SADRĂ„Ä…Ă‹ĹĄAJ

Транскрипт

1 NOSITELJ ZAHVATA: Zadruga "FASADNI KAMEN" PRIDRAGA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO GRA EVNOG KAMENA NA BUDU EM EKSPLOATACIJSKOM POLJU "SVETI ANTE PRIDRAGA" (OP INA NOVIGRAD) - - ZAGREB, ožujak 2010.

2

3 I SADRŽAJ stranica UVOD 1 1. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA OPIS ZAHVATA POSTOJE E STANJE OBUHVAT ZAHVATA (OBLIK i VELI INA) UTVR ENE REZERVE MINERALNE SIROVINE PLANIRANA EKSPLOATACIJA, RADNO VRIJEME I VIJEK TRAJANJA EKSPLOATACIJE TEHNOLGIJA EKSPLOATACIJE RU NO DOBIVANJA (KLASI NA METODA) STROJNO DOBIVANJA DIJAMANTNA ŽI NA PILA I LAN ANA SJEKA ICA PLANIRANO I ZAVRŠNO STANJE I. FAZA EKSPLOATACIJE II. FAZA EKSPLOATACIJE III. FAZA EKSPLOATACIJE VI. FAZA EKSPLOATACIJE ZAVRŠNO STANJE (V. faza eksploatacije) PRATE I OBJEKTI RASVJETA I KOMUNIKACIJA OPSKRBA ENERGIJOM I VODOM ODVODNJA OTPAD INDIKATORI UTJECAJA NA OKOLIŠ UTJECAJ NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE UTJACAJ NA POSTOJE E I PLANIRANE ZAHVATE UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST UTJECAJ NA POVRŠINSKE I PODZEMNE VODE UTJECA NA TLO UTJECAJ NA KAKVO U ZRAKA UTJECAJ NA BUKU UTJECAJ NA GOSPODARSKE ZNA AJKE UTJECA NA INFRASTRUKTURU UTJECA NA POVIJESNO - KULTURNU BAŠTINU UTJECAJ NA KRAJOBRAZNE ZNA AJKE MOGU I AKCIDENTI I EKOLOŠKA NESRE A UTJECAJI NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE MJERE ZAŠTITE MJERE ZAŠTITE TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE 18 Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije arhitektonsko gra evnog kamena na eksploatacijskom polju

4 II MJERE ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI MJERE ZAŠTITE POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA MJERE ZAŠTITE TLA MJERE ZAŠTITE ZRAKA MJERE ZAŠTITE OD POVE ANJA RAZINE BUKE MJERE ZAŠTITE GOSPODARSKIH ZNA AJKI MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE MJERE ZAŠTITE SOCIOLOŠKIH ZNA AJKI MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH ZNA AJKI MJERE ZAŠTITE GEOLOŠKE BAŠTINE MJERE GOSPODARENJA S OTPADOM MJERE ZA SPRE AVANJE EKOLOŠKE NESRE E MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE PROGRAM PRA ENJA STANJA OKOLIŠA GRAFI KA DOKUMENTACIJA 25 broj priloga 1. Zemljopisni položaj isztražnog prostora, odnosno budu eg eksploatacijskog polja arhitektonsko gra evnog kamena "SVETI ANTE - PRIDRAGA" kod Novigrada, mjerila 1: ( listovi Novigradsko more i Benkovac) Situacijska karta po etno stanje ležišta "SVETI ANTE - PRIDRAGA", mjerila 1: Situacijska karta završno stanje - ležišta "SVETI ANTE - PRIDRAGA", mjerila 1: Karakteristi ni profili kamenoloma "SVETI ANTE - PRIDRAGA" - po etno i završno stanje, mjerila 1: Trodimenzionalni prikaz profila vizualne izloženosti (sagledivosti) pogled od jugoistoka u smjeru sjeverozapada Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) - pogled okomito na pružanje profila Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) - pogled od sjeverozapada u smjeru jugoistoka Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) - pogled od jugoistoka u smjeru sjeverozapada 8. Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije arhitektonsko gra evnog kamena na eksploatacijskom polju

5 1 UVOD Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije arhitektonsko - gra evnog kamena na budu em eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA", (Op ina Novigrad) u Zadarskoj županiji, predstavlja stru nu podlogu za postupak procjene utjecaja na okoliš planiranog zahvata u prostoru kojeg provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva. Prema lanku 69. Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 110/07) kao i lanku 3. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 64/08 i 67/09) za navedenu vrstu zahvata u prostoru propisana je obveza postupka procjene utjecaja na okoliš. Za eksploataciju arhitektonsko gra evnog kamena postupak procjene obvezno provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva, shodno Prilogu I. to ka 35. alineje 4. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 64/08 i 67/09). U skladu s tim je nositelj zahvata podnio nadležnom tijelu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš. Prema lanku 6. stavku 2. to ki 3. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš nositelj zahvata je priložio potvrdu (uvjerenje) o uskla enosti predmetnog zahvata s važe om prostornom planskom dokumentacijom, koju je prethodno ishodio od Uprave za prostorno ure enje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva, jer je to tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole ( lanak 4. Uredba o odre ivanju zahvata u prostoru i gra evina NN br. 116/07). Sadržaj Studije o utjecaju na okoliš (u daljnjem tekstu Studija) sastavljen je u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 64/08 i 67/09 prilog IV. Obavezni sadržaj studije) i prilago en je specifi nostima zahvata - eksploatacije mineralne sirovine (arhitektonsko-gra evnog kamena). Cilj izrade Studije je stru na procjena mogu ih utjecaja eksploatacije arhitektonsko gra evnog kamena na pojedine sastavnice okoliša, te definiranje prijedloga mjera i programa pra enja stanja i o uvanja okoliša što uklju uje: definiranje postoje eg stanja okoliša u pogledu kakvo e življenja i životnih vrijednosti i stanja one iš enja, te stupnja korištenja postoje ih eksploatacijskih polja u širem i užem podru ju, definiranje utjecaja na okoliš s obzirom na tehnološki proces eksploatacije arhitektonsko gra evnog kamena unutar budu eg eksploatacijskog polja u normalnim ili akcidentnim situacijama, te ekološkim nesre ama i definiranje tehni kih rješenja i mjera zaštite za smanjenje utjecaja na okoliš. Studijom su sagledani mogu i nepovoljni utjecaji eksploatacije arhitektonsko gra evnog kamena na bioraznolikost, georaznolikost, vode, tlo, zrak, buku, infrastrukturu, krajobraz, prirodne i kulturne vrijednosti, te mogu i me uutjecaji s drugim zahvatima postoje im i planiranim. Temeljem procijenjenih utjecaja na okoliš, Studijom su utvr ene mjere zaštite

6 2 okoliša kojim bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju mogu u mjeru. Studijom je tako er propisan i program kontinuiranog pra enja stanja okoliša. Procjene o dostatnosti poduzetih mjera i mogu nost primjene dodatnih, što e zajedno s odabranim varijantnim rješenjem eksploatacije arhitektonsko gra evnog kamena biti ugra eno u daljnju potrebnu stru nu dokumentaciju za pridobivanje rudarske koncesije za izvo enje rudarskih radova, koje je potrebno za eksploataciju. Prema lanku 45. Zakona o rudarstvu (NN br. 75/09) "za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna je koncesija". Isto tako "eksploatacija mineralne sirovine dozvoljena je samo unutar eksplaotacijskog polja odre enog ugovorom o koncesiji i u granicama odre enim rudarskim projektom". Tako er, navedeno je i to da "eksploatacijsko polje mineralnih sirovina odre uje se sukladno lokacijskoj dozvoli". Nositelj planiranog zahvata je zadruga "FASADNI KAMEN" iz Pridrage, koja planira na podru ju Op ine Novigrad otvoriti kamenolom arhitektonsko gra evnog kamena, u okviru kojeg e se organizirati eksploatacija kamenih plo a razli itih debljina i veli ina, a u svrhu unutarnjih i vanjskih horizontalnih i vertikalnih oblaganja, tj. kao dekorativno - zaštitni i dekorativno - funkcijski element gra evnih objekata svih namjena. Planirana godišnja eksploatacija iznosit e m 3 arhitektonsko gra evnog kamena, odnosno plo a svih vrsta debljina. Utvr ene rezerve, kojima raspolaže zadruga dostatne su za 38,5 godina eksploatacije. Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije arhitektonsko gra evnog kamena na eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA" (Op ina Novigrad) izra ena je temeljem ugovora zadruge "FASADNI KAMEN" iz Pridrage s INSTITUTOM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ ODRŽIVIH EKO SUSTAVA, Jagodno 100/a, Novo i e, Velika Gorica. Izra iva Studije je od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva dobio suglasnost za izradu Studija o utjecaju na okoliš.

