Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" JASNA GALOVIĆ ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Završni rad Pu

Транскрипт

1 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" JASNA GALOVIĆ ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Završni rad Pula, 2013.

2 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" JASNA GALOVIĆ ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Završni rad JMBAG: , izvanredni student Studijski smjer: Ekonomija Kolegij: Međunarodna ekonomija Mentor: Prof. dr. sc. Ines Kersan Škabić Pula, veljača 2013.

3 IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, Jasna Galović, kandidat za prvostupnika poslovne ekonomije (smjer ekonomija) ovime izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat samo mojega vlastitoga rada, da se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na objavljenu literaturu. Izjavljujem da niti jedan dio Završnoga rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da niti jedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također, nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. U Puli, Studentica:

4 SADRŽAJ 1. UVOD CEFTA Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e CEFTA i EU CEFTA Ugovor o osnivanju Razlike CEFTA-e 2006 i ranijeg ugovora o CEFTA-i Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine CEFTA 2006 i Europska unija REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA Ulazak Hrvatske u CEFTA-u Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS TABLICA I GRAFIKONA SAŽETAK... 41

5 1. UVOD Globalizacija je proces koji se duboko ukorijenio, u društvene, političke, ekonomske, kulturološke i sve druge sfere našeg života, proces koji mijenja naš način života, prisiljava nacionalne ekonomije na mijenjanje nacionalne politike, te potiče kompanije na promjene vođenja poslovanja. Nacionalne ekonomije su toliko zavisne jedne o drugima da rješavaju svoje probleme u uvjetima otvorene ekonomije, uzimajući u obzir situaciju i događanja u zemljama s kojima su putem trgovinskih i investicijskih tijekova povezane. Ovaj proces se uglavnom odvija na regionalnom nivou pa se može reći da je regionalizacija ipak proces koji je za nas važniji od globalizacije. Europska unija je najbolji primjer procesa regionalizacije i najmoćnija je regionalna organizacija u svijetu koja je dostigla najviši stupanj integriranja. Osim dobrih odnosa među državama, trgovina je u današnjim gospodarskim sustavima temelj razvoja ekonomskih, političkih, kulturnih i socijalnih odnosa, opće društvene stabilnosti i suvremenih EU procesa. Procese regionalizacije na prostoru jugoistočne Europe obilježili su ratni sukobi i dezintegracija bivše Jugoslavije. Cijelo desetljeće zemlje bivše Jugoslavije su pratili sporni odnosi i krvavi sukobi. Ratovi su potaknuli Europu da pristupi rješavanju problema koji su postojali u državama zapadnog Balkana. Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, tj. CEFTA je sporazum koji je potpisan godine i koji je pozitivno utjecao na povećanje međusobne trgovine te je stvorio uvjete za robnu razmjenu unutar regije. To se, prije svega, odnosi na mogućnosti lakšeg ulaska na susjedna tržišta koja nisu bila lako dostupna. Hrvatska je počela primjenjivati CEFTA sporazum već godine i do danas je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim članicama CEFTA-e. Za sve zemlje jugoistočne Europe, pa tako i za Hrvatsku, glavni izazov predstavlja Europska unija za čije se članstvo Hrvatska priprema članstvom u CEFTA-i. Liberalizacijom se postižu mnoge olakšice u trgovini, ukidaju se uvozne i izvozne carine, omogućava se slobodan protok robe i kapitala, ukida se monopol, veća konkurencija donosi veću kvalitetu proizvoda i niže cijene za kupce. Postoje i negativni efekti, no ako je ekonomija stabilna, pozitivni efekti nadjačaju sve negativno pa time globalizacija, regionalizacija, liberalizacija i svi ostali procesi ipak imaju pozitivan učinak. Republika Hrvatska stalnim naporima dokazuje da zaslužuje članstvo u EU. 1

6 Cilj ovoga rada je pokazati razvoj jedne male integracije kao što je CEFTA i napredak njezinih članica unutar organizacije. Jedna od članica je i Republika Hrvatska koja je puno dobila članstvom u CEFTA-i. U prvom dijelu rada će se govoriti o ideji nastanka CEFTA-e i njezinom razvoju do godine kada je potpisan Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, odnosno "CEFTA 2006". U zadnjem dijelu ćemo saznati koje su koristi za Republiku Hrvatsku od članstva u ovoj organizaciji. U ovome radu su korištene induktivno-deduktivna metoda, metoda analize, statistička metoda i povijesna metoda. Induktivno-deduktivna metoda je korištena tako što se krenulo od same organizacije CEFTA kao cjeline prema jednoj od njezinih članica, tj. Hrvatskoj. Metoda analize je korištena tako da se izučava svaki dio unutar CEFTA-e, tj. svaka od njezinih članica s naglaskom na Hrvatsku. Kako bi se brojčano izrazio vanjskotrgovinski promet korištena je statistička metoda. Povijesna metoda je upotrebljena kako bi se kronološki vidio nastanak CEFTA-e kao organizacije. 2

7 2. CEFTA Nakon osamostaljenja, tranzicijske zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, ostale su vezane povijesno i zemljopisno. Zbog teškog gospodarskog stanja u tranzicijskim zemljama i prilagodbe tržišnom gospodarstvu, koji je vladao u zemljama razvijenog tržišnog sustava, nastala je ideja o stvaranju jedne relativno homogene gospodarske integracije unutar koje bi zemlje surađivale i pripremale se za pristup razvijenoj zapadnoj ekonomiji. Taj put nije bio niti brz, niti jednostavan, a u zemljama koje su ga prihvatile nije bilo previše oduševljenja. Nužno je bilo potaknuti regionalnu trgovinsku suradnju i povećati obujam vanjsko-trgovinske strukture. Povezivanje putem integracije CEFTA, trebalo je stvoriti preduvjete potrebne za buduću uspješnu gospodarsku suradnju s EU Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e Zbog straha da se raspadom Istočnog bloka ne formira nova integracija, Čehoslovačka 1, Mađarska i Poljska su se usmjerile ka približavanju Europskoj uniji. Na inicijativu Europske unije, 9. travnja godine u Bratislavi, je održan skup delegacija triju zemalja koje su pokazale da nisu dorasle situaciji. Idući sastanak je bio u Višegradu u Mađarskoj 15. veljače godine na kojem je osnovana tzv. Višegradska grupa 2 koju su činile Čehoslovačka, Mađarska i Poljska i osnovan je Forum za političku i sigurnosnu suradnju. Idući skup se održava u Krakowu, u Poljskoj 5. i 6. listopada godine na kojemu je donošena Krakowska deklaracija kojom se izražava želja ovih zemalja za sudjelovanjem u europskim sustavima. U studenom na skupu ministara potpisan je memorandum o početku pregovora o uzajamnoj trgovinskoj liberalizaciji. Time je započelo uklanjanje trgovinskih barijera a već 21. prosinca u Krakowu, Poljska pregovara o načinima ukidanja međusobnih carina. Nakon završetka pregovora potpisuje se Sporazum o slobodnoj trgovini 3 koji se počeo primjenjivati od 1. ožujka CEFTA je multilateralni ugovor o slobodnoj trgovini. Potpisan je radi lakšeg pristupa Europskoj uniji i primanju pomoći od zapadnih zemalja u tranzicijskoj i restrukturacijskoj 1 Čehoslovačka se nakon raspada podijelila na Češku i Slovačku. 2 Višegradska grupa su zemlje srednje Europe i, poslije Slovenije, čine grupu najrazvijenijih post-komunističkih zemalja. 3 Central European Free Trade Agreement ( CEFTA ). 3

