(Microsoft Word - Geotehni\350ki projekt - Ravnik)

Транскрипт

1 tel: za projektiranje, geomehaničko ispitivanje i trgovinu fax: Brezovička cesta 21, Zagreb info@geoekspet.hr INVESTITOR: MOSLAVINA d.o.o. Kutina Zagrebačka 1 NARUČITELJ: HIDROPROJEKT-ING d.o.o. Zagreb Draškovićeva 35/1 GRAĐEVINA: Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) KNJIGA C5 GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME OZNAKA KNJIGE GT Zagreb, listopad

2 OSNOVNI PODACI O SUDIONICIMA U GRADNJI I PROJEKTU I Z R A D A P R O J E K T A : "GEOEKSPERT" d.o.o., Brezovička cesta 21, Zagreb. I N V E S T I T O R : MOSLAVINA d.o.o. Zagrebačka 1, Kutina G R AĐEVINA: Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) N A R UČITELJ-TVRTKA P R O J E K T A N T : ''HIDROPROJEKT-ING'' d.o.o. Draškovićeva 35/1, Zagreb V R S T A P R O J E K T A : GEOTEHNIČKI PROJEKT PROSTOR ZA OVJERU NADLEŽNOG TIJELA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE R A Z I N A P R O J E K T A : GLAVNI PROJEKT P R O J E K T : GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME Z A J E D N IČKA OZ N A K A P R O J E K T A : 2073/ šifra 835 O Z N A K A K N J I G E : GT G L A V N I P R O J E K T A N T : JADRANKA PAVLETIĆ dipl. ing. građ. P R O J E K T A N T - G E O T E H N IČAR: mr.sc. STANISLAV DUSPARIĆ, dipl.ing. građ. S U R A D N I C I : D I R E K T O R : HRVOJE ŽIVANOVIĆ mag.ing.aedif. MATILDA ĐIDARA mag.ing.aedif. Toma Morović ing. građ. Zagreb, listopad Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 2

3 POPIS KNJIGA KNJIGA A: KNJIGA B: KNJIGA C: UVODNA KNJIGA (''Hidroprojekt-ing'' d.o.o. Zagreb, Draškovićeva 35, oznaka 2073/2010-3, šifra 835) ARHITEKTONSKI PROJEKT (''Hidroprojekt-ing'' d.o.o. Zagreb, Draškovićeva 35, oznaka 2073/2010-3, šifra 835) GRAĐEVINSKI PROJEKT C1. PRISTUPNI PUT I OBORINSKA ODVODNJA C2. CJEVOVODI i INSTALACIJE VODOVODA I KANALIZACIJE U ZGRADI C3. PROJEKT BETONSKE KONSTRUKCIJE (''Hidroprojekt-ing'' d.o.o. Zagreb, Draškovićeva 35, oznaka 2073/2010-3, šifra 835) C4. FIZIKA 1. PROJEKT ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE ZA GRIJANJE I HLAĐENJE TE TOPLINSKU ZAŠTITU 2. TEHNIČKI ELABORAT ZAŠTITE OD BUKE (AdapTEH d.o.o. Palinovečka 33 Zagreb, oznaka 11/13/DP) C5. Geotehnički projekt zaštite građevinske jame (''Geoekspert'' d.o.o. Zagreb, Brezovička cesta 21 Oznaka : GT ) KNJIGA D: STROJARSKI PROJEKT (''Hidroprojekt-ing'' d.o.o. Zagreb, Draškovićeva 35, oznaka 2073/2010-3, šifra 835) Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 3

4 KNJIGA E: KNJIGA F: ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT (Elmap projekt d.o.o. Split, Paštrićeva 2, oznaka TDE GP) TROŠKOVNIK (''Hidroprojekt-ing'' d.o.o. Zagreb, Draškovićeva 35, oznaka 2073/2010-3, šifra 835) Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 4

5 SADRŽAJ PROJEKTA: GEOTEHNIČKI PROJEKT OPĆI DOKUMENTI GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ TEHNIČKI OPIS INŽENJERSKOGEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA GEOLOŠKE I INŽENJERSKOGEOLOŠKE ZNAČAJKE ŠIREG PODRUČJA HIDROGEOLOŠKA SVOJSTVA TLA HIDROGEOLOŠKA SVOJSTVA PODZEMNIH VODA PROJEKTNI SEIZMIČKI PARAMETRI PRIKAZ PROVEDENIH GEOTEHNIČKIH ISTRAŽNIH RADOVA LABORATORIJSKA ISPITIVANJA GEOTEHNIČKA SVOJSTVA I SASTAV TLA ANALIZA STABILNOSTI BOKOVA ISKOPA OPĆENITO GEOSTATIČKI PRORAČUNI stabilnosti PRORAČUNSKI MODELI I REZULTATI PRORAČUNA STABILNOSTI ZAKLJUČAK UVJETI IZVEDBE I KONTROLE, PROGRAM OSIGURANJA KAKVOĆE ISKOPI I ZATRPAVANJA UGRADNJA TAMPONSKIH SLOJEVA U PROCESU ZATRPAVANJA UREĐENJE SLABONOSIVOG TEMELJNOG TLA I POSTELJICE GEOTEKSTILOM GEODETSKI MONITORING PRILOZI SITUACIJA GRAĐEVINE GEOTEHNIČKI PROFILI I PRESJECI ISKOPA GRAĐEVINSKE JAME GEOTEHNIČKI PROFILI I PRESJECI ZATRPAVANJA NAKON IZGRADNJE...50 Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 5

6 PROJEKTANT: mr.sc. Stanislav DUSPARIĆ dipl.ing.građ. PROJEKT: GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME GRAĐEVINA: Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE RAVNIK II (3) BROJ PROJEKTA: GT OPĆI DOKUMENTI Zagreb, listopad Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 6

7 IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 7

8 Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 8

9 Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 9

10 RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA - GEOTEHNIČARA Temeljem zakona o gradnji (NNRH 76/07) izdaje se: RJEŠENJE kojim se djelatnik mr.sc. Stanislav DUSPARIĆ dipl.ing.građ. imenuje projektantom za izradu projektne dokumentacije GLAVNI PROJEKT: GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME na građevini Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE RAVNIK II (3) VRSTA PROJEKTA: RAZINA PROJEKTA: OZNAKA PROJEKTA: IZRADA PROJEKTA: GEOTEHNIČKI PROJEKT GLAVNI PROJEKT GT Geoekspert d.o.o., Brezovička cesta 21, Zagreb Obrazloženje; Imenovani ima Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva pod rednim brojem 1149 s danom upisa na temelju Zakona o Hrvatskoj Komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN br. 47/98). Projektant ispunjava uvjete propisane Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) i odgovoran je za svoj rad po čl i 180. istog zakona Zagreb, listopad Direktor: Geoekspert d.o.o. Toma Morović ing.građ. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 10

