Broj 6 - Godina 20. Krapina, 13. travnja, ISSN SADRŽAJ KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANA 1. Zaključak o prvoj izmjeni i dopuni Programa Ja

Транскрипт

1 Broj 6 - Godina 20. Krapina, 13. travnja, ISSN SADRŽAJ KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANA 1. Zaključak o prvoj izmjeni i dopuni Programa Javnih potreba za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Krapinsko-zagorske županije za godinu Pravilnik za poticanje promocije tradicionalnih poljoprivredno-šumarskih prehrambenih proizvoda i jela tradicionalne zagorske kuhinje Pravilnik za poticanje i promicanje integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje na području Krapinsko-zagorske županije Pravilnik za provedbu mjera Edukacija za korisnike mjera ruralnog razvoja Pravilnik za provedbu mjere: Potpora samoopskrbnim gospodarstvima koja proizvode za vlastite potrebe i tržište Pravilnik o dodjeli potpora za poboljšanje ugostiteljskih i turističkih usluga u agroturizmu Krapinsko-zagorske županije Pravilnik za provedbu mjere: Uspostava i jačanje proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija 235 GRAD ZABOK AKTI GRADSKOG VIJEĆA 1. Odluka o Godišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna Grada Zaboka za godinu Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja i načinu pokrića proračunskog manjka Grada Zaboka iz godine Izvješće o utrošku komunalnih prihoda u godini Zaključak o usvajanju Izvješća o izvršenju: Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Zaboku za 2011., Program održavanja komunalne infrastrukture u Gradu Zaboku za 2011., Program javnih potreba u kulturi Grada Zaboka za 2011., Program javnih potreba u športu Grada Zaboka za 2011., Program socijalne skrbi Grada Zaboka za 2011., Program utroška sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo za 2011., Program utroška sredstava od spomeničke rente za 2011., Program utroška sredstava od šumskog doprinosa za OPĆINA BUDINŠČINA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o poticajima u poljoprivredi Općine Budinščina Odluka o isplati pomoći roditeljima novorođene djece na području Općine Budinščina u godini Odluka o ustrojavanju Kataloga informacija Općine Budinščina 266

2 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, OPĆINA GORNJA STUBICA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gornja Stubica Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova Odluka o raspoređivanju sredstava Proračuna Općine Gornja Stubica za financiranje političkih stranaka i nezavisnog člana Općinskog vijeća Općine Gornja Stubica u godini Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Gornja Stubica povodom Dana Općine Gornja Stubica Odluka o prihvaćanju Izvješća (analize) o stanju zaštite i spašavanja na području Općine Gornja Stubica u Godini i donošenje Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Gornja Stubica za godinu Odluka o izboru najpovoljnije ponude za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja javne rasvjete na području Općine Gornja Stubica Odluka o pristupanju Udruzi općina u Republici Hrvatskoj Odluka o I. izmjeni Odluke o sufinanciranju troškova prijevoza redovitih učenika srednjih škola s područja općine Gornja Stubica u školskoj godini 2011./ AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA 1. Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Gornja Stubica Odluka o osnivanju i organiziranju postrojbe Civilne zaštite opće namjene Općine Gornja Stubica 310 OPĆINA HUM NA SUTLI AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA 1. Pravilnik ispita o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Općine Hum na Sutli za vozače autotaksi vozila Odluka o imenovanju Povjerenstva 312 OPĆINA KRALJEVEC NA SUTLI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o I. Izmjeni i dopuni odluke o komunalnom doprinosu Odluka o priključenju na komunalne vodne građevine Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja proširenja groblja u Kraljevcu na Sutli Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja radne zone u Kraljevcu na Sutli Odluka o trgovini na malo izvan prodavaonica 335