8 pretvorbi. U Sporazumu je predviđeno postupno oslobađanje od carina na industrijske proizvode u roku od osam godina, djelomično oslobođenje ograničenja za poljodjelske i prehrambene proizvode i dogovoreno je presjedanje tzv. Skupnim odborom na rok od godinu dana. Sporazum je usklađen sa Europskim sporazumima i obuhvaća područje konkurencijske politike i druga osjetljiva područja gospodarstva i politike. Pitanje carina rješavati će se postupno a za pojedine proizvode carine se ukidaju odmah. Sporazum sadrži i četiri popisa proizvoda od kojih prva dva obuhvaćaju popis proizvoda koji se oslobađaju carina odmah ili se to mora riješiti u roku jedne godine, dok druga dva popisa navode nazive proizvoda kod kojih će se carine postupno smanjivati u dogovorenim rokovima. Nabrajaju se i sve skupine proizvoda po kriteriju dovoljne obrade kojim proizvod dobiva oznaku i sadržaj nacionalnog proizvoda. Na taj način se izbacuje uvoz osjetljivih proizvoda iz zemalja koje nisu članice. Na poticaj Češke održan je sljedeći sastanak u Budimpešti 29. travnja 1994., a završen je potpisivanjem Budimpeštanskog protokola kojim se skraćuje prijelazno razdoblje za liberalizaciju statusa industrijskih proizvoda na pet godina i proširuju se koncesije za poljoprivrednu i prehrambenu robu. Na sastanku u Varšavi, 23. i 24. siječnja 1995., sa Slovenijom koja je postala novi član, ministri poljoprivrede su predložili smanjivanje carinskih stopa za pedeset posto u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U Brnu 11. rujna donesena je odluka da Slovenija postane članica od 1. siječnja te je razmatrana mogućnost pristupa novih članica Bugarske, Rumunjske i Baltičkih zemalja. Na idućem sastanku u Slovačkoj dogovoreno je daljnje ukidanje carina na industrijske proizvode a se otvaraju pregovori s Rumunjskom. Rumunjska je postala nova članica u srpnju godine, Bugarska u siječnju godine i Hrvatska 6. prosinca godine. Da bi zemlja postala članicom CEFTA-e, potrebno je ispuniti neke preduvjete: članstvo u WTO-u ili poštivanje propisa WTO-a; potpisan Sporazum o pristupanju Europskoj uniji ili neki drugi dokument o pristupanju; sporazum o slobodnoj trgovini sa ostalim članicama CEFTA sporazuma. 4

9 2.2. CEFTA i EU Cijeli proces suradnje je podržavala Europska komisija koja je imala namjeru postepeno stvoriti zonu slobodne trgovine između EU i zemalja Zapadnog Balkana. CEFTA je trebala poslužiti kao dobra priprema za EU članstvo njezinih potpisnica. Sve članice CEFTA-e žele postati punopravne članice Europske unije. Kako bi pristupile EU moraju ispuniti određene uvijete. Osnovni uvijet je da zemlja mora biti europska država koja poštuje principe slobode, demokracije, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda te vladavinu prava. To su vrijednosti na kojima je zasnovana EU. Kriteriji iz Kopenhagena iz godine su 4 : Politički stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina; Ekonomski postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi s pritiskom konkurencije; Pravni sposobnost preuzimanja obveza članstva, uključujući privrženost ciljevima političke, ekonomske i monetarne unije. Na sastanku Europskog vijeća u Madridu godine postavljen je dodatni kriterij za članstvo koji se odnosi na prilagođavanje administrativne strukture s ciljem stvaranja uvijeta za postupnu i skladnu integraciju. Dodatni kriteriji za članstvo su postepeno razvijani i utvrđivani. Da bi pristupila EU svaka država mora ispuniti postavljene uvijete. Iako zemlje nisu ispunjavale uvijete EU mogle su potpisivati ugovore. Najvažniji od njih je Proces stabilizacije i pridruživanja. Kao konačni cilj ovoga procesa je integracija država zapadnog Balkana u EU. Uspostavljen je na prijedlog Europske komisije godine, a u nekoliko navrata je nadopunjavan. Na sastanku u Zagrebu godine potvrđeno je da Proces stabilizacije i pridruživanja vodi zemlje zapadnog Balkana ka članstvu u EU. U Solunu, godine, zemljama procesa još jednom je potvrđena europska perspektiva a proces je obogaćen 4 Kriteriji Europske unije s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije, dostupno na: 5

10 elementima koji su do tada bili otvoreni isključivo državama kandidatkinjama za članstvo. Kao osnovni elementi Procesa stabilizacije i pridruživanja postavljeni su 5 : Ugovorni odnosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao nova vrsta ugovornih odnosa; Razvoj ekonomskih odnosa asimetrična liberalizacija trgovine kroz uvođenje autonomnih trgovinskih mjera; Financijska pomoć program Zajednice za obnovu i razvoj (CARDS od do 2006.) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA od do 2013.). Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prve su potpisale Makedonija i Hrvatska godine. 5 Proces stabilizacije i pridruživanja, dostupno na: 6

11 3. CEFTA 2006 Ideja o liberalizaciji trgovine u jugoistočnoj Europi je nastala osnivanjem Pakta o stabilnosti. Ministri zemalja jugoistočne Europe 6 sredinom siječnja godine u Ženevi su se dogovorili da se pripremi i potpiše Memorandum o razumijevanju, kojim će se regulirati pitanja liberalizacije trgovine i olakšati se trgovina između zemalja regije. Memorandum je potpisan 27. lipnja godine u Briselu i obvezuje članice da do kraja godine zaključe bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini kojima će se za najmanje 90 posto roba omogućiti slobodan protok bez carinskih ograničenja. Tim Memorandumom su zaključena 32 bilateralna ugovora o slobodnoj trgovini. Kako bi se povećala transparentnost, produbili trgovinski odnosi između zemalja, poštivala pravila WTO-a, privukle direktne strane investicije, te stvorili uvijeti za političku stabilnost i veću zaposlenost, ministri zemalja regije su u Sofiji, 10. lipnja godine usvojili Zajedničku izjavu kojom su se obvezali da će započeti pripremati jedinstveni ugovor o slobodnoj trgovini. Radnoj grupi Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu za liberalizaciju i olakšavanje trgovine dan je mandat da osmisli kako zamijeniti postojeću mrežu bilateralnih ugovora sa jednom ugovorom o slobodnoj trgovini za cijelu regiju zapadnog Balkana, po uzoru na CEFTA-u 7. Krenulo se u pripremu budućeg jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini. Sporazum je potpisan 19. prosinca godine i bio je složeniji, sveobuhvatniji i obuhvatio je i nova pitanja koja nisu bila precizna ili efikasna u primjeni u prijašnjim bilateralnim ugovorima. Odlučeno je da forma novog sporazuma bude u izmjeni starog sporazuma i otuda naziv Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, odnosno "CEFTA 2006". Ugovor su potpisale Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Bugarska, Republika Makedonija, Republika Moldavija, Republika Crna Gora, Rumunjska, 6 Tu su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Moldavija. 7 Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: 7