7 3 1. OCJENA PRIHVATLJIVOST ZAHVATA 1.1. OPIS ZAHVATA Predmetni zahvat se odnosi na eksploataciju arhitektonsko gra evnog kamena koji je na tržištu poznat kao "benkova ki plo asti kamen", u okviru istražnog prostora, odnosno budu eg eksploatacijskog polja "SVETI ANTE PRIDRAGA". Podru je planiranog zahvata kao i dozvoljene radnje u njemu propisane su postoje om prostornom dokumentacijom: Prostornim planom Zadarske županije, Prostornim planom ure enja Op ine Novigrad Benkovac i nalazi se na podru ju za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine. Prostornim planom Zadarske županije predvi eno je da se kameni otpad nastao pri eksploataciji arhitektonsko gra evnog kamena planira koristiti kao tehni kogra evni kamen POSTOJE E STANJE OBUHVAT ZAHVATA (OBLIK I VELI INA) Istražni prostor arhitektonsko gra evnog kamena "SVETI ANTE PRIDRAGA" nalazi se na podru ju op ine Novigrad, južno od državne ceste D 502 (Zadar Zemunik - Smil i ), pružanja sjeverozapad-jugoistok, (Prilog 1.). Ima oblik nepravilnog mnogokuta, površine 15,45 ha (Slika 1.-2., Prilog 1.). Prema Elaboratu o rezervama... (JOVI I i dr. 2009) rezerve su prora unate na površini od 13,55 ha (Prilog 2.) i na toj površini odvijat e se eksploatacija otkopavanje arhitektonsko gra evnog kamena u istražnom prostoru, odnosno budu em eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA". Istražni prostor "SVETI ANTE - PRIDRAGA", prema kopiji katastarskog plana mjerila 1:2 904 kojeg je izdao Podru ni ured za katastar Zadar, nalazi se u cijelosti u katastarskoj op ini Pridraga i obuhva a katastarsku esticu br. 461/1. Na navedenoj katastarskoj estici nalazi se katastarska kultura pod oznakom pašnjak i u vlasništvu je Republike Hrvatske UTVR ENE REZERVE MINERALNE SIROVINE Na temelju Elaborata o rezervama arhitektonsko - gra evnog i tehni k o gra evnog kamena u istražnom prostoru "SVETI ANTE - PRIDRAGA" (JOVI I i dr. 2009) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Povjerenstvo za utvr ivanje rezervi mineralnih sirovina potvrdilo je koli inu i kakvo u rezervi arhitektonsko - gra evnog kamena.

8 4 TABLICA : Rezerve arhitektonsko gra evnog kamena po klasama i kategorijama u istražnom prostoru "SVETI ANTE - PRIDRAGA" Klasa Kategorija Bilan ne rezerve (m 3 ) Izvanbilan ne rezerve (m 3 ) Ukupne rezerve (m 3 ) Eksplotacijski gubici (%) Eksploatacijske rezerve (m 3 ) A B C A+B+C Klasa Kategorija TABLICA : Rezerve tehni ko gra evnog kamena po klasama i kategorijama u istražnom prostoru "SVETI ANTE - PRIDRAGA" Bilan ne rezerve (m 3 ) Izvanbilan ne rezerve (m 3 ) Ukupne rezerve (m 3 ) Eksplotacijski gubici (%) Eksploatacijske rezerve (m 3 ) A B C A+B+C PLANIRANA EKSPLOATACIJA, RADNO VRIJEME I VIJEK TRAJANJA EKSPLOATACIJE Godišnje e se eksploatirati m 3 arhitektonsko gra evnog kamena (svih vrsta debljina plo a). Da bi se eksploatiralo m 3 godišnje arhitektonsko gra evnog kamena (svih vrsta debljina plo a) potrebno je otkopati m 3 stijenske mase u sraslom stanju. Da bi se otkopale ukupne utvr ene eksploatacijske rezerve od m 3 arhitektonsko gra evnog kamena potrebno je otkopati m 3 stijenske mase u sraslom stanju. Za ostvariti predvi enu godišnju proizvodnju na raspolaganju je 247 dana u godini, jer kad se od mogu eg godišnjeg vremena 365 dana oduzmu 52 nedjelje, 52 subote i 14 blagdana dobije se 247 radnih dana. Me utim, zbog razdoblja s nepovoljnim vremenskim prilikama, odnosno vremena potrebnog za remont opreme mogu e radno vrijeme kamenoloma u godini je 220 radnih dana. Dnevna proizvodnja u kamenolomu iznosit e: Q rd = m 3 : 220 dana = 34,0909 m 3 /dan Q rd = 34 m 3 /dan arhitektonsko gra evnog kamena (svih vrsta debljina plo a). Vijek trajanja kamenoloma je: T k = Q : Q g

9 5 T k vijek trajanja kamenoloma godina Q projektirana koli ina otkopavanja m 3 Q g godišnja proizvodnja m 3 T k = Q : Q g = : = 38,4912 T k = 38,5 godina Prema usvojenom Prostornim planom Zadarske županije izmjene i dopune ( lanak 28., "Službeni glasnik" Zadarske županije br. 17/06) navedeno je da se iz ležišta arhitektonsko gra evnog kamena najviše 20 % kamenog otpada može koristiti kao tehni ko gra evni kamen. Iz toga proizlazi da se iz istražnog prostora, odnosno budu eg eksploatacijskog polja "SVETI ANTE - PRIDRAGA" ukupno može koristiti m 3 kamenog otpada kao tehni ko gra evni kamen. Godišnje e se mo i koristiti m 3 kamenog otpada kao tehni ko gra evnog kamena. Dnevna proizvodnja u kamenolomu iznosit e: Q rd = m 3 : 220 dana = 14,923 m 3 /dan Q rd = 15 m 3 /dan tehni ko gra evnog kamena (u sraslom stanju). Q rd = 20 m 3 /dan tehni ko gra evnog kamena (u rastresitom stanju). Zbog malih dnevnih koli ina eksploatacija tehni ko gra evnog kamena odvijat e se kampanjski i ovisit e i o potrebama tržišta PRIKLJU AK NA JAVNO PROMETNU POVRŠINU Sadašnji prilaz planiranom zahvatu, odnosno budu em eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA" mogu je poljskim putem (makadamom) koji prema sjevroistoku do sjeveru izlazi na državnu cestu D 502 (Prilog 1.). Budu i prilazni, odnosno planirani pristupni put prema kamenolomu pružat e se uz sjeveroisto nu granicu planiranog zahvata. On e predstavljati glavnu okosnicu budu eg razvoja kamenoloma, jer omogu ava nesmetanu otpremu mineralne sirovine iz kamenoloma kao i njegovu u inkovitu razradu po visini i površini (Prilog 1. i 2.). Susjedno eksploatacijsko polje arhitektonsko gra evnog kamena "Stazice Adam" ima izdanu lokacijsku dozvolu za pristupnu cestu i ne smije mu se onemogu iti pristup na polje TEHNOLOGIJA EKSPLOATACIJE Pri dobivanju "benkova kog plo astog kamena" na planiranom zahvatu arhitektonsko gra evnog kamena "SVETI ANTE-PRIDRAGA" koristit e se

