Microsoft Word - procjena rizika od velikih nesreća Vis

Транскрипт

1 PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA GRAD VIS Travanj, 2019.

2 Atesti i procjene d.o.o. 2

3 Atesti i procjene d.o.o. 3

4 UVOD Procjena rizika od velikih nesreća izrađuje se u svrhu smanjenja rizika i posljedica velikih nesreća, odnosno prepoznavanja i učinkovitijeg upravljanja rizicima. Obveza izrade procjene rizika od velikih nesreća proizlazi iz odredbi članka 17. Zakona o sustavu civilne zaštite (N.N. 82/15, 118/18), a izrađuje se prema Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne područne (reginalne) samouprave (N.N. 65/16). Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica. Postupak izrade procjene rizika mora biti u skladu s HRN ISO 31000:2012. Procjena rizika obuhvaća: a) identifikaciju rizika - proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika, b) analizu rizika - obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih scenarija, c) vrednovanja (evaluacije) rizika - postupak usporedbe rezultata analize rizika s kriterijima prihvatljivosti rizika. Slika 1. Proces upravljanja rizikom Atesti i procjene d.o.o. 4

5 SADRŽAJ 1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA Prirodna obilježja Položaj, površina i reljef Geološko-petrografski sastav Klima Hidrografija Temeljna organizacija prostora i namjena površina Struktura prostora Grada Organizacija prostora Naselja, stanovništvo i gustoća naseljenosti Prometna povezanost Cestovni promet Pomorski promet Zračni promet Željeznički promet Društveno politički pokazatelji Sjedišta uprava tijela jedinice lokalne samouprave Zdravstvene ustanove Dom zdravlja SDŽ ispostava Vis, Ambulanta Vis Odgojno-obrazovne ustanove Broj kućanstava Ekonomsko-gospodarski pokazatelji Proračun GradaVisa Gospodarske grane Pregled kulturnih dobara... Error! Bookmark not defined Pravne osobe u gospodarstvu glede povećane opasnosti za nastajanje i širenje požara i eksplozija Struktura poljoprivrednog i šumskog zemljišta Raspored po kulturama i klasama zemljišta Poljodjelske površine Šumske površine Prirodne i krajobrazne vrijednosti Odlagališta otpada i postupanje s otpadom Elektroenergetske građevine za proizvodnju i prijenos električne energije Nafta i derivati Plin Vodoopskrba Povijesni pokazatelji Pokazatelji operativne sposobnosti Atesti i procjene d.o.o. 5

6 2. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI KRITERIJI DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI ZA UTVRĐIVANJE UTJECAJA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI, GOSPODARSTVO I DRUŠTVENU STABILNOSTI I POLITIKU Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika TABLICE VJEROJATNOST/FREKVENCIJE SCENARIJ ZA JEDNOSTAVNE RIZIKE Scenarij Scenarij: Potres Uvod Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Kontekst... Error! Bookmark not defined Uzrok Događaj s najgorim mogućim posljedicama Tablica 5-14 Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno potres Scenarij: Poplava Uvod Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Uzrok Događaj s najgorim mogućim posljedicama Tablica 5-20 Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno poplava Scenarij: Ekstremne temperature Uvod Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Uzrok Događaj s najgorim mogućim posljedicama Scenarij: Suša Uvod Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Kontekst Uzrok Događaj s najgorim mogućim posljedicama Scenarij: Industrijske nesreće Uvod Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Kontekst... Error! Bookmark not defined Uzrok Događaj s najgorim mogućim posljedicama Atesti i procjene d.o.o. 6

7 6.USPOREDBA RIZIKA Događaj s najgorim mogućim posljedicama ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE Područje preventive Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive Baza podataka Područje reagiranja Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Spremnost operativnih kapaciteta Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta Područje reagiranja Tablični prikaz spremnosti sustava civilne zaštite Vredovanje rizika KARTOGRAFSKI PRIKAZ Atesti i procjene d.o.o. 7

8 1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA 1.1. Prirodna obilježja Položaj, površina i reljef Otok Vis i pripadajući otoci Biševo, Jabuka, Svetac, Brusnik, Ravnik, Budikovac, Galiola, Palagruža i dr. su najistureniji otoci na pučini srednjeg Jadrana. Udaljenost Visa od najbliže točke na dalmatinskoj obali kod Vinišća u Trogirskom zaljevu iznosi 44 km, a od Splita 50 km u smjeru jug - jugozapad. Vis se najviše približio otoku Hvaru od kojeg je udaljen 16 km u smjeru jugozapad, dok je od Šolte i Brača udaljen 30 km. Otok Vis se prostire u smjeru zapad - istok u dužini od 17 km (rt Barjaci - rt Kampanel) dok mu širina iznosi oko 7,5 km (potez Pritišćina - Vini Bok na južnoj obali do poteza Mala Travna - Tiha kod Oključne na sjevernoj obali). Površina otoka Visa i pripadajućih otoka iznosi: Vis 90,26 km 2 Biševo 5,84 km 2 Svetac 4,34 km 2 Ostali manji otoci 1,88 km 2 (Jabuka, Brusnik, Ravnik, Budikovac, Galijola, Palagruža i dr.) Ukupna površina: 102,32 km 2 Otok Vis je nepotopljeni kredni antiklinorij izgrađen od vapnenca, dolomita i dolomitiziranih vapnenaca. Sastoji se od dva grebena međusobno izdvojena dvijema udolinama koje se pružaju u smjeru istok - zapad. Jedna udolina pruža se prema istoku u smjeru naselja Vis, a druga prema zapadu u smjeru Komiže. One su međusobno odvojene prijevojem Sv. Mihovil (310 m n/m) iznad Komiže. Udoline su ispunjene nepropusnim naslagama. Udolina prema Komiži je prostranija i plodnija. Sjeverni otočni greben je uži i strmiji, dostiže visinu od 514 m (Zagrebanje), ispresjecan je brojnom poprečnim strmim dolinama među kojima su najveće Oključna i Slatina, kako je izgrađen od gornjokredskih vapnenaca na njemu prevladavaju krški vapnenački prostori sa skraparima, ponikvama i kraškim uvalama. Morska obala sjevernog otočnog grebena je strma, kamenita i nepristupačna s vapnenačkim klifovima (obala istočno od uvale Tvrdo Zalucje te između uvale Slatina i rta Nova Pošta). Južni otočni greben je znatno prostraniji, u zapadnom dijelu je izgrađen od vapnenaca i najviše je izdignut pa se ovdje nalaze najveća uzvišenja Hum 587 n n/m, Sv. Duh 563 m n/m i Orlovica 567 m n/m. Središnji i istočni dio grebena znatno je niži i blažih formi reljefa, jer je izgrađen od dolomita i dolomitiziranih vapnenaca. Na nadmorskoj visini između 100 i 250 m u dolomitskim terenima nastala su brojna polja. Polja središnjeg dijela su prostranija (Velo polje, Plisko polje, Dračevo polje, Čajno polje), dok su polja istočnog dijela manja i niža (Vošćice, Borovo polje, Tihobraće polje, Zlopolje). Južni otočni greben postepeno se spušta prema istoku pa su padine otoka prema jugoistočnoj i istočnoj obali blaže. Sa zaravni polja središnjeg dijela spuštaju se prema jugu poprečne doline čiji su donji dijelovi potopljeni i pretvoreni u uvale. Južne padine ovog grebena grade vapnenci pa je obala strma, kamenita i nepristupačna s visokim klifovima naročito između rta od Pove i uvale Duboka. Jugoistočna i istočna obala usječena je u dolomitima i dolomitiziranim Atesti i procjene d.o.o. 8

9 vapnencima, dobro je razvedena i na njoj su nastale brojne šljunčane i pješćane plaže. Otok Vis je administrativno podjeljen na dvije JLS i to Grad Vis i Grad Komiža. Grad Vis nalazi se na sjeveroistočnom dijelu otoka Visa i zauzima površinu od 51 km Geološko-petrografski sastav Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izrađen od nekoliko nizova vapnenačkih i vapnenačko-dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad - istok. Sjeverni i južni greben izgrađeni su od gornjokrednih vapnenaca, dok je prostor između ova dva grebena izgrađen od dolomita i dolomitiziranih vapnenaca iz kojih izbijaju manji vapnenački humovi oko Kostirne, Korita, Žena Glave, Čajnog polja, iznad Podselja, na području Basulinke prema istočnom rtu otoka. Dolomitski i vapnenački sastav središnjeg i istočnog dijela otoka utjecao je na to da su u ovim dijelovima otoka nastala polja koja predstavljaju najplodnije površine na otoku. (Dračevo polje, Velo polje, Čajno polje, Vino polje, Vošćice, Zlopolje, Borovo polje, Tihobraće polje, Smokovo polje). Polja su ispunjena kvartarnim naslagama (obrončano kršje, pjeskovite ilovine, crvenica, šljunak, pijesak), a pokrivena su recentnim vrstama tla. Diluvijalni pokrov Čajnog polja, Vošćica, Tihobraća polja, Smokovog polja, Borovog polja i Zlopolja razlikuje se od pokrova ostalih polja, jer se sastoji od naslaga sitno zrnastog kremenog pijeska čija debljina ponegdje iznosi i preko 5 m. U geološko-petrografskom sastavu izuzetak je Komiška zavala koja je uglavnom izgrađena od trijaskih nepropusnih naslaga (sadreni lapori) i eruptiva (dijabazni porfirit i vulkanski tuf) koje pokrivaju kvartarne naslage (torentne breče, sipari, ilovine). Trijarske i kvartarne naslage komiške zavale uokviruju gornjokredni dolomiti i vapnenački grebeni: Hum, Orlovica i Zagrebenje. Nepropusni diluvijalni pokrov Komiške zavale pokriven je plodnim vrstima tla i mjestimično je debeo preko 15 m. Na kontaktu nepropusnih trijaskih naslaga i vapnenca izbijaju manji izvori. Otok Biševo izgrađen je uglavnom od gornjokrednih čistih i dolomitiziranih vapnenaca. U dolomitiziranim vapnencima nastali su blaži oblici reljefa unutarnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja pokrivena plodnim zemljištem, a na zapadnoj obali u uvalama Porat i Salbunara nastale su pješčane plaže. Svetac je visoki vapnenački greben koji strši iz mora zapadno od otoka Visa, dok su otočići Brusnik i Jabuka izgrađeni od eruptivnih naslaga Klima Klima na otoku je vrlo blaga, mediteranskog obilježja. Srednje temperature su razmjerno visoke, godišnja je 16,2 C, u najhladnijem mjesecu siječnju 9,0 C, a najtoplijem srpnju 24,4 C. Broj sunčanih sati za šire područje je visok i godišnji prosjek za Vis iznosi više od 2650 sati, dnevni prosjek 7,3 sata. Insolacija je naročito velika ljeti kada u prosjeku iznosi od 11,2 do 11,5 sati dnevno. Kiše su rijetke, najviše padaju u jesen i zimu, dok u kasno proljeće prevladava dugotrajna suša s rijetkim kratkotrajnim olujama. Pregled srednjih temperatura u toku godine prema podacima meteorološke stanice Komiža dat je u donjem dijagramu. Atesti i procjene d.o.o. 9

10 Slika 2. Srednja godišnja temperatura iznosi 16,2 C. Pregled srednjih količina padalina u toku godine prema podacima meteorološke stanice Komiža prikazane su u donjem dijagramu: Slika 3. Srednja godišnja količina padalina iznosi 832 mm Atesti i procjene d.o.o. 10

11 Tablica 1-1. Učestalost glavnih vjetrova na području otoka Visa STANICA KOMIŽA N NE E SE S SW W NW tiho UČESTALOST JAČINA 2,1 2,1 3,0 2,7 2,2 1,9 1,8 2,1 0,0 Slika Hidrografija Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i gotektonske građe nema nadzemnih tokova. Atmosferska voda ponire u dubinu i otiće podzemnim putem da bi izbila na površinu tek u obalnim zonama otoka na kontaktu nepropusnih i propusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama komiškog zaljeva, među kojima su najizdašniji Pizdica južno od naselja i Gusarica u sjevernom dijelu naselja Komiže. Istražnim bušenjima otkriveno je nekoliko izvora vode. Korita 34 l/s, i Pizdica kod Komiže 2 l/s. Iz navedana dva izvora otok Vis se danas snabdijeva vodom. Izvori slabije izdašnosti javljaju se i u uvalama istočnog dijela otoka Temeljna organizacija prostora i namjena površina Struktura prostora Grada Prostor Grada Visa strukturiran je od: 1. izgrađenih površina: - pretežito stambene izgradnje, gospodarske namjene, turističke namjene, sportske namjene 2. neizgrađenih površina: - poljodjelskih površina Dračevo polje, Vino polje, Velo polje, Čajno polje, Plisko polje, Zlo polje, Borovo polje, Tihobraće polje, Vošćice, Smokovo polje, terasastih vinograda i površina maslinika, - šumskih površina, - ostalih površina. Atesti i procjene d.o.o. 11