12 Republika Srbija i Misija privremene upravu Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova. Ulaskom u Europsku uniju 1. siječnja godine, Bugarska i Rumunjska su prestale biti članice CEFTA-e. Ugovor "CEFTA 2006" je stupio na snagu godine za Albaniju, Kosovo, Makedoniju, Moldaviju i Crnu Goru, a za Hrvatsku 22. kolovoza iste godine. Bosna i Hercegovina je ratificirala ugovor 6. rujna, dok je Srbija zakonitu proceduru završila 24. rujna godine. Cilj potpisivanja ovog ugovora je unapređenje i poboljšanje ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa, usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa putem razvoja trgovine, ubrzanje razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranje boljih mogućnosti zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, i to na načelima tržišnog gospodarstva i liberalizacije trgovine. Svaki sporazum sa sobom donosi pozitivne, ali i negativne stvari. Pozitivni učinci sporazuma "CEFTA 2006" 8 : Povećanje obujma trgovine na to utječe uklanjanje carina, količinskih ograničenja i izjednačavanje propisa svih zemalja članica; Uspješna regionalna, a u okviru toga ekonomska, odnosno trgovinska suradnja; Privlačenje stranih investicija ulaskom u neku od organizacija šalje se signal o stabilnosti ekonomije određene zemlje što je posebno važno za male države; Liberalizacija trgovine uvode se stabilni i moderni uvjeti reguliranja trgovine u regiji i poštuju se propisi WTO-a; Pojednostavljeni ugovorni odnosi; Priprema za članstvo u EU usklađuju se principi, odredbe i propisi koji se primjenjuju u EU; Poboljšan je mehanizam rješavanja sporova omogućava veću sigurnost liberalizacije trgovine u regiji. Novi ugovor "CEFTA 2006" donio je mnogo promjena kojima su se morale prilagođavati sve zemlje potpisnice. Promjene su donijele postupnu liberalizaciju trgovine uslugama, izjednačavanje uvjeta za investiranje prema pravilima WTO-a, osiguranje jednakog tretmana domaćih i vanjskih investitora, postupno otvaranje tržišta nabave, jednak tretman domaćih i 8 ISAC Policy perspective, dostupno na: 8

13 inozemnih dobavljača u svakoj zemlji, osiguranje zaštite prava intelektualnog vlasništva u skladu sa međunarodnim standardima, poboljšanje mehanizama za rješavanje sporova, moraju se poštivati pravila WTO-a bez obzira da li je zemlja članica organizacije, i najvažnije, ukidaju se carine i druga davanja između zemalja što dovodi do povećanja obujma trgovine. Osim pozitivnih učinaka, postoji i nekoliko negativnih efekata. To mogu biti/su 9 : Nagli rast uvoza uvoz ima utjecaj na nekonkurentne proizvode a rast uvoza može imati veliki utjecaj na trgovinu zemlje kao i na platnu bilancu; Smanjenje carinskih prihoda normalna pojava nakon smanjenja i ukidanja carina; Uništavanje domaće proizvodnje pojačana konkurencija možda se na prvu čini kao pozitivna stvar, no ako domaća proizvodnja nije dovoljno konkurentna, doći će do propasti domaćih poduzeća; Nepostojanje čvršće međusobne suradnje članica kroz jače povezivanje njihovih privreda u cilju jačanja njihovih privrednih potencijala za utakmicu na regionalnom, europskom i širem međunarodnom tržištu; Nepostojanje zajedničkog regionalnog investicijskog tržišta. Kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, zemlje potpisnice mogu koristiti određene mjere za zaštitu domaće privrede a koriste se u slučaju dampinga, subvencioniranju proizvoda čiji uvoz nanosi ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji i zaposlenosti te u izuzetnim situacijama ako se dogodi neočekivan poremećaj na tržištu. Ciljevi sporazuma su 10 : konsolidirati u jedan sporazum postojeći nivo liberalizacije trgovine postignut kroz mrežu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini već zaključenih između zemalja potpisnica; poboljšati/stvoriti uvjete za poticanje investicija, uključujući strana direktna ulaganja; 9 ISAC Policy perspective, dostupno na: 10 Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: 9

14 širiti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz pravna, jasna, stabilna i predvidiva pravila; ukinuti barijere i poremećaje u trgovini, te olakšati kretanje roba u tranzitu i prekogranično kretanje roba i usluga između zemalja potpisnica; osigurati pravne uvjete konkurencije koja utječe na trgovinu i investicije, te postepeno otvoriti tržišta javnih nabava na teritorijima zemalja potpisnica; osigurati zadovoljavajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva u skladu sa međunarodnim standardima; pružiti efikasne procedure za provođenje i primjenu ovoga Sporazuma, za njegovo zajedničko upravljanje, te za rješavanje sporova; poboljšati trgovinske odnose sa tržištima trećih zemalja kroz odgovarajuću suradnju između strana u ovom Sporazumu. Za razliku od ugovora iz godine, ugovor "CEFTA 2006" je usklađen sa svim odredbama WTO-a kako bi se pomoglo zemljama koje još nisu članice WTO-a da se prilagode globalnim trgovinskim pravilima. "CEFTA 2006" pokriva i probleme vezane uz jačanje suradnje na području trgovine uslugama, zaštitu intelektualnog vlasništva, donosi odredbe za rješavanje sporova i arbitraži te odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja Ugovor o osnivanju Tekst Sporazuma je podjeljen u sedam poglavlja a osnova za izradu bili su originalni CEFTA ugovor iz godine, sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju zemalja regije Europskoj uniji te WTO sporazumi. Poglavalja Sporazuma "CEFTA 2006" 11 su: Poglavlje 1 Opće obveze koje se odnose na trgovinu svim robama Poglavlje obuhvaća članke od 2 do 6. U ovome poglavlju utvrđuje se način klasifikacije roba u trgovini, polazne carine, način zaokruživanja kod snižavanja, zabranu uvoznih i izvoznih 11 Cjelokupni CEFTA 2006 ugovor nalazi se na stranicama Narodnih novina, Međunarodni ugovori 6/2007: 10

