Adriatic Sea Motion

Транскрипт

1 Rezultati multidisciplinarnih istraživanja dvaju prekograničnih projekata (IPA) Hrvatska - Crna Gora orijentiranih na Jadransko more: JASPPer i CoRE Prezentira: Marko Mlinar marko.mlinar@hhi.hr Hrvatski hidrografski institut Zrinsko-Frankopanska Split Hrvatska

2 početak prvi projekt kroz EU/IPA fond Zajednička promocija i unaprjeđenje razine sigurnosti nautičkog turizma u Dubrovačkoneretvanskoj županiji i na Crnogorskom primorju - NauTour Vodeći partneri Pridruženi partneri: Sveučilište u Dubrovniku (Pomorski odjel) Nacionalna turistička zajednica Crne Gore Suradnici u projektu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH Odjel za sigurnost na moru Crne Gore, Lučka kapetanija Kotor (LK Kotor) i Marina porto Montenegro Od siječnja do kraja Ukupna vrijednost projekta za obje strane je ,36.

3 Uslijedila su još dva EU/IPA projekta vođena od istih vodećih partnera Prevencija onečišćenja mora zajedničkim djelovanjem - JASPPer Pridruženi partneri: Sveučilište u Dubrovniku (Institut za more i priobalje ) Sveučilište u Crnoj Gori - Institut za biologiju mora - Kotor Suradnja IRB Zagreb i stručnjak ronilac biolog (NGO) Od svibnja do svibnja Ukupna vrijednost projekta za obje strane je ,17. Opći cilj projekta je pridonijeti smanjenu prekograničnog onečišćenja i očuvanju morskog ekosustava u dubrovačkom i crnogorskom akvatoriju. Specifični cilj je jačanje dugoročne prekogranične suradnje relevantnih dionika u regiji na zajedničkom održivom gospodarenju otpadnim vodama i sprečavanju onečišćenja mora. Istraživanje i podizanje svijesti u prevenciji zaštite okoliša i uspostavljanje veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskog dobra u prekograničnom području Republike Hrvatske i Crne Gore - CoRE Pridruženi partneri: Sveučilište u Dubrovniku (Institut za more i priobalje) Od siječnja do kraja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Ukupna vrijednost projekta za obje Suradnja UNESCO PAP-RAC Split i stručnjak Pravnog fakulteta Sveuč. u Rijeci strane je ,39. Opći je cilj projekta doprinijeti poboljšanju ukupne zaštite i očuvanja istočnog dijela Jadrana. Specifični ciljevi su - izraditi novu nautičku kartu s ažuriranim hidrografskim mjerenjima (plovni putovi / očuvana staništa) i sigurnosne preporuke na temelju istraživanja i prikupljenih podataka, a koji se odnose na promjene obalne granice u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori pod utjecajem erozije i jačine valova; - povećati opće znanje sudionika projekta o pomorskom dobru i održivoj litoralizaciji u prekograničnom području.

4 CoRE Područje istraživanja NERETVA - PLOČE DUBROVNIK i Sv. ANDRIJA MOGREN - BUDVA SUTOMORE A PCP 1 A FV1 ADA BOJANA

5 CoRE Projektne aktivnosti Istraživanje i aktivnosti nabava opreme i dogovor oko metodologije Mjerenja površinskih valova na moru (st. Andrija kod Dubrovnika) Monitoring morskih struja - delta Neretve i akvatorij Sutomore Sedimentologija i granulometrija na geološkim uzorcima uzetim u svim područjima Mjerenja termohalinih svojstava, nutrijenata, kiselosti i stupnja zasićenosti kisikom u svim područjima Određivanje i dokumentiranje pridnenih biocenoza Određivanje i dokumentiranje obalne flore i vegetacije Batimetrijsko-hidrografska analiza i produkti nove nautičke karte Podizanje svijesti o važnosti i zaštiti morske obale

