METODIKA NASTAVE TALIJANSKOG JEZIKA

Транскрипт

1 Kod kolegija Naziv kolegija METODIKA NASTAVE TALIJANSKOG JEZIKA Opći podaci Studijski program Jednopredmetni studij talijanskog jezika i Godina književnosti Nositelj kolegija Dr. sc. Rita Scotti Jurić, izv. prof. Status kolegija x Obvezan x Izborni Bodovna vrijednost i način izvoñenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 6 Broj sati po semestru 60 (3P 0S 1V) Ciljevi kolegija, metode i ishodi Temeljni cilj kolegija je pridonijeti jasnoj viziji složenog procesa usvajanja jezičnih funkcija i struktura talijanskog jezika tako da se studenti, kao budući nastavnici, upoznaju sa mnogobrojnim znanstvenim teorijama, metodologijama i pristupima, potrebnim za poučavanje talijanskog jezika kao materinji jezik, jezik društvene sredine i kao strani jezik. Ovladavanje didaktičko-pedagoškim strategijama i vještinama omogućit će lakše razlučivanje bitnih od nebitnih strategija rada u izučavanju jezika u razredu kao i raščlambu motivacija i jezičnih potreba u izradi programa. Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za: 1. pravilno definiranje bitnih pojmova didaktike te za njihovu primjenu u školskom okružju; 2. pravilno odreñivanje i razmatranje osnovnih dimenzija usvajanja i učenja jezika; 3. provoñenje manjih istraživanja te usporeñivanje i analiziranje dobivenih rezultata s teorijskim razmatranjem odabranog problema. 4. poučavanje talijanskog jezika u talijanskim i hrvatskim školama. Metode rada: aktivnosti koje će se vrednovati biti će - aktivno prisustvovanje na predavanjima, individualni seminarski rad, 3 samostalna rada tijekom semestra i polaganje ispita Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost Ovaj kolegij je usko povezan sa osnovama glotodidaktike, a dotiče se i didaktike nastave književnosti, sociolingvistike, psiholingvistike, pragmalingvistike i lingvistike teksta. Sadržaj kolegija Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: 1. Terminologija 2. Didaktički ciljevi i vrste komunikacije i učenja; 3. Izbor i stupnjevanje didaktičkog materijala: Plan rada; 4. Nastavna jedinica i didaktička pomagala; 5. Načini izvoñenja nastave jezika; 6. Povijesni razvoj učenja gramatike; 7. Nastavne metode; 8. Povijesni razvoj glotodidaktičke misli; 9. Različitosti u učenju prvog, drugog i trećeg jezika; 10. Programiranje i vrednovanje 11. Didaktika materinjeg jezika: slušanje (faze, vrste i sposobnosti); 12. Didaktika materinjeg jezika: govor (sposobnosti, karakteristike, modaliteti); 13. Didaktika materinjeg jezika: čitanje (vrste, sposobnosti, ciljevi); 14. Didaktika materinjeg jezika: pisanje (ciljevi, sposobnosti, karakteristike, funkcije); Način izvoñenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadatci Multimedija i internet Obrazovanje na daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava Napomene: Kolegij će se izvoditi u obliku predavanja i 3 samostalna zadatka. Izradit će se i seminarske radove, te će uključiti u hospitalna predavanja zbog koja su potrebne brojne konzultacije. Studente će se uputiti na neke značajnije stranice literature. 1

2 Studentske obveze Obveze studenata u ovom kolegiju jesu: 1. sudjelovati u nastavi i ostalim oblicima nastavnog rada (pročitati relevantne stranice iz zadane bibliografie; prisustvovati hospitalnim predavanjima nastavnika mentora u talijanskim i hrvatskim školama - ukoliko to bude moguće ostvariti); 2. napisati i predati individualne radove (izraditi odreñene tematske sadržaje u kojima će biti zastupljeni elementi didaktike jezika); 3. izraditi dva nastavna plana u obliku seminarskog rada; 4. položiti usmeni ispit. Svaka obaveza donosi naznačene bodove, pa stoga nepodmiranje istih dovodi do gubitka prava na ECTSe i time (za Nastavnički kurikulum) i na upis kolegija Metodika talijanske književnosti. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom) Pohañanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova ISHODI OBVEZE SATI (procjena) UDIO U ECTS-u UČENJA pohañanje nastave i aktivnost u nastavi ,5 3 individualna rada seminarski rad (dva nastavna plana: probno i nastupno) završni ispit: usmeni , , ,5 UDIO U OCJENI 10% 30% 30% 30% Dodatna pojašnjenja: Pohañanje je nastave obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je iz svakoga segmenta prije njega (tijekom nastave) doseći minimalni broj bodova (ukupno 20), stoga je i pohañanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova. U semestru se pišu 3 individualna rada i predaju se prema dogovorenim terminima i dva nastavna plana (koja će se prezentirati sa računalom i projektorom) kao seminarski rad. Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (usmenome), 4 puta, samo ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. U konačnu ocjenu ulaze svi rezultati. Sudjelovanje u nastavi i u ostalim oblicima rada ocjenjuju se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 5% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu. 10% = Redovito je pripremljen/-na, pokazuje zainteresiranost za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij, te donosi dodatne materijale. Individualni rad ocjenjuju se ovako: 0% = Rad nije napisan ili ne sadrži tražene elemente. 5% = Rad sadrži manje od 50% traženih elemenata. 10% = Rad sadrži više od 50% traženih elemenata. Seminarski rad ocjenjuju se ovako: 0% = Rad nije napisan ili ne sadrži tražene elemente. 5% = Rad sadrži manje od 50% traženih elemenata. 10% = Rad sadrži više od 50% traženih elemenata, ali nisu slijeñeni zadani naputci o oblikovanju rada. 2