15 količinskih ograničenja i mjera jednakog efekta, kao i ukidanje postojećih na dan stupanja na snagu Sporazuma, zabranu uvođenja i ukidanje postojećih izvoznih carina, klauzulu mirovanja i ukidanje carinskih taksi koje nisu u skladu sa članom VIII GATT 12 -a Poglavlje 2 Industrijski proizvodi Ovo poglavlje sadrži samo dva članka. Prvi definira i utvrđuje industrijske proizvode a drugi uređuje ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta carinama i uvoznih taksi fiskalne prirode, kao i dinamku ukidanja. Poglavlje 3 Poljoprivredni proizvodi U ovome poglavlju detaljno se uređuju uvjeti trgovine poljoprivrednim proizvodima. Ovo područje je definirano od devetog do dvanaestog članka. Deveti članak definira i utvrđuje obuhvat poljoprivrednih proizvoda. Deseti članak uređuje snižavanje ili ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta i uvoznih taksi fiskalne prirode. Idući članak utvrđuje da će se strane suzdržavati od korištenja izvoznih subvencija, te će ukinuti bilo koje postojeće takve subvencije u međunarodnoj trgovini. Dvanaesti članak uređuje područje primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera i propisa. Cilj je da se zaštiti zdravlje ljudi, životinja i biljaka, te da proizvodi životinjskog i biljnog porijekla budu zdravstveno ispravni. Poglavlje 4 Tehničke barijere u trgovini U članku 13 strane se obvezuju da identificiraju i ukinu nepotrebne postojeće tehničke barijere u trgovini, da neće uvoditi nove nepotrebne tehničke barijere trgovini, surađivati će unutar Zajedničkog odbora ili posebnog odbora za pitanja tehničkih barijera u trgovini te će tako olakšati i harmonizirati tehničke propise, standarde i obvezne procedure ocjenjivanja usklađenosti sa onima Europske unije. 12 Član VIII, stav 1.(a) GATT-a 1994 (Davanja i formalnosti u vezi sa uvozom i izvozom) glasi: Sva davanja i dažbine bilo koje vrste (osim uvoznih i izvoznih carina i poreza predviđenih u okviru Člana III) koje nameću ugovorne strane na ili u vezi sa uvozom ili izvozom bit će ograničene na iznose približne troškovima pruženih usluga i neće predstavljati indirektnu zaštitu domaćih proizvoda ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe. 11

16 Poglavlje 5 Opće odredbe Ovo poglavlje je najveće u Sporazumu i obuhvaća članke od 14. do 25.-og. Podjeljeno je u tri dijela: 1) Operativna pravila - uređuje pitanja pravila o porijeklu robe, fiskalnu diskriminaciju, opća i sigurnosna izuzeća; 2) Pravila konkurencije - uređuje pitanja državnih monopola, državnih trgovinskih poduzeća, pravila konkurencije u poduzetništvu i državnu pomoć; 3) Grupna pravila zaštite uređuje pitanja antidampinških mjera, opće zaštitne mjere, posebne zaštitne mjere, uvjete i procedure po kojima se mjere poduzimaju i poteškoće sa platnom bilancom. Poglavlje 6 Nova trgovinska pitanja Poglavlje 6 obuhvaća od 26.-og do 39.-og članka. U ovom poglavlju je uvedeno ono što stara CEFTA i prijašnji bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini nisu sadržavali, a to su: 1) Usluge Uvedene su jer se uvidjelo da sve više raste trgovina uslugama. Strane moraju postepeno razvijati i širiti svoju suradnju sa ciljem postizanja postepene liberalizacije i međusobnog otvaranja njihovih tržišta uslugama i moraju unapređivati razvoj elektronske trgovine između sebe. 2) Investicije Moraju se stvoriti i održavati stabilni, povoljni i transparentni uvjeti za strane investitore, raditi na promociji i olakšanju investicija. Stranim investitorima se mora dati isti tretman kao i vlastitim investitorima. 3) Javna nabava Svaka strana mora osigurati da se nabavke njezinih subjekata obavljaju na transparentan način, tretirajući sve dobavljače jednako. Do 1. svibnja godine svi moraju osigurati postepeno i efikasno otvaranje svog tržišta vladinih nabavki. 12

17 4) Zaštita intelektualnog vlasništva Prava intelektualnog vlasništva podrazumijevaju prava industrijskog vlasništva 13, autorska i srodna prava i zaštita od nelojalne konkurencije. Cilj je odobravanje i osiguravanje adekvatne i efikasne zaštite prava intelektualnog vlasništva. Poglavlje 7 Pravila funkcioniranja Ovo poglavlja obuhvaća članke od 40 do 52. U njemu je odlučeno da se osniva Zajednički odbor koji čine predstavnici zemalja članica. Zajednički odbor će nadzirati i upravljati provođenje Sporazuma. Sastajati će se najmanje jednom godišnje a svaka zemlja može zatražiti održavanje sastanka. Sve potpisnice sporazuma moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi ispunjavale obveze koje nalaže Sporazum. Sporovi koji nastanu u smislu tumačenja ili primjene ugovorenih odredbi mogu, ukoliko se ne riješe direktnim konzultacijama ili unutar Zajedničkog odbora, biti upućeni na arbitražu. Na kraju su potpisane zajedničke izjave koje zbog svoje prirode ne pripadaju glavnom tekstu Sporazuma. Izjave koje su potpisane su: Zajednička izjava u vezi primjene WTO pravila i procedura strane su suglasne da će ih primjenjivati bez obzira da li su ili nisu članice WTO-a; Zajednička izjava o suradnji i pomoći strane će nastojati razvijati ekonomsku i tehničku pomoć; Zajednička izjava o članku 20 i 21 članak 20 Pravila konkurencije u poduzetništvu članak 21 Državna pomoć Zajednička izjava o članku 21,22 i 23 - Strane izjavljuju da neće primjenjivati antidamping, kompezatorne ili zaštitne mjere dok ne donesu detaljne interne propise kojima se utvrđuju pravila i procedure i određuju tehnička pitanja vezana za primjenu takvih mjera. Strane će osigurati punu usuglašenost svojih unutrašnjih propisa sa relevantnim WTO odredbama uključujući članak 6 i 19 GATT-a i Sporazum o provođenju članka 6, Sporazum o subvencijama i kompezatornim mjerama te Sporazum o zaštitnim mjerama. 13 Tu se ubrajaju: patenti, zaštitni znakovi, industrijski dizajn i geografske oznake. 13