12 Organizacija prostora Grad Vis zauzima područje sjeveroistočnog do jugoistočnog dijela otoka Visa. Jugozapadno i sjeverozapadno područje pripada Gradu Komiži. Prirodna i društvena sredina utjecale su na današnju organizaciju prostora. Tradicionalno sva naselja na otoku Visu, pa tako i ona koja pripadaju Gradu Visu, nastala su na središnjoj kopnenoj osovini otoka i smješteni su na prisojnim padinama brežuljaka, na rubovima plodnih polja. Iznimku čini naselje Vis, koje je smješteno na obalnom rubu u viškoj luci. Na razmjerno malom prostoru i u malom gradskom tkivu izgrađen je veliki broj objekata, što objašnjava položaj naselja Visa kao središta otoka. Prometni položaj od presudnog je značaja za prosperitet. Današnji prosperitet naselja temelji se na prometnoj poziciji. Na sjeveroistočnom dijelu, prometno i geografski najpovoljnijem otočkom prostoru, oblikovana je "aglomeracija" Vis - Kut kao najznačajnija koncentracija stanovništva i svekolikih drugih dobara Naselja, stanovništvo i gustoća naseljenosti Grad Vis prema popisu stanovništva od godine ima 1934 stanovnika. Gustoća stanovnika iznosila je 38,3 stanovnika po km 2. Tablica 1-2. Administrativna jedinica Grada NASELJA BROJ STANOVNIKA Vis (Stančica) Dračevo Polje 13 Marine Zemlje 63 Milna (Brgujac) 30 Rukavac 66 Plisko Polje 19 Podselje 19 Podstražje 40 Rogačić 12 UKUPNO GRAD U ljetnim mjesecima dolazi do porasta broja stanonika. Atesti i procjene d.o.o. 12

13 Tablica 1-3. Dobna i spolna struktura stanovništva Vis spol svi m ž Ukup no Starost i više Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva Tablica 1-4. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti Atesti i procjene d.o.o. 13

14 ukupno 293 muškarci 142 žene 151 Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva U slučaju potrebe za evakuacijom potrebno je izvršiti evakuaciju pojedinih kategorija građana na području Grada. U tu kategoriju obavezno spadaju trudnice, majke s djecom mlađom od 10 godina, osobe mlađe od 15 godina, bolesne i nemoćne osobe i osobe starije od 65 godina. Tablica 1-5. Pregled broja stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika Broj Broj Grad Vis Broj stanovnika Broj zaposlenih nezaposlenih umirovljenika Ukupno Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva Tablica 1-6. Brojnost i struktura ranjivih skupina Trudnice Oko 50 Majke s djecom do 10 god Oko 80 Djeca do 15 god starosti 120 Žene preko 60 god 350 Muškarci preko 65 god 300 Invalidne osobe 110 Bolesni i nemoćni Oko 50 Ukupno 1060 Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva Prometna povezanost Cestovni promet Prema Odluci javne ceste razvrstavaju se u četiri skupine: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("NN" br.44/2012). U Gradu Visu od postojeće cestovne infrastrukture postoji jedna državna cesta, jedna županijska cesta i više lokalnih cesta koje su pod upravom Županijske uprave cesta. Na državnu, županijsku i lokalne ceste spaja se mreža nerazvrstanih cesta, te mreža poljskih putova koja nije namjenski i planski razvijana. Ostalo su prometnice u izgrađenim zonama stambenog karaktera. Tablica 1-7. Cestovna infrastruktura u Gradu Visu OZNAKA DRŽAVNE CESTE OPIS CESTE DULJINA (KM) DC 117 Vis Podselje - Dračevo polje - Podhumlje- Podšpilje Vis 19,9 OZNAKA ŽUPANIJSKE CESTE OPIS CESTE DULJINA (KM) ŽC 6212 Vis - Komiža 9,9 OZNAKA LOKALNE CESTE OPIS CESTE DULJINA (KM) LC Vis Uvala Parja 3,3 Atesti i procjene d.o.o. 14

15 LC D117 Marine Zemlje D117 2,5 LC Vis Češka vila 4,4 LC L67212 Stončica 6,5 LC L67213 Milna L ,9 LC D117 Rukavac 3,9 LC Žena Glava D117 1, Pomorski promet Postojeće stanje pomorskog prometa Grada temelji se na naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području Županije Splitsko-dalmatinske. Glavne luke na otoku nalaze se u Visu i Komiži. Lučice, sportske lučice i pristani izvedeni su na više lokacija Zračni promet Na području otoka Visa nema zračne luke i letilišta. Na području Grada nalazi se heliodrom na predjelu Brig Stonca Šepurina Željeznički promet Na području otoka nema željezničke infrastrukture Društveno politički pokazatelji Sjedišta uprava tijela jedinice lokalne samouprave Sjedište grada Visa je an adresi Trg 30.svibnja br.2. Grad Vis je uspostavljena kao jedinica lokalne samouprave unutar Splitsko-dalmatinske županije koju čine: - Gradonačelnik, - Gradsko vijeće, - Gradska uprava Zdravstvene ustanove Dom zdravlja SDŽ ispostava Vis, Ambulanta Vis Poljana Sv. Duha 10 Vis Ordinacija opće medicine, Nebojša Đođević, dr.med. Poljana Sv. Duha 10 Vis Atesti i procjene d.o.o. 15

16 Ordinacija opće medicine, Keti Jovović, dr.med. Poljana Sv. Duha 10 Vis Ljekarna Vis Poljana Sv. Duha 14, Vis Odgojno-obrazovne ustanove Dječji vrtić Vis Viškog boja 11 Broj djelatnika:10 Broj djece:75 Osnovna škola- OŠ Vis Ul. Viški boj 10, Vis Broj djelatnika: 20 Broj djece: 130 Srednja škola Antun Matijašević Karamaneo Vis Viškog boja 9, Vis Broj djelatnika: 20 Broj djece: Broj kućanstava Tablica 1-8. Broj kućanstava Broj stambenih jedinica 783 Broj kućanstava 786 Broj članova kućanstva Tablica 1-9. Broj članova kućanstava Prosječan broj osoba kućanstvu Vis Ukupno Broj članova kućanstva i više Broj kućansta ,36 Broj osoba Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva Ekonomsko-gospodarski pokazatelji Prema popisu stanovništva iz godine u tablici su prikazani zaposleni prema području djelatnosti, starosti i spolu. Tablica Zaposleni prema području djelatnosti, starosti i spolu Atesti i procjene d.o.o. 16

17 Područje djelatnosti Ukupno Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Spol Ukupno i više Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Administrativne Svi i pomoćne M uslužne djelatnosti Ž Atesti i procjene d.o.o. 17

18 Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 1Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale uslužne djelatnosti Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Svi M Ž Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva Tablica Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada Starosna mirovina Ostale mirovine Prihodi od imovine Socijalne naknade Ostali prihodi Povremena potpora drugih Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva Proračun Grada Visa Predviđeni proračun Grada Visa za 2019.godinu iznosi ,00 kn Gospodarske grane Osnova ekonomske orijentacije gospodarstva Grada Visa je turizam, poljoprivreda, zanatstvo i trgovina. Površina namjenjena gospodarskoj djelatnosti u Gradu Visu planirana je i djelomično izgrađena u području Malog Samogora. Tablica Najznačajniji poslovni subjekti NAZIV PRAVNE OSOBE "Tommy" d.d. "Studenac" d.d. "Konzum" d.d. GOSPODARSKA DJELATNOST trgovačka trgovačka trgovačka Atesti i procjene d.o.o. 18

19 Turistička naselja i objekti Površine namjenjene turizmu postoje u Gradu Visu kao četri manje turističke zone i to: - zona hotela "Issa", zona lučkog privezišta za jahte uvala Sv. Jurja i zone vikend naselja Milna Zenka te Rukavac. Prve dvije smještene su u okviru naselja Vis, a treća u uvali Milna i četvrta u uvali Rukavac. Dio kreveta namjenjenih turističkoj ponudi smješten je u apartmanima obiteljskih kuća u zonama namjenjenim pretežito stambenoj namjeni, odnosno u okviru građevinskih površina naselja. Tablica Turistički kapaciteti na području Grada Visa TURISTIČKI KAPACITETI KAPACITET OSOBA Hotel -"Issa", Apolonija Zanelle Hotel -"Tamaris", Sv. Jurja 70 Apartmani - Vila Ana 60 Vikend naselje - Milna - Zenka 400 Vikend naselje - Donji i Gornji Rukavac 400 Privezište za jahte - uvala Sv. Jurja Luka 130 vezova Privezište za jahte - uvala Sv. Jurja Kut 50 vezova Pregled kulturnih dobara Tablica Kulturna dobra Povijesna naselja i dijelovi naselja Urbana obilježja Vis Ruralna obilježja Podselje, Rukavac, Marine Zemlje Povijesne građevine i sklopovi Antički teatar i grobnice iz XIX st. na groblju Prilovo Samostani Samostan i crkva Prilovo, poluotok Prilovo Vojne i obrambene građevine Velington Arheološke zone Issa Atesti i procjene d.o.o. 19

20 Pravne osobe u gospodarstvu glede povećane opasnosti za nastajanje i širenje požara i eksplozija Na području Grada nema gospodarskih subjekata kod kojih zbog procesa rada postoji povećana opasnost od nastanka i širenja požara Poljoprivredne, šumske i druge površine U strukturi namjene površina najveće učešće imaju poljoprivredne, šumske i druge negradive površine Struktura poljoprivrednog i šumskog zemljišta Tablica Pregled površina u Gradu Visu GRAD VIS UKUPNA POVRŠINA (ha) POLJOPRIVREDNE POVRŠINE (ha) OBRADIVE POVRŠINE (ha) ORANICE (ha) ŠUMSKO ZEMLJIŠTE (ha) Raspored po kulturama i klasama zemljišta Tablica Pregled zasađenih kultura prema zemljištu NAZIV KULTURE DRŽAVNO (ha) PRIVATNO (ha) * UKUPNO (ha) oranice vinogradi voćnjaci i maslinici UKUPNO OBRADIVO pašnjaci SVEUKUPNO Poljodjelske površine Na području Grada Visa poljoprivredne površine razvrstavaju se kao: - osobito vrijedna obradiva tla: središnji dijelovi Dačeva polja, Pliskog polja, Zlopolja, Male Vošćice i Ljubišća, odnosno zemljište najveće bonitetne klase na Visu - vrijedna obradiva tla: rubni dijelovi većih polja Dračeva polja, Pliskog polja, Zlopolja, Velike i Male Vošćice i Ljubišća, Borovo polje, Tihobraće polje, Čajno polje, Vino polje, Gornja i Donja poljica, Gorica Osredak - ostala obradiva polja: manje vrijedna tla sa maslinicima i ostale zapuštene poljoprivredna površine na padinama Šumske površine Otok Vis nalazi se u mediteranskoj klimatskoj zoni koja uvjetuje određen tip vegetacije biljnih zajednica. Šume otoka čine visoke šume alepskog bora, te makije i gariga. Borove šume rasprostranjene su na zapadnim padinama Širokog Brda, iznad i oko naselja Komiže na Stupišću, u Pritišćini, na južnim padinama otoka prema ratu Duboka, između uvala Travna i Rude, na padinama Atesti i procjene d.o.o. 20