10 6 klasi ne metode ru nog i strojnog lomljenja i piljenja s odvajanjem po slojevitosti. Izbor na ina otkopavanja ovisit e prvenstveno o debljini slojeva (plo a), a potom o njihovoj kompaktnosti, odnosno strukturnom sklopu pojedinog dijela ležišta. Specifi na uslojenost "benkova kog plo astog kamena" uvjetuje i specifi ni na in otkopavanja u odnosu na ostale vrste arhitektonsko - gra evnog kamena. Stoga e se va enje kamena izvoditi u smjeru pada sloja duž prirodnih diskontinuiteta, tj. otvorenih slojnica odizanjem ru nim alatima ili strojno, shodno debljini slojeva i razmaku slojnica. Otkopavanje e se izvoditi po pružanju naslaga u duga kim frontalnim otkopima, s tim da e se ti otkopi dijeliti (naj eš e u tri) manja otkopna polja s razli itim dubinama eksploatacije. Podjela otkopne fronte po visini omogu ava u svakom trenutku otkopavanje razli itih debljina uslojenog tankoplo astog kamena. Debljina slojeva se mijenja, odnosno pove ava po dubini ležišta, pa dubinska razdioba otkopne fronte, odnosno njeno stepeni asto otkopavanje, osigurava ravnomjerno dobivanje svih asortimana plo a za cijelo vrijeme eksploatacije RU NO DOBIVANJA (KLASI NA METODA) Ru no dobivanje arhitektonsko - gra evnog kamena ("benkova kog plo astog kamena") na eksploatacijskim poljima primjeniti e se na najtanjim slojevima, tj. slojevima debljine do 3 cm. Slojevi debljine do 1 cm otkopavati e se isklju ivo ru nim radom (pijuk, poluga), jer bi primjena strojeva (vili ar ili utovara s vilicama) zbog njihove mase dovela do prekomjernog nekontroliranog lomljena plo a. Za slojeve debljine od 1 do 3 cm, osim ru nih alatki može se u pojedinim slu ajevima koristiti i strojno otkopavanje. Nakon odlamanja plo e e se na licu mjesta slagati u palete prema asortimanu po debljini, veli ini i boji. To zna i da e se na jednoj paleti nalaziti plo e iste debljine i po prilici iste veli ine razli itog nepravilnog oblika. Složene palete e se s otkopnog polja prebacivati, utovara em opremljenim vilicama umjesto lopate, na deponij gotovih proizvoda formiran unutar eksploatacijskog polja. Palete e se s tog deponija, kamionima kupaca, direktno odvoziti na tržište ili e se otpremati u pilanu na dalju obradu (uglavnom palete s debljim plo ama) STROJNO DOBIVANJA Pri strojnom dobivanju, umjesto ru nih alatki (pijuka i poluge) za odvajanje i lomljenje plo a koristiti e se strojevi: vili ar, utovara i bager. Pri tom e se primjenjivati dva na ina dobivanja. Prvi je na in identi an ru nom dobivanju s tim da e se umjesto ru ne alatke u otvorenu slojnicu podbijati radni element stroja (vilica ili bagerska lopata), te njegovim izdizanjem proizvoditi sila odloma uslijed koje e do i i do vertikalnog razrušenja slojeva, tj. do odvajanja plo a razli itog nepravilnog oblika. Ovaj e se na in dobivanja koristiti pri otkopavanju svih slojeva izuzev onih najtanjih, zna i svih slojeva iznad 1 cm do onih iznad 5 cm debljine. Pri tom e se slojevi debljine od 1 do 3 cm otkopavati strojno samo iznimno, u slu ajevima kad ru na sila odloma nije dovoljna za odvajanje plo a (snaga odraslog prosje no gra enog i jakog radnika je oko 0,07 kw), dok e se slojevi debljine iznad 5 cm otkopavati isklju ivo uz primjenu bagera.

11 7 Drugi na in strojnog otkopavanja karakterizira prethodno razbijanje slojeva (uz djelomi no potpuno odvajanje plo a), djelovanjem sile na njihovu površinu, te eventualnim naknadnim horizontalnim odvajanjem po slojnicama radnim elementom stroja ili ru no. Razbijanje slojeva ili vertikalni odlom plo a ostvariti e se silom hidrauli nog otkopnog eki a po površini sloja. Uslijed te sile dolazi do pucanja sloja po prirodnim diskontinuitetima, ali tako er i na mjestima gdje tih diskontinuiteta nema. Nakon što je sloj, pomo u hidrauli nog otkopnog eki a raspucan, odvojene plo e e se slagati u palete s tim da e se, na onim mjestima gdje nije došlo do horizontalnog odvajanja, prethodno po potrebi odvojiti strojno ili ru no na ve prikazani na in. Prednost ovog na ina strojnog dobivanja je, uz smanjenu potrebu horizontalnih odvajanja, znatno ve i u inak otkopavanja, a nedostatak znatno pove anje koli ine dobivenih plo a manjih dimenzija, kao i pove anje otkopnih gubitaka, odnosno peva enje jalovine (kamenog otpada) u masi ležišta "benkova kog plo astog kamena". Strojevi koji e se za prikazane strojne na ine eksploatacije koristiti su: vili ar, utovara, bager s dubinskom lopatom i hidrauli ni otkopni eki DIJAMANTNA ŽI NA PILA I LAN ANA SJEKA ICA U ležištu arhitektonsko gra evnog kamena "SVETI ANTE - PRIDRAGA" se s geološko - rudarskim istražnim radovima nije zašlo u ve e dubine, tj. nije dokazano postojanje debljih slojeva, pa se za njihovu eksploataciju za sada ne predvi a primjena dijamantne ži ne pile i lan ane sjeka ice PLANIRANO I ZAVRŠNO STANJE Planiranom eksploatacijom e se na budu em eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA" zahvatiti sve priznate rezerve tako da granica otkopavanja odgovara granici prora una rezervi (Prilog 2. i 4.). Budu e eksploatacijsko polje "SVETI ANTE - PRIDRAGA" e se dijeliti u revire, a reviri u otkopne odsjeke. Reviri e se pružati po pružanju sloja, što zna i da im je dužina odre ena dužinom otkopnog dijela eksploatacijskog polja (smjer sjeverozapad - jugoistok), a širina im je okomita na taj smjer, tj. imaju smjer upada sloja (prema sjeveroistoku). Širina revira nije to no definirana i može se mijenjati po potrebi. Orijentacijski, minimalna širina ovisi o nagibu sloja i dubini otkopa (razlici površinske i krajnje dubinske kote otkopavanja). Zna i da se orijentacijska širina revira dobiva tako da se dubina kopa podijeli s tangensom nagiba sloja. Budu i da krajnja dubinska kota u cijelom prostoru nije ista, a i nagib sloja nije ujedna en, širina revira u pojedinim dijelovima ležišta bi bila razli ita. Reviri razli ite širine u pojedinim dijelovima ležišta bi komplicirali otkopavanje, pa e se ležište podijeliti na revire ujedna ene prosje ne širine. Poželjno je, zbog organizacije transporta u dubinskom dijelu revira, da ta širina bude uvijek ve a od širine odre ene na ovaj na in, što ne zna i da ona ne može biti i manja, ali e se tada ukupna dubina dose i otkopavanjem u više zahvata. Budu i da su rezerve smještene unutar male visinske razlike kamenolom e se, obzirom na upad slojeva, otkopavati jednoetažno. Kako se debljina slojeva kre e od

12 8 1 do 10 cm, jednoetažni razvoj kopa e obuhvatiti me uetažni stepeni asti sustav napredovanja. To zna i da e se otkopna fronta (široko elo) po pružanju sloja dijeliti u više (tri) otkopnih odsjeka ije e se napredovanje odvijati od gore prema dolje. Visina stepenica (odsjeka) e tijekom eksploatacije biti razli ita i promjenjiva ovisno o debljini slojeva i dostignutoj dubini zahvata. Slojevi e se po dubini podijeliti na tri stepenice (odsjeka) s tim da e se s prvim odsjekom zahva ati najtanji s drugim srednji i tre im najnižim najdeblji (iznad 5 cm) slojevi. Prema tome, nakon što se u otkopnoj fronti formiraju sva tri otkopna odsjeka, u prvom e se otkopavati najtanji slojevi. Drugim nižim otkopnim odsjekom zahva at e se slojevi srednje debljine, a tre im još nižim najdeblji slojevi. Takav sustav napredovanja omogu ava dobivanje ujedna enog asortimana plo a tijekom cijelog životnog vijeka kamenoloma. Ulazne i izlazne komunikacije u dublje dijelove kopa predstavljat e direktan spoj sloja s površinom terena, tako da e cijela površina najvišeg sloja biti transportna površina. Kad se otkopavanjem razina najvišeg sloja spusti ispod razine terena (osnovnog radnog platoa) ulazne i izlazne komunikacije e se i dalje održavati na isti na in, tako da e se strojevi kretati kroz kop unutar djela na kojem se eksploatacija spustila ispod razine terena, a ulaziti i izlaziti preko otkopnog polja kojem najviši sloj doseže razinu terena. Kad takve transportne udaljenosti postanu prevelike, odnosno kad se cijela otkopna fronta spusti ispod razine osnovnog terena ulazne i izlazne komunikacije e se uspostaviti preko kosih transportnih rampi koje e se na pojedinim dijelovima otkopa graditi od jalovog materijala - kamenog otpada. Na kopu e se primijeniti metoda otkopavanja sa zapunjavanjem otkopanih prostora, tako da e se u po etnoj fazi jalovina odlagati uokrug otkopa, ime e se oformiti zaštitni nasip kopa. Širenjem eksploatacije u smjeru sjeveroistoka jalovina iz nasipa e se preguravati u otkopane prostore, a pripremnim radnjama formiranja nove otkopne fronte oformit e se novi zaštitni nasipi. Iz aktualnog stanja budu eg eksploatacijskog polja "SVETI ANTE - PRIDRAGA" (Prilog 2.) se vidi da se na velikom dijelu tog prostora nalaze ve otvoreni dijelovi ležišta. Me utim svi otvoreni dijelovi ležišta se nalaze izvan granica odobenog istražnog prostora, tj. budu eg eksploatacijskog polja tako da planirana eksploatacija ne zahva a stare kamenolome ("kave") na kojima se ranije odvijala nelegalna eksploatacija. Cijeli prostor karakterizira kamenita zaravan koja je ispresijecana velikim brojem samovoljno formiranih makadamskih prometnica preko kojih se prevozila mineralna sirovina do glavnih prometnih pravaca. Jedna takva prometnica presijeca budu e eksploatacijsko polje na dva dijela, a spaja se s pristupnim putom koji se gradi uz cijelu sjeverozapadnu - sjeveroisto nu granicu. Ova e cesta za cijelo vrijeme eksploatacije ostati glavna komunikacijska poveznica budu eg eksploatacijskog polja s ostalom prometnom infrastrukturom šireg podru ja. Postoje a središnja prometnica koja se pruža kroz ležište "SVETI ANTE - PRIDRAGA" od sjeveroistoka prema jugozapadu i dijeli ga na dva dijela, ne e se zahvatiti eksploatacijom do kraja životnog vijeka kamenoloma. Budu i da ona dijeli ležište na dva dijela eksploatacija e se odvijati dvokrilno na desno i na lijevo od te prometnice (desno i lijevo krilo gledaju i od sjeveroistoka prema jugozapadu). Najprije e se (zbog imovinsko pravnih odnosa odnosno prava služnosti zemljišta) eksploatirati desno, a potom lijevo krilo. Ležište e se otvoriti na krajnjem