11 RJEŠENJE PROJEKTANTA O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA U GRADITELJSTVU Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 11

12 Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 12

13 IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAĐENOSTI Temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN RH 76/2007) članak 179. i 208., te prema odredbama Pravilnika o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 98/99), daje se slijedeća: IZJAVA projektanta o usklađenosti geotehničkog projekta s odredbama posebnih zakona, dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima Projektant: mr.sc. Stanislav DUSPARIĆ, dipl.ing.građ. Broj i datum upisa: br od 09. rujna Rješenje upisa: Klasa : UP/I /99-01/1149 Ur. Broj: Zagreb, 18. rujna Građevina: Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE RAVNIK II (3) Knjiga: Geotehnički projekt zaštite građevinske jame Vrsta projekta: Razina projekta: GEOTEHNIČKI PROJEKT Glavni projekt Zajednička oznaka projekta: 2073/ Broj projekta: GT Knjiga C5 Investitor: ''MOSLAVINA'' d.o.o. Zagrebačka 1, Kutina Naručitelj: HIDROPROJEKT-ING d.o.o. Draškovićeva 35/ Zagreb Lokacija građenja: Moslavačka Posavina Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 13

14 Ovaj projekt je usklađen sa slijedećim Zakonima, Pravilnicima i Normama: 1. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN RH 76/07, 38/09, 55/11) 2. Zakon o vodama (NN 153/09) 3. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) 4. Zakon o zaštiti okoliša (NN RH 110/07) 5. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09) 6. Zakon o otpadu (NN 151/03, 178/04 i 60/08); 7. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08); 8. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10); 9. Zakon o zaštiti od buke (N.N. 30/09) 10. Zakon o normizaciji (NN 163/03); 11. Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09, 153/09, 73/10 i 92/10); 12. Zakon o tržištu električne energije (NN 68/01); 13. Uredba o standardu kakvoće vode (NN 89/10); 14. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) 15. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04); 16. Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN RH 152/08) 17. Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN RH 69/09, 128/10) 18. Zakon o zaštiti na radu (NN RH 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) 19. Pravilnik o mjernim jedinicama (NN 02/07) i Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03) 20. Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) 21. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10) 22. Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04) 23. Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata (Sl. list 15/90) 24. Zakon o preuzimanju zakona o standardizaciji (NN 53/91) 25. Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o standardizaciji (NN 44/95, 25/96) 26. Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN101/05) 27. Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite (NN 198/03) 28. Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00) 29. Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) 30. Norme za pojedine vrste radova Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 14

15 31. Pravilnik o katastru vodova (NN 71/08) 32. Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) 33. Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08, NN 88/10) 34. Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata - NN br. 35/94., 55/94.(ispr.) i 103/96., 35. Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima NN 51/ Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) 37. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenja požara (NN 08/06) Projektant : mr.sc. Stanislav DUSPARIĆ dipl.ing.građ. Zagreb, listopad Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 15

16 PROJEKTANT: mr.sc. Stanislav DUSPARIĆ dipl.ing.građ. PROJEKT: GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME GRAĐEVINA: Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE RAVNIK II (3) BROJ PROJEKTA: GT GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ Zagreb, listopad Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 16

17 2.1. TEHNIČKI OPIS Za potrebe vodoopskrbe područja Moslavačke Posavine u funkciji je sustav koji se sastoji od: - crpilište ''Ravnik'' kod Popovače sa 10 bušenih zdenca - prerada vode ''Ravnik'' kod Ravnika - vodospremnik ''Veliko Brdo'' - vodoopskrbna mreža do Kutine (na istočnoj strani područja) i naselja Vidrenjak ( na zapadnom dijelu područja) Crpilište ''Ravnik'' se sastoji od deset bušenih zdenaca izdašnosti 5-15 l/s koji transportiraju vodu u vodospremnik sirove vode u postrojenju za preradu vode ''Ravnik''. Crpilište nema tendenciju povećanja kapaciteta, a moguće je očekivati i pad kapaciteta. Kako takva situacija u vodoopskrbi područja koje je vezano na crpilište i preradu vode ''Ravnik'' ne zadovoljava potrebe za pitkom vodom stanovnika i gospodarstva, u cilju proširenja kapaciteta postojećeg vodoopskrbnog sustava ustanovljeno je novo crpilište ''Osekovo'' koje se nalazi u depresiji Lonjskog Polja cca 2,0 km južno od sela Osekovo. U okviru vodoistražnih radova crpilišta ''Osekovo'' na postojećim zdencima analizom vode utvrđena je nesukladnost prema MDK vrijednostima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN47/08) za parametre: mutnošću, fosfate, željezo i mangan, dok je s mikrobiološkog gledišta voda ispravna. Vodoistražnih radovi ukazuju na mogućnost crpljenja, te potrebe prerade vode prije javne upotrebe za piće radi osiguranja sukladnosti s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN47/08) za parametre: mutnoga, fosfati, željezo i mangan. Zbog toga je u sklopu projektnog zadatka ''Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine'',predviđena izrada projekta: - UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE ''Ravnik II'' (3) Građevina je vodoopskrbni infrastrukturni objekt. Sastoji se od vodospremnika sirove i prerađene vode, te vode za pranje filtara, ukupne zapremine 1.100m 3, crpne stanice kapaciteta 100 l/s, prostorija za opremu i sredstva za dezinfekciju pitke vode i laboratorija za vlastite potrebe. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 17

18 2.2. KONCEPCIJA TEMELJENJA GRAĐEVINE U okviru građevine UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE ''Ravnik II'' (3)predviđeni su slijedeći objekti: Novi objekti: - zgrada s postrojenjem za kondicioniranje vode za piće - taložnica za mulj od pranja filtara - pristupna prometnica - priključni vodoopskrbni cjevovodi - hidrantska mreža - sustav oborinske odvodnje - sabirna jama za fekalnu odvodnju - hidrotehnička oprema - elektrotehnička oprema, kablovi, vanjska rasvjeta - priprema za nadzor i upravljanje - grijanje i klimatizacija - ograda. Koncepcija temeljenja objekata koji su glavni sastavni dijelovi građevine UREĐAJA je sa geotehničkog aspekta vrlo kompleksna. Ta se kompleksnost iskazuje u različitosti oblika temeljnih konstrukcija koje su ne samo smještene na različitim dubinama temeljenja kao posljedica tehnoloških procesa nego su i opterećene vrlo nejednolikim opterećenjima. Kako su kontaktne plohe temeljnih konstrukcija plošno vrlo prostrane,a dubine temeljenja neuobičajeno velike, to se problemi graničnog i dozvoljenog naprezanja u odnosu na računska naprezanja ne iskazuju kao ozbiljan problem. Ta se konstatacija pojačava i činjenicama da se radi o relativno malim vanjskim opterećenjima u odnosu na prostranost kontaktnih ploha. Iz gore navedenih razloga problem dozvoljenih i računskih naprezanja razmatrati će se samo na razini njihovih odnosa intenziteta. Slijeganje kao popratna pojava svakog koncepta temeljenja iskazuje se u slučaju UREĐAJA ne kao problem apsolutnih slijeganja nego više kao problem diferencijalnih slijeganja proizišlih iz velikih razlika u dubinama temeljenja pojedinih sklopova UREĐAJA. Iz svega gore navedenog proizlazi da oblici temeljenja nisu odabrani iz razložnosti graničnih opterećenja ili pak slijeganja nego su proizišli iz zahtjeva tehnoloških procesa pa u tom smislu i imaju svoju specifičnost. Oblici temeljenja proizišli iz zahtjeva tehnoloških procesa,kako god su minimizirali probleme graničnih opterećenja i slijeganja to su učinili dominantnim probleme načina izvođenja temeljenja. U okviru izvođenja najveće probleme iziskuje osiguranje stabilnosti denivelacija terena proizišla iz velike raznolikosti dubina temeljenja. U okviru ovog projekta najveća pažnja posvetiti će se upravo tim problemima. Osiguranje horizontalne stabilnosti tehnologijom zahtijevanih denivelacija terena, izvedba kontaktnih ploha na različitim dubinama temeljenja koje su povezane jedinstvenom temeljnom konstrukcijom te ujednačavanje slijeganja s ciljem smanjenja diferencijalnih slijeganja, biti će glavni problemi koji će se rješavati ovim projektom. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 18

