SA2010 Rad Predlozak

Транскрипт

1 IZVORNI ZNANSTVENI RAD Utjecaj intenziteta rezidbe na kemijski sastav pokoţice bobice i mošta kod sorte Frankovka (Vitis vinifera L.) Zoran Bešliš 1, Slavica Todiš 1, Nebojša Markoviš 1, Zoran Atanackoviš 1 1 Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu, Nemanjina 6, Zemun, Srbija (kontakt.zbeslic@agrif.bg.ac.rs) Uvod Uravnoteţenost biljke podrazumjeva takav odnos vegetativne mase izraţene preko mase mladica ili lisne površine i mase groţťa koja še osigurati povoljne mikroklimatske uvjete u špaliru, a samim tim i optimalno protjecanje fizioloških procesa. Pri ovakvim uvjetima se postiţe povoljna struktura grozda i bobice, osobito u odnosu pokoţice prema mezokarpu i optimalan kemijski sastav bobice za navedenu sortu u datim uvjetima uzgoja. Pri uravoteţenom odnosu lisne mase i priroda stvaraju se povoljni mikroklimatski uvjeti, omogušeno je prodiranje svjetlosti kroz masu loze pri ţemu se povešava sadrţaj suhe tvari, antocijana i drugih fenolnih spojeva u pokoţici, (Bergqvist, 2001; Gao, 1993; Morrison i Noble, 1990). Reguliranje sadrţaja razliţitih flavonoida, kao što su flavonoli, antocijani i tanini, moţe se izvesti primjenom odreťenih agro i ampelotehniţkih mjera u vinogradu, kao što su ureťenje špalira, navodnjavanje, opterešenjem trsa i vremenom berbe (Downey i sur., 2006). U uvjetima pojaţane zasjenjenosti špalira, zabiljeţeno je znaţajno sniţavanje sadrţaja flavonoida u bobicama (Smart i sur.,1988). TakoŤer, uslijed povešane gustoše lisne mase, dolazi do povešanja relativne vlaţnosti zraka u špaliru, što izaziva sniţavanje intenziteta transpiracije i fotosinteze, smanjenja porasta organa i smanjenja akumulacije flavonoida (Haselgrove i sur., 2000). Materijal i metode Ispitivanja su obavljena tijekom godine u dijelu vinograda sa sortom Frankovka (Vitis vinifera L.) koji je u sastavu Oglednog dobra "Radmilovac" Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Po svojoj lokaciji, nasad pripada Šumadijskovelikomoravskom rajonu u kojem je zastupljena umjereno-kontinentalna klima sa prosjeţnom godišnjom temperaturom zraka 10,8 o C i srednjom vegetacijskom od 16,6 o C. Prosjeţna godišnja koliţina padalina je oko 660 mm, od ţega u razdoblju vegetacije padne 410 mm. Tlo na kojem je podignut vinograd je u tipu lesivirane gajnjaţe vrlo povoljnih fizikalnih i mehaniţkih svojstava. Vinograd je podignut godine s razmakom sadnje 3 1 m. Kao uzgojni oblik formiran je dvokraki oblik s visinom stabla od 90cm i mješovitom rezidbom. U cilju ispitivanja utjecaja opterešenja trsa primjenjena su tri naţina rezidbe: v 1-8 pupova; v 2-16 pupova; v 3 24 pupa. Pokus je postavljen u tri bloka s tri tretmana. Svaki tretman se sastojao od 15 ujednaţenih trsova. Uticaj odreťene gustoše vegetativne mase nastale u zavisnosti od broja pupova ostavljenih rezidbom, tj. broja mladica razvijenih na trsu na uvjete osvjetljenja odreťen je mjerenjem fotosintetski aktivne radijacije FAR. Mjerenja FAR-a su izvršena primjenom sonde Sunscan probe (Delta T, England) koja se postavlja u špalir, u razini grozdova. Mjerenja su vršena u tri termina, u vrijeme zametanja bobica, u fenofazi šare i pred berbu groţťa. Nakon berbe groţťa, iz svake varijante pokusa uzet je reprezentativni uzorak od 3-5 kg. Uzorkovano groţťe je posluţilo za analizu mehaniţkog sastava grozda i bobice. Kvaliteta mošta, izraţena preko prosjeţnog sadrţaja šešera i ukupnih kiselina, utvrťena je na 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma 1153