13 9 sjeverozapadnom dijelu (vršna to ka br. 1. odobrenog istražnog prostora) od kuda e se po eti s formiranjem prvog revira koji e se pružati sjeverozapad - jugoistok od vršne to ke 1 do središnje prometnice. Sljede i reviri ovog krila e se nadovezivati jedan na drugi u smjeru od jugozapada prema sjeveroistoku. Reviri e se dalje dijeliti u otkopne odsjeke koji e se otkopavati na na in kako je ranije opisano I. FAZA EKSPLOATACIJE I. faza eksploatacije odvijat e se na površini od 1,07 ha i trajat e 3,04 godine. Eksploatacija kamenoloma "SVETI ANTE - PRIDRAGA" u po etnoj I. fazi eksploatacije temeljit e se na komunikacijama unutar kopa koje omogu avaju prilaz u krajnji jugozapadni dio ležišta. Da bi radovi u po etnoj fazi eksploatacije osigurali u inkovito dobivanje mineralne sirovine eksploatacijom e se zapo eti na mjestu na kojema nije potrebno raditi ve e pripreme, odnosno tamo gdje e otvaranje kamenoloma omogu iti regularnu razradu ležišta koja ujedno predstavlja i formiranje etaže odnosno prve regularne otkopne fronte, fronte koja e se pružati od sjeverozapada prema jugoistoku. Prema tome, smjer napredovanja otkopnih fronti bit e od jugozapada prema sjeveroistoku, a napredovanje otkopavanja od sjeverozapada prema jugoistoku. S otkopavanjem prvog otkopnog revira zapo et e se u jugozapadnom dijelu ležišta (lijeva strana), pa kad ta fronta do e do središnje prometnice koja razdvaja ležište na dva dijela, ne e se zapo eti s formiranjem nove fronte u desnim dijelu ležišta, ve e se nastaviti s formiranjem drugog revira na istom (lijevom) dijelu ležišta. Pripremne radnje za formiranje prvog revira sastoje se samo od uklanjanja otkrivke, jer budu i da se radi o plitkom površinskom kopu na gotovo ravnom terenu nije potrebno raditi spojne pristupne komunikacije po pružanju sloja. Ulaz u otkopani prostor duž cijele otkopne fronte kamenoloma je direktan s okolnog terena, a izrada paralelne dubinske prometnice e pratiti napredovanje otkopa. Kad se otkopavanjem razina najvišeg sloja spusti ispod razine terena (osnovnog radnog platoa) ulazne i izlazne komunikacije e se i dalje održavati na isti na in, tako da e se strojevi kretati kroz kop unutar djela na kojem se eksploatacija spustila ispod razine terena, a ulaziti i izlaziti preko otkopnog polja kojem najviši sloj doseže razinu terena. Kad takve transportne udaljenosti postanu prevelike, odnosno kad se cijela otkopna fronta spusti ispod razine osnovnog terena ulazne i izlazne komunikacije e se uspostaviti preko kosih transportnih rampi koje e se na pojedinim dijelovima otkopa graditi od jalovog materijala - kamenog otpada. Sva jalovina i novonastali jalovinski otkopni gubici odložiti e se na terenu iznad kosine otkopne fronte. S odloženom jalovinom formiran je zaštitni nasip trokutastog oblika. Kad otkop na pojedinom dijelu dosegne krajnju dubinsku kotu eksploatacije taj e se dio zatrpati jalovinom iz zaštitnog nasipa i na tom mjestu e se zapo eti s pripremnim radnjama formiranja drugog revira II. FAZA EKSPLOATACIJE II. faza eksploatacije odvijat e se na površini od 0,98 ha i trajat e 2,78 godina. Razvitak kamenoloma u II. razdoblju otkopavanja predstavlja nastavak razrade iz I. razdoblja otkopavanja odnosno formiranja i otkopavanja drugog revira na isti na in kao i kod prvog revira. Obzirom da pripremne ("jalove") radnje predstavljaju znatno

14 10 financijsko optere enje bez istovremenog povrata sredstava (eksploatacija), s pripremom prvog odsjeka drugog revira e se zapo eti prije nego što se upotpunosti otkopa tre i odsjek prvog revira. Dalje napredovanje pripremnih radnji (uklanjanje otkrivke) i eksploatacije odvijati e se sukcesivno, s tim da e priprema prethoditi eksploataciji. Otkopi napreduju sukcesivno od sjeverozapada prema jugoistoku, pa e se (nakon što se upotpunosti otkopa prvi odsjek) istovremeno s nastavkom otkopavanja drugog otkopnog odsjeka zapo eti s preguravanjem jalovine iz zaštitnog nasipa u otkopani prostor prvog odsjeka. Pri prebacivanju jalovine u otkopani prostor odnosno pri formiranju unutarnjeg odlagališta ne e se taj prostor po površini potpuno popuniti, odnosno ostavit e se slobodna površina širine od oko pet metara na najnižim dubinskim kotama uz granicu s tre im revirom. Taj e prostor služiti kao unutarnja komunikacija koja omogu ava ulaz i prometovanje unutar nizinskih dijelova kopa. Tako er se s jalovinom ne e zatrpati dio kopa s kojeg je izradom pristupnog usjeka zapo ela eksploatacija, tj. ne e se narušiti u po etku eksploatacije uspostavljeni temeljni ulaz u kop, jer e on i u ovoj fazi eksploatacije imati istu namjenu kao i u I. fazi eksploatacije III. FAZA EKSPLOATACIJE III. faza eksploatacije odvijat e se na površini od 3,24 ha i trajat e 9,21 godina. Razvitak kamenoloma u III. razdoblju otkopavanja predstavlja nastavak razrade iz II. razdoblja otkopavanja. Otvoreni dio kopa e se širiti unutar potvr enih rezervi prema njihovim krajnjim granicama, s istovremenim odlaganjem kamenog otpada u otvorene prostore. S pripremom formiranja tre eg revira se zapo elo prije nego se s jalovinom iz zaštitnog nasipa zatrpao cijeli otkopani prostor. Ta se priprema sastoji od uklanjanja površinske otkrivke po širini tre eg otkopnog revira, tako da se nakon što se dio zaštitnog nasipa u III. fazi eksploatacije pregura u otkopani prostor može zapo eti regularna eksploatacija tog tre eg revira, odnosno prvog odsjeka tog revira. Napredovanju otkopavanja po pružanju sloja od sjeverozapada prema jugoistoku prethodi preguravanje kamenog otpada u otvoreni prostor drugog revira, te ure enje odlagališta u tom prostoru tako da se uz kosinu prethodnog otkopa ostavi slobodan prolaz koji omogu ava povezivanje komunikacija unutar kopa. Prije nego se u potpunosti zatrpa otkopani prostor prvoga (lijevog) krila zapo eti e se s formiranjem i otkopavanjem revira u desnom krilu kopa. Budu i da stari radovi (koji se ne nalaze u granicama odobrenog istražnog prostora, odnosno budu eg eksploatacijskog polja) dijele ovo krilo na dva neovisna dijela i eksploatacija e se odvijati u oba dijela (južni i sjeverni) IV. FAZA EKSPLOATACIJE IV. faza eksploatacije odvijat e se na površini od 2,41 ha i trajat e 6,85 godina. Desno krilo kopa u kojemu e se eksploatacija odvijati nakon što se eksploatiralo lijevo krilo, podijeljeno je na dva dijela: gornji - sjeverni i donji - južni (gledaju u u smjeru od jugozapada prema sjeveroistoku). S eksploatacijom e se zapo eti s formiranjem prvog revira u donjem (južnom) dijelu krila, a potom i u gornjem (sjevernom) na isti na in kao što se radilo i pri otkopavanju lijevog krila. Otkopni odsjeci unutar pojedinog revira e se formirati nadovezuju i se jedan na drugi u

