RAZVOJ LUKE PLOČE Marina Brodarić Brodospas d.d. Split Jelena Krčum Pomorska škola Split Varija Bolanča 1. UVOD Luka Ploče nalazi se na južnom dijelu

Транскрипт

1 RAZVOJ LUKE PLOČE Marina Brodarić Brodospas d.d. Split Jelena Krčum Pomorska škola Split Varija Bolanča 1. UVOD Luka Ploče nalazi se na južnom dijelu Jadranske obale na lokaciji 43 03' S i 1T" 26' I, te je odlukom Vlade RH proglašena teretnom lukom od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Zbog svoje lokacije ova luka je od izuzetne važnosti za gospodarstvo susjedne Bosne i Hercegovine a također i za partnere iz Srbije i Crne Gore, Mađarske i drugih zemalja Srednje Europe. Smještena je u zaljevu koji s južne i jugozapadne strane zatvara poluotok Pelješac predstavljajući time prirodni lukobran. Luka Ploče ima neposrednu povezanost u pogledu zračnog, cestovnog željezničkog i pomorskog prometa: CESTOVNI PROMET - Okosnicu cestovnih veza čini Jadranska magistrala, te Magistralni put Mađarska - Osijek - B.Šamac - Zenica - Sarajevo - Mostar - Metković - Ploče. ŽELJEZNIČKI PROMET -U pravcu sjever-jug pruža se željeznička pruga Sarajevo - Ploče (195 km), koja predstavlja dio željezničkog ogranka Petog Paneuropskog koridora. POMORSKI PROMET - Pozicija luke Ploče omogućava pomorsku povezanost kako s gradovima na jadranskoj obali Hrvatske i Italije tako i s lukama čitavog svijeta. Posebna kvaliteta postignuta je uspostavljanjem tjedne feeder linije, koja luku Ploče povezuje s Maltom i talijanskim lukama Taranto i Gioa Taurom. ZRAČNI PROMET - Zračne luke u Splitu (l27km) i Dubrovniku (120 km) omogućuju veze sa svim zračnim lukama u svijetu. Tablica 1 prikazuje povijesni razvoj luke Ploče. Odluka o izgradnji te luke donesena je godine, a do sredine godine izgrađeno je 410 m obale i postavljena jedna dizalica. Luka Ploče i željeznica prema unutrašnjosti pušteni su u rad sredinom srpnja godine. Očito je da Luka Ploče bila značajna prije drugog svjetskog rata a svojim razvojem je i potvrdila da je prema namjeni luka 135

2 otvorena za međunarodni javni promet, a prema veličini i značaju predstavlja luku od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku. GOD. DOGAĐAJI ODLUKA O IZGRADNJI LUKE PLO( E POCETAK GRADNJE POCETAK RADA LUKE POCETAK RADA "LUKA I SKLADISTE" UPLOVIO PRVI TANKER U LUKU NAPRA VLJENA PRVA PLOVNA DIZALICA NOSIVOSTI 100 t IZGRAĐEN TERMINAL ZA PREVOZ ZIVE STOKE, SILOS ZA PRIJEM I PRETOV AR GLINICE IZGRAĐEN JE TERMINAL ZA DRVO IZGRAĐEN JE TERMINAL ZA PETROKOKS INTEGRACIJA LUKE METKOVIC U USTROJSTVO LUKE PLOČE DOVRŠENA OBNOVA PORUŠENIH DIJELOVA INTEZIVIRAJU SE AKTIVNOSTI OKO PLANIRANJA I PROJEKTIRANJA LUČKIH TERMINALA Tablica 1. Razvoj luke Ploče Slika 1. Prikaz grupacije Luka Ploče d.d. Grupu Luka Ploče čini matično društvo Luka Ploče d.d. i nekoliko povezanih društava sa sjedištem u Pločama (Slika 1). U ostale aktivnosti Grupe spadaju građevinske usluge, održavanje, brodarske usluge, trgovina i druge. Luka Ploče je prema namjeni luka otvorena za međunarodni promet. Lučkim područjem ove luke od godine upravlja Lučka uprava Ploče, neprofitna javna ustanova, a 136