6 Rezultati CoRE PREMJERENO 26.2 ha NA UŠĆU NERETVE, 13.6 ha KOD ZIDINA DUBROVNIKA, 15 ha MOGREN, 40 ha SUTOMORE I 35 ha ADA BOJANA (POSEBNO ZANIMLJIVO PODRUČJE KOJE SE MIJENJA NAKON SVAKOG NEVREMENA) KONTINUIRANA MJERENJA VISINA, PERIODA, SMJEROVA I DRUGIH PODATAKA O VALOVIMA OD 6 TRAVNJA DO DANAS NAJVIŠI IN-SITU IZMJERENI VALOVI IKAD NA JUŽNOM JADRANU, 9.24 m, SSE SMJER

7 Rezultati CoRE NAJDULJE RAZDOBLJE MJERENJA NA POSTAJI N-SC 1, TRAVANJ TRAVANJ 2018 SEZONSKI SIGNAL KOJI POKAZUJE KAKO JE NERETVA POD UTJECAJEM TOPLJENJA SNIJEGA N SC 1 NA 2.5 m DUBINE STRUJE UGLAVNOM NNW I SE SMJERA DUBLJE OD 4.5 m UGLAVNOM NNW SMJERA. NA 3.5 m DUBINE NAJBRŽE IZMJERENE STRUJE 52.9 cm/s, SKALARNI SREDNJAK 11.1 cm/s. POSTAJA N SC 2 STRUJE UGLAVNOM NW SMJERA. NA 4.5 m DUBINE MAX 57.2 cm/s, SKALARNI SREDNJAK 10.9 cm/s. SAMO 1 MJESEC MJERENJA NA POSTAJI S SC 1, STRUJE UGLAVNOM E I W SMJERA. UZETI UZORCI MORSKOG DNA NA 19 POSTAJA, ODREĐENA VRSTA SEDIMENTA TE ZASTUPLJENOST FRAKCIJA VRSTA SEDIMENTA ODGOVARA KOLIČINI ENERGIJE VALOVA, STRUJA I DRUGIH PROCESA U OKOLIŠU.

8 CoRE

9 CoRE Zaključci: - Vrijednosti fizikalno-kemijskih parametara i koncentracija nutrijenata tipični za obalna podračja - Niže vrijednosti zasićenja kiskimo na područjima ušća rijeka ukazuju na intenzivnije procese raspadanja organske tvari - Bojana i Neretva obogaćuju istraživana područja nutrijentima, naročito nitratima i silikatima - Niski salinitet na postajama Bojana i Neretva 1, 2 i 3 koincidira s visokim vrijednostima koncentracije nitrata i silikata, što je dobar pokazatelj da navedene nutrijente u more donose rijeke

10 Neretva Dubrovnik

11 Mogren Sutomore

12 Ploče i ušće Neretve Obala je stjenovita i pokrivena vazdazelenom šumom i makijom hrasta crnike (Quecus ilex L.) Luka Ploče najveće površine zauzima vegetacija slanjača Ušće Neretve Psamofitska (pješčana) vegetacija na pješčanoj plaži nije razvijena obilno su zastupljene šikare dalmatinske metlike (Tamarix dalmatica) ) Tršćaci - u florističkom sastavu u potpunosti dominira trska Uspravna bjeloglavica (Dorycnium rectum (L.) Ser.) - kritično ugrožena vrsta

13 Dubrovnik stjenovita obala pod halofitima savitljiva mrižica grebenjača savitljive mrižice (As. Limonietum anfracti Ilijanić 1982 ) rijetka, endemična halofitska zajednica motar, petrovac

14 Uvala Mogren, Budva plaža bez vegetacije na strmim raspucalim stijenama južne ekspozicije razvijena je makija divlje masline i drvenaste mlječike (As. Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić 1973) uz plažu Mogren 2 razvijena je makija velike resike i planike (As. Erico- Arbutetum Allier et Lacoste 1980). na zapadnom dijelu plaže širina plaže je smanjena utjecaj erozije drvenasta crnjuša, velika resika, drvoliki vrijes

15 Sutomore ukrasne vrste: melija, oleander antropogeni utjecaj veći dio plaže bez vegetacije Plants common to sand and pebble coasts melija - Melia azedarach L. primorska vija - Medicago marina L. primorska makovica - Glaucium flavum Crantz