21 prema uvali Ruda, između Borovog polja i Tihobraće polja, zatim na padinama uvale Vela Smokova na prostoru sjeverno od Borovika i na istočnim padinama Bunikovice. Makiju nalazimo po cijelom otoku, posebice na istočnom dijelu između Vošćice i Tihobraće polja, između Borovog polja i Zlopolja, na padinama komiške zavale zapadno od ceste Vis - Komiža. Starost sastojina je 40 do 70 godina; obrast 1,0; sa gustom podstojnom etažom elemenata makije. Makija i garizi su sličnih karakteristika, mjestimično je makija visokog uzrasta, starosti godina Prirodne i krajobrazne vrijednosti Na području Grada regulirana je zaštita na nekoliko lokacija. Zaštićena područja su slijedeća: - spomenici prirode - otočić Ravnik, uvala Stiniva, - značajni krajolik - sjeveroistočni obalni pojas od uvale Stenjalo do uvale Vela Smokova, uvala Srebrena, - spomenik prirode - geomorfološki rezervat od otoka Ravnik do otočića Greben Odlagališta otpada i postupanje s otpadom Sakupljanje i odlaganje otpada obavlja tvrtka Gradina Vis d.o.o. na službeno odlagalište deponij Welington. Osim komunalnog otpada odlaže se građevinski, građevinski otpad koji sadrži azbest (uređena je ploha za odlaganje otpada koji se naknadno zasipa slojem zemlje) i glomazni otpad. Dio površine odlagališta povremeno se prekriva inertnim materijalom. Odlagalište nije ograđeno i ne postoji objekt za zaposlene. Na ulazu u odlagalište postavljena je rampa i čuvarska kućica Elektroenergetske građevine za proizvodnju i prijenos električne energije Otok Vis dobiva električnu struju preko dva podmorska kabela, preko otoka Hvara, podmorskim dalekovodom 110 kv. U trafo stanici Vis I električna struja se pretvara na110/35/20 kv, a u trafo stanici Vis II 35/20/10, te više trafo stanica 20/10/0,4 iz kojih ide potrošačima. U naselju Vis električna mreža razvodi se podzemnim kablovima, dok se prema svim okolnim naseljima razvodi nadzemnim kablovima. Tablica Trafostanice u Gradu Visu Trafostanica 35/ /10 kv Vis II Trafostanice 10 (20)/0,4 kv Zuzeca Bargujac Dračevo Polje Milna 1 Milna 2 Podselje Rogačić Rukavac Samogor Starine Stončica Stonca Vis1 Vis 2 Vis 3 Vis 5 Vis 6 Vis 7 Vis 9 Vis 10 Zlopolje Atesti i procjene d.o.o. 21

22 Nafta i derivati Plin Na području Grada Visa postoji benzinska postaja na lokaciji Šetalište stare Isse 24. Plinskih instalacija na području Grada nema. Ukapljeni naftni plin za kućanstva prodaje se u skladištu-prodavaonici u Samogoru (bivša vojarna) Vodoopskrba Vodoopskrbni sustav Grada temelji se na vodozahvatu Korita, sustavu cjevovoda, crpnih stanica i vodosprema. Tijekom prošle godine sva naselja Grada Visa spojena su na javnu vodovodnu mrežu. Postoje uvale koje pripadaju Gradu Visu gdje još uvijek nije riješena vodoopskrba. Tablica Crpne stanice i vodospreme VODOZAHVAT IZVOR KAPACITET CRPNA STANICA Korita VODOSPREME l/s 211 l/s 4 crpki 222 l/s NAZIV PODRUČJE ZAPREMNINA KOTA DNA Vis I (Kut) Opskrba vodom grada Visa 185 m3 99,50 m.n.m. Vis II (Dol) Opskrba vodom grada Visa 2250 m 3 81,80 m.n.m. Vela glava Cunkovica Marine zemlje Rukavac Podstražje Milna Smokova Opskrba vodom cijelog otoka Visa Opskrba vodovis I (Kut), Podstražje, Rukavac, Milna i Smokova Opskrba vodom naselja Marine zemlje i Plisko polje Opskrba vodom donjeg dijela Rukavca Opskrba vodom gornje zone naselja Rukavac i vodospreme Rukavac te naselja Podstražje i Bargujac Opskrba vodom naselja Milna i Ženka Opskrba vodom naselja Smokovo 100 m 3 319,00 m.n.m m 3 161,90 m.n.m. 100 m 3 159,75 m.n.m. 250 m 3 68,60 m.n.m. 250 m 3 139,00 m.n.m. 100 m 3 67,50 m.n.m. 100 m 3 120,00 m.n.m. Atesti i procjene d.o.o. 22

23 1.6. Povijesni pokazatelji Dana prema informacijama Lučke uprave u Visu izmjerena količina padalina iznosla je 210 mm (unutar 24 sata). Tako velika količina padalina uzrokovala je stvaranje bujica i poplavu Viškog polja, kao i plavljenje prometnica i brojnih podruma i prizemnih dijelova kuća Pokazatelji operativne sposobnosti Popis operativnih snaga Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: a) stožeri civilne zaštite b) operativne snage vatrogastva c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja e) udruge f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite g) koordinatori na lokaciji h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite. Prema Zakonu o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15,118/18) jedinice lokalne samouprave i operativne snage sustava civilne zaštite dužne su voditi i ažurirati bazu podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima svojih operativnih snaga te navedene podatke jednom godišnje, najkasnije do ožujka sljedeće godine, dostaviti Državnoj upravi. Stožer civilne zaštite Gradonačelnik Grada Visa na sjednici 21. lipnja 2017.godine donosi odluku o osivanju i imenovanju članova stožera civilne zaštite Grada Visa od 13 članova, Klasa: /17-01/8, Urbroj: 2190/ Dana 25. siječnja godine donešeno rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Grada Visa, Klasa: /17-01/8, Urbroj: 2190/ Stožer civilne zaštite Grada Visa obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenja odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Visa je zamjenica gradonačelnika. Radom Stožera civilne zaštite rukovodi načelnik Stožera civilne zaštite. U slučaju spriječenosti načelnika zamjenjuje ga njegov zamjenik. Kada se proglasi velika nesreća rukovođenje preuzima gradonačelnica. Pozivanje članova Stožera na sjednicu vrši načelnik Stožera sukladno Planu pozivanja Stožera. Ovisno o okolnostima i procjenama o mogućnosti nastanka katastrofe ili velike nesreće načelnik Stožera može naložiti stavljanje Stožera u stanje pripravnosti i po potebi sazvati sjednicu Stožera. Atesti i procjene d.o.o. 23

24 Operativne snage vatrogastva Na području Grada djeluje DVD Vis. U tablici je prikazan popis vozila i raspoložila oprema. Tablica Popis vozila i raspoloživa oprema VATROGASNE POSTROJBE BROJ VATROGASACA/SMJENA VOZILA ZA INTERVENCIJU I DRUGA OPREMA SREDIŠNJE DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DVD Vis 40-1ŠV 6 m³ vode, - 1 AC (112 m³), -1 kombinirano (visokotlačna pumpa 380 l vode) -2 kombija Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa Hrvatski crveni križ Gradsko društvo crvenog križa Vis, Šetalište Apolonija Zanelle 5. U određenom trenutku mogu aktivirati ekipe za dobrovoljno davanje krvi i pružanje prve pomoći. Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja su temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama i izvršavaju obveze u sustavu civilne zaštite sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje djelovanja Hrvatske gorske službe spašavanja. Udruge Popis udruga na području Grada: Lovačko društvo Vis Planinarsko društvo Hum Moto klub Furija Jedriličarski klub Vis Nogometni klub Vis Postrojbe i povjerenici civilne zaštite Povjerenik civilne zaštite i njegov zamjenik obavljaju sljedeće zadatke: - sudjeluju u pripremanju građana za osobnu i uzajamnu zaštitu te usklađuju provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite, - daju obavijesti građanima o pravodobnom poduzimanju mjera civilne zaštite te javne mobilizacije radi sudjelovanja u sustavu civilne zaštite, - sudjeluju u organiziranju i provođenju evakuacije, sklanjanja, zbrinjavanja i drugih mjera civilne zaštite, - organiziraju zaštitu i spašavanje pripadnika ranjivih skupina, -provjeravaju postavljanje obavijesti o znakovima za uzbunjivanje u stambenim zgradama na području svoje nadležnosti i o propustima obavješćuju inspekciju civilne zaštite. Atesti i procjene d.o.o. 24

25 Koordinatori na lokaciji Koordinator na lokaciji procjenjuje nastalu situaciju i njezine posljedice na terenu te u suradnji s nadležnim stožerom civilne zaštite usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite. Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, određuje načelnik stožera civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite. Pravne osobe u sustavu civilne zaštite Gradsko vijeće Grada Visa na 25. sjednici održanoj 28. studenog godine donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Grada Visa, Klasa: /16-01/15, Urbroj: 2190/ Prema toj odluci pravne osobe sa snagama i kapacitetima od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada su: - DVD Grada Visa - Društvo Crvenog križa Grada Visa - Gradina Vis d.o.o. - Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. - Gianni d.o.o. - Lovačko društvo Vis - Planinarsko društvo Vis Popisu se priključuju: - Ordinacija opće medicine, Nebojša Đorđević, dr. med. - Ordinacija opće medicine Keti Jovović, dr. med. - Dom zdravlja - Ljekarna Vis - Lučka uprava - Hrvatske šume ispostava Vis - HEP distribucija Vis - Tomislav i Ivica d.o.o. - Poljoprivredno prijevozni obrt Đuli Atesti i procjene d.o.o. 25

26 2. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI Identifikacija prijetnji je prvi korak u izradi procjene rizika. Potrebno je odrediti prijetnje koje se pojavljuju, na kojem prostoru, na što i na koji način mogu negativno/štetno utjacati. U tablici je dan popis identificiranih prijetnji na području Grada Visa. Tablica 2-1 Identifikacija prijetnji RED BR. PRIJETNJA 1. POTRES 2. POPLAVA 3. EKSTREMNE VREMENSKE PRILIKE KRATKI OPIS SCENARIJA Potres je elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara. Potresi su uzrok katastrofa koje karakterizira brz nastanak, događaju se učestalo i bez prethodnog upozorenja Poplave su prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se podizanjem različitih preventivnih mjera rizici od poplava mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Pojava toplinskog vala UTJECAJ NA DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI Potres uzrokuje oštećenje objekata, prekid opskrbom struje, vode, plina, probleme u opskrbi i nedostatak hrane, reducirane mogućnosti u telekomunikacijama, psihoze, depresije i panika kod ljudi, mogućnost gubitka stambenog prostora. poplavljivanje objekata, opasnost od utapanja ljudi i životinja te zdravlje Opskrba vodom i odvodnja: poremećaj u funkcioniranju, izlijevanje otpadnih voda, potapanje podruma, zagađenja izvora vode. Cestovni promet: Prekidi u prometu na županijskim i lokalnim prometnicama Problemi u prometu, opskrbi naselja Grada, problemi kod pružanja zdravstvenih usluga, štete na poljoprivrednim površinama, štete na objektima. PREVENTIVNE MJERE Protupotresno projektiranje, kao i gradnja građevina, treba se provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu sa važećim propisima. Građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnog dobra, te druge radnje kojima se omogućuju kontrolirani neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko korištenje. Edukacija i osposobljavanje stanovništva. U cilju ublažavanja posljedica od snježnih oborina i poledica potrebno je redovito čišćenje pločnika, pristupnih putova, čišćenje snijega i leda sa vozila prije uključivanja u promet i korištenje zimske opreme na vozilima, i sl. Poštivanje urbanističkih mjera u izgradnji objekata smanjiti će se posljedice uzrokovane kišom i/ili tučom, snijegom, gromobranske instalacije MJERE ODGOVORA Operativne snage sustava civilne zaštite Sustav zdravstvene zaštite Operativne snage sustava civilne zaštite Sustav zdravstvene zaštite Kapaciteti za zbrinjavanje i prehranu Kapaciteti za dostavu pitke vode. Rano obavješćivanje i upozoravanje Atesti i procjene d.o.o. 26

27 4. SUŠA Moguće posljedice: materijalne štete na prirodnim dobrima. Utjecaj na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku Izgradnja sustava za navodnjavanje. Operativne snage sustava civilne zaštite. 5. INDUSTRIJSKE NESREĆE Opis pretpostavke ispuštanje opasne tvari iz spremnika. Moguće posljedice: gubitci ljudskih života, oštećenje objekata, oštećenja elementa kritične infrastrukture, štete po okoliš. Utjecaj na život i zdravlje ljudi, te gospodarstvo Instalirani sustavi zaštite, osposobljavanje radnika koji rukuju opasnim tvarima, pridržavanje uputa i procedura za rukovanje i skladištenje opasnih tvari. Osposobljenost pravne osobe u slučaju nesreće Izvještavanje županijskog centra 112 Operativne snage sustava civilne zaštite. Pravne osobe specijalizirane za postupanje s opasnim tvarima. Atesti i procjene d.o.o. 27

28 3. KRITERIJI DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI ZA UTVRĐIVANJE UTJECAJA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI, GOSPODARSTVO I DRUŠTVENU STABILNOSTI I POLITIKU 3.1. Život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravelje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Tablica 3-1. Život i zdravlje ljudi Kategorija % 1 *< 0, ,001-0, ,0047-0, ,012-0, ,036> *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001%stanovnika Gospodarstvo Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun Grada Visa. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika. Tablica 3-2. Gospodarstvo Kategorija % 1 0, > Društvena stabilnost i politika Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti: šteti na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike iskazuje se srednjom vrijednosti kategorije Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Atesti i procjene d.o.o. 28