3 15% = Rad sadrži do 100 % traženih elemenata. Završni ispit ocjenjivat će se ovako: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = % 5 (izvrstan) = % ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene E = 50 59,9% Popis literature Obvezna literatura 1. DISDORI, P., 2001, (a cura di), Insegnare italiano a stranieri, Le Monnier, Firenze. 1. BALBONI, P. E., 2002, Le sfide di Babele, Insegnare le lingue nelle società complesse, UTET Libreria, Torino. 2. DOLCI, R., CELESTIN, P., (a cura di), 2000, La formazione di base del docente di italiano per stranieri, Bonacci editore, Roma. 3. BALBONI, P. E., 2002, Le sfide di Babele, Insegnare le lingue nelle societa complesse, UTET Libreria, Torino. 4. D ADDIO COLOSIMO, W., 1974, Lingua straniera e comunicazione, Zanichelli, Bologna. 5. BERTOCCHI, D., BRASCA, L., LUGARINI, E., RAVIZZA, G., 1986, L'italiano a scuola, La Nuova Italia, Firenze. Dopunska literatura 1. SCOTTI JURIC, R., 2008, Didattica della comunicazione in classi bilingui, Edit, Università Juraj Dobrila, Fiume. 2. FONTANA,D., 1990, Il controllo della classe, come capire e orientare il comportamento degli alunni, Armando Edi. Roma. 3. GARDNER, H., 1987, Formae mentis, saggio sulla pluralitć dell'intelligenza, Feltrinelli, Milano. 4. OCCHIUTO DEL GRANDE, M. T., 2002, Educayione linguistica, intgerventi educativi e didattici, Rubettino, caranzaro. 5. AA.VV., 1980, Glottodidattica e discipline linguistiche (a cura di A.Ciliberti), Zanichelli, Bologna. 6. TITONE, R., 1977, Insegnare oggi la lingua seconda, I Rubini, Torino. 7. WIDDOWSON, H. G., 1982, L insegnamento delle lingue come comunicazione, Zanichelli, Bologna. 8. TITONE, R., 1982, Glottodidattica, un profilo storico, Minerva Italica.R. 9. ZUCCHERINI, 1991, Conversazione e interazione, Adulto e bambino nella relazione educativa, La Nuova Italia, Firenze. 10. LENTIN, L., 1973, Il bambino e la lingua parlata, Armando Editore, Roma. 11. PREBEG-WILKE, M., 1980, Uvod u glotodidaktiku, Školska knjiga, Zagreb. 12. AA.VV., 1978, Glottodidattica, principi e realizzazioni, La Nuova Italia, Firenze. 13. CILIBERTI, A., 1996, Manuale di glottodidattica, Firenze. 14. DE ANGELIS, F., BERTOCCHINI, P., 1978, Didattica delle lingue straniere, Edizioni scol. B. Mondadori, M ilano. 15. SAVIGNON, S. J., 1988, Competenza comunicativa: teoria e pratica scolastica, Testi e contesti nell apprendimento della L2, Zanichelli, Bologna. 16. BAZZANELLA, C., 1984, Lavorare sulla lingua, Ed. Scol. B. Mondadori, Milano. 17. BERRETTA, M., 1980, La comunicazione : problemi e spunti didattici, Milella, Lecce. 18. LUGARINI, E., 1982, (a cura di), Insegnare la lingua, Parlare e scrivere, Ed. Scol. B. Mondadori, Milano. 19. BALBONI, P. E., 1999, Dizionario di Glottodidattica, Guerra Edizioni, Perugia. 20. MEZZADRI, M., 2004, Il quadro comune europeo a disposizione della classe. Un percorso verso l'eccellenza, Edizioni Guerra, Perugia. 3