3 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANA Na temelju članka 32. st. 1. Statuta Krapinsko zagorske županije («Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije» broj 13/01., 5/06., i 11/06 pročišćeni tekst i 14/09), Župan Krapinsko zagorske županije d o n o s i Z A K L J U Č A K o prvoj izmjeni i dopuni Programa Javnih potreba za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Krapinskozagorske županije za godinu I Usvajaju se prve izmjene i dopune Programa javnih potreba za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Krapinsko-zagorske županije za godinu («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije», broj 1/12) u dijelu koji se odnosi na raspodjelu izvornih županijskih sredstava namijenjenih za: - tekuće donacije za izdavačku djelatnost ( pozicija proračuna R 2727); - manifestacije u kulturi ( pozicija proračuna R 2731); - manifestacije od interesa za KZŽ (pozicija proračuna R 2737); - obnovu i zaštitu spomenika kulture (pozicije proračuna R 2745, 2746, 2747 i 2748); - sve prema Tabelama koje se prilažu ovom Zaključku i čine njegov sastavni dio. II. Ovaj Zaključak objaviti će se u «Službenom glasniku Krapinsko zagorske županije». KLASA: /12-01/01 URBROJ: 2140/ Krapina, 10. travnja ŽUPAN Mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju Strategije ruralnog razvoja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 15/11), te članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 13/01, i 11/06-pročišćeni tekst i 14/09), župan Krapinsko-zagorske županije donosi PRAVILNIK za poticanje promocije tradicionalnih poljoprivrednošumskih prehrambenih proizvoda i jela tradicionalne zagorske kuhinje I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Pravilnikom za poticanje promocije tradicionalnih poljoprivredno-šumskih proizvoda i jela tadicionalne zagorske kuhinje (u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvrđuju se mjerila i postupak za ostvarivanje financijskih sredstava osiguranih kroz mjeru: Promocija tradicionalnih poljoprivredno-šumskih prehrambenih i obrtničkih proizvoda i tradicionalne kuhinje. (2) Financijska sredstva za dodjelu kroz ovu mjeru prema stavku 1. ovog članka osiguravaju se u proračunu Krapinsko zagorske županije. Članak 2. (1) Cilj je primjenom ovog Pravilnika povećati poznatost i izgraditi imidž tradicionalnim poljoprivredno-šumskim proizvodima i jelima tradicionalne zagorske kuhinje, te tako povećati i stvoriti potražnju za njima. Članak 3. U smislu ovog Pravilnika definiraju se slijedeći pojmovi: - Lista autohtonih poljoprivredno-šumskih prehrambenih proizvoda i jela tradicionalne zagorske kuhinje na listi su poljoprivredno-šumski proizvodi i jela zagorske kuhinje koja imaju, oznaku zemljopisnog podrijetla i robne marke, te proizvodi i jela koji su u postupku i/ili pripremi za dobivanje određene zaštite, listu utvrđuje Povjerenstvo za mjere ruralnog razvoj. - Aktivnosti su sve radnje za koje se podnose prijave po Javnom pozivu, a utvrđene su u članku 5., stavku 1. i članku 6. stavku 1. ovog Pravilnika. - Ukupni troškovi su troškovi za aktivnosti za koje podnositelj prijave na Javni poziv može ostvarit financijska sredstva kako je utvrđeno članku 5., stavku 1. i članku 6. stavku 1. ovog Pravilnika. - Podnositelj je svaka fizička ili pravna osoba te udruga, koja podnosi prijavu na Javni poziv. - Korisnik je svaka fizička ili pravna osoba te udruga kojoj se od strane župana, sukladno podnesenoj dokumentaciji na Javni poziv, donese Odluka o dodjeli financijskih sredstava. II. UVJETI ZA DODJELU SREDSTAVA Članak 4. (1) Pravo na korištenje financijskih sredstva imaju poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a, koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju u Regionalnom uredu Krapinsko-zagorske županije, imaju prebivalište, odnosno sjedište, te uzgoj, pripremu i proizvodnju tradicionalnih poljoprivredno-šumskih prehrambenih proizvoda i jela tradicionalne zagorske kuhinje na području Krapinsko-zagorske županije. (2) Pravo na korištenje financijskih sredstava imaju udruženja poljoprivrednika i šumoposjednika koja su upisana u registar udruga u Uredu državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, te da svi njihovi članovi imaju sjedište ili prebivalište na području Krapinsko-zagorske županije, odnosno imaju uzgoj, pripremu i proizvodnju tradicionalnih poljoprivredno-šumskih prehrambenih proizvoda i jela tradicionalne zagorske kuhinje na području Krapinsko-zagorske županije. Članak 5. (1) Financijska sredstva dodjeljivati će se u iznosu do 100% ukupnog troška za aktivnost izrade dizajna i promotivnog materijala za proizvode na Listi autohtonih poljoprivredno-šumskih prehrambenih proizvoda i jela tradicionalne zagorske kuhinje. (2)Financijska sredstva dodjeljivati će se do najviše ,00 kuna po prijavi.