2 Pomology, Viticulture and Enology reprezentativnim uzorcima pri berbi groţťa. Sadrţaj šešera je odreťen Oecslovim moštomejrom, a sadrţaj ukupnih kiselina metodom neutralizacije, titracijom sa n/4 NaOH. Sadrţaj ukupnih antocijana je odreťen metodom Vis-spektrofotometrije, a katehina i kvercetina primjenom tekuše kromatografije HPLC (High-Perfomance Liquid Chromatography). Rezultati i rasprava Razlike u opterešenju trsa zimskim pupovima su direktno proizvele razliku u broju mladica i grozdova na trsu, a time indirektno i promjenu uvjeta osvjetljenja, što je utjecalo na kemijski sastav groţťa. U tablici 1. su prikazane prosjeţne vrijednosti nekih elemenata pomošu kojih se moţe opisati vegetativni potencijal trsa u zavisnosti od opterešenja pupovima i njihov utjecaj na uvjete osvjetljenja u špaliru iskazane preko fotosintetski aktivne radijacije. Moţe se uoţiti da s povešanjem broja pupova dolazi do relativnog povešanja broja mladica, priroda i lisne površine po trsu. Kako je i oţekivati, najmanji broj mladica zabiljeţen je u varijanti v 1 6.6, zatim u v 2-12,5 i najveši u v 3-18,1. UtvrŤen rast priroda po varijantama nelinearno je pratio povešanje broja razvijenih mladica po trsu, tako da je najniţi prirod od 2,03 kg zabiljeţen u varijanti v 1; u varijanti v 2 prosjeţan prirod je 3,44 kg i najviši prirod je u trešoj varijanti od 4,80 kg. Relativno povešanje broja mladica i priroda po trsu ostvareno je povešanjem opterešenja trsa zimskim pupovima što je navedeno u brojnim istraţivanjima vešeg broja autora (Nakalamiš, 1980; Gluhiš i sur., 2006 ; Kurtural i sur., 2006.) Tablica 1. Prosjeĉne vrijednosti broja mladica po trsu, lisne površine i FAR vrijednosti kod sorte Frankovka u zavisnosti od opterećenja trsa zimskim pupovima Broj mladica po trsu Prirod po trsu (kg) Lisna površina (m 2 ) FAR (μmolm -2 s -1 ) V 1 6,6 c 2,033 c 2,6 c 125,7 a V 2 12,5 b 3,440 b 5,0 b 109,4 b V 3 18,1 a 4,800 a 7,4 a 107,8 b Lsd 0, Identiţna situacija je i što se tiţe povešanja lisne površine koja se takoťer relativno povešava u zavisnosti od povešanja broja pupova po trsu. Najmanja lisna površina po trsu je zabiljeţena u v 1 2,6 m 2, zatim u v 2 5,0 m 2 i najveša u v 3 7,4 m 2. IzmeŤu varijanti opterešenja su zabiljeţene statistiţki znaţajne razlike pri P=0,05. Razvijeni broj mladica, odnosno lisna površina po trsu su utjecali na statistiţki znaţajnu razliku u FAR-u samo kod v 1 125,7 (μmolm -2 s -1 ) u odnosu na v 2 109,4 (μmolm -2 s -1 ) i v 3 107,8 (μmolm -2 s -1 ). Gustoša lisne mase koja je direktno proporcionalna broju mladica promatrano u odnosu na volumen ili jedinicu duţine špalira direktno utjeţe na intenzitet FAR. Sniţavanje sadrţaja fenolnih spojeva izazvano pogoršavanjem svjetlosnih uvjeta špalira navode brojni autori, (Reynolds i sur.,1996; Price i sur.,1995). Sadrţaj šešera u moštu u tijeku razdoblja ispitivanja je varirao od 17,2% (2005) u prvoj varijanti opterešenja trsa do 22,0%, takoťer u prvoj varijanti naredne godine. Najmanji prosjeţan sadrţaj šešera za trogodišnji period imala je varijanta s najvešim opterešenjem trsa (v3) i iznosio je 19,3%, a najveši sadrţaj od 19,7%. je imala prva varijanta (v1), (Tablica 2). U istraţivanjima kod sorte Frankovka, primjenjena opterešenja od 8, 16 i 24 pupa po trsu nisu utjecala na statistiţki znaţajne razlike u sadrţaju šešera u moštui i nije zabiljeţen ţak ni trend promjene sadrţaja šešera u zavisnosti od opterešenja. Naprotiv, u svakoj godini istraţivanja razliţita varijanta opterešenja je imala maksimalan ili minimalan th Croatian & 5 th International Symposium on Agriculture

