Broj/Број:

Транскрипт

1 БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА BOSNA I HERCEGOVINA ПАРЛАМЕНТАРНА СКУПШТИНА PARLAMENTARNA SKUPŠTINA БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ BOSNE I HERCEGOVINE ПРЕДСТАВНИЧКИ ДОМ PREDSTAVNIČKI / ZASTUPNIČKI DOM ДОМ НАРОДА DOM NARODA Заједничка комисија за одбрану и Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH безбједност БиХ Zajedničko povjerenstvo za obranu i sigurnost BiH Broj/Број: 03/ /10 Sarajevo/Сарајево: ČLANOVIMA ZAJEDNIČKE KOMISIJE ZA ODBRANU I SIGURNOST BiH PREDMET: Informacija o održanoj Drugoj konferenciji o temi: Aktuelno stanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini, Banja Luka, 17. i Veza, akt broj: 03/ /09 U organizaciji Zajedniĉke komisije za odbranu i sigurnost BiH, u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, 17. i 18. decembra 2009., odrţana je Druga konferenciji o temi: Aktuelno stanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Konferencija je imala za cilj da se kroz dijalog s predstavnicima nadleţnih institucija sagledaju dostignuća, problemi, te prijedlozi i mjere za jaĉanje uloge institucija koje su angaţirane u stvaranju povoljnijeg sigurnosnog okruţenja, a samim tim i bolje sigurnosti Bosne i Hercegovine i njenih graċana. U radu skupa uĉestvovali su predstavnici: - Zajedniĉke komisije za odbranu i sigurnost: Branko Zrno, predsjedavajući, Šefik Dţaferović, prvi zamjenik predsjedavajućeg, Slobodan Šaraba, drugi zamjenik predsjedavajućeg, Dušanka Majkić i Mirko Okolić, ĉlanovi, te Dragica Hinić, sekretar, Ţeljko Grubešić, struĉni savjetnik i Jovica Katić, struĉni saradnik; - Ureda parlamentarnog vojnog povjerenika: Boško Šiljegović, parlamentarni vojni povjerenik; - Odbora za odbranu i sigurnost Narodne skupštine Republike Srpske: Petar Đokić, predsjednik; - Komisije za sigurnost Predstavniĉkog doma Parlamenta FBiH: Hajrudin Mehanović, ĉlan; Трг БиХ 1, Сарајево / Trg BiH 1, Sarajevo, Тел / Tel: ( ) , Fax: ( )

2 - Ministarstva sigurnosti BiH Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti; - Ministarstva odbrane BiH Selmo Cikotić, ministar, Marinko Šiljegović i Senahid Godinjak; - Predsjedništva BiH Đuro Beronja, savjetnik ĉlana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda; - Zajedniĉkog štaba OSBiH: general-pukovnik Miladin Mijojĉić, naĉelnik Zajedniĉkog štaba, general-major Mirsad Gutić, brigadni general Stamenko Novaković, brigadni general Dragan Vuković, brigadir Zemir Sinanović i brigadir Marko Stojĉić; - Drţavne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Mirko Lujić, direktor; - Graniĉne policije BiH Vinko Dumanĉić, direktor, i Sead Lisak; - Sluţbe za poslove sa strancima: Dragan Mektić, direktor, i Rade Kovaĉ; - NCB INTERPOL Adi Biser; - Centra za uklanjanje mina BHMAC: Dušan Gavran, direktor; - Obavještajno-sigurnosne agencije BiH: Trifko Buha i Siniša Đukić; - Agencije za policijsku podršku: Dragan Slipac, direktor; - Agencije za forenziĉka ispitivanja i vještaĉenja: Ljiljana Trišić, direktorica; - Agencije za školovanje i struĉno usavršavanje kadrova: Branko Vukoja, direktor; - Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH: Muhidin Alić, ministar, i Admir Katica; - Federalne uprava policije: Zlatko Miletić, direktor; - Vlade Republike Srpske: Duško Ĉetković i Rajko Ĉkonjović; - Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske: Duško Kovaĉević; - Uprava policije Ministarstva unutrašnjih polova Republike Srpske: Uroš Pena, direktor, i Nijaz Smajlović; - Policije Brĉko Distrikta BiH Fahrudin Selimović, zamjenik šefa policije Brĉko Distrikta BiH; - Tuţilaštva BiH: Milorad Barašin, glavni tuţilac; - MUP-a Kantona Sarajevo: Himzo Selimović, policijski - MUP-a Zeniĉko-Dobojskog kantona: Aziz Brotlija, ministar, Fahrudin Bećirović, policijski - MUP-a Bosansko-podrinjskog kantona: Nusret Sipović, ministar, Edib Biĉo, policijski - MUP-a Hercegovaĉko-neretvanskog kantona: Zoran Krešić, ministar, i Amir Begić, policijski - MUP-a Zapadnohercegovaĉkog kantona: Ivica Gašpar, ministar, Zoran Galić, policijski - MUP-a Unsko-sanskog kantona: Senad Kajdić, ministar, Ramo Brkić, policijski - MUP-a Tuzlanskog kantona: Sead Omerbegović, ministar, Nedim Mutapĉić, policijski 2 2