29 Tablica 3-3. Društvena stabilnost Kritična infrastruktura (KI) Kategorija % 1 0, >25 U kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od javnog društvenog značaja šteta se prikazuje u odnosu na proračun JLP(R)S. Građevinama javnog društvenog značaja smatraju se: sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl. Tablica 3-4. Društvena stabilnost i politika Ustanove/građevine javnog društvenog značaja Kategorija % 1 0, >25 4. TABLICE VJEROJATNOST/FREKVENCIJE Za određivanje vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije uzimati će se samo oni događaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti mogu biti opisani kategorijom 1., konkretno štete u gospodarstvu minimalno moraju iznositi 0,5% proračuna Grada. Neće se uzimati u razmatranje vjerojatnost (obradu) svakog potresa ili tuče bez ikakve materijalne štete, već samo vjerojatnost onog događaja/prijetnje koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti. Tablica 4-1. Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvaliteta Vjerojatnost Frekvencija 1 Neznatne Iznimno mala < 1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 2 Malene Mala 1-5 % 1 događaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina 4 Značajne Velika 51-98% 1 događaj 1 do 2 godine 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće Atesti i procjene d.o.o. 29

30 5. SCENARIJ ZA JEDNOSTAVNE RIZIKE 5.1. Scenarij Scenarij je opis: neželjenih događaja (jednog ili više povezanih događaja/prijetnji) za svaki obrađivani rizik, koji ima posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja prije velike nesreće i okidača velike nesreće okolnosti u kojima neželjeni događaji/prijetnje nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, građevina i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima relevantnim za razmatranje implikacija događaja/prijetnji za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom svake posljedice po svaku kategoriju društvenih vrijednosti. Scenarij mora zadovoljavati sljedeće uvjete: - opisivati jedan ili niz povezanih događaja na području Grada -biti vjerojatan, a s najgorim mogućim posljedicama, poduprt činjenicama, odnosno opisati neželjene događaje koji se stvarno mogu dogoditi u (bližoj) budućnosti - biti izrađen prema sadržaju definiranom Smjernicama i može varirati u ozbiljnosti posljedica i to u rasponu od umjereno ozbiljnog do najgoreg mogućeg događaja prema posljedicama - biti strukturiran dosljedno i logično - biti uvjerljiv i i dobro razrađen - biti postavljen u vrijeme i uvjete koji odgovaraju realnoj situaciji, odnosno pretpostavljenim u bližoj budućnosti - opisivati moguće događaje toliko detaljno koliko je potrebno kako bi se na temelju opisa mogle određivati javne politike u cilju smanjivanja rizika (kapaciteti, preventivne mjere, mjere spremnosti na velike nesreće) - uzeti u obzir prirodne aspekte: klimu, stanovništvo, geologiju, hidrologiju, floru i faunu, geomorfologiju, okoliš - uzeti u obzir stanje društva i ekonomije -uzeti u obzir stanje spremnosti kapaciteta sustava civilne zaštite: sustava ranog upozoravanja, operativnih snaga, građevina, te ranjivosti izloženih elemenata koji će biti detaljno razrađeni u poglavlju o analizi sustava civilne zaštite Scenarij: Potres Tablica 5-1. Scenarij potresa NAZIV SCENARIJA: Podrhtavanje tla na području Grada GRUPA RIZIKA: Potres RIZIK: Potres RADNA SKUPINA: Atesti i procjene d.o.o. 30

31 Uvod Potres je prirodna pojava prouzročena iznenednim oslobađanjem energije u Zemljinoj kori i dijelu gornjeg plašta koji se očituje kao potresanje tla. Karakterizira ih brzi nastanak bez prethodnog upozorenja. Potres kao elementarna nepogoda prouzročena prirodnim događajem vjerojatno je najveći uzrok stradavanja stanovništav i materijalno-kulturnih dobara Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Tablica 5-2. Utecaj na kritičnu infrastrukturu UTJECAJ SEKTOR Energetika (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju) Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih usluga) Promet (cestovni) Zdravstvo (zdravstvena zaštita) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom) Financije (bankarstvo, pošta) Prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (škola, osiguravanje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti U Hrvatskoj se potresi javljaju u zonama dodira manjih strukturnih jedinica. Uzročnik nastanka potresa u priobalnom dijelu Hrvatske je podvlačenje Jadranske platforme pod Dinaride, a kao posljedica kretanja Afričke ploče prema Euro-azijskoj ploči. Kao dio Mediteransko-trans-azijskog pojasa gotovo čitavo područje Republike Hrvatske odlikuje se izraženom seizmičkom aktivnošću. To poglavito vrijedi za priobalno područje i sjeverozapadni dio, a posebice za južnu Dalmaciju. Danas se u Europi, zbog detaljnijeg razlučivanja šteta na pojedinim tipovima građevina, najčešće koriste 2 ljestvice: MSK 64 (naziv dolazi od prezimena autora ljestvice Medvedeva, Sponheuera i Karnika), i nova tzv. Europska makrosezmička ljestvica (EMS). Obe ljestvice kao i MCS ljestvica imaju po 12 stupnjeva. Otok Vis je smješten upravo na granici dviju zona, te će se u razmatranje uzeti da se otok Vis nalazi unutar zone VIII, prema seizmološkoj karti povratnih 500 godina. Atesti i procjene d.o.o. 31

32 Slika 5-1. Epicentri potresa u Hrvatskoj Uzrok Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča područja su rezultat tektonskih aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. Razvoj događaja koji je prethodio velikoj nesreći Tektonski poremećaji u litosferi, kao što su kretanje litosfernih ploča u zoni subdukcije, mogu dovesti do pojave potresa. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Naglo otpuštanje napetosti u litosferi dovodi do nastanka potresa. Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje, u mjestu koje nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Atesti i procjene d.o.o. 32

33 Događaj s najgorim mogućim posljedicama Događaj s najgorim mogućim posljedicama pretpostavlja nastanak potresa jačine VIII MCS ljestvice na području Grada Visa za vrijeme turističke sezone. Prognoza štete Tablica 5-3. Pregled stanova prema načinu korištenja za Grad Vis ukupno STANOVI ZA STALNO STANOVANJE nastanjeni privrem. nastanjeni napušteni STANOVI KOJI SE KORISTE POVREMENO stanovi za odmor u vrijeme sez. radova u poljoprivredi STANOVI U KOJIMA SE SAMO OBAVLJALA DJELATNOST iznajmljivanje turistima Ostale djelatnost Vis m Izvor podataka: Popis stanovništva 2011, Iz navedenog popisa vidljivo je da je na području Grada Visa izgrađeno 2483 stanova, od kojih je stalno naseljeno 976, povremeno naseljeno 780, a napušteno 145. Za pretpostaviti je da u slučaju snažnog potresa (od VIII MSC ljestvice) dolazi do oštećenja stambenog fonda, pogotovo imajući u vidu da u su nekim dijelovima Grada prisutne starije kamene kuće bez armirane konstrukcije. Moguće ljudske žrtve rezultata su prije svega zbog očekivanih razaranja stambenih objekata na području Grada Visa i okolnih naselja u slučaju potresa intenziteta VIII po MSC ljestvici bilo bi ukupno ugroženo 3304 objekata i 1934 stanovnika. Osnova za procjenu posljedica potresa VIII MSC ljestvice na stambenom fondu je prognoza štete na stambenom fondu, koja se temelji na niz pretpostavki: potres jačine VIII MSCljestvice, akceleracija 2 m/s² (0,2 g), trajanje 15 sekundi, zanemaruju se razlike u geotehničkom sastavu tla (klizanje, likvefakcija). Oštećenja su svrstana u šest kategorija koje su označene brojevima 1 6. Svakom stupnju oštećenja i svakom konstruktivnom sustavu odgovara jedan element matrice postotak oštećenja ukupnog broja zgrada. Stambene zgrade svrstavaju se u pet svojstvenih konstruktivnih sustava: - (A) zidane zgrade - (B) zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima - (C) armirano betonske skeletne zgrade - (D) zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova - (E) armiranobetonske skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Atesti i procjene d.o.o. 33

34 Tablica 5-4. Matrica oštetljivosti za potres VIII stupnja za pet konstruktivnih sustava građenja i građevinska šteta Red br Stupanj oštećenja Postotak oštećenja za konstruktivni sustav u odnosu na ukupan broj zgrada % (*) A* B* C* D* E* 1. nikakvo-nema 8,00 50,00 15,00 5,00 15,00 0,00 2. neznatno 10,00 25,00 25,00 70,00 20,00 6,00 3. umjereno 30,00 15,00 33,00 25,00 50,00 20,00 4. jako 45,00 10,00 15,00-15,00 40,00 5. totalno 4,00-5, ,00 6. rušenje 3,00-2, ,00 Građevinska šteta % (**) Izvor podataka: Prognoza štete na stambenom fondu i broja žrtava moguće budućeg potresa u Zagrebu, D. Aničić: Civilna zaštita I i II str.142 Zastupljenost zgrada određenog konstruktivnog sustava, u pojedinom gradskom naselju, određen je na temelju poznavanja Grada. Obzirom na ukupan broj objekata procjenjuje se da je: 14 % zgrada tipa A 62 % zgrada tipa C 24 % zgrada tipa E Što znači da je od ukupnog broja objekata za stanovanje: 303 objekta tipa A 1344 objekta tipa C 520 objekta tipa E Šteta na stambenom fondu izražava se postotkom uništenosti stambenog fonda naspram početnog stanja (preko broja zgrada izraženog postotkom koji obuhvaća ukupan broj zgrada), a izračunava se prema formuli: n m (PU) = Σ B1 ( Σ C ij G ij ) i = 1 j = 1 gdje je: - (PU) postotak uništenosti stambenog fonda, - B postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene stambene zone, - C postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (prikazana matrica), - G postotak građevinske štete koji odgovara pojedinom stupnju oštećenja u odnosu prema vrijednosti objekata istog konstruktivnog sustava (prikazana matrica Aničić i Radić 1990.), - i konstruktivni sustav (A,B,C,D,E), - j stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6), - n = 5, - m = 6. Atesti i procjene d.o.o. 34

35 Tablica 5-5. Ukupna građevinska šteta na na objektima Ukupno 3304 objekata STUPANJ OŠTEĆENJA Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje Broj objekata Građevinska šteta (%) Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavaĉki zavod, Beograd, Posljedice potresa VIII MSC ljestvice po stanovništvo Na području Grada Visa živi 1934 stanovnika od čega je 943 muškaraca i 991 žena. Tablica5-6. Pregled broja članova po kućanstvima Broj 1 član 2 člana 3 člana 4 člana 5članova 6članova 7članova 8članova 9članova prosjek kućanstava kućanstva kućanstva kućanstva kućanstva kućanstva kućanstva kućanstva kućanstva kućanstva članova ,36 Izvor: Popis stanovništva 2011, U žrtve potresa ubrajamo ranjene, poginule, plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Moguće ljudske žrtve rezultat su očekivanih razaranja u središnjim starijim dijelovima naselja gdje dominiraju stambene građevine kod kojih se očekuje totalno rušenje zbog načina gradnje (materijal gradnje je kamen, vapneni malter, s debljinom zidova do 80 cm, pokrov kamene ploče i kupa kanalica). Šteta na objektima osobito sakralnim objektima (crkva Muster i Gusarica) u slučaju potresa je jako velika, totalna zbog načina gradnje (stara kamena gradnja). Prognoza broja žrtava Broj ranjenih (BR) računa se prema formuli: n m (BR) = A Σ Bi ( Σ C ij D ij ) i=1 j=1 gdje je: - (BR) broj ranjenih osoba, - A ukupan broj osoba koji žive na nekom području, - B,C kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu, - D postotak ranjenih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu - i,j,m,n kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu Broj poginulih (BP) računa se prema formuli: n m (BP) = A Σ Bi ( Σ C ij E ij ) i=1 j=1 Atesti i procjene d.o.o. 35

36 gdje je: - BP broj poginulih osoba, - A ukupan broj osoba koji žive na nekom području, - B,C kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu, - E postotak poginulih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu - i,j,m,n kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu Broj plitko zatrpanih (BPSZ) i duboko zatrpanih (BDZ) računa se prema formuli : n m (BPSZ) = A Σ B Σ CD i=1 j=1 n m (BDZ) = A Σ B Σ CD i=1 j=1 gdje je: - BPSZ broj plitko i srednje zatrpanih ranjenih osoba, - A ukupan broj osoba koji žive na nekom području, - B postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene gradske zone - C postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava D postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu E postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu U tablici 13. koja slijedi prikazan je % ranjenih i poginulih osoba za potres VIII MSC ljestvice u ovisnosti o stupnju oštećenja zgrade. Tablica 5-7. Postotak ranjenih i poginulih osoba R. br. Stupanj oštećenja Postotak ranjenih % Postotak poginulih % Postotak Zatrpanih % 1 nikakvo nema 0,00 0,00 0,00 2 neznatno 0,00 0,00 0,00 3 umjereno 1,00 0,00 13,00 4 jako 2,00 0,25 4,00 5 totalno 10,00 1,00 85,00 6 rušenje 100,00 20,00 100,00 Izvor: Prognoza štete na stambenom fondu i broja žrtava moguće budućeg potresa u Zagrebu, D. Aničić: Civilna zaštita I i II str.143 Atesti i procjene d.o.o. 36