19 2.3. INŽENJERSKOGEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA GEOLOŠKE I INŽENJERSKOGEOLOŠKE ZNAČAJKE ŠIREG PODRUČJA Geološka građa promatranog područja uvjetovana je njenim položajem unutar Savske depresije,a na promatranom području prevladavaju kvartarne naslage koje izgrađuju široku dolinu rijeke Save i doline njenih lijevih pritoka. Kvartar Kvartarne naslage pokrivaju najveći dio promatranog područja zahvata. Izdvajanje pojedinih članova unutar kvartara izvršeno je prema genetskim tipovima sedimenata. Pleistocenu pripada kopneni beskarbonatni prapor i jezersko-barski sedimenti, a holocenu aluvijalni nanos savskih terasa, proluvij, riječni i potočni nanos. Za utjecaj zahvata predmetne građevine je značajno kvalificirati naslage u površinskom (krovinskom) dijelu. Debljina krovinskih naslaga varira od 5 do 15 metara, a zadebljanje krovine prati se od rijeke Save prema sjeveru. Pleistocen Kopneni beskarbonatni prapor (IQ1) Naslage kopnenog prapora sastoje se od praha, pjeskovito-glinovitog praha, prašinastih i pjeskovitih glina, sitnozrnatih pijesaka, beskarbonatnih ilova, vapnenačkih konkrecija, te rijetkih proslojaka potočnih šljunaka i pijesaka. Iste leže na morfološkom uzvišenju Stružec-Osekovo. Jezersko-barski sediment (jbiq1) Proteže se duž donjeg dijela Savske podoline prikazanog područja. Sedimenti se sastoje pretežno od silitoznih pijesaka, pijesaka, zaglinjenih pijesaka i silitoznih glina, te predstavljaju najvjerojatnije središnji dio jezerskobarske sedimentacije kvartara, koji je bio pod periodičnim i energičnim utjecajem bujičnih slivova s okolnih brda, a zauzimaju ravničarsko područje sjeverno od Save. Samo mjestimično se nađu pojave šljunka i češće vapnenačkih konkrecija. Budući da nisu pronađeni slojevi bogati organogenom supstancom, to upućuje na zaključak da su ove naslage nastale u relativno čistoj i mirnoj jezerskoj sredini u koju su potocima transportirane male količine šljunka. Silitozni pijesci su dominantan litološki član ovih naslaga. Naslage su mjestimično prekrivene tankim holocenskim nanosom poplavnih sedimenata. Holocen Proluvij (prq2) Akumulacija ovog materijala nastaje povremenim djelovanjem bujičnih tokova, te su zbog toga donošeni materijali vrlo nepravilno sortirani, miješaju se zrna fine i grube gradacije. Rasprostire se na potezu Popovača-Kutina, a sastav im je u direktnoj vezi sa sastavom stijena koje leže u njihovom neposrednom zaleđu. Sastoje se od siltova, pijeska, šljunka, te podređeno kvarcnih valutica. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 19

20 Barski i organo-barski sediment (obq2) Ovi sedimenti predstavljaju područja recentnih površinskih močvarišta koja leže na širokim zaravnjenim površinama sjeverno od korita Save, u Lonjskom polju, kao posljedica plavljenja u vrijeme kišnih razdoblja. Podlogu im čine nepropusni sedimenti močvarnog tipa i ta su područja za vrijeme kišnog perioda poplavljena. Pojedini niži dijelovi terena su gotovo stalno pod vodom ili izrazito vlažni, pa se razvija močvarno bilje. Odvija se veoma polagana sedimentacija glinovitih siltova i glina. Ovi slojevi su vrlo tanki. Aluvij recentnih tokova i nanosa (aq2;aq2-a;aq2-b) Zauzima područje duž cijelog toka rijeke Save. U sastavu aluvijalnih naslaga savskih terasa i recentnog toka rijeke Save prevladava šljunak s primjesama pijeska. Količina pijeska povećava se od sjeverozapada prema jugoistoku, a u istom smjeru opada i promjer valutica šljunka i veličina zrna pijeska. To su nevezane stijene aluvijalnog porijekla, naslage su nesortirane, najčešće neuslojene ili unakrsno slojevite. Prevladavaju glinoviti i pjeskoviti siltovi, a podređeno su zastupljeni sitnozrni pijesci, gline, silitozne i pjeskovite gline s organskim detrutisom i pretaloženi prapor HIDROGEOLOŠKA SVOJSTVA TLA Prema hidrogeološkim svojstvima stijena i naslaga na prikazanom području mogu se izdvojiti slijedeće skupine: Nevezane i slabovezane kvartarne naslage zastupljene su aluvijalnim naslagama Save, Lonje, Trebeža, Pakre, Velikog Struga, te kopneni i močvarni pleistocenski prapor i močvarišta Lonjskog polja. Poroznost ovih naslaga je međuzrnska, a propusnost ovisi o granulometrijskom sastavu. Veoma dobro je propustan savski nanos, dok su slabije propusni aluvijski nanosi brdskih potoka i rijeke Lonje. Slabo je propustan i kopneni prapor, a močvarni je uglavnom nepropustan do slabije propustan. Nevezane ili slabo vezane predkvartarne naslage su predstavljene pliokvartarom i gornje pleistocenskim naslagama međuzrnske poroznosti i slabe propusnosti. Slabo vezane i nevezane gornjopontske naslage izgrađene su od pijeska, glina i lapora pretežno međuzrnske poroznosti i veoma slabe propusnosti HIDROGEOLOŠKA SVOJSTVA PODZEMNIH VODA Na području Lonjskog polja vodozadržnik je male debljine Veća debljina vodozadržnika zapaža se na sjeverozapadnom dijelu Lonjskog polja. Uz južni rub strukturnog uzvišenja Stružec debljina pokrova doseže oko 40 m, a između njegove sjeverne strane i južnih padina Moslavačke gore, gdje se nalazi crpilište Ravnik, prosječne je debljine oko 30 m. Vrijednost vertikalne hidrauličke vodljivosti nalazi se u rasponu od do m/dan, a efektivne poroznosti od 0.03 do 0.09 m/dan. Između sela Lonje i kraja promatranog područja nizvodno Savom, debljina pokrovnih naslaga iznosi između 5 i 20 m uz rijeku Savu, dok sjevernije doseže i do 60 m. Hidraulička vodljivost i specifična izdašnost pokazuju logično sniženje vrijednosti s povećanjem pješčano-glinovite komponente od zapada prema istoku, odnosno u pravcu toka rijeke Save. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 20