18 Nakon što ovakva legislativa bude implementirana, Strane će primjenjivati bilo koje antidamping carine, kompezatorne carine i zaštitne mjere u punoj usklađenosti sa relevantnim WTO odredbama Razlike CEFTA-e 2006 i ranijeg ugovora o CEFTA-i Potpisivanjem novoga Sporazuma prestaju važiti svi sporazumi koji su do tada potpisani. "CEFTA 2006" uvodi i neka nova pitanja koja ranije nisu bila obuhvaćena ili uvelike unapređuje odredbe za koje se u bilteralnim ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u primjeni. Novi ugovor za razliku od onoga iz godine uključuje niz klauzula koji se odnose na investicije kao i reference kako povećati konkurentnost zemalja regije. Ovaj ugovor je u potpunosti usklađen s odredbama WTO-a za razliku od prvotnog CEFTA ugovora. Time se željelo pomoći zemljama koje još nisu članice WTO-a kako bi što prije prilagodile svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima. Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj trgovini, tekst ugovora pokriva i područja suradnje kao što su jačanje suradnje na području trgovine uslugama, poticanja i zaštite ulaganja, a sadrži i suvremene odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja te pravu intelektualnog vlasništva. Važna novina je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova, koji uključuje i arbitražu, a u cilju osiguravanja što bolje implementacije. Pored toga što se očekivalo da novi sporazum doprinese političkoj stabilnosti regije, njegovom uravnoteženijem razvoju, privlačenju investicija, razvoju infrastrukture i poboljšanju poslovnog imidža zemalja regije, sa strane potrošača je najznačajnije da on može osigurati jeftinije i kvalitetnije proizvode. Krajnji rezultat pozitivnih promjena koje donosi novi sporazum CEFTA je povećanje konkurentnosti roba i usluga iz zemalja regije, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta životnog standarda u svim zemljama. Nakon osnivanja CEFTA-e, a prije potpisivanja ugovora "CEFTA 2006" zemlje su potpisale 32 bilateralna sporazuma koji su se razlikovali od ugovora "CEFTA 2006". 14

19 Tablica 1. Razlike "CEFTA-e 2006" i bilateralnih sporazuma CEFTA sporazum bilateralni sporazumi 32 bilateralna sporazuma * jedan sporazum regulira uvjete trgovine * svaki sporazum na svoj način uređuje uvjete trgovine liberalizacija svih industrijskih proizvoda liberalizacija svih industrijskih proizvoda * svi industrijski proizvodi su liberalizirani * ugovorena je liberalizacija svih industrijskih proizvoda dodatna liberalizacija poljoprivrednih proizvoda djelomična liberalizacija poljoprivrednih proizvoda * prenesene carinske koncesije iz bilateralnih * zavisno od sporazuma u regiji je bilateralno ugovorena sporazuma i dogovoren početak pregovora o daljnjoj djelomična ili potpuna liberalizcija poljoprivrednim liberalizaciji proizvodima nema izvoznih subvencija nema eksplicitne zabrane korištenja izvoznih subvencija * ukinute sve izvozne subvencije * nije postojala jasna zabrane pa su se primjenjivale izvozne subvencije nema fiskalne diskriminacije nema fiskalne diskriminacije * odredbe su dopunjene eksplicitnom obvezom ne * nije postojala eksplicitna obveza ukidanja diskriminacije samo nediskriminacije već i ukidanjem svih postojećih oblika diskriminacije tehničke barijere trgovini pa je to dovodilo do različitog tumačenja njegove primjene tehničke barijere trgovini * poboljšan mehanizam rješavanja svih pitanja * ranije odredbe su se pokazale nedovoljnima za vezanih za tehničke propise i barijere rješavanje pitanja tehničkih barijera mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere) mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere) * značajno poboljšani mehanizmi za uvođenje * nedovoljno precizno definirani mehanizmi primjene različitih zaštitnih mjera i reagiranja na uvedene mjera i reagiranja na mjere mjere nova trgovinska pitanja X * uvedene odredbe o investicijama, uslugama, * nema odredbi o novim trgovinskim pitanjima javnoj nabavi i pravima intelektualnog vlasništva mehanizmi za rješavanje sporova mehanizmi za rješavanje sporova * uvedeni novi mehanizmi za rješavanje sporova * mehanizam se pokazao neefikasnim, pa su sporovi i dodatno precizirane procedure trajali po nekoliko godina Izvor: Izradila autorica prema: Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: Index=1 15

20 3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e U sljedećim grafikonima ćemo vidjeti neke od važnih pokazatelja gospodarskog razvitka zemalja i napraviti usporedbu kakvo je stanje bilo godine kada je potpisan Sporazum "CEFTA 2006" i kakvo je stanje bilo godine. Tim usporedbama ćemo vidjeti dali su zemlje napredovale članstvom u CEFTA-i. Grafikon 1: BDP zemalja članica CEFTA-e i godine u mlrd. dolara mlrd. $ Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Od osam zemalja članica CEFTA-e, najveći BDP ima Republika Hrvatska. Od godine, kada je potpisan Sporazum, BDP se povećao za gotovo 13 milijardi dolara. Druga zemlja sa visokim BDP-om je Srbija koja je od do godine povećala BDP za više od 16 milijardi dolara. Ostale zemlje imaju manji BDP ali je u porastu. Najmanji BDP imaju Crna Gora i Moldavija čiji se BDP udvostručio nakon članstva u CEFTA-i. 16

21 Grafikon 2: BDP per capita zemalja članica CEFTA-e i godine u dolarima $ Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Kada gledamo BDP po stanovniku, tu je opet Hrvatska sa dolara u godini. Nakon Hrvatske dolazi Crna Gora koja u odnosu na godinu, godine imala rast BDP-a po stanovniku od gotovo 3000 dolara. Najniži BDP po stanovniku imaju Moldavija i Kosovo koje je novonastala država koja teži napretku. Grafikon 3: Inflacija zemalja članica CEFTA-e i godine u postocima % Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a 17

22 Inflacija je prekomjerno povećanje novčane mase u optjecaju, što dovodi do smanjenja vrijednosti novca. To je neravnoteža u robnonovčanim odnosima izazvana povećanjem novčane mase u optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda izraženog ukupnim cijenama. Posljedica inflacije je smanjenje vrijednosti novca i opći rast cijena. U godini najvišu stopu inflacije su imale Moldavija (12,77%) i Srbija (11,72%). Najnižu stopu inflacije je imalo Kosovo i Albanija. U godini Moldavija smanjuje stopu inflacije na 7,60 %, dok Srbija ima najvišu stopu inflacije od 11,13 %. Najnižu stopu inflacije ima Hrvatska sa 2,26 % i Crna Gora sa 3,18 %. Grafikon 4: Uvoz zemalja članica CEFTA-e i godine u mlrd. dolara mlrd. $ Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Iako ove zemlje imaju velike potencijale za razvoj vlastitih proizvoda kojima bi mogle zadovoljiti domaću potražnju, njihov uvoz i dalje raste iz godine u godinu. Najveći uvoz ima Republika Hrvatska u vrijednosti od 26 milijardi dolara godine. Nakon Hrvatske dolazi Srbija koja je u godini uvezla proizvoda i usluga za gotovo dvije milijarde dolara više nego godine. Najmanji uvoz imaju najmanje razvijene zemlje: Crna Gora i Kosovo koje je u usporedbi sa godinom godine gotovo udvostručilo uvoz. 18