3 gospodarske lučke djelatnosti obavlja Luka Ploče d.d. bivše društveno poduzeće. Luka Ploče d.d. je dioničko društvo, osnovano prema propisima Republike Hrvatske. Društvo je smješteno u Pločama, a njegova osnovna djelatnost je obavljanje lučkih djelatnosti, te usluge veleprodaje i maloprodaje u unutarnjoj i vanjskoj trgovini. 2. RAZVOJNI PROJEKTI NA LUČKOM PODRUČJU U PLOČAMA U godini započele su aktivnosti na Projektu integracije trgovine i transporta na temelju sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Svjetske Banke čiji je cilj povećati kapacitet, učinkovitost i kvalitetu usluga uz južni dio Koridora Vc, s naglaskom na luku Ploče kao njegovom polaznom točkom. Projekt integracije transporta i trgovine obuhvaća: a) Izgradnju novog terminala za rasute terete novog višenamjenskog kontejnerskog terminala b) Integriranje sa drugim sudionicima u procesu (npr. modernizaciju željeznice) u cilju povećanja konkurentnosti transportnog pravca preko Ploča c) Razvoj lučkog informacijskog sustava - trenutno je u fazi implernentacija sustava upravljanja kontejnerskim poslovanjem a u budućnosti informatizacija cjelokupnog lučkog sustava. Vrijednost ovog projekta je 91 milijun eura, isključujući ulaganja u opremu, a namjerava se financirati sljedećim sredstvima: a) Zajmovima međunarodnih financijskih institucija u visini 70 milijuna eura b) Sredstvima RH u iznosu 20,94 milijuna eura c) Sredstvima Lučke uprave Ploče u vrijednosti 600 tisuća eura. Luka Ploče d.d. namjerava ulagati na cjelokupnom području i u terminale za sve vrste tereta, što je u skladu sa vrstom usluga koje pruža i sveukupnim tehničkim kapacitetima te ljudskim potencijalima koje za takva ulaganja posjeduje. 137

4 2.1. Investicijske aktivnosti u tvrtki Luka Ploče d.d. Luka Ploče d.d. dobila je prvenstvenu koncesiju na 12 godina 13. kolovoza godine na djelatnost na cijelom lučkom području (izgrađenom i ne izgrađenom) i koncesiju na korištenje izgrađenih objekata i infrastrukture. Kako su izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama omogućile produljenje koncesije i do 50 godina uz suglasnost Vlade RH uz uvjet ulaganja u luke, tako je Luka Ploče d.d. to pravo iskoristila. U razvoju lučkog područja u Pločama Luka Ploče d.d. planira uložiti 198,30 milijuna EUR-a. Navedeni iznos će se gotovo u Cijelosti uložiti u narednih 10 godina, osim dijela sredstava za obnovu starih kapaciteta koja će se ulagati godišnje ovisno o istrošenosti postojećih sredstava u cijelom vremenu trajanja koncesije. Proces strategijskog menadžmenta unutar poduzeća započinje definiranjem misije, zatim ciljeva, strategije i poslovne politike, ne može se kvalitetno r.aditi na ostvarivanju planiranih projekata a da se ne vodi računa o utjecaju okoline. Obzirom na događanja u poslovnoj okolini, tvrtka Luka Ploče d.d. odučila je investirati u dva nova terminala, i to kontejnerski terminal i terminal za rasute terete Projekt izgradnje terminala za tekuće terete Luka Ploče Trgovina u periodu od godine do danas uspješno se bavi djelatnošću skladištenja i manipulacije tekućih tereta (naftnih derivata). U skladu a kontinuiranim povećanjem prometa i izraženim interesom partnera i potencijalnih korisnika terminala za tekuće terete, Luka Ploče d.d., odnosno tvrtka kćer Luka Ploče - Trgovina d.o.o. namjerava realizirati investicijski program koji sadržava 4 odvojena projekta, a svaki kao zajedničko ulaganje s pojedinim partnerom. Zajednički cilj partnera i društva Luka Ploče Trgovina su proširivanje kapaciteta i nadogradnja postojećih instalacija u svrhu skladištenja tereta, rasta prometa i čuvanja obveznih zaliha. U svrhu realizacije ovih investicijskih projekata, potpisana su pisma namjere, imenovani projektni timovi, a neke od pripremnih radnji već su izvršene. Ulaganja bi se realizirala prema sljedećem načelu: nositelj investicije, tj. LPT zajednički ulaže sa svojim partnerom u suvlasničkom odnosu 50:50, formirajući na taj način tzv. Joint-Venture. Ukupno ulaganje bi se realiziralo u više faza na površini od približno rrr'. Vrijednost ulaganja iznosi eura, neki od planiranih ulaganja su: 138