37 Tablica 5-8. Zbirni prikaz djelovanja potresa na objekte i domicilno stanovništvo Ukupno: STUPANJ OŠTEĆENJA ZGRADA 2167 objekata Umjeren 1526 stanovnika Nikakvo Neznatno Jako Totalno Rušenje Ukupno o Broj objekata Broj stanovnika Poginuli u % , Ranjeni u % Zatrpani u % 0 0 1,3 4 8,5 100 Poginuli ,17 0,88 8,80 11 Ranjeni 0 0 6,30 9,40 8,80 44,00 69 Zatrpani 0 0 8,19 18,80 7,48 44,00 78 Iz tablice 5-8. proizlazi da bi u slučaju potresa VIII MSC ljestvice ukupni broj poginulih osoba bio 11, ranjenih 69, zatrpanih 78, od koji su 8 plitko, 19 srednje i 51 duboko zatrpani. Obzirom da se u tijeku turističke sezone broj stanovnika u Gradu Visu poveća tri ili četiri puta, procjenjuje se da bi se sukladno tome povećao broj ranjenih i poginulih osoba. Osim stambenih građevina koje su namijenjene za izdavanje turistima, koriste se šatori, kamp kućice i brojne brodice nautičkog turizma. Zbog toga se u proračunu za broj ranjenih i poginulih osoba u tijeku turističke sezone, ukupni broj osoba mora smanjiti, jer borave izvan građevina, te se u proračunu koristi broj od oko 5000 osoba. Tablica 5-9. Zbirni prikaz ukupno stradalih tijekom turističke sezone (domicilno stanovništvo i turisti) Ukupno: STUPANJ OŠTEĆENJA ZGRADA 5000 stanovnika Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje Ukupno Broj stanovnika Poginuli u % , Ranjeni u % Zatrpani u % 0 0 1,3 4 8,5 100 Poginuli ,04 2,27 22,60 28 Ranjeni ,30 24,30 22,70 113, Zatrpani ,19 48,60 19,30 113, Posljedice Život i zdravlje ljudi Na području Grada Visa se, sukladno statističkom praćenju te seizmološkim procjenama i proračunima, razmatra mogućim potres do VIIIº po MCS ljestvici za vrijeme turističke sezone. Ovi primarni kao i sekundarni učinci potresa imali bi sljedeće posljedice: -broj poginulih: 28 - broj ranjenih:176 -broj plitko i srednje zatrpanih osoba :70 - broj duboko zatrpanih osoba :132 Atesti i procjene d.o.o. 37

38 Potres očekivanog najjačeg intenziteta imao bi obilježja velike nesreće za područje Grada. U otklanjanje posljedica nužno će se morati uključiti šira društvena zajednica, a oporavak može biti dugotrajan. S obzirom na uključene podatke, odabiru se katastrofalne posljedice Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama potres Život i zdravlje ljudi KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ % OSOBA JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001-0, Umjerenje 0,0047-0, Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036 > Gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo procjenjuje se kroz izravne i neizravne gubitke. Izravni gubici vežu se za oštećenje građevina koji podrazumijeva trošak popravka građevine i izgradnja novih građevina. Indirektni gubici odnose se na prekid rada brojnih obrazovnih, kulturno-umjetničkih, zdravstvenih institucija, industrijskih pogona, poslovnih subjekata te oštećenje kulturne baštine. U ovom obrađenom primjeru-scenariju višestruko prelazi proračun Grada Visa. Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama potres Gospodarstvo KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Procjena količine građevinskog otpada Na osnovu proračuna građevinske štete može se procijeniti količina građevinskog otpada. Procjena je važna da bi se odredilo područje gdje će se taj otpad privremeno odložiti. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE) Atesti i procjene d.o.o. 38

39 Obzirom da u centru Grada Visa prevladavaju dvokatni objekti (prosječni gabarit objekta jednak je: dužina 10,0 m; širina 10,0 m i visina 9,0 m). Količina otpada računa se prema formuli (dužina širina visina) 0, ,33 = 227,00 m 3 Gore navedenim proračunom utvrđeno je da će u Gradu Visu doći do totalnog oštećenja ili će biti potpuno srušeno 129 objekata. Pri tome će nastati oko m 3 građevinskog otpada. Prema USACE-u predviđa se da ovu količinu čine: - 30 % drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati - 70 % (42 % gorivi materijal, 43 % kamen, beton, žbuka i 15 % metal) Od ukupne količine otpadnog materijala: 8788 m 3 predstavlja drvena građa, 8612 m3 čini razni gorivi materijal, 8817 m3 čini kamen, baton i žbuka, a 3076 m 3 će biti metal. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno odlaganje (veličine cca m 2 ) i ucrtati ga u prikaz namjene prostora. Tablica Približni jedinični troškovi izgradnje raznih objekata Opis Cijena ( /m 2 ) Jednostavne poljoprivredne građevine, pomoćne građevine i slično 34,1 Spremišta (rezervoari) vode, trgovačka skladišta, štale i slično 59,4 Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine do visine jednog kata, jednostavna industrijska postrojenja i slično 175,7 Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i industrijske građevine, građevine javnih institucija, domovi 204,6 zdravlja, hoteli niže kategorije Privatne kuće, uredske zgrade 271,6 Knjižnice, kulturne građevine 360,6 Društvena stabilnost i politika Prema kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od javnog društvenog značaja šteta se prikazuje u odnosu na proračun Grada. Građevinama javnog društvenog značaja smatraju se sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl. Tablica Posljedice na društvenu stabilnost i politiku štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja na području Grada Visa Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Atesti i procjene d.o.o. 39

40 Tablica Posljedice na društvenu stabilnost i politiku oštećena kritična infrastruktura na području Grada Visa Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Tablica Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno potres KATEGORIJA KRITIČNA INFRASTRUKTURA USTANOVE/GRAĐEVINE JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA ODABRANO Vjerojatnost događaja Frekvencija događaja iznosi 1 događaj u 100 godina i rjeđe, a vjerojatnost ovoga događaja je manja od 1%. Kategorija pojave potresa intenziteta VIII MSC ljestvice na području Grada Visa je iznimno mala. Tablica Vjerojatnost događaja Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvaliteta Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno 1 događaj u 100 < 1% mala godina i rjeđe 2 Malene Mala 1-5 % 1 događaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina 4 Značajne Velika 51-98% 1 događaj 1 do 2 godine 5 Katastrofalne Iznimno 1 događaj godišnje >98% velika ili češće Atesti i procjene d.o.o. 40

41 Matrice rizika Rizik: potres Katastrofalne Značajne Umjerene Male Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Neznatne Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Život i zdravlje ljudi Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Gospodarstvo Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 41

42 Društvena stabilnost i politika Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Atesti i procjene d.o.o. 42

43 5.3. Scenarij: Poplava NAZIV SCENARIJA: Poplava na području Grada Visa GRUPA RIZIKA: Poplava RIZIK: Poplava izlijevanjem kopnenih vodenih tijela RADNA SKUPINA: OPIS SCENARIJA: Uvod Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati ljudske gubitke, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Tablica Utjecaj na kritičnu infrastrukturu UTJECAJ SEKTOR Energetika (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju) Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih usluga) Promet (cestovni) Zdravstvo (zdravstvena zaštita) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom) Financije (bankarstvo, pošta) Prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (škola, osiguravanje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Atesti i procjene d.o.o. 43

44 Uzrok Bujične vode se povremeno pojavljuju za vrijeme velikih kiša. Imaju karakter brdskih bujica i poplavljuju prizemlja građevina na obali. Evidentirani bukični tokovi na području garad Visa: 1. Bujica Ćunkovica dužine oko 1,0 km, površine 0,24 km 2 2. Bujica Vrh sv. Andrije dužine oko 0,8 km, površine 0,19 km 2 Gornji dio sliva bujica čine površine gdje prevladava kultura alepskog bora. Srednji dijelovi sliva bujica probijaju se kroz terasaste površine nekada zasađene poljoprivrednim kulturama, a danas su većinom zapuštene. Donji dijelovi toka bujica prolaze kroz naselja gdje su vodotokovi uglavnom uređeni ali nedostatnog kapaciteta odvodnje. Ukupno sagledavajući, bujični vodotoci ne predstavlju ozbiljne ugroze. Obzirom na hidrološke pokazatelje i hidrometeorološke uvjete, poplave kao prirodne katastrofe ne ugrožavaju prostor Grada Visa. Plavljenje se očekuje uslijed povećanja količina oborina i pojave bujica. Moguće mjestimično zatrpavanja korita bujica, zatrpavanje vodopropusta i aktiviranja odrona može se sanirati putem redovnih snaga zaštite i spašavanja u roku nekoliko sati. Razvoj događaja koji je prethodio velikoj nesreći Dugotrajne količine oborina i pojava bujica. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Okidači nastanka poplave mogu biti dugotrajne oborine manjeg intenziteta ili kratkotrajne oborine velikog intenziteta. Veća je vjerojatnost da će doći do kratkotrajne oborine većeg intenziteta Događaj s najgorim mogućim posljedicama Bujica Ćunkovica Kut prati cestu Vis Komiža (LC-67212), praktično prolazi kroz naselje Vis i ulijeva se u more. Pojavom bujice i njenim prolaskom kroz Grad Vis došlo bi do plavljenja objekata (gospodarskih i stambenih) koje se nalaze na putu bujice, te stvaranja materijalne štete i ugrožavanja cca 150 stanovnika koji žive i borave u obližnjim objektima. Osim plavljenja i stvaranja materijalne štete na objektima, poplavila bi lokalna prometnica koja prolazi kroz mjesto, što bi uzrokovalo otežanu, pa čak i onemogućenu opskrbu osnovnim životnim namirnicama i pružanje prve pomoći unesrećenom stanovništvu. Posljedice Život i zdravlje ljudi Ne očekuju se posljedice na život i zdravlje ljudi, budući da bujični vodotoci ne predstavljaju ozbiljne ugroze, a velike količine oborina uobičajene su za kasnu jesen i proljeće. Atesti i procjene d.o.o. 44

45 Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama poplava Život i zdravlje ljudi KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ % OSOBA JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001-0, Umjerenje 0,0047-0, Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036 > Gospodarstvo Objekti (infrastrukturni, stambeni i gospodarski) koji se nalaze na putu bujica, u blizini vodotokova, zbog plavljenja pretrpjeti će materjalnu štetu i postat će neupotrebljivi zgrada Hrvatskog doma i Grada Visa i sl. Zbog ulijevanja velike količine vode u more može doći do stvaranja plimnog vala, povećanja razine mora, plavljenje gradske prometnice i prodora u prizemne dijelove stambenih i gospodarskih objekata na obali. Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama poplava Gospodarstvo KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Atesti i procjene d.o.o. 45

46 Društvena stabilnost i politika Posljedice na društvenu stabilnost i politiku štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja na području Visa. Tablica Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Tablica Posljedice na društvenu stabilnost i politiku oštećena kritična infrastruktura na području Grada Visa Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Tablica Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno poplava KATEGORIJA KRITIČNA INFRASTRUKTURA USTANOVE/GRAĐEVINE JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA ODABRANO Atesti i procjene d.o.o. 46

47 Vjerojatnost događaja Frekvencija događaja iznosi 1 događaj u 20 do 100 godina. Tablica Vjerojatnost događaja Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvaliteta Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno mala < 1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 2 Malene Mala 1-5 % 1 događaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina 4 Značajne Velika 51-98% 1 događaj 1 do 2 godine 5 Katastrofalne Iznimno 1 događaj godišnje ili >98% velika češće Matrice rizika Rizik:poplava Katastrofalne Značajne Umjerene Male Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Neznatne Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 47

48 Život i zdravlje ljudi Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Gospodarstvo Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Društvena stabilnost i politika Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 48

49 5.3. Scenarij: Ekstremne temperature NAZIV SCENARIJA: Pojava toplinskog vala na području Grada GRUPA RIZIKA: Ekstremne vremenske pojave RIZIK: Ekstremne temperature RADNA SKUPINA: OPIS SCENARIJA: Uvod Toplinski val kao prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama nastaje naglo bez prethodnih najava, neočekivano. Ekstremni događaji poput vrućih dana, tropskih noći postaju učestaliji i vjerojatno će se pojavljivati čak i češće u budućnosti Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Tablica Utjecaj na kritičnu infrastrukturu UTJECAJ SEKTOR Energetika (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju) Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih usluga) Promet (cestovni) Zdravstvo (zdravstvena zaštita) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom) Financije (bankarstvo, pošta) Prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (škola, osiguravanje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Atesti i procjene d.o.o. 49