16 Ada Bojana razvijena vegetacija pješčanih plaža Cakilo-Xanthietum strumarii (Beg. 1941) Pignatti 1958 trnovita ježika - Echinophora spinosa L. primorska morguša - Cakile maritima Scop. primorski žilj - Pancratium maritimum L. rijetka, ugrožena vrsta amorfa Amorpha fruticosa L. invazivna vrsta (Sjeverna Amerika)

17 ZAKLJUČCI I PREPORUKE - U području ušća rijeka (Neretva i Bojana) vidljiv je povećani donos suspendirane tvari u more, što se odražava i na tip dna i pridnene zajednice. - Rijeke donosom suspendirane tvari i njenim taloženjem mijenjaju izgled obale u estuarijima, ali i djelovanjem vodenog toka erodiraju takvu taložnu obalu. - Na lokacijama Dubrovačke zidine, Mogren i Sutomore izražen je utjecaj morskih struja i valova otvorenih voda Jadrana na oblikovanje obale, što je i vidljivo na tipu dna. - Tu je vidljiva izrazita raspodjela tipa dna i pridnenih zajednica od obale prema dubini te postoji sukcesija od čvrstog kamenitog, preko izlomljenog i usitnjenog dna pa sve do sitnog pjeskovitog dna dalje od obale Status zajednica: ugrožena i prioritetna Zajednica fotofilnih infralitoralnih alga (Natura 2000: 1170, Corine: i 11.25) Zajednica naselja Posidonia oceanica (Natura 2000: 1120, Corine: 11.34) Zajednica krupnih pijesaka pod utjecajem valova (Natura 2000: 1110, Corine: ) - Obalna flora i vegetacija također odgovara bioklimatskoj zoni i tipu podloge. - Vegetacija je ugrožena ljudskim aktivnostima te postoji određeni stupanj degradacije staništa, što utječe na stabilnost podloge na istraživanim područjima.

18 - Neka staništa i biljne zajednice određene u ovom istraživanju imaju poseban status u okviru mreže Natura 2000: Mogren 1 i 2 Ada Bojana Dubrovnik 9320 Šume divlje masline i rogača Embrionske obalne sipine prvi stadij stvaranja sipina Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp. Ploče Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex). Ploče 2 92D0 Mediteranske galerije i šikare (Nerio-Tamaricetea), 1410 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi), 1310 Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima. Podaci ovog istraživanja se mogu koristiti kao početno stanje za buduće praćenje promjena na istraživanom području kroz monitoring. Preporuka za monitoring ugroženih morskih i priobalnih staništa u zonama plovnih puteva. Kao i regulacija opterećenja navedenih staništa vezanog za utjecaj pomorskog prometa i infrastrukture.

19 Primjeri kartografskog rada u projektu CoRE

20 Područje istraživanja JASPPer

21 JASPPer Popis istraživanja: - batimetrijska izmjera i hidrografski pregled - kemijsko-fizikalni parametri (temperatura, salinitet, gustoća) i dubina fotičke zone - otopljeni kisik, nutrijenti, ukupni organski ugljik i klorofil a - indeks eutrofikacije TRIX - analiza koncentracije bakterija - mjerenje morskih struja - određivanje teških metala u stupcu mora i morskom dnu - određivanje ukupnog organskog ugljika u morskom dnu - određivanje obraštaja i makrozoobentosa oko/u difuzorima cijevi ispusta

22 Primjeri rezultata istraživanja: JASPPer Karakteristična fotografija ispusta Cavtat napravljena podvodnom kamerom ronilice - teško oštećena zaštita cijevi ispusta Ispust Cavtat nije položen kako je planirano. Umjesto da bude ravan položen je u zakrivljenom obliku i ukupno je dug oko 724 m. Problemi: - obalni dio cijevi teško je oštećen - Ovjesi smanjuju njegovu korisnost, a difuzor je djelomično začepljen Preporuka: potrebni konstrukcijski radovi i održavanje.