5 vertikalni cilindrični rezervoari za tekuća goriva, pumpne stanice i strojarsko tehnološke instalacije za rezervoare, elektro energetika, zaštita od požara, rezervoar za vodu, vanjsko uređenje. Ulaganja bi se odvijala u dvije faze, prva faza traje 5 godina i trebala bi biti završena godine, druga faza bi trebala trajati od godine do godine. Luka Ploče Trgovina d.o.o. u okviru planirane investicije poseban naglasak stavlja na mjere zaštite okoliša. Cilj je očuvanje ekosustava mora i kopna užeg i šireg područja planiranog zahvata. U svrhu ostvarenja tog cilja provest će se ugradnja kvalitetnih materijala i opreme, izvedba i ugradnja sustava čišćenja otpadnih voda, preventivno sprječavanje mogućeg onečišćenja, i mnoge druge radnje kako se biološka raznolikost i ekološka stabilnost ne bi dovela u pitanje Analiza tržišta Ciljnu skupinu je veoma laku identificirati, a predstavljaju je sve vodeće tvrtke koje se bave proizvodnjom, preradom, distribucijom i trgovinom nafte i naftnih derivata. U prvom redu ističe se tvrtka Petrol d.d.- Ljubljana s kojom se godinama ostvaruje veoma uspješna suradnja te koja je putem pisma namjere iskazala svoj interes za daljnju suradnju i zajednička ulaganja. Krajem srpnja godine u sklopu tvrtke bilo je 415 benzinskih postaja, od čega 310 u Sloveniji, 61 u Hrvatskoj, 39 u BIH, 3 u Srbiji i 2 na Kosovu. Grupa OMV vodeća je naftna tvrtka u središnjoj Europi u području prerade i trgovine naftom. S više od 2500 benzinskih postaja prisutna je u 13 srednjoeuropskih država. U Hrvatskoj je trenutno u funkciji s6 benzinskih postaja. Zračna luka Zagreb je također tvrtka koj aje pismom namjere iskazala potrebu za skladišnim kapacitetima i spremnost na zajednička ulaganja. Zračni promet ubrzano se razvija u čitavoj regiji pa tako i u Hrvatskoj, a Zračna luka Zagreb posljednjih nekoliko godina bilježi znatan porast u zračnom prijevozu putnika. U budućnosti se očekuje da će Zračna luka Zagreb postati glavno regionalno čvorište zračnog prometa. Handa Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata je samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata. Zakonom se uređuje pitanje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata kao mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu Republike Hrvatske naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države. 139