23 Grafikon 5: Izvoz zemalja članica CEFTA-e i godine u mlrd. dolara mlrd. $ Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Kada gledamo izvoz, daleko najveći izvoz ima Hrvatska koja je godine imala izvoz u vrijednosti većoj od 21 milijardu dolara a godine izvoz je bio u vrijednosti od 26,3 milijarde dolara. Iza Hrvatske, dolazi Srbija koja je od do povećala izvoz za više od 4 milijarde dolara. Najmanji izvoz ponovno imaju slabije razvijene zemlje, Kosovo sa jednom milijardom dolara vrijednosti izvoza i Crna Gora sa 1,7 milijardi dolara vrijednosti izvoza Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine Nakon petogodišnjeg iskustva u liberalizaciji trgovine, zemlje potpisnice Sporazuma "CEFTA 2006" su odlučile da unaprijede svoju trgovinsku suradnju. Predviđalo se da će potpisivanjem CEFTA sporazuma uvelike porasti robna razmjena između članica. To se nije dogodilo zbog slabe konkurentnosti proizvoda CEFTA zemalja u odnosu na proizvode iz zemalja Europske unije. Sve članice, od godine do danas, ostvaruju trgovinski deficit u razmjeni sa EU. U sljedećoj tablici možemo vidjeti razmjenu CEFTA-e unutar same organizacije i sa ostatkom svijeta kroz tri godine. 19

24 Grafikon 6: Razmjena zemalja članica CEFTA-e unutar CEFTA-e i sa ostatkom svijeta u mlrd. $ CEFTA ostatak svijeta IZVOZ UVOZ Izvor: Izradila autorica prema CEFTA trade statistics, dostupno na: Kada promatramo izvoz unutar CEFTA-e, od do je pao za gotovo jednu milijardu dolara, a kada gledamo izvoz prema ostalim zemljama svijeta, narastao je za više od 10 milijardi dolara. Vidimo da iz godine u godinu izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok sa ostatkom svijeta brzo raste. Uvoz unutar CEFTA-e je u svim godinama manji od izvoza, ali i on raste iz godine u godinu, dok je uvoz iz ostalih zemalja svijeta u porastu. U godine je uvoz veći za više od 10 milijardi dolara u odnosu na godinu. Po ovim podacima vidimo da uvoz i izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok uvoz i izvoz sa ostalim zemljema svijeta ima visoku stopu rasta s godinama. 20

25 Tablica 2: Vanjskotrgovinska razmjena Makedonije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Srbija Kosovo / / / / / / / / Hrvatska BiH Albanija Crna Gora / / CEFTA ukupno godina/ (I.-XI.) država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Srbija Kosovo / / / / Hrvatska BiH Albanija / / Crna Gora vlj.14 / / CEFTA ukupno Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Macedonia, dostupno na: Republika Makedonija je mala zemlja u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka i graniči sa Srbijom, Kosovom, Bugarskom, Grčkom i Albanijom. Zemlju karakterizira makroekonomska stabilnost, stabilna tržišna ekonomija, stabilan financijski i bankarski sistem i povoljna klima za direktne strane investicije. Najvažniji trgovinski partner Makedonije je Srbija u koju najviše izvozi i taj izvoz raste s godinama. Od svih zemalja CEFTA-e, Makedonija najviše uvozi od Srbije. Tek u godini Makedonija ima najveći izvoz prema Kosovu. Drugi važan trgovinski partner Makedonije je Hrvatska s kojom godine izvoz i uvoz imaju porast u odnosu na 2010., a već izvoz i uvoz se smanjuju. Najmanju razmjenu Makedonija ostvaruje sa Crnom Gorom i Moldavijom koja se niti ne spominje kao trgovinski partner Makedonije u statističkim podacima. 21

26 Tablica 3: Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Srbija BiH Hrvatska Albanija Makedonija Moldavija / / / / / / Kosovo / / / / / / CEFTA ukupno godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Srbija BiH Hrvatska Albanija Makedonija Moldavija Kosovo CEFTA ukupno Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Montenegro, dostupno na: Crna Gora je zemlja u jugoistočnoj Europi na Balkanskom poluotoku, koja leži na obali Jadranskog mora. Graniči na sjeveroistoku sa Srbijom, na istoku sa Kosovom, na zapadu i sjeverozapadu sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom i na jugoistoku sa Albanijom. Crna Gora je proglasila nezavisnost 3. lipnja 2006.godine, nakon referenduma održanog 21. svibnja godine. Ona je parlamentarna demokratska država koja počiva na ustavnom i zakonskom okviru, koji je u velikoj mjeri usklađen sa europskim principima i standardima. Unutar CEFTA-e Crna Gora ima najveći opseg razmjene sa Srbijom koji iz godine u godinu oscilira. Drugi važan trgovinski partner Crne Gore je Bosna i Hercegovina, a nakon nje Hrvatska. Najmanja razmjena je sa Moldavijom i Kosovom prema kojemu raste izvoz u zadnje tri godine. 22

27 Tablica 4: Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ BiH Hrvatska Makedonija Crna Gora Moldavija / / / / Albanija / / / / CEFTA ukupno godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ BiH Hrvatska Makedonija Crna Gora Moldavija / / Albanija / / / / CEFTA ukupno Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Serbia, dostupno na: Srbija je demokratska zemlja koja se nalazi na središnjem dijelu Balkanskog poluotoka, na najvažnijoj prometnici Europe i Azije. Na istoku graniči sa Bugarskom, na sjeveroistoku sa Rumunjskom, sa Mađarskom na sjeveru, sa Hrvatskom i BIH na zapadu, sa Crnom Gorom na jugozapadu i na jugu sa Albanijom i Makedonijom. Najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu, zatim Crnu Goru, Makedoniju i Hrvatsku. Izvoz je od do godine, kada je došlo do svjetske ekonomske krize, rastao. Nakon krize izvoz je pao, ali već iduće godine opet raste. Ista stvar je i sa uvozom. Srbija najviše uvozi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore. Najmanji izvoz i uvoz ostvaruje sa Moldavijom i Albanijom za koje ne postoje podaci o razmjeni za 2006.,2007. i godinu U razmjeni Srbije ne postoje podaci o izvozu i uvozu sa Kosovom. 23