3 sadrţaj šešera. Oţito je da sa najvešim opterešenjem od 24 pupa po trsu u primenjenom sustavu uzgoja nije dostignuta kritiţna granica priroda koja bi djelovala depresivno na nakupljanje topive suhe tvari u moštu. Buriš (1995) takoťer navodi da povešanje opterešenja trsa rodnim pupovima do izvjesne granice ne utjeţe negativno na kvalitetu groţťa i da povešanje priroda ne utjeţe toliko na smanjenje postotka šešera (pod uvjetom da prirod nije previsok) koliko sorta i klimatski uvjeti godine. Sliţne rezultate navode Jurţeviš (1979), Howell i sur.,1991, Zamboni i sur.,(1996). koji primjenom razliţitih opterešenja nisu ustanovili tendenciju opadanja postotka šešera. Zoecklein (2000) je i pored izuzetno velikih razlika u prinosu izmeťu tretmana (9, 18 i 25 tha -1 ), ustanovio vrlo male razlike u sadrţaju suhe tvari u moštu (23, 22 i 20,8 %) i sadrţaja ukupnih kiselina (5.5, 5.4 i 5.7 gl -1 ). Sadrţaj kiselina se tijekom razdoblja istraţivanja kretao od 6,2 gl -1 do 7,4 gl -1. Prosjeţne vrijednosti za ispitivani period su priliţno ujednaţene i krešu se od 6,5 gl -1 (v 1 ) do 6,8 gl -1 (v 2 ). Sliţno kao kod sadrţaja šešera u moštu i u ovom sluţaju nisu utvrťene statistiţki znaţajne razlike izmeťu varijanti opterešenja trsa. Sadrţaj ukupnih kiselina u moštu je element koji još manje varira u zavisnosti od opterešenja trsa zimskim pupovima i prirodom. Postoje kontradiktorni rezultati o utjecaju opterešenja trsa na sadrţaj ukupnih kiselina u moštu. U nekim istraţivanjima je zabiljeţeno sniţavanje njihovog sadrţaja s povešanjem priroda (Wolpert i sur.,1983; Reynolds i Wardle (1989), a po drugima dolazi do povešanja sa smanjenjem opterešenja trsa (Bravdo i sur.,1985; Reynolds i sur.,1986). Najniţi sadrţaj ukupnih antocijana u pokoţici je zabiljeţen u varijanti s najvešim opterešenjem trsa i iznosio je 5,7 ( mgg -1 ), dok je u ostale dvije varijante bio gotovo izjednaţen. Ustanovljene razlike u sadrţaju ukupnih antocijana izmeťu prve i druge varijante u odnosu na varijantu s najvešim opterešenjem su statistiţki vrlo znaţajno odstupale (Tablica 2). Sadrţaj antocijana u pokoţici je biološko svojstvo jedne sorte i pod velikim je utjecajem opterešenja trsa prirodom i uvjeta osvjetljenosti u nivou grozdova. Negativnu zavisnost izmeťu opterešenja trsa pupovima, tj prirodom i sadrţaja antocijana u bobicama i vinu navode još i Yamane i Shibayama 2006; Guidoni i sur.,2002; Zoecklein 2000; Što se tiţe sadrţaja katehina, najmanja koliţina (1,6276 mgg -1 ) je takoťer izmjerena u varijanti s najvešim opterešenjem, dok je najveši sadrţaj katehina izmjeren u prvoj varijanti (v 1 ) i iznosio je 2,64327 mgg-1. UtvrŤena je statistiţka znaţajnost izmeťu razlika u sadrţaju katehina izmeťu prve i druge varijante u odnosu na trešu varijantu opterešenja (Tablica 2). Sliţna situacija je ustanovljena i u sadrţaj kvercetina. Najniţi sadrţaj od mgg -1 je ustanovljen u trešoj varijanti, a najviši sadrţaj ovog spoja ( mgg -1 ) je