6 Prednosti Povoljan zemljopisni i geopolitički položaj Blizina tržišta BIH, Crne Gore, Albanije, Italije, Mađarske Ostvarenje ciljeva strategije energetskog razvitka RH ( skladištenje obveznih zaliha) Slobodna zona Luke Ploče Ljudski potencijal - iskusna radna snaga, veliki udio mladih visokoobrazovanih ljudi različitih profila Visoka potražnja za skladišnim prostorom za tekuće terete Prilike Ograničeni kapaciteti za prihvat i manipulaciju tekućih tereta u ostalim jadranskim lukama Razvojem paneuropskog koridora Vc (B udimpešta-osijek -Sarajevo-Ploče) luka Ploče postat će prometno još važnija Poboljšanje među-državne suradnje sa zemljama u okružju Pozitivne mjere ( fiskalne i dr.) Daljnja modernizacija i uvođenje visokih sigurnosnih mjera zaštite okoliša Nedostaci Nerazvijene transportne usluge i logistika Sporo provođenje razvojnih planova i programa Ograničena transportna infrastruktura u zaleđu Nedovršena privatizacija Niska sposobnost financiranja dodatnih koncesijskih plaćanja ili nove oprema Nedostatna podrška lokalne uprave u razvoju investicijskih projekata Prijetnje Planirani investicijski projekti u drugim lukama Visoki troškovi kapitala Razvoj riječnih luka i transporta Neusklađenost zakonskih propisa Administrativne prepreke Politička nestabilnost regije Tablica 2. SWOT analiza Iz SWOT analize može se zaključiti da Luka Ploče posjeduje velike konkurentske prednosti te da na tržištu postoje velike mogućnosti za dodatna ulaganja. 3. VIŠENAMJENSKI KONTEJNERSKI TERMINAL 3.1. Organizacijska shema Matica Luka Ploče d.d. danas ima oko 600 zaposlenika, od kojih će 50 prijeći na novi višenamjenski kontejnerski terminal. Novi terminal će se u okviru ukupne organizacijske sheme razdvojiti u zasebne poslovne jedinice. Tih 50 zaposlenika koji će nositi poslove na novim terminalima obučit će se dodatno kako bi mogli udovoljavati tehničkim zahtjevima koji proizlaze iz tehnoloških elaborata. Terminal VSS VSS SSS-KV NSS-PK-NK Ukupno Kontejnerski terminal Postotak 2,0 10,0 68,0 20,0 100 Tablica 3: Kvalifikacijska struktura zaposlenih 140

7 Tablica 3 i organizacijska struktura upućuju na zaključke: Da 4/5 zaposlenih u Luka Ploče d.d. predstavlja srednje, više i visoko kvalificirana radna snaga; Da 4/5 zaposlenih posjeduje veliko iskustvo u radu na lučkim poslovima (više od 10 godina radnog staža); Da projicirani broj od 50 zaposlenih predstavlja optimalni nivo koji u potpunosti zadovoljava očekivane potrebe za radnom snagom sukladno očekivanom rastu prometa Lokacija budućeg višenamjenskog kontejnerskog terminala Novo izgrađeni kontejnerski terminal će zauzimati površinu od ukupno m2 na kopnu (lučko operativne površine m2, obala sa zaobalnom površinom m 2, prometnice i objekti infrastrukture m 2, zatvorena skladišta m 2, pomoćni objekti ) i rrr' na moru, odnosno sveukupno m", Slika 2. Lokacija novog kontejnerskog terminala Izvor: Poslovna dokumentacija tvrtke Luka Ploče d.d. Oprema koju će koncesionar nabaviti i ugraditi na novom kontejnerskom terminalu može se svrstati u sljedeće osnovne skupine: Kontejnerske dizalice Mobilne dizalice Ostala oprema (vezana za kontejnerske i mobilne dizalice) Otvoreno skladište. Izgradnja pristaništa predviđena je u dvije faze, a u skladu s potrebama luke. Nabavka oprema se odvija u tri faze (2009., 2011., i 2015.). U prvoj fazi se nabavljaju dvije mobilne dizalice s pripadajućom opremom, a u drugoj fazi 141

