti mu da, ako to želi, slobodno izrazi svoje mišljenje. Lica iz stava 2 ovog člana, prilikom odlučivanja o pitanjima koja se tiču djeteta, moraju mišljenju djeteta posvetiti dužnu pažnju, u skladu sa godinama života i zrelošću djeteta. Zrelost djeteta procjenjuje se imajući u vidu stepen njegovog fizičkog, emotivnog, intelektualnog i socijalnog razvoja. (čl. 67) Roditelji su dužni da roditeljsko staranje vrše u najboljem interesu djeteta, u skladu sa njegovim razvojnim potrebama i mogućnostima. ( Čl. 69 stav 2) Organ starateljstva dužan je da roditeljima pruža odgovarajuće oblike pomoći i podrške i preduzima potrebne mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djeteta, a na osnovu neposrednog saznanja ili obavještenja. Organi pravosuđa, drugi organi, medicinska, obrazovna i druga ustanova, nevladina organizacija i građani dužni su da obavijeste organ starateljstva čim saznaju da roditelj nije u mogućnosti da vrši roditeljsko pravo. 3

4 Organ starateljstva dužan je odmah po prijemu obavještenja da ispita slučaj i preduzme mjere za zaštitu prava djeteta. (član 80 stav 1,2, i 3) Kad je roditeljima potrebna trajnija pomoć i usmjeravanje u vršenju roditeljskih prava i dužnosti ili je neophodno neposredno praćenje stanja i uslova u kojima dijete živi, organ starateljstva odrediće nadzor nad vršenjem roditeljskog prava u pogledu djece ili u pogledu pojedinog djeteta. Ako opravdani interesi djeteta to zahtijevaju, organ starateljstva upozoriće roditelje na greške i propuste u vaspitanju i podizanju djeteta i pomoći im da dijete pravilno odgajaju, a može ih uputiti da se sami ili sa djetetom obrate određenom savjetovalištu, zdravstvenoj, socijalnoj, vaspitnoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi. (čl. 81) Odlukom o nadzoru organ starateljstva utvrdiće program nadzora i odrediti lice koje će pratiti razvoj djeteta, kontrolisati postupke roditelja, podnositi periodične izvještaje organu starateljstva i preduzimati druge mjere u interesu djeteta. (član 82) 11. Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti ( Sl. list CG", br. 27/13,01/15,...01/17) Savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge obuhvataju: savjetovanje, terapiju, medijaciju, SOS telefon i druge usluge s ciljem prevazilaženja kriznih situacija i unaprjeđivanja porodičnih odnosa. (član 63) 12. Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore ( Sl. list CG br. 42/11 i 32/14) propisuje: Nakon završetka ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda Zaštitnik/ca daje mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do povrede ljudskih prava i sloboda. (član 41/1) V Zaključna ocjena 13. Na osnovu sprovedenog postupka, Zaštitnik je ustanovio da se zbog nemogućnosti ostvarivanja ličnih odnosa sa svojom djecom, podnosilac pritužbe obratio JU Centaru za socijalni rad Glavni grad Podgorica, radi posredovanja. Do ličnih odnosa nije došlo, na koji način je povrijeđeno pravo djece na redovan susret sa roditeljem sa kojim ne žive i to na način uređen sudskom odlukom. 13. Konstatuje se da podnosilac pritužbe sa bivšom suprugom ima troje maloljetne djece i da je Presudom Osnovnog suda u Podgorici P.br. 2039/17 od godine, uređen način održavanja ličnih odnosa djece sa ocem. Kako je između bivših supružnika narušena komunikacija, otac se zbog nemogućnosti ostvarivanja ličnih odnosa sa djecom, obratio organu starateljstva za pomoć posredovanje. 14. Predstavnici Centra za socijalni rad Podgorica, po obraćanju oca, preduzimali su radnje u cilju ostvarivanja kontakta djece mal. Y i Z, ali pored preduzetih radnji, do realizacije kontakata nije došlo. Podnosilac pritužbe je od strane Centra, upućen na sud, koji je nadležan za prinudno izvršenje presude. Nakon toga, godine, on je podnio predlog za izvršenje Osnovnom sudu u Podgorici, koji je istog dana donio Rješenje o izvršenje I.br. 316/18 i naložio izvršnom dužniku da u roku od 3 dana omogući izvršnom povjeriocu nesmetano održavanje ličnog kontakta sa djecom, mal. X, Y i Z. Na to rješenje, izvršni povjerilac je godine uložila prigovor koji je usvojen rješenjem vijeća Osnovnog suda u Podgorici I.br. 1971/18 od godine i ukinuto rješenje o izvršenju. U obrazloženju se navodi da izvršni povjerilac nije dokazao da je pokušao djecu da preuzme u presudom određeno vrijeme. 