imala pokoţica s bobica iz druge varijante opterešenja trsa. Kao i u prethodna dva sluţaja izmeťu utvrťenih razlika prve i druge varijante opterešenja trsa u odnosu na trešu utvrťena su statistiţki znaţajna odstupanja (Tablica 2.). Znaţajno povešanje sadrţaja kvercetina u povoljnim uvjetima osvjetljenja u odnosu na zasjenjene grozdove su ustanovili Downey i sur.,2004; Price i sur.,2005. Tablica 2. Prosjeĉne vrijednosti sadrţaja ukupnih antocijana, katehina i kvercetina u pokoţici sorte Frankovka u zavisnosti od opterećenja trsa zimskim pupovima ( god) v 1 v 2 v 3 Lsd 0,05 Šešer (Brix %) Ukupne kiseline (gl -1 ) Ukupni antocijani (mgg -1 ) a a 5.7 b Katehin (mgg -1 ) a a b Kvercetin (mgg -1 ) a a b hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma 1155

4 Pomology, Viticulture and Enology U našim istraţivanjima sa sortom Frankovka, primjenjena opterešenja trsa nisu bitnije utjecala na udio pokoţice u bobici ni na promjenu odnosa izmeťu pokoţice i mezokarpa jer nije ni zabiljeţeno znatnije variranje mase bobice po varijantama pokusa (rezultati nisu prikazani). Zakljuĉak Povešanje broja pupova pri rezidbi sorte Frankovka utjecalo je na povešanje vegetativne produkcije trsa, izraţeno preko lisne površine i mase orezane loze. Povešanje vegetativne mase izazvalo je srazmjerno smanjenje intenziteta FAR u rodnoj zoni, uslijed vešeg broja mladica po jedinici volumena špalira. Uvjeti slabe osvjetljenosti takoťer utjeţu na smanjenje akumulacije fenolnih spojeva u pokoţici bobice. Ova istraţivanja su potvrdila represivni utjecaj visokih priroda na nivo fenolnih spojeva u bobici, a srazmjerno tome i u vinima, tako da rezultati mogu biti od vrijednosti za vinarsku industriju. Napomena Istraţivanja nephodna za ovaj rad dio su projekta TP kojeg financira Ministarstvo za nauku i tehnooški razvoj Republike Srbije. Literatura Bergqvist J., Dokoozlian N., Ebisuda, N. (2001). Sunlight exposure and temperature effects on berry growth and composition of Cabernet sauvignon and Grenache in the central San Joaquin valley of California. American Journal of Enology and Viticulture. 52: 1 7. Bravdo B., Hepner Y., Loinger C., Cohen S., Tabacman, H. (1985). Effect of crop level and crop load on growth, yield, must and wine composition and quality of Cabernet Sauvignon. American Journal of Enology and Viticulture. 36: Buriš D. (1995).Savremeno vinogradarstvo. Nolit, Beograd. Downey M.O., Dokoozlian N.K., Krstic. M.P. (2006). Cultural practice and environmental impacts on the flavonoid composition of grapes and wine: A review of recent research. American Journal of Enology and Viticulture. 57: Gao Y. (1993). Studies in fruit color development in red seedles table grape Reliance (Vitis hybrid). PhD Diss.The Ohio State University. Gluhic D., Persuric D., Bubola M., Milotic A. (2005). Total dry matter production of cv. Istrian Malvasia under different bud loads and rootstocks on spur cordon training system. Proc. from XIV Int. Gesco-Viticulture Congress, Geisenheim, Germany Guidoni S., Allara P., Schubert, A. (2002). Effect of cluster thining on berry skin anthocyanin composition of Vitis vinifera cv. Nebbiolo. American Journal of Enology and Viticulture. 53: Haselgrove L., Botting D., R van Heeswijck, Hoj P.B., Dry P.R., Ford C., Iland, P. (2000). Canopy microclimate and berry composition: The effect of bunch exposure on the phenolic composition of Vitis vinifera L. cv. Shiraz grape berries. Australian Journal of Grape and Wine Research. 