4 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, (3)Sredstva će se dodjeljivati prema stavku 1. ovog članka za sve izvršene aktivnosti od 01. siječnja godine do raspisivanja Javnog poziva, te za aktivnosti koje su u pripremi i biti će provedene do kraja tekuće godine, što će biti uređeno posebnim Ugovorom. Članak 6. (1)Financijska sredstva dodjeljivati će se u iznosu do 100% ukupnog troška za aktivnost promotivnog oglašavanja za proizvode na Listi autohtonih poljoprivrednošumskih prehrambenih proizvoda i jela tradicionalne zagorske kuhinje. (2)Financijska sredstva dodjeljivati će se do najviše ,00 kuna po prijavi. (3)Sredstva će se dodjeljivati prema stavku 1. ovog članka za sve izvršene aktivnosti od 01. siječnja godine do raspisivanja Javnog poziva, te za aktivnosti koje su u pripremi i biti će provedene do kraja tekuće godine, što će biti uređeno posebnim Ugovorom. II. PRIJAVA I POSTUPAK Članak 7. (1) Prijave se podnose na temelju Javnog poziva kojeg raspisuje župan Krapinsko- zagorske županije. (2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na oglasnoj ploči, web - stranicama Krapinsko-zagorske županije i u tjednom tisku. (3) Uz Javni poziv utvrđuju se obrasci i dokumentacija u prilogu. (4) Javnim pozivom iz stavka 1. ovog članka određuju se rokovi i uvjeti za podnošenje prijava za dodjelu financijskih sredstva u skladu s odredbama ovog Pravilnika. (5) Na Javni poziv podnosioci mogu prijaviti aktivnosti koje su od 01. siječnja godine do raspisivanja ovog Javnog poziva u potpunosti izvršene ili su u tijeku ili će biti provedene do kraja tekuće godine. Članak 8. (1)Javni poziv provodi Upravni odjel za poljoprivredu. (2)Prijave pristigle po objavljenom Javnom pozivu obrađuju se prema redoslijedu zaprimanja. (3)Prilikom obrade prijava utvrđuje se pravovremenost, potpunost prijave i udovoljavanje prijave propisanim uvjetima iz ovog Pravilnika i Javnog poziva. (4)Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. (5) Podnositelj čija prijava ne udovoljava uvjetima iz ovoga Pravilnika i Javnog poziva, o tome će biti obaviješten pisanim putem, odnosno Podnositelj čija prijava udovoljava uvjetima, o tome će biti obaviješten pisanim putem Odlukom o dodjeli financijskih sredstava. Članak 9. (1) Prijedlog odobrenja financijskih sredstava temeljem ovog Pravilnika daje Povjerenstvo za provedbu mjera ruralnog razvoja. (2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka imenuje župan posebnom Odlukom. Članak 10. (1) Povjerenstvo, ovisno o broju prijava na Javni poziv koje ispunjavaju uvjete za dodjelu financijskih sredstva, ovisno o osiguranom iznosu u proračuna Krapinskozagorske županije za godinu u kojoj se financijska sredstva dodjeljuju, izraditi će kriterije, te će utvrditi pojedinačni iznos financijskih sredstva i Prijedlog liste korisnika. (2) Temeljem utvrđenog Prijedloga liste korisnika, župan donosi Odluku o dodjeli financijskih sredstava. (3) Međusobna prava i obaveze Županije i Korisnika dodjeljenih financijskih sredstava utvrditi će se Ugovorom. IV. ISPLATA Članak 11. (1) Na temelju Odluke o dodijeli financijskih sredstava, Krapinsko-zagorska županija isplaćuje na žiroračun korisnika financijska sredstva u roku od 60 dana nakon donošenja Odluke o dodjelu financijskih sredstava. V. KONTROLA Članak 12. (1) Upravni odjel za poljoprivredu provoditi će administrativnu obradu prijava i kontrolu izvršenja obaveza iz Ugovora. VI. POVRAT SREDSTAVA Članak 13. (1) Korisnik je dužan vratiti sredstva primljena temeljem ovog Pravilnika: a) Ukoliko se utvrdi da je korisnik ostvario financijska sredstva na temelju neistinite dokumentacije priložene uz prijavu, b) Ukoliko korisnik nije ispunio obveze temeljem Ugovora iz članka 10. stavka 3. ovog Pravilnika. (2) Korisnik financijskih sredstava iz stavka 1., ovog članka dužan je isplaćena novčana sredstva uvećana za iznos zakonskih zateznih kamata vratiti u roku od 15 dana od primitka Odluke o povratu isplaćenih financijskih sredstva, te će biti isključen iz prava korištenja mjera ruralnog razvoja. Članak 14. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/27 URBROJ: 2140/ Krapina, ŽUPAN: mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju Strategije ruralnog razvoja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 15/11), te članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 13/01, 05/06 i 11/06-pročišćeni tekst i 14/09), župan Krapinsko-zagorske županije donosi