21 Napajanje podzemnih voda u krovinskom dijelu na kojem se očekuje utjecaj zahvata predmetne građevine (nasip pristupnog puta i platoa) odvija se infiltracijom padalina, dok se iz korita Save odvija samo kod visokih voda. Prema tome, bilanca voda u krovinskom sloju je uvjetovana infiltracijom padalina. Dokazano je da ovi površinski procesi nemaju utjecaja na dubinski vodonosnik iz kojeg se crpi voda za piće PROJEKTNI SEIZMIČKI PARAMETRI Predmetna lokacija se nalazi unutar epicentralnog područja istočnog dijela Republike Hrvatske koji je po nivou seizmičke aktivnosti najslabiji u odnosu na ostala epicentralna područja u Hrvatskoj i susjednim područjima. Lokacija je ipak relativno blizu seizmički aktivnog lokaliteta uz zapadne obronke Psunja, kao i udaljenija epicentralna područje kao što su banjalučko i zagrebačko, ali ovome ne treba pridavati iznimnu pažnju budući da se radi o jednostavnoj građevini, barem kada su geotehnički aspekti stabilnosti u pitanju. Seizmička aktivnost regije istraživane lokacije ima karakteristike koje su posljedica najbližih epicentralnih područja Hrvatske i šire, a po broju i jačini na predmetnu lokaciju najveći utjecaj imaju upravo ova epicentralna područja (Cvijanović, 1981.): zagrebačko banjalučko M max =6,4 M max =6,3 (M - magnituda potresa) Prema seizmološkoj karti (Sl. list SFRJ br.49/82) razmatrana lokacija je u zoni VI stupnja MCS. Maksimalni intenzitet I max potresa za razne povratne periode na razmatranoj lokaciji procijenjeni su prema novim seizmološkim kartama za područje SFRJ (Zajednica za seizmologiju SFRJ, Beograd, 1978.). Dobiveni rezultati su dani u tablici, a iz njih se vidi raspon intenziteta potresa od 6 stupnjeva MCS za povratni period od 50 godina do 7 stupnjeva MCS za povratni period od 500 godina. To znači da jači potres od 6.5 stupnjeva MCS praktički ne treba očekivati na razmatranoj lokaciji. Iz jedne od relacija, koje daju odnos između maksimalnog intenziteta I max potresa i maksimalne akceleracije a max potresa (Medvedev, 1962.), to bi odgovaralo rasponu a max od 0,05 g (g ubrzanje sile teže) za povratni period od 50 godina, do 0,1 g za povratni period od 100 godina. Stoga se kao maksimalna horizontalna akceleracija podloge na lokaciji može uzeti: a max =0,1 g Maksimalni očekivani intenzitet potresa za povratno razdoblje od 500 godina: I max = 7 ljestvice MCS Tlo na lokaciji može se svrstati u razred D po dokumentu HRN EN. Razred D je definiran kao: nanosi slabo do srednje koherentni (sa ili bez mekim koherentnim slojevima) ili s predominantno mekim do srednje krutim koherentnim tlima, sa srednjom brzinom poprečnih površinskih valova <180 m/s. Broj udaraca SPT <15, a nedrenirana čvrstoća c u 70kPa. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 21

22 Temeljno tlo na predmetnoj lokaciji se može svrstati u C kategoriju. C kategoriju karakteriziraju sitnozrna vezana (koherentna) tla, kao što su gline, prašine, prašinaste gline (ilovače), pjeskovite prašine i les; zatim krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak, šljunak i njihove mješavine, te prirodne kamene drobine; kao i mješavine krupnozrnih nevezanih i sitnozrnih vezanih materijala PRIKAZ PROVEDENIH GEOTEHNIČKIH ISTRAŽNIH RADOVA Na lokaciji su u rujnu 2000 godine izvedeni geotehnički istražni radovi od strane tvrtke BAGOTA d.o.o. te izdati u okviru dokumentacije: GEOTEHNIČKI ELABORAT VODOCRPILIŠNO POSTROJENJE RAVNIK II. kod Popovaće Elaborat br. GM-31/00 Osnovne karakteristike geotehničkih istražnih radova su: Na lokaciji su, dijagonalno na prostor buduće izgradnje,izvedene dvije istražne geotehničke bušotine dubine 7-8 m. Bušenje je izvedeno rotacijskom tehnikom s kontinuiranim jezgrovanjem uz pomoć zaštitnih kolona. U bušotini je rađeno ispitivanje zbijenosti tla standardnim penetracionim pokusom (SPP) na dubinama cca. 3 i 5m, dok su na dubinama 2, 4 i 6m uzimani neporemećeni uzorci za laboratorijska ispitivanja. Tijekom bušenja je provođen terenski nadzor i UCSC klasifikacija jezgre iz istražne bušotine. Praćenje pojave i razine podzemne vode tijekom bušenja Laboratorijska ispitivanja na poremećenim i neporemećenim uzorcima tla. U geomehaničkom laboratoriju su provedena ispitivanja na osnovi kojih je dopunjena terenska klasifikacija tla Pregled izvedenih sondažnih bušotina sa pojedinim oznakama, dubinom bušenja, te osnovnim podacima o broju i vrsti izvedenih ispitivanja dan je tabelarno na slijedećoj stranici: Oznaka sondažne bušotine Dubina bušenja (m) PU (kom) NU (kom) SPP (kom) S - 1 8, S - 2 7, Sondažni prikaz pojedine sondažne bušotine nalazi se u geotehničkom elaboratu ( Bagoda ; br. GM-31/00). Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 22