15. Zaštitnik primjećuje da je Centar za socijalni rad Podgorica, zbog neostvarivanja ličnih odnosa oca i djece, sprovodio savjetodavni rad sa porodicom i posredovao u kontaktiranju, do kojeg nije došlo. Ovakva situacija stvara zabunu za stranku koja je upućena na postupak izvršenja, koje je najprije određeno, a zatim ukinuto odlukom Vijeća Suda. Epilog oba postupka je da podnosilac pritužbe ne ostvaruje kontakte sa svojom djecom. 16. Na osnovu raspoložive dokumentacije proizilazi da je sa mal. djecom Z i Y, obavljen razgovor u Centru, dana godine. Međutim, sa mal. X nije obavljen razgovor na okolnosti kontaktiranja sa ocem. Centar je po mišljenju Zaštitnika i sa njom mogao da obavi razgovor radi sagledavanja cjelokupne porodične situacije. 4

5 17. Svakako da se razvodom roditelja završava njihov brak, ali to ne znači da je kraj i djetetovog porodičnog života. Potrebe djece i nakon razvoda braka su od velike važnosti, te su djeci neophodni stabilnost, kontinuitet i uključenost i dostupnost oba roditelja. Dakle najbolji interes djeteta uključuje dostupnost i podršku oba roditelja, saradnju roditelja u vezi važnih i zajedničkih odluka o djetetu, pozitivan stav i aktivno podsticanje komunikacije djeteta sa drugim roditeljem, kao i primjerena zaštita djeteta od partnerskih sukoba. 18. Faktička udaljenost oca od djece zbog neostvarivanje kontakata, može dovesti i do otuđenosti djece od roditelja, što predstavlja dodatni problem u radu sa djetetom. Zaštitnik je mišljenja da je u konkretnom slučaju omogućeno mal. X i Z da izraze svoj stav i mišljenje, što je dobrar aspekt imajući u vidu da i djeca imaju pravo a učestvuju u postupcima koji se na njih odnose. Učešće u postupku trebalo je obezbijediti i mal. X kako bi i ona izrazila svoj stav i mišljenje. Smatramo da mišljenju djece treba posvetiti dužnu pažnju, ali i istovremeno je potrebno je omogućiti djeci kontakte sa ocem, na način utvrđen presudom a ne redukovanje istih. Samo na taj način će djeca će imati priliku da preispitaju svoj stav i shvate značaj ličnih odnosa između njih i roditelja sa kojim ne žive. Takođe Zaštitnik smatra da je nužno uspostaviti i minimum saradnje između roditelja, a u cilju ostvarivanja najboljih interesa djece. 19. Organ starateljstva shodno Porodičnom zakonu, nadležan je za pružanje stručne pomoći i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih članova porodice, za rješavanje sporova između članova porodice i u svim slučajevima poremećenih porodičnih odnosa. Stoga, Zaštitnik smatra da je neophodno da Centar za socijalni rad kontinuiranim aktivnostima doprinese uspostavljanju odnosa između bivših supružnika upravo radi ostvarivanja kontakta između djece i oca, na način utvrđen pravosnažnom sudskom odlukom. Polazeći od navedenog, u cilju ostvarivanja najboljeg interesa djeteta Zaštitnik daje PREPORUKU JU Centru za socijalni rad Podgorica, da preduzme aktivnosti u cilju reuspostavljanja ličnih odnosa između mal. djece Z, Y i X X sa ocem X X; da intenziviraju savjetodavni rad sa majkom djece X X, kako bi pripremila i podsticala djecu na kontakte sa svojim ocem na način kako je uredio nadležni sud, kao i na harmonizaciji odnosa između bivših supružnika. Centar je dužan da u roku od 30 dana, od dana prijema ovog akta, dostavi izvještaj Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore o radnjama i mjerama preduzetim na izvršenju preporuke. D-na: - podnosiocu pritužbe - JU Centru za socijalni rad Glavni grad Podgorica - Osnovnom sudu u Podgorici (na upoznavanje) - a/a ZAMJENICA ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE Snežana Mijušković 5