3 - MUP-a Posavskog kantona: Tado Oršolić, ministar, Josip Petrić, policijski - Centra javne sigurnosti Banja Luka: Zoran Stanišljević, naĉelnik; - Centra javne sigurnosti Bijeljina: Vasilije Andrić, naĉelnik; - Misije OSCE-a u BiH: Jasna Dragiĉević i Šejla Bektašević; - USAID-ovog Projekta podrške parlamentima. Christian Haupt i Lada Mujkić; - OHR-a: Per Normark; - EUFOR-a: pukovnik Paul Van Zijp Joachim, Patrycja Ciempka i Dragan Zovko; - Štaba NATO-a: Lejla Hadţihasanović; - UNDP-a: Amna Berbić; - EUPM-a: Ivana Jusufbegović; - Centra za sigurnosne studije: Denis Hadţović i - Centra za meċunarodne odnose: Miloš Šolaja. 3 Branko Zrno, predsjedavajući Zajedniĉke komisije za odbranu i sigurnost BiH, u ime organizatora, pozdravio je predstavnike domaćih i meċunarodnih institucija, kao i nevladinih organizacija koji uĉestvuju u radu ove konferencije. Napomenuo je da je prošle godine odrţana prva konferencija o ovoj temi, te da je ovim nastavkom ispoštovan dogovor o tradicionalnom karakteru ovakvih susreta. Nakon uvodnih rijeĉi, prešlo se na radni dio Konferencije, a transkript tog dijela ĉini sastavni dio ove informacije. Branko Zrno je, nakon prezentacija i rasprave koja je uslijedila nakon njih, uĉesnicima Konferencije predloţio da Zajedniĉka komisija za odbranu i sigurnost BiH saĉini prijedlog zakljuĉaka proisteklih iz rada Konferencije, te ih dostavi uĉesnicima Konferencije radi sugeriranja eventualnih izmjena i dopuna, kako bi nakon toga oni postali zakljuĉci Druge konferencije o aktuelnom stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Navedeni prijedlog prihvaćen je i uĉesnicima Konferencije proslijeċeni su prijedlozi zakljuĉaka, na koje nisu imali primjedbi. Nakon faze izjašnjavanja uĉesnika Konferencije, Zajedniĉka komisija za odbranu i sigurnost BiH usvojila je sljedeće ZAKLJUČK E 1. Kako bi se sve sigurnosne strukture na svim nivoima vlasti u BiH, u okviru datih im ovlaštenja, što efikasnije borile protiv svih vrsta krimanala, sugerira se donošenje neophodne odgovarajuće pravne (zakonske i podzakonske) regulative na naĉin da se ona 3

4 donese u potpunosti tamo gdje nedostaje, odnosno izvrše izmjene i dopune postojeće gdje se ukaţe potreba, te tamo gdje je neophodno harmonizira postojeći zakonski okvir. Kao primjeri u oblasti zakonske regulative moţe se navesti potreba donošenja Zakona o borbi protiv terorizma, harmoniziranja postojećeg zakonskog okvira vezanog za borbu protiv korupcije ili za sukob interesa, ili potreba za eventualnom dopunom odredbi zakona o prekršajima u smislu mogućnosti izricanja i zatvorske kazne. Kao primjer potrebe donošenja neophodnih podzakonskih akata, moţe se navesti potreba za izradu Strategije za smanjenje ugroţenosti graċana u saobraćaju. 2. Osim donošenja nove pravne regulative, neophodno je dosljedno primjenjivati postojeće zakonske i podzakonske propise u sigurnosnoj oblasti, kako bi se i na taj naĉin još više doprinijelo poboljšanju sigurnosne situacije u BiH i omogućilo okonĉanje procesa reforme policije u BiH; 3. Od svih sigurnosnih agencija u BiH oĉekuje se da prioritet u njihovom radu u narednom periodu bude borba protiv organiziranog kriminala; 4. Od svih sigurnosnih agencija u BiH oĉekuje se da saradnju i koordinaciju u borbi protiv svih vrsta kriminala podignu na još veći nivo; 5. Sve sigurnosne strukture treba aktivno da djeluju i rade na unapreċenju: a) Strategije za rad policija u zajednici, s posebnim osvrtom na rad s povratniĉkom populacijom, kako bi se osigurala potpuna sigurnost ove kategorije stanovništva; b) Strategije o malom i lakom oruţju i municiji (SALW), uz podršku UNDP-u u BiH koji ima znaĉajnu ulogu u procesu njenog provoċenja, te uz posebno isticanje potrebe za povećanjem sigurnosti lokacija (skladišta) s nestabilnom municijom; 4. Zbog što bolje informiranosti i sticanja povjerenja graċana u njihov rad, sve sigurnosne agencije trebalo bi prilikom izrade svojih akata da vode raĉuna i uvaţavaju mišljenje graċana o njihovoj procjeni sigurnosne situacije u BiH. U tom kontekstu trebalo bi da nastoje ostvariti i što bolju saradnju s NVO-a kao vidom samoorganiziranja graċana; 5. Od svih institucija u BiH koje odluĉuju o sredstvima neophodnim za rad sigurnosnih struktura oĉekuje se razumijevanje njihovih potreba za realiziranjem postavljenih ciljeva djelovanja i maksimalna podrška prilikom odluĉivanja o dodjeli neophodnih sredstava radi jaĉanja postojećih kapaciteta tih institucija (u ljudstvu i nabavci neophodne opreme). U tom smislu, kao neki od vidova pomoći gdje je to moguće realizirati, predlaţe se nadleţnim organima da razmotre mogućnost ustupanja viška vojne imovine (pokretne i nepokretne) sigurnosnim agencijama, te mogućnost da se vojnici kojim tokom istiĉe ugovor o radu, angaţiraju u sigurnosnim agencijama koje imaju potrebe za tim; 4 4

5 6. Radi povećanja efikasnosti u radu, bolje informiranosti i povećanja nivoa povjerenja prema svim strukturama u sigurnosnoj oblasti, od svih sigurnosnih agencija i predstavnika zakonodavne vlasti na svim nivoima vlasti oĉekuje se aktivno uĉešće i bezrezervna saradnja. 5 PREDSJEDAVAJUĆI KOMISIJE Branko Zrno U prilogu: Transkript Konferencije Dostavljeno: Naslovu a/a 5