23 2.6. LABORATORIJSKA ISPITIVANJA Tijekom izvođenja istražnih radova uzimani su poremećeni i neporemećeni uzorci za određivanje općih i mehaničkih karakteristika tla. Sva laboratorijska ispitivanja provedena su prema odgovarajućim standardima, i u skladu s Hrvatskim normama kako je navedeno. U laboratoriju su na poremećeni i neporemećenim uzorcima provedena slijedeća ispitivanja: a) Identifikacioni pokusi u svrhu određivanja općih svojstava tla: Atterbergove granice plastičnosti ( w l, w p ), te indeks plastičnosti I p HRN U. B Granica plastičnosti w p određena je valjanjem uzoraka u valjčiće promjera 3 mm, a granica tečenja w L pomoću Casagrande-ovog dijagrama plastičnosti. Ispitivanje je rađeno na prirodno vlažnom uzorku, a rezultati ispitivanja kao i dijagrami plastičnosti. Prirodni sadržaj vlage w 0, HRN U. B Vlažnost tla je masa vode koja se može ukloniti sušenjem na temperaturi 105 o C izražena kao postotak od mase suhog uzorka. Numeričke vrijednosti prirodnih vlažnosti unesene su u skupni tabelarni prikaz rezultata. Specifična gustoća krutih čestica γ s, HRN U. B Lisac. Specifična gustoća određena je po HRN.U.B1.014, pomoću piknometara obujma 100 cm 3, tipa Gay- Prirodna gustoća krutih čestica (vlažna γ ), HRN U. B Pokus je napravljen s cilindrom poznate mase i obujma. Rezultati ispitivanja uneseni su u skupne tabelarne preglede. Suha gustoća γ d, ISSMGE ETC5-C2.97. Specifična gustoća uzoraka određena je prema normi ISSMGE ETC5-C2.97. Rezultati ispitivanja prikazani su u tabelarnom pregledu laboratorijsku U laboratoriju su na poremećeni i neporemećenim uzorcima provedena slijedeća ispitivanja: Rezultati ispitivanja prikazani su u obliku dijagrama i tabelarno u pripadajućem elaboratu. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 23

24 b) Identifikacijski pokusi u svrhu određivanja čvrstoće I deformabilnosti: Posmična čvrstoća izravnim smicanjem ( Φ, c ), HRN U. B Uzorci su konsolidirani 24 sata na vertikalnim opterećenjima 50 kn/m 2, 100 kn/m 2, 200 kn/m 2, a zatim smicani na tim opterećenjima u nedreniranim uvjetima brzinom od 0,1 mm/min u aparatu za direktno smicanje. Rezultati ispitivanja prikazuju se u pripadajućim dijagramima (geoteh. elaborat) GEOTEHNIČKA SVOJSTVA I SASTAV TLA Na temelju terenskih istražnih radova, terenske identifikacije i klasifikacije, te laboratorijskih ispitivanja definirana je geometrija pluprostora tla kao i karakteristike pojedinih slojeva na lokaciji. Generalno: U profilu na lokaciji do izvedene dubine bušenja možemo izdvojiti četiri karakteristična sloja: I površinski humus, dubine rasprostiranja do maksimalno 20 cm od površine terena. II glina,visoke plastičnosti, teško gnječive konzistencije, smeđe boje, dubine rasprostiranja do 1,7 m od površine terena (CH). III glina, visoke plastičnosti, teško gnječive konzistencije, crvenkasto smeđe do plavo smeđe boje, dubine rasprostiranja do 6,00 m od površine terena (CH). IV gline, niske i srednje plastičnosti, srednje do teško gnječive konzistencije, smeđe i sivo smeđe boje, dubine rasprostiranja do dubine sondiranja.(cl,ci). V- pijesak glinoviti,srednje zbijen,plavo smeđe boje,dubina rasprostiranja od 1,70m do 4,00m i to samo na sondi S-2 (SC). Profil bušotina je preuzet iz geotehničkog elaborata ( Bagoda ; br. GM-31/00). Na osnovi laboratorijskih ispitivanja, a u skladu s elaboratom, određeni su parametri tla za karakteristične slojeve: Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 24

25 SLOJ 1 Humus. SLOJ 2 Glina, visoke plastičnosti, teško gnječive konzistencije, smeđe boje (CH). - prirodna gustoća: suha ρ d =1.57 Mg/m 3 vlažna ρ=1.92 Mg/m 3 - prirodna vlažnost: w= % - granulometrijski sastav: šljunak (G): 0,00 % pijesak (S): 10,00 % prah (M): 63,00 % glina (C): 27,00 % kohezija c 15 kn/m 2 kut trenja φ 22 SLOJ 3 Glina, visoke plastičnosti, teško gnječive konzistencije, crvenkasto smeđe do plavo smeđe boje (CH). - prirodna vlažnost: w= 29,00 % - granica tečenja: w L = 75,7 % - granica plastičnosti: w p = 21,1 % - indeks plastičnosti: I p = 54,6 % - indeks konzistencije: I c = granulometrijski sastav: šljunak (G): 0,00 % pijesak (S): 6,00 % prah (M): 60,00 % glina (C): 34,00 % Broj udaraca SPP-a (N = 10). SLOJ 4 Gline, niske i srednje plastičnosti, srednje do teško gnječive konzistencije, smeđe do sivo smeđe boje (CL;CI ). - prirodna gustoća: suha ρ d = 1.43 Mg/m 3 vlažna ρ = 1.91 Mg/m 3 - prirodna vlažnost: w = 30,80 % - granica tečenja: w L = % - granica plastičnosti: w p = % - indeks plastičnosti: I p = indeks konzistencije: I c = 0.62 Broj udaraca SPP-a (N = 10). Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 25

26 SLOJ 5 Pijesak glinovit, srednje zbijen, plavo smeđe boje (SC). - prirodna vlažnost: w= % - granulometrijski sastav: šljunak (G): 0,00 % pijesak (S): 53,00 % prah (M): 39,00 % glina (C): 8,00 % kohezija c 10 kn/m 2 kut trenja φ 22 Nivo podzemne vode se nalazi na 6,00 m od površine terena na mjestu sonde S-1, a na mjestu sonde S-2 koja je na nižoj apsolutnoj visini,prema geotehničkom profilu,razina podzemne vode je na 4,90m ispod kote terena. Za proračune su odabrani su slijedeći proračunski parametri karakterističnih slojeva na trasi puta: Broj sloja Materijal Interval (m) zap. težina γ [kn/m 3 ] kohezija c [kpa] kut trenja ϕ [ ] nedren. cvrstoća [kpa] (1) humus 0,00-0, (2) CH 0,20-1,70 19, (3) CH/SC 1,70-6, (4) CL,CI 6,00-8,00 19, Računski NPV je uzet na 6,00m ispod površine terena na predmetnoj lokaciji. Nedrenirana čvrstoća c u Ic Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 26

27 PROJEKTANT: mr.sc. Stanislav DUSPARIĆ dipl.ing.građ. PROJEKT: GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME GRAĐEVINA: Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE RAVNIK II (3) BROJ PROJEKTA: GT ANALIZA STABILNOSTI BOKOVA ISKOPA Zagreb, listopad Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 27