8 se graditi otvoreno skladište i u trećoj fazi komejnerska dizalica zajedno s pripadajućom opremom. Redni broj Naziv opreme Količina 1 Kontejnerska dizalica 1 2 Mobilna dizalica 2 3 Ostala oprema Paušal 4 Otvoreno skladište Paušal Tablica 4. Dinamički prikaz ulaganja u kontejnerski terminal 3.2. Terminal za rasute terete Lokacija na kojoj bi se gradio novi terminal za rasute terete, nalazi se na nekoliko kilometara sjeverozapadno od ušća rijeke Neretve, u zaljevu koji s južne i jugozapadne strane zatvara poluotok Pelješac predstavljajući time prirodni lukobran. Najvažnija karakteristika lokacije je da se nalazi na ishodištu višesroljetnog prirodnog puta dolinom Neretve, koja povezuje središnje prostore susjedne republike Bosne i Hercegovine sjadranskim morem. Što se pak tiče utjecaja na okoliš, izgradnje ovog terminala, temeljni zaključak studije utjecaja na okoliš zahvata izgradnje terminala za skladištenje i pretovar tekućih tereta je da je potencijalni utjecaj na okoliš doveden u prihvatljive granice izborom lokacije terminala, te ispravnim izborom tehnološkog rješenja gradnje terminala te posebnim mjerama zaštite okoliša tijekom planiranja, izgradnje i korištenja i provedbe programa praćenja stanja okoliša koji uključuje utvrđivanje postojećeg stanja okoliš, praćenje stanja okoliša tijekom izgradnje i tijekom korištenja. Prema rroškovniku, ukupna ulaganja u 1. fazi, a koja bi trebala osigurati ,00 rrr' novog skladišnog prostora, a iznose približno 105 mu. Dakle, ova ulaganja se namjeravaju financirati dijelom iz vlastitih, a dijelom iz drugih izvora financiranja, bankarskih zajmova, i to u omjeru: - 25% - vlastita sredstva - 75% - druga sredstva. 142

9 4. EKOLOŠKI ASPEKTI Pri analizi utjecaja zahvata na okoliš razmatrali su se sljedeći utjecaji: utjecaj na zrak, tlo, vodu, biljni i životinjski svijet, utjecaj buke, zahvata na kraj obraz, otpad, izvanredni događaji, te da li realizacija zahvata zahtjeva prenamjenu pojedinih elemenata u prostoru. Mogući utjecaj na okoliš vremenski se može podijeliti na utjecaje tijekom izgradnje zahvata, tijekom korištenja zahvata i utjecaj nakon prestanka korištenja zahvata. Slika 3. Baćinska jezera Potencijalni utjecaj na okoliš novogvišenamjenskogkontejnerskog terminala doveden je u prihvatljive granice izborom lokacije terminala, ispravnim izborom tehnološkog rješenja gradnje terminala i posebnim mjerama koje su dio standardnog projekta za ovakve objekte. U zaštitu okoliša dodatno će se uložiti 3% vrijednosti investicije tijekom cjelokupnog trajanja koncesije. Naglasak je stavljen na Baćinska jezera - prirodni fenomen u podnožju planinskog masiva Biokovo koja se u potpunosti moraju očuvati. Dodatnim ulaganjem u Eko brod (slika 4), koji predstavlja novu investiciju tvrtke Pomorski servis Luke Ploče d.o.o., znatno se doprinosi zaštiti okoliša. Slika 4. Eko brod Slika 5. Plivajuća zaštitna brana Pliuajuća zaštitna brana (Slika 5) je opremljena ventilirna za punjenje i pražnjenje zraka, elementima za spajanje brane, lancem za opterećenje i sistemorn za sidrenje. 143

10 5. ZAKLJUČAK Interna stopa profitabilnosti je stopa pri kojoj je neto sadašnja vrijednost projekta jednaka nuli. Kao i neto sadašnja vrijednost, i ova metoda uzima u obzir vremensku dimenziju novca i čitav vijek trajanja, a prag prihvatljivosti je vrijednost interne stope viša od troška kapitala. Trošak kapitala iznosi 7,54%, a interna stopa profitabilnosti 12,91%, pa se može zaključiti da je projekt na temelju ove metode prihvatljiv. LITERATURA 1. Dundović, Č.: Prekrcaj na sredstva prekidnog transporta, Rijeka, Pomorski fakultet u Rijeci, Dundović, Č.: Lučki terminali, Rijeka, Pomorski fakultet u Rijeci, Dundović, Č., B. Kesić: Tehnologija i organizacija luka, Rijeka, Pomorski fakultet u Rijeci, ECAEXT ICROATIAEXTN 10"contentMD K:206718S9~ menupk: ~pagePK:286S066~piPK:286S079~theSitePK:30124S,OO.html