28 Tablica 5: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija Hrvatska Makedonija Srbija Crna Gora / / Moldavija / / CEFTA ukupno godina/ Izvor: Izradila autorica prema Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, dostupno na: (I.-XI.) država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija / / / / Hrvatska Makedonija Srbija Crna Gora Moldavija / / / / CEFTA ukupno Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku u jugoistočnoj Europi. Graniči sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, a posjeduje i 13 km dugu obalu na Jadranskom moru. BiH je orijentirana ka pristupanju Europskoj uniji i NATO savezu kao i ka jačanju regionalne suradnje u okviru regije zapadnog Balkana. Najveći izvoz BiH ima prema Hrvatskoj, zatim Srbijom i Crnom Gorom. Kao što je slučaj sa svim zemljama, godine kada je nastupila kriza, uvoz i izvoz su bili u padu, ali već ponovno rastu. Najmanje izvozi u Moldaviju, Albaniju i Kosovo za koje ne postoje podaci. 24

29 Tablica 6: Vanjskotrgovinska razmjena Moldavije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija BiH Hrvatska Makedonija Srbija / / / / CEFTA ukupno Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Moldova, dostupno na: Moldavija je mala zemlja, smještena na povoljnom položaju jugoistočne Europe. Graniči sa dvije zemlje: Ukrajina na istoku i Rumunjska na zapadu. Nakon što su Rumunjska i Bugarska godine postale članice EU Moldavija je postala blizak susjed EU. Najviše izvozi u Albaniju i Srbiju a najmanje u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu 15. Najveći uvoz Moldavija ima od strane Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine a najmanji od Abanije i Makedonije. Moldavija nema istu strukturu razmjene kao ostale zemlje CEFTA-e koje ako u neku zemlju imaju najveći izvoz onda imaju i uvoz od njih. Tako izvozi u Albaniju i Srbiju a uvozi od Hrvatske, Srbije i BiH. Tablica 7: Vanjskotrgovinska razmjena Albanije sa zemljama članicama CEFTA-e (u mil. $) godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Kosovo 24,4 13,1 43,6 20,3 69,3 24,5 67,6 27,8 Hrvatska 2,1 40,1 0,8 34,4 1,7 41,1 1,1 38,3 Makedonija 11,6 44,9 20,6 68,5 30, ,4 73,7 Srbija i Crna Gora 9, ,8 105,8 40,9 175,2 20,5 114,9 BiH / 7,6 / 10,6 / 11,9 / 9,7 Moldavija / 5,1 / 3,1 / 0,6 / 1,6 CEFTA ukupno 48,0 135,8 86,8 242,7 142,2 344,3 118, Za Kosovo i Crnu Goru nema podataka o izvozu i uvozu. 25

30 godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Kosovo 94,1 35,7 137,7 42,4 Hrvatska 2,3 86,4 2,9 65,6 Makedonija 25,1 70, ,5 Srbija i Crna Gora 30,1 175,1 49,6 197,2 BiH / 35,5 / 51,0 Moldavija / 4,4 / 2,0 CEFTA ukupno 151, ,2 441,7 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Albania, dostupno na: Republika Albanija je mala zemlja koja se nalazi na jugozapadnom dijelu Balkanskog poluotoka u jugoistočnoj Europi. Na sjeverozapadu graniči sa Crnom Gorom, na sjeveroistoku sa Kosovom i na jugu i jugoistoku sa Grčkom. Posebnu pozornost posvetila je posebnom jačanju regionalnih multilateralnih odnosa, što je također ostvareno u postupku nekoliko inicijativa i regionalnih organizacija. Obveza ovih inicijativa je da služe kao promocija dobrosusjedskih odnosa, sigurnosti i stabilnosti u regiji, te politička potpora i financiranje projekata u domeni nacionalnog i regionalnog razvoja. Albanija najviše izvozi u Kosovo, zatim Makedoniju i Srbiju i Crnu Goru. Najmanje u Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju. Uvozi od Srbije i Crne Gore, Makedonije i Hrvatske a najmanji uvoz ima od Moldavije. Tablica 8: Vanjskotrgovinska razmjena Kosova sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija Makedonija Crna Gora Srbija BiH Hrvatska CEFTA ukupno

31 godina/ država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija Makedonija Crna Gora Srbija BiH Hrvatska CEFTA ukupno Izvor: Izradila autorica prema Kosovo Agency of Statistics, dostupno na: Republika Kosovo se nalazi u središtu Balkanskog poluotoka i graniči s Makedonijom na jugu, Albanijom na jugozapadu, Srbijom na sjeveroistoku i Crnom Gorom na sjeverozapadu. Glavni cilj vlade Kosova je stvoriti demokratske institucije koje leže na ekonomski stabilnom i multietničkom društvu na putu prema EU. Najvažniji trgovinski partner je bila Srbija od koje se Kosovo odvojilo i postalo samostalna država. Države prema kojima Kosovo zadnjih godina najviše izvozi su postale Albanija i Makedonija i taj izvoz raste svake godine dok sa Srbijom pada. Najvažniji uvozni partneri Kosova su Makedonija i Srbija. Podaci za vanjsku trgovinu Hrvatske sa zemljama CEFTA-e nalaze se u 4. poglavlju. Najveći udio u razmjeni unutar CEFTA-e imaju Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina i taj udio i dalje raste, dok ostale zemlje imaju malen uvoz i izvoz CEFTA 2006 i Europska unija Europska unija je godine pokrenula Proces stabilizacije i pridruživanja za države Zapadnog Balkana. Time je po prvi puta dana jasna perspektiva članstva u EU i tako je pokrenuta inicijativa za potpisivanjem bilateralnih sporazuma koji su pripremili države za potpisivanje ugovora "CEFTA 2006". Zona slobodne trgovine na Zapadnom Balkanu, "CEFTA 27