5 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. PRAVILNIK za poticanje i promicanje integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje na području Krapinsko-zagorske županije I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Pravilnikom za poticanje i promicanje integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje na području Krapinsko-zagorske županije (u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvrđuju se mjerila i postupak za ostvarivanje dijela financijskih sredstava osiguranih kroz mjeru: Poticanje i promicanje integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje te održivog gospodarenja šumama. (2) Financijska sredstva za dodjelu prema stavku 1. ovog članka osigurana su u proračunu Krapinsko zagorske županije. Članak 2. (1) Cilj je primjenom ovog Pravilnika potaknuti prelazak što većeg broja poljoprivrednih proizvođača s područja Krapinsko-zagorske županije s konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Članak 3. (1) U smislu ovog Pravilnika definiraju se slijedeći pojmovi: - Podnositelj je svaka fizička ili pravna osoba koja podnosi prijavu na Javni poziv. - Korisnik je svaka fizička ili pravna osoba kojoj se od strane župana, sukladno podnesenoj dokumentaciji na Javni poziv, donese Odluka o dodjeli jednokratnih financijskih sredstava. II. UVJETI ZA DODJELU SREDSTAVA Članak 4. (1)Pravo na korištenje financijskih sredstava imaju poljoprivredna gospodarstva, koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Regionalnom uredu Krapinsko-zagorske županije, imaju prebivalište, odnosno sjedište na području Krapinsko-zagorske županije i proizvodne površine na području Krapinsko-zagorske županije, te su upisana u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji ili u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Članak 5. (1) Jednokratna financijska sredstva odobriti će se poljoprivrednim gospodarstvima koja se na svojim proizvodnim površinama bave integriranom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda ili su s istom krenula u godini. (2) Jednokratna financijska sredstva odobriti će se poljoprivrednim gospodarstvima koja se na svojim proizvodnim površinama bave ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom ili su u prijelaznom razdoblju. Članak 6. (1) Jednokratna financijska sredstva za poljoprivredna gospodarstva koja se bave integriranom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda dodjeljivati će se u iznosu do 1.000,00 kuna po 1 (jednom) ha površine pod integriranom poljoprivrednom proizvodnjom. (2) Jednokratna financijska sredstva za poljoprivredna gospodarstva koja se bave ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom dodjeljivati će se najviše do iznosa stvarnih troškova stručne kontrole i izdavanja potvrdnice (certifikata) o ekološkoj proizvodnji u tekućoj godini. II. PRIJAVA I POSTUPAK Članak 7. (1) Prijave se podnose na temelju Javnog poziva kojeg raspisuje župan Krapinsko-zagorske županije. (2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na oglasnoj ploči, web - stranicama Krapinsko-zagorske županije i u tjednom tisku. (3) Javnim pozivom iz stavka 1. ovog članka određuju se rokovi i uvjeti za podnošenje prijava za dodjelu financijskih sredstava u skladu s odredbama ovog Pravilnika. (4) Uz Javni poziv utvrđuju se obrasci i dokumentacija u prilogu. Članak 8. (1)Javni poziv objavljuje i provodi Upravni odjel za poljoprivredu. (2)Prijave pristigle po objavljenom Javnom pozivu obrađuju se prema redoslijedu zaprimanja. (3)Prilikom obrade prijava utvrđuje se pravovremenost, potpunost prijave i udovoljavanje prijave propisanim uvjetima iz ovog Pravilnika i Javnog poziva. (4)Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. (5)Podnositelj čija prijava ne udovoljava uvjetima iz ovoga Pravilnika i Javnog poziva, o tome će biti obaviješten pisanim putem, odnosno Podnositelj čija prijava udovoljava uvjetima, o tome će biti obaviješten pisanim putem Odlukom o dodjeli jednokratne financijske potpore. Članak 9. (1) Prijedlog odobrenja financijskih sredstava temeljem ovog Pravilnika daje Povjerenstvo za provedbu mjera ruralnog razvoja. (2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka imenuje župan posebnom Odlukom. Članak 10. (1) Povjerenstvo, ovisno o broju prijava na Javni poziv koje ispunjavaju uvjete za dodjelu jednokratnih financijskih sredstava, ovisno o osiguranom iznosu u proračunu Krapinsko-zagorske županije za godinu u kojoj se jednokratna financijska sredstva dodjeljuju, utvrditi će pojedinačne iznose i Prijedlog liste korisnika. (2) Temeljem utvrđenog Prijedloga liste korisnika, župan donosi Odluku o dodjeli jednokratnih financijskih sredstva. IV. KONTROLA NA TERENU Članak 11. (1) Upravni odjel za poljoprivredu provoditi će administrativnu obradu prijava i kontrolu na terenu. V. ISPLATA Članak 12.