6: Howell S., Miller D., Edson C., Striegler, K. (1991).Influence of training system and pruninig severity on yield, vine size and fruit composition of Vignoles grapevines. American Journal of Enology and Viticulture. 42, No. 3. Jurţeviš A. (1979). Uticaj uzgojnog oblika i opterešenja ţokota i lukova okcima na vegetativni potencijal, prinos groţťa i kvalitet šire sorte traminac crveni. Vinogradarstvo i vinarstvo : Kurtural S.K., Dami, I.E. Taylor, B.H. (2006). Effects of pruning and cluster thinning on yield and fruit composition on Chambourcin grapevines. HortTechnology. 16 (2): th Croatian & 5 th International Symposium on Agriculture

5 Morrison J.C., Noble, A.C. (1990). The effects of leaf and cluster shading on the composition of Cabernet Sauvignon grapes and on fruit and wine sensory properties. American Journal of Enology and Viticulture. 41: Nakalamiš, A. (1980). Vinogradarstvo i vinarstvo : Price S.F., Breen P.J., Valladao M.,Watson, B.T. (1995). Cluster sun exposure and quercetin in Pinot noir grapes and wine. American Journal of Enology and Viticulture. 46: Reynolds A.G., D.A. Wardle. (1989). Influence of fruit microclimate on monoterpene levels of Gewürztraminer. American Journal of Enology and Viticulture. 40: Reynolds A.G., Pool R.M., Mattick, L.R. (1996). Effect of shoot density and crop control on growth, yield, fruit composition and wine quality of Seyval blanc grapes. J. Amer. Soc. Hort. Sci. 111: Smart R.E., Smith, S.M., Winchester, R.V. (1988). Light quality and quantity effects on fruit ripening for Cabernet Sauvignon. American Journal of Enology and Viticulture. 39: Zoecklein,B.(2000). Wolpert J.A., Howell G.S., Mansfield, T.K. (1983). Sampling Vidal blanc grapes I. Effect of training system, pruning severity, shoot origin and cluster thinning on cluster weight and fruit quality. American Journal of Enology and Viticulture. 34: Yamane T., Shibayama, K. (2006). Effects of trunk girdling and crop load levels on fruit quality and root elongation in Aki Queen grapevines. J. Japan. Soc. Hort. Sci. 75 (6): Zamboni M., Bavaresco L., Komjanc, R. (1995). Influence of bud number on growth, yield, grape and wine quality of Pinot gris, Pinot noir and Sauvignon (Vitis vinifera L.). In IHC Worshop on strategies to optimize wine grape quality, Conegliano, Italy, Effect of pruning intensity on berry skin and must composition on cv. Blaufränkisch (V. Vinifera L.) Abstract The paper presented results of investigation of pruning intensity effect on must quality and content of total anthocyanins, phenols, catehin and quercetin in berry skin of cv. Blaufränkisch (V. vinifera). The different levels of crop load were obtained with retaining of 8, 16 and 24 winter buds per vine. The must quality presented as content of soluble solids and total acidity was constant with pruning intensity changes. The content of berry skin compounds were decreased with crop load increasing and lowest content were obtained in variant with 24 buds. The different between variant with 24 buds and other two variants are statistical significant. Key words: bud load, soluble solids, total acids, anthocyanins, phenols 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma 1157