32 2006", inicirana je od strane Europske unije kao jedan od instrumenata za stabilizaciju regije i poticanje regionalne suradnje, a u cilju pripreme zemalja regije za buduće članstvo u EU 16. Europska komisija je dokumentom, 27. siječnja godine, pod nazivom Zapadni Balkan na putu ka Europskoj uniji: jačanje stabilnosti i poticanje napretka 17 podržala što brže zaključenje regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini i željela je pružiti savjetodavnu i tehničku pomoć. Sporazum "CEFTA 2006" potiče usuglašavanje zakonodavstava članica, koje je u skladu sa krajnjim ciljem svih zemalja, a to je punopravno članstvo u EU. Sporazum "CEFTA 2006" direktno poziva na pravila Europske unije i to je jasno vidljivo kada se govori o pitanjima konkurencije i usuglašavanju tehničke regulative sa standardima EU. Usklađenost propisa i njihovu primjenu prati EU preko svojih Godišnjih izvještaja o napretku država Zapadnog Balkana i preko institucija za praćenje primjene propisa. Iako CEFTA pruža svojim članicama mnoge koristi ipak ona postaje samo prolazna stanica na putu ka članstvu u EU i tako se onemogućava da članice svoje snage usmjere ka potpunom iskorištavanju potencijala CEFTA-e, budući da je članstvo u njoj ograničenog roka trajanja i da su sve snage usmjerene ulasku u EU, a ne razvoju CEFTA-e kao organizacije. Kako bi u budućnosti iskoristile prednosti koje se stječu članstvom u Europskoj uniji, države Zapadnog Balkana moraju podići nivo konkurentnosti svojih ekonomija, a to je moguće ostvariti kroz članstvo u CEFTA-i. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je sporazum kojim se institucionaliziraju odnosi između države potpisnice i Europske unije. Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje zemlje EU u određenom tranzicijskom razdoblju (od 6 do 10 godina), tijekom kojega zemlja potpisnica postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo EU, uspostavlja zonu slobodne trgovine sa EU, itd. Sporazum daje potpisnici status pridruženog člana te status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Sporazum su potpisale Makedonija (9. travnja 2001.), Hrvatska (29. listopada 2001.), Albanija (12. lipnja 2006.), Crna Gora (15. listopada 2007.), Srbija (29. travnja 2008.) i Bosna i Hercegovina (16. lipnja 2008.). Srbija je dobila status kandidata za EU, Makedonija još pregovara o tome da dobije status kandidata dok Hrvatska očekuje ulazak u EU 1. srpnja godine. 16 ISAC Policy perspective, dostupno na: 17 engl. Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration 28

33 4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA Hrvatska je bila jedna od najrazvijenijih država u bivšoj Jugoslaviji i danas je klasificirana kao zemlja u razvoju 18. Republika Hrvatska ima odličan geografski položaj, odličnu povezanost sa ostatkom svijeta, te tri prometna koridora prolazi kroz Hrvatsku. Zemlja je sa najboljom informatičkom i prometnom inftastrukturom u regiji i kvalitetnom radnom snagom što je pretpostavka za učinkoviti početak poslovanja. Između Hrvatske, BIH, Srbije i Crne Gore nema jezičnih barijera te je moguće obuhvatiti tržište ove četiri zemlje koje imaju oko 16,5 milijuna stanovnika. Osim mnogih poslovnih prilika, Hrvatska je turistička zemlja i nudi izvanrednu kvalitetu života, pregršt društvenih događaja i nevjerovatne prirodne ljepote. Sve to čini Hrvatsku posebnim mjestom za život. Hrvatska je na izborima 3. siječnja godine odbacila političku i gospodarsku opciju izolacije te krenula u suradnju sa svijetom i intenzivno se pripremati za uključivanje u sve europske integracijske procese. Agresija na Hrvatsku unazadila je razvoj hrvatskog društva i bilo je vrijeme za reforme. Ratno stanje se odrazilo na provedbu politike privatizacije, a tako i na druge dijelove gospodarske politike. Pitanje odnosa Hrvatske sa zonom slobodne trgovine CEFTA prvi puta je pokrenuto godine kada je Hrvatska gospodarska komora dala izraditi studiju Utjecaj bilateralne liberalizacije trgovine sa zemljama grupe Višegrad i Slovenije kako bi se procjenili pozitivni i negativni rezultati pristupa Hrvatske CEFTA-i. Prvi krug pregovora je obavljen sa Češkom i Slovačkom u srpnju godine, a sličan pregovarački prijedlog je sastavljen i usklađen i za pregovore s drugim zemljama CEFTA-e. Zbog neispunjenja svih uvjeta, Hrvatska nije mogla pristupiti CEFTA-i, no mogla je pregovarati i potpisivati bilateralne sporazume sa zainteresiranim zemljama CEFTA-e. To je poslužilo kao priprema za sudjelovanje u svim srednjoeuropskim integracijama. Hrvatska je vidjela koristi od CEFTA-e, ne samo u povećanju obujma trgovine s drugim zemljama, nego je željela i prebaciti proizvodne čimbenike iz neefikasnih u efikasne izvozne konkurentne djelatnosti te tako povećati realni dohodak i 18 Svjetska banka je u izvješću godine Hrvatsku svrstala u zemlje nadolazećih ekonomija, tj. zemlje tzv. Nove Europe. 29

34 osigurati uspješan gospodarski rast. Tek godine Hrvatska je potpisala ugovor i postala članicom CEFTA-e Ulazak Hrvatske u CEFTA-u Sporazum "CEFTA 2006" je stupio na snagu za Hrvatsku 22. kolovoza godine, a sukladno Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini koji je potpisan u Bukureštu 19. prosinca godine. Postojećim članicama CEFTA-e (tada su to bile Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska) su se pridružile Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Bugarska i Rumunjska su ubrzo pristupile Europskoj uniji i više nisu bile članice CEFTA-e. Od novog CEFTA ugovora Hrvatska je očekivala prvenstveno daljnje povećanje izvoza u zemlje koje su pristupile CEFTA-i te bolji položaj hrvatskih gospodarstvenika na tim tržištima, zbog obveze svih novih članica da primjene moderne odredbe ugrađene u ugovor. Unutar CEFTA-e 2006 ekonomski je najjača Hrvatska. Veliki je raspon između članica CEFTAe u BDP-u, BDP-u per capita, robnoj razmjeni, vanjskom dugu i mnogim drugim čimbenicima. Dvije ekonomski najjače zemlje (Hrvatska i Srbija) participiraju sa više od 60% vanjskotrgovinskog prometa CEFTA-e. Sve zemlje CEFTA-e 2006 ostvaruju trgovinske deficite u razmjeni sa EU, dok međusobnom razmjenom pojedine zemlje, kao što su Hrvatska i Srbija, ostvaruju suficit. Najviše je zadužena Hrvatska i to otprilike 56% ukupnog duga CEFTA-e. 30

35 Grafikon 7 : Izvoz Hrvatske god. Grafikon 8 : Uvoz Hrvatske god. EU 27 CEFTA ostatak svijeta EU 25 CEFTA ostatak svijeta 20% 15% 5% 20% 65% 75% Izvor: Izradila autorica prema podacima sa Izvor: Izradila autorica prema podacima sa U godini potpisivanja Sporazuma "CEFTA 2006" Republika Hrvatska je imala izvoz u iznosu od 10,376 milijardi dolara. Od toga je 65% izvezla u Europsku uniju, 15% u ostale zemlje svijeta a samo 20% u zemlje CEFTA-e. Uvezla je robe u iznosu od 21,782 milijarde dolara. Najviše je uvezla iz zemalja EU a samo 5% iz zemalja CEFTA-e. Grafikon 9: Izvoz Hrvatske god. EU 27 CEFTA ostatak svijeta Grafikon 10: Uvoz Hrvatske god. EU 27 CEFTA ostatak svijeta 22% 33% 19% 59% 61% 6% Izvor: Izradila autorica prema podacima sa Izvor: Izradila autorica prema podacima sa 31