15 11 smjeru pružanja sloja od sjeverozapada prema jugoistoku. Uklanjanje površinske jalovine, otkopavanje, formiranje zaštitnih stupova, zatrpavanje otkopanih prostora i održavanje komunikacija unutar otkopa, izvodit e se po istim principima kao i u prethodnim fazama odnosno kao i pri otkopavanju lijevog krila. IV. faza eksploatacije - prvo lijevo krilo potpuno otkopano i biološki sanirano. U donjem dijelu drugog desnog krila je oformljen prvi revir (s tri otkopna odsjeka) po cijeloj svojoj dužini, dok je formiranje prvog revira u gornjem dijelu krila još u po etnoj fazi. Prvi odsjek tog revira se nalazi u fazi pune eksploatacije, slijedi ga po etna eksploatacija drugog odsjeka i priprema (uklanjanje površinske otkrivke) tre eg odsjeka ZAVRŠNO STANJE (V. faza eksploatacije) Završna faza eksploatacije odvijat e se na površini od 5,85 ha i trajat e 16,62 godine. Razvitak kamenoloma u završnom razdoblju otkopavanja predstavlja logi an nastavak radova iz IV. razdoblja otkopavanja. Otvoreni dio kopa e se širiti unutar potvr enih granica otkopavanja prema njihovim krajnjim granicama. Završit e se otkopavanje prvog revira u donjem južnom dijelu desnog krila, potom po eti s formiranjem drugog revira približno istih dimenzija kao što ih je imao i prvi revir. Istovremeno e se nastaviti s radovima na otkopavanju prvog revira gornjeg dijela i sukcesivno priprema i otkopavanje drugog revira i na ovom dijelu krila. Završno stanje otkopavanja, odnosno završno stanje kamenoloma "SVETI ANTE PRIDRAGA" prikazano je tlorisno na situacijskom zemljovidu u prilogu 3. Višestrukim povezivanjem otkopnih revira došlo se do završnih obrisa kopa u granicama prora unatih rezervi predvi enih za eksploataciju. U ovom prilogu prikazano je završno stanje, što zna i da je sva jalovina pohranjena u otkopanom prostoru, ra unaju i pritom da e se 20 % jalovine realizirati kao tehni ko - gra evni kamen. Visina jalovine u tom slu aju doseže kote od do 189 m n.m. odnosno oformljen je jedan zaravnjeni plato oblika terena kakav je bio i u po etku eksploatacije, s površinom jednakoj površini prora una rezervi. Razina ovog platoa se (zbog nedostatka 20 % jalovine realizirane kao tehni ko - gra evni kamen) nalazi nešto ispod razine okolnog terena. Na nižem sjeverozapadnom dijelu ta je razina niža za oko jedan metar od razine okolnog terena, a na višem jugoisto nom dijelu ta se razlika kre e i do tri metra. Završno stanje je vidljivo i na karakteristi nim profilima (Prilog 4.) PRATE I OBJEKTI Unutar planiranog zahvata, odnosno budu eg eksploatacijskog polja "SVETI ANTE - PRIDRAGA" postojat e privremeni prate i objekti i sadržaji potrebni za izvo enje rudarskih radova i to: kontejner s kancelarijom za administrativno tehni ko osoblje, blagovaonica s garderobom za presvla enje, dnevni boravak, skladište potrošnog materijala i rezervnih dijelova, eko skladište s tankvanom potrošnog materijala i rezervnih dijelova,

16 12 površina za pretakanje goriva i za manji popravak mehanizacije, kemijski WC i prema potrebi povremeno drobili no postrojenje za sitnjenje i klasiranje kamena. Trenutno na eksploatacijskim poljima nema ni jednog od navedenih objekata RASVJETA I KOMUNIKACIJA Na budu em eksploatacijskom polju arhitektonsko gra evnog kamena "SVETI ANTE - PRIDRAGA" radovi e se izvoditi u jednoj, po potrebi i produženoj smjeni, te stoga nema potrebe za gradnjom fiksne radne rasvjete. Za potrebe komunikacije na kamenolomu koristit e se mobilna telefonska veza OPSKRBA ENERGIJOM I VODOM Za obavljanje tehnološkog procesa na eksploataciji arhitektonsko - gra evnog kamena na budu em eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA" potrebno je gorivo i mazivo isklju ivo za pogonske strojeve. Opskrba diesel gorivom obavlja se na odre enom mjestu. Opskrba tehnološka vodom odvijat e se autocisternama. Opskrba pitkom vodom za zaposlene radnike odvijat e se u prikladnim posudama hermeti ki zatvorenim (kanistrima) ODVODNJA U neposrednoj blizini budu eg eksploatacijskog polja "SVETI ANTE - PRIDRAGA" nema površinskih vodotoka. Za sanitarno-higijenske potrebe postavit e se tipski kontejneri koje e redovito prazniti za to ovlaštena pravna osoba. Na podru ju zahvata se ne e odvijati nikakvo pranje strojeva i opreme OTPAD Tijekom izvo enja rudarskih radova na budu em eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA" nastajati e razli ite vrste otpada, kojima e nositelji zahvata postupati shodno važe oj legislativi za otpad u Republici Hrvatskoj. Tijekom izvo enja rudarskih radova nastajati e poglavito sljede e vrste otpada (kategoriziran prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN br. 50/05): komunalni otpad, neopasni industrijski otpad, opasni industrijski otpad, INDIKATORI UTJECAJA NA OKOLIŠ Pokazatelji (indikatori) utjecaja na sastavnice okoliša (zrak, vode, tlo, biološka raznolikost, georaznolikost, krajobraz) i pokazatelje optere enja na okoliš (buka,

17 13 kemikalije, svjetlosno one iš enje i otpad), te pokazatelje utjecaja na kulturnu baštinu (arheološke, povijesne i druge kulturološke važnosti), lokalno stanovništvo i materijalna dobra (vlasništvo, energija i drugi resursi) prikazani su u tablici TABLICA : Indikatori utjecaja na okoliš Sastavnica okoliša BIOLOŠKA RAZNOLIKOST 1. Nacionalna ekološka mreža Ravni kotari; me unarodno važno podru je za ptice VODA Podzemna voda Pokazatelj 1.Smanjenje lovišta-hranilišta za ptice koje obitavaju u podru ju zahvata. 2. Kumulativni u inak, s ve prije korištenim površinama, na fragmentaciju staništa šireg podru ja zahvata. 1.To kasta ili linijska one iš enja kamene podloge otkopne fronte. 2. Ve i izlivi goriva (akcident) na kamenoj podlozi otkopne fronte. Izvor one iš enja Izvor utjecaja 1. Skidanje vegetacijskog pokrova i tla. 2. Eksploatacija i transport mineralnih sirovina. 1. Prokapljivanje radnih strojeva i postrojenja na kamenoj podlozi otkopne fronte, te dijelom povrh osnovnog terena. 2. Akcident, izliv curenje goriva uslijed prevrtanja radnog stroja. TLO Smanjenje površine tla shodno okvirima eksploatacijskog polja i rudarskog projekta. Skidanje oskudnog tla i površinske jalovine. BUKA Udaljenost od izvora buke. Rad rudarskih strojeva, postrojenja i vozila. ZRAK GOSPODARSKE ZNA AJKE 1.Šumski ekosustavi 2. Divlja i lovstvo 1. Emisija karbonatne prašine. 2. Emisija plinova i estica nastalih sagorijevanjem pogonskog goriva. 1. Trajno zaposjedanje i gubitak površina pod šumom. 2. Fragmentacija šumskih površina. 3. Gubici lovno produktivnih površina. 4. Uznemiravanje divlja i. Rad i kretanje rudarskih strojeva, postrojenja i vozila. 1. Eksploatacija i transport mineralnih sirovina. 2. Emisija štetnih tvari iz kamenoloma (prašina i sl.). 3. Ekscesi pri eksploataciji kamena (izlijevanje štetnih teku ina, požari i sl.). 4. Radovi u ležišta kao što su: uništavanje korova herbicidima, odlaganje otpadnih materijala u šumi i dr. INFRASTRUKTURA - - POVIJESNO KULTURNA BAŠTINA Mogu i nalaz novog arheološkog lokaliteta. Skidanje površinske jalovine.