6 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, (1) Na temelju Odluke o dodijeli jednokratnih financijskih sredstava, Krapinsko-zagorska županija isplaćuje na račun korisnika financijska sredstva u roku od 60 dana nakon donošenja navedene Odluke. VI. POVRAT SREDSTAVA Članak 13. (1) Korisnik je dužan vratiti sredstva primljena temeljem ovog Pravilnika ukoliko se utvrdi da je korisnik ostvario novčana sredstva na temelju neistinite dokumentacije priložene uz prijavu. (2) Korisnik financijskih sredstava iz stavka 1., ovog članka dužan je isplaćena novčana sredstva uvećana za iznos zakonskih zateznih kamata vratiti u roku od 15 dana od primitka Odluke o povratu isplaćenih financijskih sredstva, te će biti isključen iz prava korištenja mjera ruralnog razvoja. Članak 14. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/22 URBROJ: 2140/ Krapina, ŽUPAN: mr.sc Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju Strategije ruralnog razvoja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 15/11), te članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 13/01, 05/06 i 11/06-pročišćeni tekst i 14/09), župan Krapinsko-zagorske županije donosi PRAVILNIK za provedbu mjere: Edukacija za korisnike mjera ruralnog razvoja I.OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Pravilnikom za provedbu mjere: Edukacija za korisnike mjera ruralnog razvoja ( u daljnjem tekstu: Mjera), utvrđuju se mjerila i postupak za ostvarivanje financijskih sredstava osiguranih kroz ovu mjeru. (2) Financijska sredstva prema stavku 1. ovog članka osiguravaju se u proračunu Krapinsko zagorske županije. Članak 2. (1) Provedbom ove Mjere izvršiti će se priprema poljoprivrednika s područja Krapinsko-zagorske županije za sudjelovanje na zajedničkom tržištu Europske unije i njihova bolja osposobljenost za primjenu zajedničke poljoprivredne politike. Članak 3. U smislu ovog Pravilnika definiraju se slijedeći pojmovi: - Aktivnosti su sve radnje za koje se podnose prijave po Javnom pozivu, a utvrđene su u članku 4., stavku 1. ovog Pravilnika. - Ukupno prihvatljivi troškovi su troškovi za aktivnosti za koje podnositelj prijave na Javni poziv može ostvarit financijska sredstva. - Podnositelj je svaka fizička ili pravna osoba, udruga, jedinica lokalne samouprave, regionalne i lokalne institucije i ustanove koja podnosi prijavu na Javni poziv. - Korisnik je svaka fizička ili pravna osoba, udruga, jedinica lokalne samouprave, regionalne i lokalne institucije i ustanove kojoj se od strane župana, sukladno podnesenoj dokumentaciji na Javni poziv, donese Odluka o dodjeli financijskih sredstava. Članak 4. (1) U okviru ove Mjere odobravat će se financijska sredstva za ove aktivnosti: a) sudjelovanje na predavanjima, savjetovanjima, tečajevima i seminarima iz područja ruralnog razvoja i unapređenja tehnologije i organizacije poljoprivredne proizvodnje, b) organiziranje predavanja, savjetovanja, tečajeva i seminara iz područja ruralnog razvoja i unapređenja tehnologije i organizacije poljoprivredne proizvodnje, c) posjete stručnim i znanstvenim institucijama, oglednim tvrtkama i gospodarstvima u zemljama EU-a, vezano uz ruralni razvitak i unapređenje tehnologije i organizacije poljoprivredne proizvodnje. II. UVJETI ZA DODJELU SREDSTAVA Članak 5. (1) Pravo na korištenje financijskih sredstava osiguranih kroz ovu Mjeru imaju poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Regionalnom uredu Krapinsko-zagorske županije, te imaju prebivalište, odnosno sjedište na području Krapinsko-zagorske županije. (2) Pravo na korištenje financijskih sredstava osiguranih kroz ovu Mjeru, imaju udruženja poljoprivrednika