50 Kontekst Klima na otoku je vrlo blaga, mediteranskog obilježja. Srednje temperature su razmjerno visoke, godišnja je 16,2 C, u najhladnijem mjesecu siječnju 9,0 C, a najtoplijem srpnju 24,4 C. Broj sunčanih sati za šire područje je visok i godišnji prosjek za Vis iznosi više od 2650 sati, dnevni prosjek 7,3 sata. Insolacija je naročito velika ljeti kada u prosjeku iznosi od 11,2 do 11,5 sati dnevno. Kiše su rijetke, najviše padaju u jesen i zimu, dok u kasno proljeće prevladava dugotrajna suša s rijetkim kratkotrajnim olujama. Najveći broj smrti događa se u prva dva dana nakon pojave visoke temperature i kada razdoblje opasnih razina temperatura potraje dulje vrijeme. Najugroženije ranjive skupine izloženog stanovništva su mala djeca i starije dobne skupine, kronični bolesnici, osobe s invaliditetom te osobe koji rade na otvorenom prostoru Uzrok Uzrok pojave toplinskih valova je utjecaj povišenog tlaka zraka i prostrane anticiklone. Temperatura zraka se mjeri na visini od 2 metra iznad tla. Ona se mijenja tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod temperature zraka ovisi o dobu dana, veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim vjetrovima. Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije, definira se kao ljetna temperatura zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ukoliko su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja. Klimatske promjene na globalnoj razini dovode do promjena u okolišu s posljedicama na ljudsko zdravlje. Indirektni utjecaj klimatskih promjena na život ljudi se očituje u usjevima hrane i dostupnost pitke vode. Slika 5-2. Odstupanje srednje godišnje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka ( ) za godinu Atesti i procjene d.o.o. 50

51 Razvoj događaja koji je prethodio velikoj nesreći Obzirom na proljetne hladnije vremenske prilike koje prethode toplinskom ekstremu, osjetljivost ljudi na nagli temperaturni porast, nije prilagođena. Posebno nepovoljan učinak na ljudski organizam ovaj klimatski stres uzrokuje pri nagloj, iznenadnoj pojavi ekstremno visokih temperatura koje potraju dulje vrijeme. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Toplinski val je prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama, nastaje naglo bez prethodnih najava. Toplina može biti okidač za uzrok mnogih zdravstvenih stanja i izazvati umor, srčani udar ili konfuziju, inzult te pogoršati postojeće stanje kod kroničnih bolesnika Događaj s najgorim mogućim posljedicama Pojava toplinskog vala zahvatila je područje Grada Visa, a temperatura iznosi 38,8 C. Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na direktne i indirektne posljedice na zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed klimatskih promjena to su: povećana smrtnost i broj ozljeda, povećan rizik od zaraznih bolesti, prehrana i razvoj djece, negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardio-respiratorne bolesti. Mala djeca od 0 do 6 godina starosti jako su osjetljiva na dehidraciju i stariji iznad 60 godina života kod kojih je smanjena kompenzatorna kardio-vaskularna sposobnost organizma. Među starijim osobama, razdoblja ekstremne vrućine su povezana s povećanim rizikom od hospitalizacije za nadoknade tekućine i poremećaje elektrolita, zatajenja bubrega, infekcije urinarnog trakta, sepsu i toplinski udar. Ekstremna toplina stavlja starije osobe na 18% veći rizik od hospitalizacije za nadoknadu tekućine i poremećaje elektrolita; 14% veći rizik za zatajenje bubrega; 10% veći rizik za infekcije mokraćnog sustava; i 6% veći rizik od sepse. Starije osobe imaju 2½ puta veću vjerojatnost da će biti hospitalizirani od toplinskog udara tijekom razdoblja toplinskog vala nego tijekom dana bez toplinskog vala. Za trošenje prekomjernog stvaranja topline, pretile osobe moraju više protok krvi usmjeriti kroz potkožne žile te stoga imaju veće kardiovaskularno naprezanje i s višim frekvencijama kada su izložene toplinskom stresu. Iz tih razloga, pretili ljudi su osjetljiviji na umjereni toplinski stres, ozljede i toplinski udar. Starost i bolest su u korelaciji što je dob viša povećan je broj bolesti, invalidnosti, uzimanja lijekova i smanjena je kondicija. Ovi učinci stavljaju starije osobe u viši rizik tijekom ekstremnih toplotnih uvjeta koji dovode do višeg pobola i smrtnosti. Posljedice Život i zdravlje ljudi U slučaju toplinskog vala predviđa se veće obolijevanje stanovništva nego inače, posebice skupina s postojećom kroničnom bolešću. Obzirom na nepostojanje prethodne metodologije ekonomske analize i procjene šteta za klimatsku nepogodu toplinskog vala uzete su dosadašnja stručna iskustva i prosudbe djelatnika zavoda za hitnu medicinu i transfuzijsku medicinu. Očekuje se 20% više hitnih intervencija, viša stopa bolovanja radno aktivnog stanovništva, kao i više komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva i radnika na otvorenom. Pojava događaja toplinskog vala umjerenog rizika od 1 2 dana očekuje se jednom u 9 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za 5%. Moguće je očekivati male posljedice na život i zdravlje ljudi. Atesti i procjene d.o.o. 51

52 Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama ekstremne temperature Život i zdravlje ljudi KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ % OSOBA JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001-0, Umjerenje 0,0047-0, Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036 > Gospodarstvo U ovom vjerojatnom scenariju troškovi liječenja hitnih medicinskih usluga i hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje da bi bilo nekoliko stotina tisuća kuna, što ne uključuje troškove povećane potrošnje energenata struje i vode za simptomatsko liječenje i rashlađivanje cjelokupno zahvaćenog broja osoba zatečenog u Gradu, odnosno između 0,5 i 1% proračuna Grada. Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama Gospodarstvo KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Društvena stabilnost i politika Javne službe Postojeća organizacija hitne medicinske službe je primjerena te bi se održala potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva u uvjetima umjerenog toplinskog vala. Atesti i procjene d.o.o. 52

53 Tablica Društvena stablinost i politika Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Posljedice po građevine javnog društvenog značaja: Ne očekuju se posljedice na građevinama javnog društvenog značaja Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Tablica Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno ekstremne temperature KATEGORIJA KRITIČNA INFRASTRUKTURA USTANOVE/GRAĐEVINE JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA ODABRANO Atesti i procjene d.o.o. 53

54 Vjerojatnost događaja Frekvencija događaja iznosi 1 događaj godišnje. Zbog klimatskih promjena velika je vjerojatnost pojave ekstremnih temperatura. Tablica Vjerojatnost događaja Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvaliteta Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno 1 događaj u 100 < 1% mala godina i rjeđe 2 Malene Mala 1-5 % 1 događaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina 4 Značajne Velika 51-98% 1 događaj 1 do 2 godine 5 Katastrofalne Iznimno 1 događaj godišnje >98% velika ili češće Matrice rizika Rizik:ekstremne temperature Katastrofalne Značajne Umjerene Male Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Neznatne Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 54

55 Život i zdravlje ljudi Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Gospodarstvo Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Društvena stabilnost i politika Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 55

56 5.4. Scenarij: Suša NAZIV SCENARIJA: Suša izazvana nedostatkom oborina GRUPA RIZIKA: Suša RIZIK: Suša RADNA SKUPINA: OPIS SCENARIJA: Uvod Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu i vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za vodom od opskrbe. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje ekosustave i ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju, dok ljetne suše na Jadranu pogoduju širenju šumskih požara. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Kako bi se mogla procijeniti ugroženost od suše, analiziraju se dani bez oborine definirani kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0,1 mm oborine Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Tablica Utjecaj na kritičnu infrastrukturu UTJECAJ SEKTOR Energetika (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju) Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih usluga) Promet (cestovni) Zdravstvo (zdravstvena zaštita) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom) Financije (bankarstvo, pošta) Prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (škola, osiguravanje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Atesti i procjene d.o.o. 56

57 Tablica Broj dana bez oborina MJESEC GOD BROJ DANA BEZ OBORINA SRED 22, STD 4, MIN 16, MAX Izvor: Podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovnišzva, materijalnih i kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije; DHMZ, Zagreb Sukladno tablici na području Grada, prosječno je godišnje 269,6 dana bez oborine. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (27 dana mjesečno), dok ih je najmanje u studenom i veljači (19 dana). U analiziranom 20 godišnjem razdoblju najveći broj dana bez oborine bio je u srpnju i kolovozu. U analiziranom razdoblju najsušniji mjeseci bili su srpanj godine i kolovoz godine, koji su bili potpuno bez oborina. Najmanje bezoborinskih dana zabilježeno je u veljači godine kada je bilo samo 7 takvih dana. Vrijednosti standardnih devijacija (STD), koje predstavljaju prosječno odstupanje od srednjaka, na analiziranom području upućuju na veću stabilnost bezoborinskih dana od travnja do kolovoza što znači da se srednji mjesečni broj dana bez oborina u tim mjesecima od godine do godine ne razlikuju mnogo. Na području Grada Visa postoje tri različita područja količina oborine: područje sa količinom oborina od 600 do 700 mm, koje se proteže istočnom obalom područja Grada Visa (poluotok Brusine, Šandrovec, V.Smokova, Zagrebenje i uvala Milna) područje sa količinom oborina od 700 do 900 mm, koje se proteže jugozapadnim i sjeverozapadnim dijelom područja Grada Visa (Kut, Velo Polje, Plisko Polje, Dračevo Polje i Podselje) područje sa količinom oborina od 900 do 1000 mm, koje se proteže zapadnim dijelom područja Grada Visa (Bardošovica i Dol) Kako je poljoprivredna proizvodnja značajna grana djelatnosti stanovnika Grada Visa, štete na usjevima, kao posljedica suše, mogu izazvati bitno smanjenje financijskog i materijalnog potencijala stanovništva. Za ublažavanje posljedica suše potrebno je nadoknaditi deficit vode. Nedostatak oborina u duljem vremenskom periodu može izazvati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem zaliha vode. Hidrološka suša može ugroziti snabdijevanje vodom onih dijelova Grada, koji nisu priključeni na zajednički vodoopskrbni sustav. Potrebno je izvršiti uvid u broj i kapacitete bunara i čatrnji, odrediti one koji svojim kapacitetima i položajem mogu služiti kao bunari od javnog interesa i iste staviti pod režim stalne sanitarne kontrole. Atesti i procjene d.o.o. 57

58 Uzrok Meteorološka suša definirana je kao deficit oborina u određenom vremenskom razdoblju. Agrometerološka suša je uzrokovana manjkom vode u površinskom sloju tla. Hidrološka suša je definirana smanjenim protokom vode u rijekama te nižim razinama vode u jezerima i u podzemnim bunarima. Procesi isušivanja tla se mogu događati u mjestima s velikom ili malom količinom oborina. Opadanje biološkog potencijala područja može se smatrati jednom od posljedica isušivanja tla. Nekoliko važnijih ljudskih aktivnosti koji utječu na stanje tla su kriva obrada tla, loše navodnjavanje tla, pretjerana sječa šuma i stočarstvo. Isušivanje područja može doprinijeti promjeni albeda zemljine površine, a ta promjena može imati utjecaja na lokalne i regionalne oborinske procese. Tijekom normalnog oborinskog razdoblja negativne posljedice ljudskog djelovanja nisu jasno zamijećene, no dolaskom sušnog razdoblja one postaju jasno vidljive. Suša se događa polako, rijetko izaziva brze i dramatične gubitke u ljudskim životima ali zbog pojave može uzrokovati glad kao direktnu posljedicu. Gubici u ljudskoj i životinjskoj populaciji ponekad su drastičniji od bilo koje druge prirodne katastrofe. Razvoj događaja koji je prethodio velikoj nesreći Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju zbog duljeg zadržavanja anticiklone nad područja Grada. Prisutna je i povećana temperatura zraka u odnosu na prosječne temperaturne prilike na području Grada. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Meteorološka suša uzrokovana nedostatkom oborina Događaj s najgorim mogućim posljedicama Događaj s najgorim mogućim posljedicama pretpostavlja dugotrajnu sušu koja je zahvatila čitavu županiju. Nastaju poremećaji u izdašnosti izvora što rezultira nestašicom vode. Kod veće suše nemoguće je transportirati vodu s jednog kraja na drugi zbog velikih duljina cjevovoda. U mjestima gdje nema javne vodoopskrbe potrebno je organizirati dovoz vode za piće cisternama. Posljedice Život i zdravlje ljudi Na području Grada ne očekuju se ozbiljni negativni utjecaji na zdravlje i život ljudi u slučaju nastanka suše. Atesti i procjene d.o.o. 58