28 3.1. OPĆENITO Temeljenje glavnog objekta UREĐAJA predviđeno je na lomljenoj AB ploči sa velikim razlikama u visinskim kotama kontaktnih ploha s tlom.pojedini dijelovi objekta temelje se na dubinama temeljenja većim od 6m dok preostali dijelovi objekta ostvaruju kontakt s tlom na dubinama često manjim od 1m.Takovu raznolikost u dubinama temeljenja unutar jedinstvene temeljne konstrukcije prati i velika različitost u kontaktnim naponima. Takva raznolikost u elementima temeljenja posljedica je tehnoloških zahtjeva koje treba ispuniti objekt.razlomljena temeljna konstrukcija ima prije svega cilj osigurat nesmetano odvijanje tehnoloških procesa,a tek onda ispuniti svoju izvornu funkciju ostvarenje kompatibilnosti objekta i tla. Ustanovljeno tlo na lokaciji ima karakteristike koje donekle olakšavaju ispunjenje gornjih funkcija i to iz slijedećih razloga: Gline srednje do visoke plastičnosti omogućuju izvedbu denivelacija terena strmijih nagiba, što je bitno u izvođenju ovako razigranih elemenata temeljenja. Osiguranje stabilnosti denivelacija terena tijekom iskopa u neposrednoj je funkciji brzine izvođenja kao i vremenskog perioda koji bi trebalo biti sa što manje oborina. Ustanovljene razine podzemne vode pružaju priliku da pri dobro odabranom periodu izvedbe iskopa, može se ostvariti rad u suhom. Ukoliko u tijeku izvođenja i dođe do nekog manjeg podizanja razine podzemne vode,moguće je zbog malog dotoka vode u jamu kroz slojeve plastičnih glina,crpljenjem u otvorenoj jami osigurati rad u suhom. Gore navedene karakteristike tla daju prednost izvedbi denivelacija temeljnih kontrukcija u širokom iskopu, pri ćemu treba pokloniti punu pažnju tehnologiji faznog izvođenja pojedinih sklopova jedinstvene temeljne konstrukcije(izvedbeni projekt). U okviru ovog projekta predviđeno je izvesti denivelacije terena u nagibu 1:1 pa su u tom smislu i uređeni svi prilozi. Široki iskop kao naći osiguranja stabilnosti potrebnih denivelacija terena,zbog povečanih iskopa tla zahtjeva veliku pažnju u procesu zatrpavanja građevnih jama. Problem zatrpavanja naročito je izražen u konkretnom slućaju izvedbe lomljene temeljene konstrukcije. Kolko god da su to problemi izvedbene dokumentacije,u okviru ovog glavnog projekta daju se neke osnovne smjernice glede takovog izvođenja: Sav iskopani prostor do kontaktne plohe pojedine kote temeljenja potrebno je zatrpavati materijalom koji omogućuje kvalitetno zbijanje. Tu su u prednosti svi nekoherentni materijali kao što su šljunci, drobljeni kameni agregati i sl. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 28

29 U prilozima su dane debljine pojedinih slojeva kao i mjere njihove zbijenosti. Sav iskopani prostor koji se nalazi iznad kote temeljenja može se zatrpavati odabranim lokalnim materijalom iz iskopa. U konkretnom slučaju potrebno je tijekom iskopa odvojiti iskopano tlo iz sloja zaglinjenog pijeska(sc) te ga uz manje prosušivanje pripremiti za ugradnju nakon izgradnje objekta. Tako pripremljeni materijal moguće je ugrađivati kao zamjenjujući sloj (tampon) i na manje bitnim objektima kao što je taložnica i slično. Takvu odluku moguće je donijeti samo uz potrebna ispitivanja tako pripremljenog materijala (SC) i uz odobrenje nadzorne službe i projektanta. Kao i u slučaju iskopa,potrebno je u okviru izvedbene dokumentacije pokloniti veliku pažnju faznom izvođenju zatrpavanja građevne jame. Kontaktnu plohu temeljenja potrebno je iz razloga razdvajanja i pojačanja obložiti geotekstilom te na taj način spriječiti mješanje koherentnog tla u iskopu i nekoherentnih slojeva zatrpavanja. Ugradnjom geotekstila omogućiti će se lakša ugradnja i postizanje zahtjevanih vrijednosti zbijanja u prvim zamjenjujućim slojevima zatrpavanja GEOSTATIČKI PRORAČUNI STABILNOSTI U okviru analize stabilnosti odabrat će se geometrija najdubljeg iskopa na objektu UREĐAJA. Kako volumen iskopa, a i u procesu zatrpavanja, količina ugrađenog materijala ovise o nagibima pokosa građevnih jama to će se analizirati mogući nagibi pokosa u granicama od 1:1 do 1:1,5. Nagibe pokosa moguće je i mijenjati tijekom iskopa u ovisnosti o materijalu na koji se naiđe pri samom iskopu. Stabilnost pokosa se definira faktorom sigurnosti Fs, koji se određuje kao omjer posmične čvrstoće tla i posmičnih napona mobiliziranih od opterećenja duž pretpostavljene plohe sloma. To teoretski znači da se klizno tijelo omeđeno klizno-cilindričnom ili poligonalnom kliznom plohom nalazi u stabilnoj ravnoteži ako je Fs>1, odnosno u neodređenoj (indiferentnoj) ravnoteži ako je Fs=1, ili u labilnoj ravnoteži ako je Fs<1. Ukoliko se u proračun faktora sigurnosti Fs još uvedu međulamelarne sile unutar kliznog tijela, faktor sigurnosti kosine postaje nelinearan, te je za njegov proračun potrebna metoda iteracije. Postoji više proračunskih metoda koje na različite načine u obzir uzimaju ravnotežu momenta i međulamelarnih sila (Bishop, Morgenstern-Price, Janbu, Spencer... itd.). Budući da laboratorijski dobiveni parametri u sebi sadrže određenu sistematsku i slučajnu nepouzdanost, kao i zbog heterogenosti tla kao građevnog materijala, te ograničenja proračunskih metoda, preporučene su slijedeće minimalne vrijednosti faktora sigurnosti stabilnosti pokosa za pojedine eksploatacijske situacije: STALNA OPTEREĆENJA F s,min 1,50 POVREMENA OPTEREĆENJA F s,min 1,30 SEIZMIČKA OPTEREĆENJA F s,min 1,00 Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 29