4 21. QUADRO COMUNE EUROPEO DI RIFERIMENTOPER LE LINGUE, 2002, A Apprendimento, insegnamento, valutazione, La Nuova Italia, Oxford. 22. FIORETTI, S., 2006, Individualizzazione e motivazione scolastica, Una strategia per favorire l impegno nell apprendimento, Franco Angeli, Milano. Dodatne informacije o kolegiju Akademska čestitost Studenti su dužni poštivati načela akademske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta (dokument je dostupan na sljedećoj stranici: Svaki student ima pravo reći svoje mišljenje. Kontaktiranje s nastavnikom Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se najčešće u vrijeme konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina kada su studenti spriječeni drugim studijskim obvezama. Moguće je i komunicirati elektroničkom poštom. Informiranje o kolegiju Ostale informacije dostupne su na internetskoj stranici Odjela. Vrlo je važno redovito pratiti obavijesti na e- stranicama i na oglasnoj ploči. Ispitni rokovi Redoviti u veljači: Popravni u rujnu: Nositelj/nositeljica kolegija: Dr. sc. Rita Scotti Jurić, izv. prof. rscotti@ffpu.hr 052/ ili 052/ Konzultacije: srijedom 11:30 12:30 četvrtkom 11:00 12:00 Asistent/asistentica: Tarita Štokovac, prof. Mrežne strnice: tarita.stokovac@pu.t-com.hr 052/ Konzultacije: 4

5 PRILOG: Kalendar nastave Br. nast. cjelina TEME, ISHODI I LITERATURA Uvod u kolegij i prezentacija detaljnog izvedbenog nastavnog plana i programa. Studenti će biti upoznati s ciljevima kolegija, obvezama u kolegiju i temama predavanja. Literatura: Obavezna:1-5; Dopunska: 1-22 ; Terminologija, didaktički ciljevi i vrste komunikacije i učenja; Analiziranjem didaktičkih ciljeva i vrsta komunikacija omogućuje se studentima ujedno i ovladavanjem osnovnih pojmova suvremene metodike jezika i glotodidaktike. Literatura: Obavezna:1-5 ; Dopunska: 19; Izbor i stupnjevanje didaktičkog materijala; Plan rada (tecniche didattiche); Definiranjem pravila o valjanoj obradi didaktičkog materijala studenti čine prve korake u dokidanju tradicionalnog stava prema nastavi jezika i u usvajanju znanstveno utemeljenog pristupa. Literatura: Obavezna: 4. str ; Dopunska: 4. str ; Nastavna jedinica i didaktička pomagala; Multimedija, hipermedija Studenti će analizom nastavnih jedinica i pomagala doseći razinu očekivane korektnosti prema multimedialnim i hipermedijalnim nastavnim sredstvima. Literatura: Obavezna: 1. str i 298; 1. str ; 2. str ; 3. str ; Dopunska: 1. str ; Analiza i vrednovanje didaktičkog materijala Ovim će putem studenti moći korektnije promatrati prednosti i nedostatke didaktičkim materijala poput udžbenika i sl. Literatura: Obavezna: 1. str ; 2. str ; 4. str ; Dopunska: 1-22 Povijesni razvoj učenja gramatike; Sagledavanje povijesnih previjanja i otkrića u nastavi gramatike lakše dovodi studenta do jasnijeg sagledavanja i pronalaženja traženog optimuma u današnjoj glotodidaktici. Literatura: Obavezna: 3. str ; 5. str ; Dopunska: 1-22 ; Nastavne metode; Modularna didaktika Studenti će analizom nastavnih metoda doseći sveobuhvatan uvid u nastavne mogućnosti: korektne i nekorektne poteze. Literatura: Obavezna: 1. str i 298; 3. str i ; Dopunska: 1. str ; Povijesni razvoj glotodidaktičke misli; Kao i u prethodnom modulu, sagledavanje povijesnih previjanja i otkrića u nastavi student lakše dolazi do odgovora vezanih za adekvatno učenje jezika u današnjoj svakodnevnici. Literatura: Dopunska: 8 i 11 ; Različitosti u učenju prvog, drugog i trećeg jezika; Studenti će nakon ovog modula moći jasno razlikovati ova tri osnovna i različita načina učenja jezika. Literatura: Obavezna:1-5 ; Dopunska: 1-22; Programiranje i vrednovanje Definiranje osnovnih pravila programiranja i vrednovanja znanja temeljni je ishod ovog sata. Literatura: Obavezna: 1. str i 309; 2. str ; 3. str ; 6. str ; Didaktika slušanja (faze, vrste i sposobnosti); Studenti će moći definirati osnovna pravila koja se nemeću u didaktici slušanja. Literatura: Obavezna: 2. str ;4. str ; 5. str ; Dopunska: 1. str ; 4. str ; Didaktika govora (sposobnosti, karakteristike, modaliteti); Studenti će moći definirati osnovna pravila u didaktici govora. Literatura: Obavezna: 2. str ; 4. str ; 5. str ; Dopunska: ; 4. str ; 13. Didaktika čitanja (vrste, sposobnosti, ciljevi); 5

6 Studenti će moći definirati osnovna pravila koja nemeće didaktika čitanja. Literatura: Obavezna: 2. str ;4.str ; 5. str ; Dopunska: ; 4. str ; Didaktika pisanja (ciljevi, sposobnosti, karakteristike, funkcije); Studenti će moći definirati osnovna pravila koja nemeće didaktika pisanja. Literatura: Obavezna: 2. str ; 4. str ; 5. str ; Dopunska: ; 4. str ; Zaključno predavanje. Evaluacija kolegija. Sinteza vještina i sposobnosti za korektno i primjereno poučavanje talijanskog jezika u školi. Literatura: Obavezna:1-5; Dopunska: 1-22; 6