23 Primjeri rezultata istraživanja: JASPPer Karakteristična fotografija ispusta Trašte napravljena podvodnom kamerom ronilice prekinuta cijev ispusta Planirana duljina ispusta Trašte bila je oko Trašte 3600 m. Ispust je u lošem stanju jer je cijev ispusta prekinuta na oko 1800 m od obale. Otpadna voda ispušta se na mjestu prekida. Detektirane su mnoge pukotine i ovjesi, te oštećenja betonskih držača. Kako bi se okoliš doveo u dobro stanje, nužno su potrebni značajni konstrukcijski radovi.

24 Primjeri rezultata istraživanja: JASPPer Kontinuirana mjerenja na lokaciji ispusta Cavtat od 27. kolovoza do 28. veljače pokazuju prevladavanje struja NW smjera, prosječne brzine 14.2 cm/s u podpovršinskom sloju (na dubini od 5 m) te manje brzine u dubljim slojevima. Prevladavajući smjer struja mjerenih u zalivu Trašte od 10. prosinca do 16. siječnja bio je u smjeru NNW prosječnog iznosa 6.4 cm/s u podpovršinskom sloju na dubini od 7 m (dublje su iznosi bili manji).

25 JASPPer Primjeri rezultata istraživanja: Parameters Locations O 2 (mg l -1 ) O 2 sat. (%) Chl a (μg l -1 ) N-NO 3 (μg l -1 ) N-NO 2 (μg l -1 ) Aug 27 th 2014 N-NH 4 (μg l -1 ) P-PO 4 (μg l -1 ) Si-SiO 4 (μg l -1 ) TP (μg l -1 ) 1800 CG 7.92± ± ± ± ± ± ± ± ± ± CG 7.56± ±5 0.15± ± ± ± ± ± ± ± CG 7.72± ± ± ± ± ± ± ± ± ±0.44 Coastal st. 6.75± ± ± ± ± ± ± ± ± ±0.17 Out. Cavtat 7.60± ±6 0.14± ± ± ± ± ± ± ±0.6 Control st. 7.26± ±8 0.11± ± ± ± ± ± ± ± Dbk 7.52± ± ± ± ± ± ± ± ± ± Dbk 7.48± ± ± ± ± ± ± ±3 4.67± ± Dbk 7.31± ± ± ± ± ± ± ± ± ±0.44 Mar 1 st CG 8.25± ± ± ± ± ± ± ± ± ± CG 8.28± ± ± ± ± ± ± ± ± ± CG 8.28± ± ± ± ± ± ± ± ±0.79 3±0.2 Coastal st. 8.43± ± ± ± ± ± ± ± ± ±0.21 Out. Cavtat 8.22± ± ± ± ± ± ± ± ± ±0.46 Control st. 8.34± ± ± ± ± ±6 0.26± ± ± ± Dbk 8.53± ± ± ± ± ± ± ±63 4.7± ± Dbk 8.03± ±1 0.21± ± ± ± ± ± ± ± Dbk 8.52± ± ± ± ± ± ± ± ± ±0.32 TRIX Aug 27 th 2014 Trašte Bay Parameters/Stations TO T1 T2 R1 R2 R3 R4 O 2 (mg/l) 7.73± ± ± ± ± ± ±0.72 O 2 saturation (%) 87±5 88±3 89±4 86±3 90±4 89±2 90±4 BOD 5 (mg/l) 0.83± ± ± ± ± ± ±0.47 Feb 12 th 2015 Trašte Bay O 2 (mg/l) 8.19± ± ± ± ± ± ±0.04 O 2 saturation (%) 80± ± ± ±1 77.3± ±1 79±0 BOD 5 (mg/l) 0.67± ± ± ± ± ± ±0.36 BOD 5 for Cavtat area Date/Station 1800 CG 900 CG 300 CG OC CS CSTS 300 DBK 900 DBK 1800 DBK Aug 27 th ± ± ± ± ± ± ± ± ±0.37 Mar 1 st ± ± ± ± ± ± ± ± ±0.20