30 PRETPOSTAVKE PRORAČUNA Proračun je proveden računalnim programom Geo Studio, SLOPE/W, Calgary, Canada: Odabrana su 2 karakteristična presjeka, tj jedan karakteristični presjek kroz građevnu jamu sa pokosima 1:1 i drugi sa pokosima 1.1,5. Metoda proračuna je Morgenstern-Price - metoda koja uvažava sve međulamelarne sile i zadovoljava ravnotežu momenata (oko centra kruga) potencijalno nestabilnog segmenta tla, te ravnotežu horizontalnih sila s time da se odnos između posmičnih i normalnih međulamelarnih sila može mijenjati prema nekoj funkciji. U konkretnom slučaju to će biti polusinusna (f(x) = half-sine) funkcija; Čvrstoće pojedinih slojeva su definirane Mohr-Coulomb - ovim zakonom čvrstoće, s time da su u jednom slučaju za nasip i za materijale u podlozi (temeljnom tlo) uzeti nedrenirani parametri čvrstoće, a u drugom drenirani (naravno osim za kameni materijal koji, kao takav, uvijek ima drenirane parametre); Računski nivo podzemne vode je određen na osnovu nivoa podzemne vode (NPV) zabilježenog tijekom istražnih radova, a koji prema dostupnom elaboratu omogućuje rad u suhom, to je m od površine terena. Način izbora kružnih cilindričnih ploha je Auto Locate kojom će se proračunati globalna stabilnost kosine bokova iskopa građevinske jame Proračunski model je izrađen na osnovi terenskih i laboratorijskih ispitivanja. Parametri čvrstoće tla su odabrani na osnovi dostupnih rezultata laboratorijskih ispitivanja uzoraka tla, te broja udaraca SPP-a u bušotinama. Proračun stabilnosti će se napraviti u geometrijski najnepovoljnijem presjeku, tj. onom presjeku u kojemu je iskop najdublji i to za drenirane i nedrenirane parametre čvrstoće tla. Na koti terena, simulirati će se prometno opterećenje radnog stroja u iznosu q=15kn/m 2. Proračun stabilnosti vrijedi po m' iskopa. Budući da smo na prethodnoj stranici dali minimalne vrijednosti faktora sigurnosti Fs za povremena opterećenja s vrijednosšću 1.3, ipak se preporučuje uzeti veći faktor sigurnosti, zbog nedostatka podataka o kretanju podzemne vode, odnosno njenog nivoa koji će se zateći prilikom izgradnje odnosno iskopa, pa bi veći faktor sigurnosti trebao omogućiti anuliranje nepovoljnog hidrauličkog djelovanja vode na bokove iskopa uslijed povišenog nivoa podzemne vode. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 30

31 PRORAČUNSKI MODELI I REZULTATI PRORAČUNA STABILNOSTI Na temelju terenskih laboratorijskih ispitivanja izabrani su slijedeći parametri čvrstoće MODEL TLA Redni broj Materijal Dubina/ Visina [m] Model g [kn/m 3 ] c u [kpa] c [kpa] φ [ ] 1 humus 0,0-0,2 Undrained/M-C 18, CH 0,2-3,0- Undrained/M-C CH/SC 3,0-6,0 Undrained/M-C CL/CI 6,0-8,0 Undrained/M-C MODEL 1:GEOMETRIJA PRORAČUNSKOG MODELA ISKOPA GRAĐEVINSKE JAME NAGIBA 1:1(presjek 2-2, dubina iskopa ~6.40m) Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 31

32 A) MODEL ISKOPA U SLOPE/W za nedrenirane parametre čvrstoće 105 humus Model: M-C gama: 18.5 kn/m3 c: 25 q=15 kpa RAVNIK iskop 1:1 nedrenirani uvjeti m n.m. 104 nadmorska visina (m) CH Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 85 CH/SC Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 70 CL/CI Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 30 1:1 udaljenost (m) m n.m REZULTATI ANALIZE STABILNOSTI POKOSA ISKOPA nedrenirani uvjeti 105 humus Model: M-C gama: 18.5 kn/m3 c: 25 q=15 kpa RAVNIK iskop 1:1 nedrenirani uvjeti m n.m nadmorska visina (m) CH Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 85 CH/SC Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 70 CL/CI Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 30 1:1 udaljenost (m) m n.m Faktor sigurnosti Fs=2.371 => zadovoljava za privremeni iskop Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 32

33 B) MODEL ISKOPA U SLOPE/W za drenirane parametre čvrstoće 105 humus Model: M-C gama: 18.5 kn/m3 c: 15 fi: 16 q=15 kpa RAVNIK iskop 1:1 drenirani uvjeti m n.m. 104 nadmorska visina (m) CH Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 15 fi: 22 CH/SC Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 18 fi: 21 CL/CI Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 16 fi: 26 1:1 udaljenost (m) m n.m REZULTATI ANALIZE STABILNOSTI POKOSA ISKOPA drenirani uvjeti 105 humus Model: M-C gama: 18.5 kn/m3 c: 15 fi: 16 q=15 kpa RAVNIK iskop 1:1 drenirani uvjeti m n.m nadmorska visina (m) CH Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 15 fi: 22 CH/SC Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 18 fi: 21 CL/CI Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 16 fi: 26 1:1 udaljenost (m) m n.m Faktor sigurnosti Fs=1.423 => zadovoljava za privremeni iskop Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 33

34 MODEL 2:GEOMETRIJA PRORAČUNSKOG MODELA ISKOPA GRAĐEVINSKE JAME NAGIBA 1:1.5 presjek 2-2, dubina iskopa ~6.40m) Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 34

35 A) MODEL ISKOPA U SLOPE/W za nedrenirane parametre čvrstoće humus Model: M-C gama: 18.5 kn/m3 cu: 25 q=15 kpa RAVNIK iskop 1:1.5 nedrenirani uvjeti m n.m. nadmorska visina (m) CH Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 85 CH/SC Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 70 1:1.5 udaljenost (m) m n.m. CL/CI Model: M-C 97 gama: 20 kn/m3 cu: REZULTATI ANALIZE STABILNOSTI POKOSA ISKOPA nedrenirani uvjeti RAVNIK iskop 1:1.5 nedrenirani uvjeti 105 humus Model: M-C gama: 18.5 kn/m3 cu: 25 q=15 kpa m n.m nadmorska visina (m) CH Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 85 CH/SC Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: 70 1: m n.m. CL/CI 97 Model: M-C gama: 20 kn/m3 cu: udaljenost (m) Faktor sigurnosti Fs=2.098 => zadovoljava za privremeni iskop Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 35

36 B) MODEL ISKOPA U SLOPE/W za drenirane parametre čvrstoće humus Model: M-C gama: 18.5 kn/m3 c: 15 fi: 16 q=15 kpa RAVNIK iskop 1:1.5 drenirani uvjeti m n.m. nadmorska visina (m) CH Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 15 fi: 22 CH/SC Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 18 fi: 21 1:1.5 udaljenost (m) m n.m. 98 CL/CI Model: M-C gama: 20 kn/m3 97 c: 16 fi: REZULTATI ANALIZE STABILNOSTI POKOSA ISKOPA drenirani uvjeti humus Model: M-C gama: 18.5 kn/m3 c: 15 fi: 16 q=15 kpa RAVNIK iskop 1:1.5 drenirani uvjeti m n.m nadmorska visina (m) CH Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 15 fi: 22 CH/SC Model: M-C gama: 20 kn/m3 c: 18 fi: 21 1:1.5 udaljenost (m) m n.m. 98 CL/CI Model: M-C 97 gama: 20 kn/m3 c: 16 fi: Faktor sigurnosti Fs=1.750 => zadovoljava za privremeni iskop Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 36