18 14 STANOVNIŠTVO - - KRAJOBRAZ 1. Promjene u reljefu. 2. Sje a vegetacije. 3. Prevladavanje antropogenosti. 1. Promjene u topografiji terena. 2. Postupno po fazama, devastacija vegetacije. 3. Prisutnost mehanizacije, deponiranje kamenog otpada, te prisutnost privremenih objekata UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE Eksploatacija arhitektonsko - gra evnog kamena odvijat e se prema "Rudarskom projektu eksploatacije". Rudarskim se projektom moraju riješiti dvije klju ne stvari, "sigurno" odvijanje eksploatacije i "racionalno eksploatiranje mineralne sirovine". On se provodi i provjerava prema Zakonu o rudarstvu (NN br. 75/09) UTJECAJ NA POSTOJE E I PLANIRANE ZAHVATE Gra evinska podru ja su udaljena više m od planiranih zahvata pa se ne iskazuje utjecaj na njih UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST Utjecaj zahvata na floru i faunu ne e biti zna ajan. Razlog leži u injenici da na podru ju zahvata nema ugroženih i kriti no ugroženih vrsta, da podru je zahvata nije klju no za opstanak populacije takvih vrsta koje obitavaju široko podru je oko podru ja zahvata, odnosno da podru je zahvata ne pokrivaju rijetke i ugrožene vrste staništa. Utjecaj zahvata na dijelove ekološke mreže o ituje se i na dio Ravnih kotara i dio Sjeverozapadne Dalmacije s otokom Pagom, kao me unarodno važnih podru ja za ptice. Podru je zahvata (Ravni Kotari) ciljne vrste ptica koriste kao lovište, naj eš e u seobi, ili kao podru je preleta, a na podru ju Sjeverozapadne Dalmacije više vrsta koje su ugrožene/kriti no ugrožene koriste podru je kao gnjezdilište. S obzirom na udaljenost od podru ja zahvata ( metara) gnjezdilišta nisu ugrožena planiranim zahvatom. Generalno zahvat utje e smanjenjem lovišta-hranilišta za ptice. Specifi ni uvjeti korištenja dovest e do narušavanja krajolika te do trajnog kumulativnog u inka, s ve prije korištenim površinama, na fragmentaciju staništa šireg podru ja zahvata UTJECAJ NA POVRŠINSKE I PODZEMNE VODE Mogu i utjecaji na podzemne vode se sagledavaju kroz planirane aktivnosti predmetnih zahvata, odnosno kroz njihovu fazu izgradnje i rada. Mogu a one iš enja pri izvo enju navedenih aktivnosti te mogu i utjecaji na podzemne vode na budu em

19 15 eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA" mogu nastati uslijed: tehni ke nesipravnosti radnih strojeva, vozila i postrojenja; neadekvatnog manipuliranja i skladištenja naftnih derivata; neadekvatnog zbrinjavanja tehnoloških voda; neadekvatnog zbrinjavanj sanitarno fekalnih voda: neadekvatnog zbrinjavanja tehnološkog otpada i akcidentnih situacoija UTJECAJ NA TLO Mogu i utjecaj na tlo kontaktnog i šireg prostora tijekom izvo enja rudarskuh radova može nastati uslijed curenja goriva i mazivnih tvari iz transportnih vozila ili postrojenja za sitnjenje i klasiranje kamena, zatim taloženja karbonatne prašine, kao i uslijed nekontroliranog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda. Mogu i utjecaji na tlo uslijed nekontoliranog ispuštanja pogonskih goriva i maziva mogu biti neznatni do srednji i povremenog su karaktera. Karbonatna prašina nije mehani ki i kemijski agresivna i nije opasna po okoliš i ljude. Ovaj utjecaj je tijekom eksploatacije zanemariv, od lokalnog zna aja i u malim koncentracijama, uglavnom unutar granica planiranog zahvata UTJECAJ NA KAKVO U ZRAKA S obzirom na predvi ene tehnološke procese eksploatacije mogu i utjecaji na one iš enje zraka su: Ukupne godišnje koli ine emisija estica karbonatne prašine s planiranog zahvata su s obzirom na mjesto emisija anizotropne, sukladno mjestu izvo enja rudarskih radova. Temeljem prora una i analiza evidentno je da su emisije karbonatne prašine znatno manje nego li na eksploatacijskim poljima gdje se eksploatira tehni ko - gra evni kamen. Zbog manjih ukupnih emisija plinova i estica nastalih sagorijevanjem dizel goriva pri eksploataciji "benkova kog plo astog kamena" na predmetnom budu em eksploatacijskom polju nije potrebno raditi model imisija UTJECAJ NA BUKU Pridobivene vrijednosti imisije buke s budu eg eksploatacijskog polja na okolna naselja su ispod najviše dopuštenih. Stoga su utjecaji buke sa na okolna naselja nevažni UTJECAJ NA GOSPODARSKE ZNA AJKE Na podru ju zahvata nema za poljoprivredu prikladnih tala, pa se ne iskazuje utjecaj na njih. Planiranom eksploatacijom ne e do i do promjene prostorne razdiobe šuma na odjele i odsjeke.

20 16 Utjecaji zahvata u lovnom podru ju su pretežno negativnog karaktera, a o ituju se u uznemiravanju divlja i u staništu i biološko-ekološkim ciklusima UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU S obzirom na povoljne udaljenosti predmetnog zahvata od postoje e i planirane infrastukture, mogu i utjecaji predmetnog zahvata u svim fazama rada na navedenu infrastrukturu je procijenjen bez utjecaja (nema utjecaja) UTJECAJ NA POVIJESNO - KULTURNU BAŠTINU S obzirom da na in va enja "benkova kog plo astog kamena" mogu e je o ekivati nevažne utjecaje na okolne i povoljno udaljene spomenike povijesno kulturne baštine UTJECAJ NA KRAJOBRAZNE ZNA AJKE Tijekom otvaranja i eksploatacije arhitektonsko gra evnog kamena planirane veli ine i vijeka trajanja do i e do narušavanja krajobraznih karakteristika što e se ponajviše manifestirati kroz negativan utjecaj na vizualne kvalitete prostora. Me utim, važno je istaknuti da je budu e eksploatacijsko polje "SVETI ANTE - PRIDRAGA" smješteno na morfološki manje osjetljivom mjestu i da su dovoljno udaljena od naselja i ostalih vizualno izloženih zna ajnih to aka. Tijekom eksploatacije promjena boje u odnosu na okolni prirodni krajobraz biti neznatna, dok e promjena linije i forme krajobraza, odnosno formiranje površinskog kopa biti od zanemariva utjecaja na okolni krajobraz eksploatacijskih polja. Uz obveznu eksploataciju po fazama rada, kao i kona nom tehni kom sanacijom i biološkom rekultivacijom terena koja e se odvijati temeljem posebno izra enog krajobraznog projekta sanacije u skladu s Rudarskim projektom u znatnoj e se mjeri poboljšati privremeno narušene vizualne karakteristike podru ja MOGU I AKCIDENTI I EKOLOŠKE NESRE E Eksploatacija arhitektonsko - gra evnog kamena na budu em eksploatacijskom polju "SVETI ANTE PRIDRAGA" izvoditi e se temeljem provjerene tehni ke dokumentacije, te sukladno Zakonu o rudarstvu (NN br. 75/2009). Glavnim rudarskim projektom su definirane mjere sigurnosti i zaštita na radu, zatim uvjeti sigurnosti na radu po ljude, opremu i okoliš, pri emu vo enje rudarskih radova u kamenolomu mogu obavljati samo stru no osposobljene osobe. Stoga se pridržavanjem pravila struke i tehni kih normativa akcidenti razli itih razina, od incidentnih situacija pa do ekoloških nesre a, ne bi trebali dešavati. Temeljem projektiranog na ina izvo enja rudarskih radova, napravljena je analiza vjerojatnosti akcidenata i mogu ih posljedica, koji se tijekom realizacije zahvata mogu desiti unutar budu eg eksploatacijskog polja "SVETI ANTE PRIDRAGA".

21 UTJECAJI NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE Nakon prestanka eksploatacij arhitektonsko - gra evnog kamena o ekuju se manji štetni utjecaji na okoliš i to prvenstveno u vremenu dok na napuštenom budu em eksploatacijskom polju "SVETI ANTE - PRIDRAGA" ne do e do spontane obnove vegetacije i povratku životinjskih vrsta.

22 18 2. MJERE ZAŠTITE 2.1. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE MJERE ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI Neophodno uklanjanje drve a i grmlja izvoditi izvan perioda gnijež enja ptica, odnosno od rujna do velja e. Tijekom biološke sanacije ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme Sve površine planiranog zahvata budu eg eksploatacijskog polja, koje ne e biti neposredno zahva ene eksploatacijom moraju zadržati postoje u vegetaciju, te ostaviti u prirodnom stanju. Mjere zaštite prirodne baštine, flore i faune propisane su lancima 8. i 11. i prilogom III E Šume "Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za o uvanje stanišnih tipova" (NN br. 7/06). S obzirom na to da je lankom 35. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05) obveza nositelja zahvata da se izbjegne ili na najmanju mogu u mjeru svede ošte enje prirode, propisane mjere e tome pridonjeti MJERE ZAŠTITE POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA Tijekom pripreme i eksploatacije "benkova kog plo astog kamena" koristiti tehni ki ispravne radne storjeve, postrojenja i vozila, tako da ne dolazi do prokapljivanja ili curenja goriva i maziva. Plato za pretakanje goriva mora biti izgra en od nepropusnog betona s nagibom prema sabirnoj jami, odakle e zamaš ena voda odlaziti u separator ulja i masti. Pro iš enu vodu mogu e je ponovo koristiti. Usluge dovoženja i pretakanja goriva smije obavljati samo za to ovlaštena pravna osoba. Postaviti tipske kontejnere za sanitarno-higijenske potrebe, koje e redovito prazniti za to ovlaštena pravna osoba. Kako bi se sprije ilo one iš enje voda radi o uvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogu ilo neškodljivo i nesmetano korištenje voda za razli ite namjene, propisan je lankom 47. Zakona o vodama (NN br. 153/09) program mjera zaštite voda MJERE ZAŠTITE TLA Površinski sloj skidati postupno kako napreduje otkopavanje (najviše m od ruba iskopa). Tijekom eksploatacije odvajati zemljano kamenu sitnež ("plodnu jalovinu"), odlagati ju na odgovaraju e mjesto i koristiti prilikom biološkog oplemenjivanja tehni ki saniranih prostora kamenoloma.