59 Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama epidemije i pandemije Život i zdravlje ljudi KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ % OSOBA JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne < 0,001 X 2 Malene 0,001-0, Umjerenje 0,0047-0, Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036 > Gospodarstvo U proteklih 10 godina nije ni jednom proglašena elementarna nepogoda zbog suše u Gradu. Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama Gospodarstvo KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Društvena stabilnost i politika Vodno gospodarstvo Posljedice od suše očituju se smanjenjem kapaciteta vodocrpilišta, pritisak vode u sustavu pada te dolazi do poteškoća u opskrbi stanovništva vodom, ali ne u mjeri da remeti normalno funkcioniranje Grada. Atesti i procjene d.o.o. 59

60 Tablica Društvena stabilnost i politika Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Hrana Štete na usjevima kao rezultat sušenja biljaka. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni prinosi, dio usjeva može biti uništen. Ove štete neće utjecati na distribuciju namirnica, ali može uzrokovati smanjenje količine namirnica. Tablica Utjecaj na društvenu stabilnost i politiku Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Posljedice na građevinama od javnog društvenog značaja U slučaju pojave suše ne očekuje se materijalna šteta na objektima kritične infrastrukture niti na ustanovama/građevinama od javnog društvenog značaja. Atesti i procjene d.o.o. 60

61 Tablica Posljedice na građevinama od javnog društvenog značaja Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Tablica Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno suša KATEGORIJA KRITIČNA INFRASTRUKTURA USTANOVE/GRAĐEVINE JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA ODABRANO Tablica Vjerojatnost događaja Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Posljedice Odabra Kvaliteta Vjerojatnost Frekvencija no 1 Neznatne Iznimno mala < 1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 2 Malene Mala 1-5 % 1 događaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina 4 Značajne Velika 51-98% 1 događaj 1 do 2 godine 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće Matrice rizika Rizik:suša Katastrofalne Značajne Umjerene Male Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Neznatne Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 61

62 Život i zdravlje ljudi Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Gospodarstvo Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Društvena stabilnost i politika Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 62

63 5.5. Scenarij: Industrijske nesreće NAZIV SCENARIJA: Eksplozija na benzinskoj postaji GRUPA RIZIKA: Tehničko tehnološke nesreće s opasnim tvarima RIZIK: Industrijske nesreće RADNA SKUPINA: OPIS SCENARIJA: Uvod Na benzinskoj postaji Vis nalaze se podzemni spremnici: bezolovnog benzina, motornog benzina, dizel goriva i plavog dizela. Tablica Popis opasnih tvari Opasna tvar Količina opasne tvari (t) Bezolovni motorni benzin 23 Motorni benzin 38 Dizel gorivo 42 Plavi dizel Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Tablica UTJECAJ SEKTOR Energetika (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju) Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih usluga) Promet (cestovni) Zdravstvo (zdravstvena zaštita) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom) Financije (bankarstvo, pošta) Prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (škola, osiguravanje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Atesti i procjene d.o.o. 63

64 Mogućnost nastanka industrijskih nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim na stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina utjecaja katastrofe ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji, geografskom položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja Uzrok Moguće uzroke opasnosti od izvanrednih događaja moguće je procijeniti iskustveno na temelju nesreća, koje su se već dogodile negdje drugdje i to zbog: Ljudski faktor ( nepažnja,uporabaotvorenog plamena ili pak rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten način, nepridržavanje uputa za rukovanje opasnim tvarima..) Poremećaj tehnološkog procesa (popuštanje spremnika, kvar) Namjerno razaranje (organizirani kriminal, terorizam, sabotaža..) Razvoj događaja koji je prethodio velikoj nesreći Na lokaciji se nalazi podzemnispremnicia naftnih derivata koji se pune preko autocisterni. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Nailaskom na izvor zapaljenja dolazi do eksplozije plinovite faze benzina Događaj s najgorim mogućim posljedicama Maksimalno istjecanje opasne tvari iz spremnika autocisterne za vrijeme pretakanja u spremnik benzinske postaje. Za proračun teških oštećenja zgrada u proračun je uzet tlak zračnog udarnog vala od 200 kpa (2 bara), a proračun se temelji na ekvivalentu TNT, odnosno model TNT : 13,69 Q d 3 2 P gdje je: d = tražena udaljenost u metrima 13,69 = konstanta P = tlak zračnog udarnog vala u barima (2 bara = oko 200 kpa) Q = maksimalna količina benzina koja učestvuje u eksploziji preračunata na TNT u kg Uvrštavajući navedene vrijednosti u prethodnu jednadžbu dobije se iznos d=19 m udaljenost tlaka eksplozije koji je opasan za građevine. U opasnoj zoni nalazi se građevina benzinske postaje i oko 40 m prometnice uz benzinsku postaju. Stambeni objekti su izvan izračunate udaljenosti od centra eksplozije. Atesti i procjene d.o.o. 64

65 Slika 5-3. Grafički prikaz zone ugroženosti kod pretakanja na benzinskoj postaji Vis Posljedice Život i zdravlje ljudi Učinak eksplozije bi bio potpuno rušenje građevine benzinske postaje, smrtno stradavanje vozača autocisterne i radnika na postaji te 0 3 osobe koje bi se u trenutku eksplozije zatekle na dijelu prometnice uz benzinsku postaju. Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama industrijske nesreće Život i zdravlje ljudi KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ % OSOBA JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001-0, Umjerenje 0,0047-0, Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036 > Atesti i procjene d.o.o. 65

66 Gospodarstvo Za očekivati je da bi došlo do značajne materijalne štete na objektima benzinske postaje i stambenim/poslovnim objektima koji se nađu unutar crvene zone te prekida rada benzinske postaje. Također, očekuju se štete na vozilima koji se nađu unutar zona ugroženosti. Na temelju procjene, odabrane su umjerene posljedice. Tablica Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama industrijske nesreće Gospodarstvo KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Društvena stabilnost i politika Oštećena kritična infrastruktura industrijske nesreće Ne očekuju se štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritične infrastrukture. Tablica Utjecaj na društvenu stabilnost i politiku Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Posljedice na građevinama od javnog društvenog značaja: Neće izazvati posljedice na građevinama javnog društvenog značaja i zbog toga su odabrane neznatne posljedice Atesti i procjene d.o.o. 66

67 Tablica Posljedice na građevinama od javnog društvenog značaja Društvena stabilnost i politika KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO 1 Neznatne Malene Umjerenje Značajne Katastrofalne > Tablica Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno industrijske nesreće KATEGORIJA KRITIČNA INFRASTRUKTURA USTANOVE/GRAĐEVINE JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA ODABRANO Vjerojatnost događaja S obzirom na razmatrajuće podatke, izračunata je vjerojatnost pojavljivanja ovog događaja prema IAEA TECDOC-727 metodi i Priručniku za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama. Računanje vjerojatnosti nekog događaja (promet opasnih materijala) provodi se pomoću zbrajanja logaritama: Np,t=N* p,t + nsu + nz + npƃ + nn, N = log 10 P gdje je N*p,t= prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari; nsu = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnog sustava; npδ = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa; nn = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području; N - broj vjerojatnosti P - vrijednost učestalosti Vjerojatnost pojavljivanja ovog događaja: Np,t= ,5 + 0,5 = 6 Pp,t(broj nesreća godišnje) = S obzirom na dobivene podatke, odabrana je iznimno mala vjerojatnost pojavljivanja. Atesti i procjene d.o.o. 67

68 Tablica Vjerojatnost događaja Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvaliteta Vjerojatnost Frekvencija Odabrano 1 Neznatne Iznimno mala < 1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 2 Malene Mala 1-5 % 1 događaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina 4 Značajne Velika 51-98% 1 događaj 1 do 2 godine 5 Katastrofalne Iznimno 1 događaj godišnje ili >98% velika češće Matrice rizika Rizik:industrijske nesreće Katastrofalne Značajne Umjerene Male Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Neznatne Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Život i zdravlje ljudi Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 68

69 Gospodarstvo Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Društvena stabilnost i politika Katastrofalne Značajne Umjerene Male Neznatne Posljedice Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 69

70 6. USPOREDBA RIZIKA Završetkom procesa izrade procjena rizika te obrade svih scenarija i izražavanja rezultata dobivena je mogućnost usporedbe rezultata i njihovog iskazivanja u zajedničkim matricama Događaj s najgorim mogućim posljedicama Katastrofalne Značajne Umjerene Posljedice potres ind. nesreće Vrlo visok rizik Visok rizik Umjeren rizik Nizak rizik Male Neznatne 2 1 poplava suša Ekst. temp Vjerojatnost Vjerojatnost Iznimno mala Mala Umjerena Velika Iznimno velika Atesti i procjene d.o.o. 70

71 7.ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE 7.1. Područje preventive Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite Grad Vis donio je sljedeće dokumente: - Procjenu rizika od velikih nesreća - Grad Vis (veljača godine) - Plan djelovanja civilne zaštite - Grad Vis (u skladu s Procjenom rizika od velikih nesreća, veljača godine) - Analizu stanja sustava civilne zaštite na području Grada Visa za godinu, KLASA: /18-10/14, URBROJ: 2190/ od 10. prosinca godine (donosi se svake godine u 12. mjesecu za tekuću godinu) - Odluka o osivanju i imenovanju članova stožera civilne zaštite Grada Visa, KLASA: /17-01/8, URBROJ: 2190/ od 21.lipnja 2017.godine i izmjenu i dopunu Rješenja o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Grada Visa, KLASA: /17-01/8, URBROJ: 2190/ Plan pozivanja Stožera civilne zaštite Grada Visa, KLASA: /18-10/8, URBROJ: 2190/ od 19. travnja godine - Plan razvoja sustava civilne zaštite Grada Visa za 2019.godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, KLASA: /18-10/14, URBROJ: 2190/ od 10 prosinca 2018.godine. - Plan vježbi sustava Civilne zaštite za godinu, KLASA: /18-10/9, URBROJ: 2190/ od 24.srpnja 2018.godine. - Plan zaštite od požara i procjena ugroženosti od požara (2017. godina) KLASA: /17-01/9, URBROJ: 2190/ Plan operativne primjene Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u godini na području Grada Visa, KLASA: /18-01/3, URBROJ: 2190/ Plan realizacije prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera zaštite od požara na području Grada Visa, KLASA: /18-01/3, URBROJ: 2190/ , Plan realizacija prijedloga i organizacijskih i tehničkih mjera iz revizije procjene ugroženosti od požara na području Grada Visa, KLASA: /18-01/3, URBROJ: 2190/ i Plan operativnih mjera zaštite šumskih i poljoprivrednih površina na području Grada Visa, KLASA: /18-01/3, URBROJ: 2190/ Potvrdu o osposobljavanju čelnika jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave u sustavu civilne zaštite KLASA: /17-10/4, URBROJ: 2190/ Plan pozivanja stožera civilne zaštite Grada Visa, KLASA: /18-10/8, URBROJ: 2190/ Plan aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara za godinu, KLASA:832-01/18-01/3, URBROJ: 2190/ Plan moternja, čuvanja i ophodnje otvorenog prostora i građevina za koje prijeti povećana opasnost od nastajanja i širenja požara, KLSA: /18-01/3, URBROJ: 2190/ Odluku o agrotehničkim mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih površina i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Grada Visa, KLASA: /14-01/25, URBROJ: 2190/01-01/14-1 Atesti i procjene d.o.o. 71

72 - Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Grada Visa, KLASA: /16-01/15, URBROJ: 2190/ Odluka o imenovanju povjerenika Grada Visa, KLASA: /18-10/4, URBROJ: 2190/ Plan vježbi civilne zaštite za godinu donesen 23. kolovoza godine, KLASA: /18-109, URBROJ: 2190/ Spremnost sustava civilne zaštite temelji se na izrađenim dokumenatimaa iz navedenih kategorija, njihovu međusobnu povezanost i usklađenost te na temelju procjene implementiranosti ciljeva strategija u javne politike upravljanja rizicima na lokalnoj razini. Procjena do koje mjere su korišteni za potrebe definiranja sastava i strukture operativnih kapaciteta kao i za potrebe izrade planova djelovanja civilne zaštite ocjenjuje se visokom Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, inspekcije, operateri, središnja tijela državne uprave nadležna za obranu i unutarnje poslove, sigurnosno - obavještajna zajednica, druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacija od značaja za sustav civilne zaštite dio redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava civilne zaštite, dužni su informacije o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem međunarodnog sustava razmjene, a koje mogu izazvati veliku nesreću, odmah po saznanju dostaviti Ministarstvu koje ih dalje koristi za poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti te provođenje operativnih postupaka. Iste podatke MUP dostavlja gradonačelniku/ci koji nalaže pripravnost operativnih snaga i poduzima druge odgovarajuće mjere iz Plana djelovanja civilne zaštite Grada Visa. U slučaju bilo koje vrste ugroza Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Vatrogasna zajednica, Zavod za javno zdravstvo i operateri koji prevoze opasne tvari dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela Stanje svijesti o rizicima pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela nedovoljno je razvijeno stoga je potrebno razvijati komunikacijska i operativna rješenja usklađenih s potrebama pripadnika ranjivih skupina kako bi provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja doveo na zadovoljavajuću razinu. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju stanja svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela u sustavu civilne zaštite o suvremenim rizicima i optimalnom postupanju u provođenju obveza iz njihovih nadležnosti kako bi se umanjile posljedice prijetnji procjenjena je niskom. Atesti i procjene d.o.o. 72