37 3.3. ZAKLJUČAK Geostatičkim proračunima je potvrđena zadovoljavajuća stabilnost bokova iskopa građevne jame za predmetnu građevinu uređaj za kondicioniranje vode za piće Ravnik II. Proračunski nagib bokova iskopa je analiziran u dvije varijante, odnosno s nagibom 1:1 i 1:1.5, od kojih je opet svaka varijanta analizirana s nedreniranim i dreniranim parametrima čvrstoće tla. U svim slučajevima su dobiveni prihvatljivi faktori sigurnosti, s obzirom da se ipak radi o privremenom iskopu. Za nedrenirane parametre tla su faktori sigurnosti visoki, što sigurno nije posljedica precijenjenih parametara nedrenirane čvrstoće,. Naime, nedrenirane čvrstoće za ovakve materijale (gline) se čak mogu smatrati i podcijenjenima, a to je naposlijetku ipak dalo faktore sigurnosti veće od 2 (konkretno i 2.098). Proračun stabilnosti s dreniranim parametrima čvrstoće je pokazao niže faktore sigurnosti nego u nedreniranom stanju, odnosno i 1.750, što se s geotehničkog stajališta smatra i više nego dostatnim za nagibe pokosa privremenog kakaktera kakav će biti ovdje. Budući da se zahvat vrši uglavnom u glinovitim i/ili zaglinjenim materijalima, koje s obzirorom na propusnost, možemo smatrati slabo propusnima do nepropusnima, te uzimajući u obzir privremenost, odnosno relativnu kratkotrajnost ovakvog naponsko-deformacijskog stanja u tlu, upitan je stupanj prirasta dreniranih parametrara čvrstoće kroz tako kratko vrijeme. Stoga je odabrani nagib bokova iskopa ove građevinske jame 1:1 ili pod kutom 45. Ovakav nagib osigurava optimalan utrošak ljudskih i materijalnih resursa prilikom zemljanih radova iskopa, a istodobno omogućava sigurno ophođenje strojeva i opreme prilikom izgradnje same građevine. S obzirom na ostvarene odnose djelovanja i otpora duž potencijalnih kliznih ploha, možda će biti moguće u fazi izvođenja odlučit se i na nešto strmije pokose iskopa, a što će trebati dogovoriti s Glavnim i Specijalističkim nadzorom, te Projektantom. Ukoliko izvođač radova svojom tehnologijom bude želio stabilnosti denivelacija u procesu iskopa građevne jame osiguravati nekom od potpornih konstrukcija (žmurje, mikropiloti, jet-grouting i slično), a za što nema baš ekonomskog opravdanja (prodori instalacija) potrebno je te odluke provesti kroz Izvedbenu dokumentaciju. Sve iskope, odvoz i deponiranje materijala iz iskopa se preporuča provoditi u skladu s projektom i prema nagibima utvrđenim u projektu, te prema preporukama u Poglavlju 4. U slučaju povišene razine podzemne vode, tj. ako voda bude viša od one razine zabilježene u geotehničkom elaboratu, potrebno je tu istu vodu drenirati i odvoditi u prikladne recipijente. Procjedne kapilarne ili adhezijske vode koje se mogu slijevati u iskopanu jamu, anakon iskopa također se preporučuje drenirati i odvesti u za to prihvatljiv prijemnik. PROJEKTANT: mr.sc.stanislav Dusparić, dipl.ing.građ. Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 37

38 PROJEKTANT: mr.sc. Stanislav DUSPARIĆ dipl.ing.građ. PROJEKT: GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAŠTITE GRAĐEVINSKE JAME GRAĐEVINA: Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Moslavačke Posavine UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE RAVNIK II (3) BROJ PROJEKTA: GT UVJETI IZVEDBE I KONTROLE, PROGRAM OSIGURANJA KAKVOĆE Zagreb, listopad Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 38

39 4.1. ISKOPI I ZATRPAVANJA Propis koji se u pojedinim svojim dijelovima mogu primijeniti za izradu ovog dijela projekta su: Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (OTU), 2001., poglavlje ŠIROKI ISKOPI Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (OTU), 2001.,poglavlje ISKOPI ZA TEMELJE I GRAĐEVNE JAME Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (OTU), 2001., poglavlje UREĐENJE TEMELJNOG TLA. Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (OTU), 2001., poglavlje UREĐENJE SLABONOSIVOG TEMELJNOG TLA I POSTELJICE GEOTEKSTILOM Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (OTU), 2001., poglavlje IZRADA NASIPA OD ZEMLJANIH MATERIJALA Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (OTU), 2001., poglavlje IZRADA POSTELJICE Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (OTU), 2001., poglavlje 4. POTPORNI I OBLOŽNI ZIDOVI Opći tehnički uvjeti Hrvatskih voda pojedina poglavlja. Praćenje kvalitete radova na uređenju temeljnog tla, odnosi se na : 1. Uklanjanje humusa 2. Uređenje površine tla nakon skidanja humusa kao temeljnog tla. Radovi na uređenju temeljnog tla obuhvaćaju sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da bez štetnih posljedica preuzme opterećenje. Uređenje podtla može se izvesti mehaničkom zbijanjem, mehaničkom stabilizacijom (poboljšanjem granulometrijskog sastava) temeljnog materijala, a na dijelovima gdje to zbog prevelike prirodne vlažnosti tla nije moguće treba primijeniti zamjenu materijala, uporabu geotekstila ili druge adekvatne postupke. Treba napomenuti da se radi o procjeni količina ovakvih radova, jer su uzorci uzimani točkasto, pa će se prilikom izvedbe stupanj zbijenosti trebati kontrolirati. Kod vezanih vrsta tla temeljno se tlo uređuje nakon što je uklonjen sav humusni pokrov debljine 40 cm, a maksimalno 50 cm zbog mogućnosti mjestimice značajnijeg udjela organskih tvari u tlu, ali i dijela tla koji je bio izložen aeraciji. Humus se iskapa strojno i odlaže na stalno ili privremeno odlagalište kako bi se poslije mogao koristiti. Valja napomenuti da je ovo prosječna debljina humusnog pokrova vizualnom identifikacijom jezgre s bušotina. Debljine skidanja humusnog pokrova će se izvoditi prema odredbi nadzornog inženjera (specijalistički nadzor) uz prisutnost ovlaštenog predstavnika izvođača (potpoglavlje OTU 2-01). Moslavačke Posavine Uređaj za kondicioniranje vode za piće RAVNIK II (3) 39