23 19 Kako bi se sukladno lanku 10. Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 110/07) tlo koristilo razumno i o uvala njegova produktivnost utvr ena je mjera kojom e se tlo sa uvati za sanaciju i rekultivaciju unutar eksploatacijskih polja MJERE ZAŠTITE ZRAKA Sva mehanizacija mora imati redovitu tehni ku kontrolu ispravnosti i mora biti opskrbljena aparatima za gašenje požara, a koji ne smiju sadržavati tvari koje ošte uju ozonski omota (halone). Postrojenje za sitnjenje i klasiranje kamena opremiti sustavom za otprašivanje (aerocikloni, vre asti filtri), koji osigurava emisiju estica ispod 50 mg/m 3. Oplemenjivanje obavljati u vlažnijem vremenskom periodu (izbjegavati rad postrojenja za sitnjenje i klasiranje kamena ljeti i za vrijeme ja ih vjetrova, to jest pri brzini vjetra > 10 m/s). Nositelj zahvata, obvezan je osigurati primjenu mjera zaštite zraka prema lanku 37. stavku 1 to ki 3 Zakona o zaštiti zraka (NN br. 178/04). Navedene mjere zaštite zraka su u skladu s lankom 8. stavkom 4. istog Zakona, kojim je utvr eno da izvori one iš enja zraka moraju biti opremljeni tako da osiguravaju I. kategoriju kakvo e zraka MJERE ZAŠTITE OD POVE ANJA RAZINE BUKE Strogo se pridržavati predvi enog radnog vremena, to jest raditi samo danju. Nabavljati malobu nu opremu u skladu sa zahtjevima Direktive EU-a za smanjenje emitirane zvu ne snage. Redovito kontrolirati i održavati radne strojeve i postrojenja da ne bi došlo do pove anja emisije buke. Primjenu mjera zaštite od buke nositelj zahvata je obvezan osigurati prema lanku 10. Zakona o zaštiti od buke (NN br. 20/03). Mjere zaštite od buke su u skladu s lankom 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04), kojim su utvr ene razine buke imisije u otvorenom prostoru MJERE ZAŠTITE GOSPODARSKIH ZNA AJKI Kako je tlo na podru ju zahvata neprikladno za poljoprivredu ne predvi aju se posebne mjere zaštite. Umanjiti izravne štete na šumi, koje mogu nastati prilikom otvaranja kamenoloma arhitektonsko gra evnog kamena, pažljivim radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka. To se prvenstveno odnosi na ošte ivanje rubnih stabala i njihova korijenja. Da bi se to sprije ilo potrebno je izbjegavati otvaranje novih pristupnih putova, te za te potrebe koristiti postoje e šumske ceste i prosjeke. Nakon otvaranja kamenoloma po fazama rada i obavljene iste sje e šumskog raslinja uspostaviti šumski red, tj ukloniti i izvesti panjeve. Pritom treba voditi ra una da se posijeku te otklone sva ošte ena i slomljena stabla i grmlja kako ne bi postala izvor zaraze. Uspostavljanjem šumskog reda omogu it e se preostalim stablima, osobito onima na novonastalim rubovima, da brže izgrade novi rub sastojine koji e mo i zaštiti sastojinu od izravnih ali i neizravnih štetnih utjecaja. Odlagati suvišni materijal (kamen i zemlju) na na in da se smanji mogu nost

24 20 odnošenja (erozije) uz ležište kamena. Unaprijed odrediti odlagališta materijala i otpada, te površine za kretanje i parkiranje vozila. Osobitu pažnju posvetiti rukovanju s lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom, odnosno alatima koji izazivaju iskrenje kako ne bi došlo do šumskih požara, osobito ljeti kada se stvore idealni uvjeti za njihov nastanak i širenje. Pritom treba poštivati sve propise i postupke o zaštiti šuma od požara, odnosno provoditi protupožarne mjere propisane Godišnjim planom zaštite šuma od požara. U suradnji sa stru nim službama lovoovlaštenika (stru na osoba za provedbu LGO i lovo uvari) na terenu nužno je razmotriti ustaljene staze i premete divlja i kako bi se na vrijeme poduzele sve mjere za sprje avanje šteta koje mogu nastati na divlja i. Odre ivanjem putnih pravaca i koridora za kretanje ljudi i vozila zaštititi stanište od nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka i kretanja po lovištu. Pri gradnji objekata sa uvati okolnu floru koja se nalazi u blizini objekta kako bi se divlja i na taj na in što prije prilagodila promjenama i vratila u svoje stanište. Eventualni krivolov i zvjerokra u, suzbijati putem lovo uvarske službe u suradnji sa MUP-om MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE U slu aju da se tijekom eksploatacije - va enja "benkova kog plo astog kamena" otkrije novi arheološki lokalitet, potrebno je izvijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel Zadar, te na tom mjestu prekinuti daljnje radove, dok se ne izvrše potrebna arheološka istraživanja MJERE ZAŠTITE SOCIOLOŠKIH ZNA AJKI U suradnji s ostalim korisnicima eksploatacijskih polja u produktivnoj zoni i lokalnom zajednicom (Op ina Novigrad) te nadležnim tijelom Zadarske županije, sudjelovati u formiranju ekološke stru ne grupe koja e imati sljede e zada e: Periodi no (najmanje jednom u pet godina) utvr ivati stanje rudarskih radova i provedbu tehni ke sanacije te biološkog oplemenjivanja u odnosu na planirano. Razli itim sredstvima informiranja periodi no izvještavati (najmanje jednom u dvije godine) zainteresiranu javnost o stanju okoliša u navedenoj zoni. Utvr ivati obveze nositelja zahvata u participiranju troškova provedenih aktivnosti na zaštiti okoliša. Prikupljati i analizirati podatke o programu pra enja stanja okoliša, te godišnje izra ivati izvješ a koja nositelji zahvata moraju dostavljati nadležnim tijelima. Educirati djelatnike o zaštiti okoliša MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH ZNA AJKI Izraditi projekt krajobraznog ure enja koji e biti u skladu sa Studijom, u sklopu Rudarskog projekta eksploatacije.

25 21 Krajobrazni projekt treba izraditi krajobrazni arhitekt/dipl.ing.agr.-ure enje krajobraza u suradnji sa stru njacima iz podru ja rudarstva, geologije, biologije i šumarstva. Projekt krajobraznog ure enja mora, uz ostalo, sadržavati: opis rekultivacije - kao metodu biološke rekultivacije maksimalno koristiti prirodnu sukcesije, odnosno da se ozelenjavanje otkopanog prostora odvija prirodnom sukcesijom, te eventualno potpomognuti sadnjom pionirskih vrsta uo enih na lokalitetu, specifikaciju svih sanacijskih radova, radne snage, sadnog i drugog materijala, s dinamikom i troškovnikom po fazama/godinama, prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu sanacije, odnosno ure enja pojedinih dijelova istražnog prostora i zemljovid ure enja/sanacije istražnog prostora po fazama /godinama s karakteristi nim uzdužnim i popre nim profilima. Tehni ku sanaciju i biološku rekultivaciju provoditi fazno tijekom eksploatacije. Konture oblikovanog prostora izvesti na na in da u najve oj mjeri uvažavaju, to jest prate postoje u topografiju okolnog prostora. Za tehni ku sanaciju obavezno koristiti 80 % kamenog otpada nastalog u tehnološkom procesu eksploatacije, a preostali manji dio (maksimalno 20%) može se plasirati na tržištu u vidu tehni ko gra evnog kamena. Sa znastvenog geološkog i/ili estetskog aspekta najzanimljivije dijelove stijena ostaviti otvorene i uklopiti ih u kona no oblikovan prostor. Krajobrazno rješenje mora biti sastavni dio poglavlja Ure enja otkopanog prostora u Glavnom rudarskom projektu, a to poglavlje je propisano lankom 10. stavkom A/17 Pravilnika o sadržaju dugoro nog i godišnjeg programa, te sadržaju rudarskih projekata (NN br. 196/03 i 6/04). Mjere krajobraznog ure enja u skladu su s lankom 83. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05), a kojim je utvr eno da se u planiranju i ure enju prostora, te planiranju i korištenju prirodnih dobara treba osigurati o uvanje zna ajnih i karakteristi nih obilježja krajobraza te održavanje bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje odre uju njegovo zna enje i estetski doživljaj MJERE ZAŠTITE GEOLOŠKE BAŠTINE Tijekom redovne obnove rezervi, to jest, svakih pet godina provesti prospekciju (prema potrebi dodatno istraživanje) otvorenih rudarskih radova sa stanovišta zna ajne geološke baštine. Pronalazak geološke baštine koji bi mogla biti zašti ena prirodna vrijednost, prijaviti nadležnom tijelu i poduzeti nužne mjere zaštite od uništenja, ošte ivanja ili kra e. U slu aju otkrivanja speleološkog objekta (jama, spilja ) isti izolirati i sprije iti ubacivanje one iš uju ih otpadnih tvari i otpadnih voda. Nositelj zahvata je obvezan u okviru svog radnog prostora osigurati prostor i uspostaviti zbirku s najzanimljivijim dijelovima "benkova kog plo astog kamena" (teksture, ihnofosili, fosili). Predložene mjere zaštite geobaštine temelje se na akciskim planovima za zaštitu georaznolikosti Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN br. 143/08). lancima 110. i 111. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05) svaki pronalazak minerala, fosila i sigovina koji bi mogli predstavljati zašti enu prirodnu vrijednost nalaznik je dužan prijaviti Ministarstvu u roku od osam dana od dana pronalaska, te poduzeti nužne mjere zaštite od uništenja, ošte ivanja ili kra e.