73 Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta Grad Vis raspolaže sa sljedećim dokumentima prostornog planiranja: - Prostorni plan uređenja grada Visa - Urbanistički plan uređenja ruralnog naselja Rukavac - Urbanistički plan uređanja poslovne zone Zlopolje - Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone T1 Češka Vila Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive Predviđena sredstva iz proračuna Grada Visa za godinu za sustav civilne zaštite su slijedeća: - Vatrogastvo - redovna djelatnost: ,00 kn - vatrogasni dom: ,00 kn - nabava vozila: ,00 kn - ostala oprema: ,00 kn - Hrvatski crveni križ ,00 kn - HGSS ,00 kn - Civilna zaštita ,00 kn Baza podataka Pravilnikom o vođenju evidencija pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite propisuje se vođenje evidencije osobnih podataka za: - članove Stožera civilne zaštite - operativne snage vatrogastva - operativne snage Hrvatskog Crvenog križa - operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja - ostale udruge - pripadnike postrojbi civilne zaštite i povjerenike civilne zaštite - koordinatore na lokaciji - pravne osobe u sustavu civilne zaštite Grada Visa u postupku je ustrojavanja navedenih evidencija te se spremnost sustava civilne zaštite na temelju baze podataka procjenjuje niskom. Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite Grada Visa u području provođenje preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća je niska. Atesti i procjene d.o.o. 73

74 Područje preventive Vrlo niska spremnost Niska spremnost Visoka spremnost Vrlo visoka spremnost Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive Baze podataka Područje preventive - ZBIRNO 7.2. Područje reagiranja Analiza na području reagiranja sastoji se od sljedećih elemenata: Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti: čelnih osoba Grada Visa koji su nadležni za provođenje zakonom utvrđenih operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite, spremnost stožera civilne zaštite Grada Visa te spremnost koordinatora na mjestu izvanrednog događaja. Jednom godišnje potrebno je provoditi vježbu evakuacije i spašavanja. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta procjenjuje se niskom. Atesti i procjene d.o.o. 74

75 Spremnost operativnih kapaciteta Ukupna spremnost operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti spašavanja društvenih vrijednosti izloženih njihovim štetnim utjecajima u velikim nesrećama procjenjuje se niskom. Analiza je izvršena na osnovu slijedećih parametara: - popunjenosti ljudstvom; - spremnosti zapovjednog osoblja; - osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja; - uvježbanosti; - opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom; - vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti; - samodostatnosti i logističkoj potpori Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta Spremnost sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta. Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta na području Grada Visa procijenjena je niskom Područje reagiranja Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada Visa u području reagiranja i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća procjenjena je niskom. Područje reagiranja Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive Baze podataka Područje preventive - ZBIRNO Vrlo niska spremnost Niska spremnost Visoka spremnost Vrlo visoka spremnost Atesti i procjene d.o.o. 75

76 Analiza sustava na području reagiranja izrađuje se za svaki rizik obrađen u procjeni rizika: Potres Potrebne snage u slučaju potresa - Stožer civilne zaštite Grada Visa - DVD Vis - Čelništvo Grada Visa - Postrojbe civilne zaštite - Dom zdravlja - Ljekarna - Ambulanta - HEP distribucija Vis - Gradsko društvo Crvenog križa - Policijska postaja Vis - Vodovod i odvodnja d.o.o. - Gradina Vis d.o.o. Potrebne snage u slučaju potresa - Mobilizirani građani Grada Visa - Jadrolinija - Tomislav i Ivica d.o.o. - Marijo gradnja - Poljoprivredno prijevozni obrt Đuli - Marijo gradnja - Udruge građana Napomena Raspoložive snage civilne zaštite u nadležnosti Grada Visa Napomena Snage civilne zaštite koje nisu u nadležnosti Grada, a koje će se uključiti u slučaju nesreće ili katastrofe Analiza sustava civilne zaštite područje reagiranja Potres Područje reagiranja Područje preventive ZBIRNO Područje reagiranja ZBIRNO Sustav civilne zaštite ZBIRNO Vrlo niska Visoka Vrlo visoka Niska spremnost spremnost spremnost spremnost Atesti i procjene d.o.o. 76

77 Poplava Potrebne snage u slučaju poplave - Stožer civilne zaštite Grada Visa - DVD Vis - Čelništvo Grada Visa - Postrojbe civilne zaštite - Dom zdravlja - Ljekarna - Ambulanta - HEP distribucija Vis - Gradsko društvo Crvenog križa - Policijska postaja Vis - Vodovod i odvodnja d.o.o. - Gradina Vis d.o.o. Potrebne snage u slučaju poplave - Mobilizirani građani Grada Visa - Tomislav i Ivica d.o.o. - Jadrolinija - Gianni d.o.o. - Poljoprivredno prijevozni obrt Đuli - Udruge građana Napomena Raspoložive snage civilne zaštite u nadležnosti Grada Visa Napomena Snage civilne zaštite koje nisu u nadležnosti Grada, a koje će se uključiti u slučaju nesreće ili katastrofe Analiza sustava civilne zaštite područje reagiranja Poplave Područje reagiranja Područje preventive ZBIRNO Područje reagiranja ZBIRNO Sustav civilne zaštite ZBIRNO Vrlo niska Visoka Vrlo visoka Niska spremnost spremnost spremnost spremnost Atesti i procjene d.o.o. 77

78 Ekstremne temperature Potrebne snage u slučaju ekstremne temperature - Stožer civilne zaštite Grada Visa - DVD Vis - Čelništvo Grada Visa - Postrojbe civilne zaštite - Dom zdravlja - Ljekarna - Ambulanta - HEP distribucija Vis - Gradsko društvo Crvenog križa - Policijska postaja Vis - Vodovod i odvodnja d.o.o. - Gradina Vis d.o.o. Potrebne snage u slučaju ekstremne temperature - Mobilizirani građani Grada Visa - Jadrolinija - Tomislav i Ivica d.o.o. - Poljoprivredno prijevoznički obrt Đuli - Udruge građana Napomena Raspoložive snage civilne zaštite u nadležnosti Grada Visa Napomena Snage civilne zaštite koje nisu u nadležnosti Grada, a koje će se uključiti u slučaju nesreće ili katastrofe Analiza sustava civilne zaštite područje reagiranja Ekstremne temperature Područje reagiranja Područje preventive ZBIRNO Područje reagiranja ZBIRNO Sustav civilne zaštite ZBIRNO Vrlo niska Visoka Vrlo visoka Niska spremnost spremnost spremnost spremnost Atesti i procjene d.o.o. 78

79 Suša Potrebne snage u slučaju suše - Stožer civilne zaštite Grada Vis - DVD Vis - Čelništvo Grada Visa - Postrojbe civilne zaštite -Dom zdravlja - Ljekarna - Ambulante - HEP distribucija Vis - Gradsko društvo Crvenog križa - Policijska postaja Vis - Vodovod i odvodnja d.o.o. - Gradina Vis d.o.o. Potrebne snage u slučaju suše - Mobilizirani građani Grada Visa - Jadrolinija - Tomislav i Ivica d.o.o. - Udruge građana Napomena Raspoložive snage civilne zaštite u nadležnosti Grada Visa Napomena Snage civilne zaštite koje nisu u nadležnosti Grada, a koje će se uključiti u slučaju nesreće ili katastrofe Analiza sustava civilne zaštite područje reagiranja Suša Područje reagiranja Područje preventive ZBIRNO Područje reagiranja ZBIRNO Sustav civilne zaštite ZBIRNO Vrlo niska Visoka Vrlo visoka Niska spremnost spremnost spremnost spremnost Atesti i procjene d.o.o. 79

80 Industrijske nesreće Potrebne snage u slučaju industrijske nesreće - Stožer civilne zaštite Grada Visa - DVD Vis - Čelništvo Grada Vis - Postrojbe civilne zaštite - Dom zdravlja - Ljekarna - Ambulanta - HEP distribucija Vis - Gradsko društvo Crvenog križa - Policijska postaja Vis - Vodovod i odvodnja d.o.o. - Gradina Vis d.o.o. Potrebne snage u slučaju industrijske nesreće - Mobilizirani građani Grada Visa - Poljoprivredno prijevozni obrt Đuli - Marijo gradnja - Jadrolinija - Tomislav i Ivica d.o.o. - Udruge građana Napomena Raspoložive snage civilne zaštite u nadležnosti Grada Visa Napomena Snage civilne zaštite koje nisu u nadležnosti Grada, a koje će se uključiti u slučaju nesreće ili katastrofe Analiza sustava civilne zaštite područje reagiranja Industrijske nesreće Područje reagiranja Područje preventive ZBIRNO Područje reagiranja ZBIRNO Sustav civilne zaštite ZBIRNO Vrlo niska Visoka Vrlo visoka Niska spremnost spremnost spremnost spremnost Atesti i procjene d.o.o. 80

81 7.3. Tablični prikaz spremnosti sustava civilne zaštite Procijenjena spremnosti cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od velikih nesreća (područje preventive) i za spašavanje svih kategorija društvenih vrijednosti izloženih štetnim utjecajima u velikim nesrećama (područje reagiranja) je niska. Područje reagiranja Područje preventive ZBIRNO Područje reagiranja ZBIRNO Sustav civilne zaštite ZBIRNO Vrlo niska Visoka Vrlo visoka Niska spremnost spremnost spremnost spremnost Vredovanje rizika Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable). Atesti i procjene d.o.o. 81

82 Rizici se razvrstavaju u tri razreda: a/ prihvatljive, b/ tolerirane i c/ neprihvatljive. 1. Prihvatljive Prihvatljivi rizici su svi niski za koje uz uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje dodatnih mjera. 2. Tolerirane Tolerirani rizici su svi: -umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika premašuju korist/dobit, i -visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju korist/dobit. 3. Neprihvatljive Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama. Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih rizika, odnosno da li će se rizik prihvatiti ili će trebati poduzimati određene mjere kako bi se umanjio. U procesu odlučivanja o daljim aktivnostima po specifičnim rizicima koriste se analize rizika i scenariji koji su sastavni dio procjene. Kod vrednovanja treba, sukladno prethodnoj slici, podijeliti rizike u tri područja i unijeti ih u tablicu rizika, s tim da vrlo visok rizik najvjerojatnije ulazi u neprihvatljivo područje, a nizak rizik u prihvatljivo. Mogućnost smanjenja rizika očituje se iz opisa scenarija i same analize. Polje vrednovanja potrebno je označiti sljedećim bojama: Crveno - neprihvatljivi rizici, Narančasto - tolerantni rizici, Zeleno - prihvatljivi rizici. Vrednovanje rizika SCENARIJ VREDNOVANJE Potres Poplava Ekstremne temperature Suša Industrijske nesreće Atesti i procjene d.o.o. 82

83 7. KARTOGRAFSKI PRIKAZ Karta prijetnji izrađena je u mjerilu 1: na razini grada. Mjerilo je izrađeno na način da su prijetnje jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru. Na kartama su prikazane lokacije, dosege te rasprostranjenost svih obrađenih prijetnji. Karte rizika su prikazane uz mjerilu 1: koje omogućuje jasan prikaz svih obilježja prikazanih rizika. Karta je izrađena na razini naselja grada te na temelju rezultata procjena rizika grada za svaki pojedini obrađeni rizik. Karte rizika obojane su odgovarajućim bojama iz matrica za prikaz rizika. Prilog 1. Karta rizika Potres Prilog 2. Karta rizika Poplava Prilog 3. Karta rizika Ekstremne temperature Prilog 4. Karta rizika Suša Prilog 5. Karta rizika Industrijske nesreće Prilog 6. Karta prijetnji Prilog 7. Raspored trafostanica Prilog 8. Prometnice, hidrantska mreža, spremnici pitke vode, odlagalište Prilog 9. Bujice grada Visa Atesti i procjene d.o.o. 83

84 Prilog 1. Potres Prilog 2. Poplava Atesti i procjene d.o.o. 84

85 Prilog 3. Ekstremne temperature Prilog 4. Suša Atesti i procjene d.o.o. 85