i šumoposjednika koja su upisana u registar udruga u Uredu državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, te da svi njihovi članovi imaju sjedište ili prebivalište na području Krapinsko-zagorske županije. (3) Pravo na korištenje novčanih sredstava osiguranih kroz ovu mjeru imaju jedinice lokalne samouprave, regionalne i lokalne institucije i ustanove s područja Krapinsko-zagorske županije. Članak 6. (1) Financijska sredstva odobrit će se podnositelju prijave u iznosu do 100% ukupno prihvatljivog troška za aktivnosti sudjelovanja na predavanjima, savjetovanjima, tečajevima i seminarima iz područja ruralnog razvoja i tehnologije i organizacije poljoprivredne proizvodnje, a najviše do 2.000,00 kuna po podnesenoj prijavi. (2) Pod ukupno prihvatljim troškom priznaje se trošak uplate za sudjelovanje (kotizacija). (4) Sredstva će se dodjeljivati podnositeljima prijave nakon izvršene aktivnosti iz stavka 1. ovog članaka. Članak 7. (1) Financijska sredstva odobriti će se podnositelju prijave u iznosu do 100% ukupno prihvatljivog troška za aktivnost organiziranja predavanja, savjetovanja, tečajeva i seminara iz područja ruralnog razvoja i tehnologije i

7 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. organizacije poljoprivredne proizvodnje, a najviše do ,00 kuna po podnesenoj prijavi. Pod ukupno prihvatljivim troškovima priznaju se: a) troškovi rada predavača/ mentora/moderatora, b) troškovi tiskanja plakata i izrade bannera c) troškovi tiskanja pozivnica, brošura, kataloga, radnih materijala i sl., (2)Sredstva će se dodjeljivati prema stavku 1., ovog članka podnositeljima prijave za sve izvršene aktivnosti od 01. siječnja godine do podnošenja prijave ili aktivnosti koje su u tijeku, odnosno one koje će biti provedene do kraja tekuće godine, što će biti uređeno posebnim Ugovorom. Članak 8. (1) Financijska sredstva odobriti će se podnositelju prijave u iznosu do 100% ukupno prihvatljivog troška za aktivnost posjete stručnim i znanstvenim institucijama, oglednim tvrtkama i gospodarstvima u zemljama EU-a, a vezano uz ruralni razvitak i tehnologiju i organizaciju poljoprivredne proizvodnje, a najviše do ,00 kuna po podnesenoj prijavi. Pod ukupno prihvatljivim troškovima piznaju se: a) troškovi putovanja i smještaja, b) troškovi ulaznica i/ili sudjelovanja, d) troškovi stručnog vodiča i/ili predavača. (2) Sredstva će se dodjeljivati prema stavku 1. ovog članka podnositeljima prijave za sve izvršene aktivnosti od 01. siječnja godine do podnošenja prijave ili aktivnosti koje su u tijeku, odnosno one koje će biti provedene do kraja tekuće godine, što će biti uređeno posebnim Ugovorom. III. PRIJAVA I POSTUPAK Članak 9. (1) Prijave za Mjeru podnose se na temelju Javnog poziva kojeg raspisuje župan Krapinsko- zagorske županije. (2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na oglasnoj ploči, web - stranicama Krapinsko-zagorske županije i u tjednom tisku. (3) Javnim pozivom iz stavka 1. ovog članka određuju se rokovi, uvjeti za podnošenje prijava za dodjelu financijskih sredstva i ukupno prihvatljivi troškovi u skladu s odredbama ovog Pravilnika. (4) Uz Javni poziv utvrđuju se obrasci i dokumentacija u prilogu. (5) Na Javni poziv podnosioci mogu prijaviti aktivnosti koje su od 01. siječnja godine do raspisivanja ovog Javnog poziva u potpunosti izvršene ili su u tijeku i ili će biti provedene do kraja tekuće godine. Članak 10. (1) Javni poziv objavljuje i provodi Upravni odjel za poljoprivredu. (2) Prijave pristigle po objavljenom Javnom pozivu obrađuju se prema redoslijedu zaprimanja. (3) Prilikom obrade prijava utvrđuje se pravovremenost, potpunost prijave