26 MJERE GOSPODARENJA S OTPADA Manipulaciju sa svim vrstama otpada izvoditi u skladu s Planom gospodarenja otpadom koji nastaje na prostoru planiranog zahvata u kojem je to no navedeno gdje se i na koji na in prikupljaju odre ene vrste otpada, te tko i u kojim vremenskim razmacima obavlja njihovo sakupljanje i zbrinjavanje. Miješani komunalni otpad zbrinjavati putem ovlaštene pravne osobe. Neopasni tehnološki otpad (ambalaža od papira i kartona, ambalaža od plastike, miješana ambalaža, staklena ambalaža, prašina iz vre astog filtra) skupljati ovisno o vrstama u pravilno ozna ene spremnike (s natpisom "Neopasan otpad", klju nim brojem, nazivom vrste otpada i koli inom) i privremeno zbrinjavati na prostoru koji mora biti zatvoren ili natkriven i predavati ovlaštenim sakuplja ima neopasnog otpada, s kojim je investitor dužan sklopiti ugovor. Opasni otpad (otpadna ulja i sredstva za podmazivanje) sakupljati u odgovaraju e vodonepropusne, pravilno ozna ene spremnike s jasno ozna enim na inom zatvaranja (s natpisom "Opasan otpad", klju nim brojem, nazivom vrste otpada i koli inom), koji moraju biti smješteni u tankvanu i zašti eni od neovlaštenog pristupa, te privremeno zbrinuti u objektu za skladištenje opasnog otpada. S ovlaštenim sakuplja ima opasnog otpada investitor je dužan sklopiti ugovor o odvoženju opasnog otpada. O evidnik o nastanku i tijeku zbrinjavanja otpada voditi prema vrstama i koli inama, a svako odvoženje otpada obavljati uz prate i list, a podatke iz istog na propisanim obrascima dostavljati jednom godišnje nadležnom tijelu za zaštitu okoliša u Zadarskoj županiji. Propisane mjere za zbrinjavanje otpada pridonose ostvarenju ciljeva gospodarenja otpadom utvr enih lancima 4. i 5. Zakona o otpadu (NN br. 178/04) na na in da razli it otpad odvojeno prikuplja i predaje ovlaštenim skuplja ima otpada MJERE ZA SPRE AVANJE EKOLOŠKE NESRE E Izraditi operativni plan intervencija u zaštiti okoliša i provoditi osposobljavanje zaposlenika za provo enje plana. Za slu aj istjecanja pogonskog goriva ili maziva iz postrojenja, strojeva i vozila, na eksploatacijskom polju osigurati interventne koli ine sredstva za suho iš enje tla. Ako do e do one iš enja tla, sakupiti ga i staviti u posebne ba ve, te predati pravnoj osobi, koja je registrirana i ima odobrenje za rukovanje i prikupljanje opasnih tvari, koja e preuzeti i zbrinuti takvu vrstu otpada. Propisane mjere za sprje avanje akcidentnih situacija temelje se na lancima 159. i 160. Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 110/07), odredbama 1. i 2. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 58/93 i 33/05) i odredbama lanka 8. Uredbe o tvarima koje ošte uju ozonski sloj (NN br. 120/05).

27 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE Završnu tehni ku sanaciju i biološku rekultivaciju na cijelom eksploatacijskom polju provesti u roku od šest mjeseci nakon prestanka eksploatacije.

28 24 3. PROGRAM PRA ENJA STANJA OKOLIŠA 3.1. PROGRAM PRA ENJA KRAJOBRAZA Svakih pet godina rada analizirati ostvarenu iskoristivost kod eksploatacije i plasmana na tržište "benkova kog plo astog kamena" iz ukupnih masa iskopa, geodetski snimati stanje rudarskih radova i planiranu provedbu tehni ke sanacije i biološke rekultivacije, te informacije i snimke dostavljati ekološkoj stru noj grupi PROGRAM PRA ENJA KAKVO E ZRAKA Za utvr ivanje koli ine ukupne taložne tvari odmah s po etkom rada postrojenja postaviti sedimentator kod prvih ku a od kamenoloma. Uzorke analizirati svaki mjesec tijekom prve godine eksploatacije. Nakon godine dana utvrditi eventualnu dalju potrebu mjerenja koli ine taložne tvari i ako je potrebno poduzimanje dodatnih mjera zaštite. Obaviti mjerenja koli ine i sastava one iš uju ih tvari u otpadnim plinovima na postrojenju za sitnjenje i klasiranje kamena. Ovisno o dobivenim rezultatima obavljati daljnja mjerenja, te voditi o tome zapisnik PROGRAM PRA ENJA RAZINE BUKE Utvrditi razinu buke prije po etka izvo enja radova na lokaciji uz stambeni objekt koji je najbliži eksploatacijskom polju. Na istom mjestu utvrditi razinu buke za vrijeme prvog maksimalnog optere enja bukom, kada na eksploatacijskom polju u pogonu budu svi rudarski strojevi i u slu aju promjene tehnologije. Sukladno rezultatima mjerenja kod maksimalnog optere enja bukom i kod promjene tehnologije eksploatacije provoditi po potrebi kontrolna mjerenja razine buke PROGRAM PRA ENJA KAKVO E VODA Na ispustu iz taložnice i separatora ulja i masti uzimati uzorke dva puta godišnje, u kišnom i u sušnom dijelu godine i analizirati na: ph, ukupne suspendirane tvari, mineralna ulja, ukupna ulja i masno e PROGRAM PRA ENJA GEORAZNOLIKOSTI Sukladno utvr enim mjerama zaštite georaznolikosti (svakih pet godina za prospekciju zna ajne geološke baštine; najmanje svake tre e godine za posjet školske djece kamenolomu) izra ivati izvješ a i dostavljati ih ekološkoj stru noj grupi.

29 25 4. GRAFI KA DOKUMENTACIJA broj priloga 1. Zemljopisni položaj isztražnog prostora, odnosno budu eg eksploatacijskog polja arhitektonsko gra evnog kamena "SVETI ANTE - PRIDRAGA" kod Novigrada, mjerila 1: ( listovi Novigradsko more i Benkovac) Situacijska karta po etno stanje ležišta "SVETI ANTE - PRIDRAGA", mjerila 1: Situacijska karta završno stanje - ležišta "SVETI ANTE - PRIDRAGA", mjerila 1: Karakteristi ni profili kamenoloma "SVETI ANTE - PRIDRAGA" - po etno i završno stanje, mjerila 1: Trodimenzionalni prikaz profila vizualne izloženosti (sagledivosti) pogled od jugoistoka u smjeru sjeverozapada Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) - pogled okomito na pružanje profila Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) - pogled od sjeverozapada u smjeru jugoistoka Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) - pogled od jugoistoka u smjeru sjeverozapada 8.

30

31

32

33

34 Prilog 5.: Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) pogled od jugoistoka u smjeru sjeverozapada Prilog 6.: Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti' pogled okomito na pružanja profila

35 Prilog 7.: Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) pogled od sjeverozapada u smjeru jugoistoka Prilog 8.: Trodimenzionalni pogled profila vizualne izloženosti (sagledivosti) pogled od jugoistoka u smjeru sjeverozapada