26 JASPPer Primjeri rezultata istraživanja: Aug 27 th 2014 Parameter N-NO 3 N-NO 2 N-NH 4 P-PO4 TP Si-SiO 4 Chl a Station (μg l -1 ) (μg l -1 ) (μg l -1 ) (μg l -1 ) (μg l -1 ) (μg l -1 ) (μg l -1 ) TRIX TO 150± ±0.90 <DL 7.25± ± ± ± ±0.22 T1 80± ± ± ± ± ± ± ±0.45 T2 90± ±0.80 <DL 6.88± ± ± ± ±0.44 R1 120± ±0.95 3± ± ± ± ± ±0.33 R2 80± ±0.24 <DL ± ± ± ± ±0.06 R3 70± ± ± ± ± ± ± ±0.05 R4 100± ±0.59 3± ± ± ± ± ±0.43 Feb 12 th 2015 TO 112±2 18.2±0.25 <DL ~ 6* 49.3± ± ± ±0.29 T1 125± ±1.7 <DL ~ 20* 60.7± ± ± ±0.87 T2 127± ±1.6 <DL 14±6 67.3± ± ± ±0.28 R1 98.3± ±1.14 <DL 18± ± ± ± ±0.12 R ±7 17.7±1.7 <DL 28± ± ± ± ±0.19 R3 136± ±0.92 <DL 34± ± ± ± ±0.15 R4 120± ±3.9 <DL 79.3± ± ± ± ±0.33 * The results are not complete, since one measurement was under the limit of detection, hence only the average is presented. Number of Total Number of Faecal Number of Intestinal Depth coliforms in 100 ml coliforms in 100 ml enterococci in 100 ml Aquatory near Mar 1 st 2015 Outfall Cavtat CG CG CG Outfall Cavtat Control station Dbk Aquatory near Feb 12 th 2015 Outfall Trašte TO T T R R R R Aquatory near Outfall Cavtat 1800 CG 900 CG 300 CG Outfall Cavtat Control station 300 Dbk Aquatory near Outfall Trašte TO T1 T2 R1 R2 R3 R4 Depth (m) Number of Total coliforms in 100 ml Number of Faecal coliforms in 100 ml Aug 27 th 2014 Number of Intestinal enterococci in 100 ml Aug 27 th

27 Primjeri rezultata istraživanja: JASPPer Parameter Hg Cd Pb Cr As mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg mg/kg T R R R Onečišćenje se širi dominantnim NW strujama, no niti jedan od parametara ne pokazuje potencijal prekograničnog (Hrvatska Crna Gora) onečišćenja. Postojanje jake temperaturne stratifikacije (sezonska termoklina) tijekom ljeta ograničava distribuciju onečišćenja većinom na slojevew dublje od termokline, bez da onečišćenje dopire u pliće slojeve (koje većinom koriste ljudi u svojim aktivnostima).

28 Primjeri rezultata istraživanja: JASPPer

29 ZAKLJUČAK U Hrvatskoj i Crnoj Gori (a slično i u drugim zemljama jadransko-jonske regije) postoji niz institucija koje su svojim dugogodišnjim kontinuiranim radom dokazale kvalitetan znanstveno-istraživački odnos prema moru, u poljima hidrografije, oceanografije i kartografije. S obzirom na obim i zahtjeve velikih projekata, kao i fizičke, kemijske, biološke i geološke procese, suradnja među istraživačkim institucijama na Jadranskom moru je nužnost. Uspjeh ove suradnje pokazuju i uspješno obavljeni zadaci predstavljenih projekata vođenih od strane Hrvatskog hidrografskog instituta i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore a uz uključivanje i drugih institucija u partnerski odnos. Sigurnost plovidbe i zaštita okoliša i kulturne baštine, kao i planiranje održivog razvoja u području Plavog rasta, zahtijevaju kontinuirani rad, a veliki međunarodni projekti su izvrstan način razmjene iskustava i podizanja kapaciteta institucija.

30 ZAKLJUČAK Rad Hrvatskog hidrografskog instituta i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore prepoznaju i svjetske organizacije, poput International Maritime Organisation i International Hydrographic Organisation, hvala što ga prepoznajete i Vi. Istraživački brod Palagruža Hrvatskog hidrografskog instituta, opremljen modernom hidrografskom i oceanografskom opremom, najveći istraživački brod Republike Hrvatske, uspješno je izvodio projekte u Jadranskom i Jonskom moru.