i udovoljavanje prijave propisanim uvjetima iz ovog Pravilnika i Javnog poziva. (4) Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. (5) Podnositelj čija prijava ne udovoljava uvjetima iz ovoga Pravilnika i Javnog poziva, o tome će biti obaviješten pisanim putem, odnosno Podnositelj čija prijava udovoljava uvjetima, o tome će biti obaviješten pisanim putem Odlukom o dodjeli financijskih sredstava. Članak 11. (1) Prijedlog odobrenja financijskih sredstava temeljem ovog Pravilnika daje Povjerenstvo za provedbu mjera ruralnog razvoja. (2) Povjerenstvo iz stavka 1. Ovog članka imenuje župan posebnom Odlukom. Članak 12. (1) Povjerenstvo, ovisno o broju prijava na Javni poziv koje ispunjavaju uvjete za dodjelu financijskih sredstva kroz ovu Mjeru, ovisno o osiguranom iznosu u proračuna Krapinsko-zagorske županije za godinu u kojoj se financijska sredstva dodjeljuju, izraditi će kriterije, te će utvrditi pojedinačni iznos financijskih sredstva i Prijedlog liste korisnika. (2) Temeljem utvrđenog Prijedloga liste korisnika, župan donosi Odluku o dodjeli financijskih sredstava. (3)Međusobna prava i obaveze Županije i Korisnika temeljem članka 7. i članka 8. ovog Pravilnika utvrditi će se Ugovorom. IV. ISPLATA Članak 13. (1) Na temelju Odluke o dodijeli financijskih sredstava, Krapinsko-zagorska županija isplaćuje na žiroračun korisnika financijska sredstva u roku od 60 dana nakon donošenja Odluke o dodjeli financijskih sredstava. V. KONTROLA Članak 14. (1) Upravni odjel za poljoprivredu provoditi će administrativnu obradu prijava i kontrolu izvršenja obaveza iz Ugovora. VI. POVRAT SREDSTAVA Članak 15. (1) Korisnik je dužan vratiti sredstva primljena temeljem ovog Pravilnika: a) Ukoliko se utvrdi da je korisnik ostvario financijska sredstva na temelju neistinite dokumentacije priložene uz prijavu, b) Ukoliko korisnik nije ispunio obveze temeljem Ugovora iz članka 12. stavka 3. ovog Pravilnika. (2) Korisnik financijskih sredstava iz stavka 1., ovog članka dužan je isplaćena novčana sredstva uvećana za iznos zakonskih zateznih kamata vratiti u roku od 15 dana od primitka Odluke o povratu isplaćenih financijskih sredstva, te će biti isključen iz prava korištenja mjera ruralnog razvoja. Članak 16. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: / URBROJ:2140/ Krapina,

8 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, ŽUPAN: mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju Strategije ruralnog razvoja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 15/11), te članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 13/01, 05/06 i 11/06-pročišćeni tekst i 14/09), župan Krapinsko-zagorske županije donosi P R A V I L N I K za provedbu mjere: Potpora samoopskrbnim gospodarstvima koja proizvode za vlastite potrebe i tržište I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Pravilnikom za provedbu mjere: Potpora samoopskrbnim gospodarstvima koja proizvode za vlastite potrebe i tržište u (daljnjem tekstu: Mjera) utvrđuju se mjerila i postupak za ostvarivanje financijskih sredstava osiguranih kroz ovu mjeru. (2) Financijska sredstva za dodjelu kroz ovu Mjeru prema stavku 1. ovog članka osigurana su u proračunu Krapinsko-zagorske županije. Članak 2. (1) Provedbom ove Mjere želi se očuvati što više malih poljoprivrednih gospodarstava kojima zbog reforme novčanih poticaja u poljoprivredi i iznenadnih tržišnih poremećaja prijeti gubitak dohotka. Članak 3. (1) U smislu ovog Pravilnika definiraju se slijedeći pojmovi: - Podnositelj je svaka fizička ili pravna osoba koja podnosi prijavu na Javni poziv. - Korisnik je svaka fizička ili pravna osoba kojoj se od strane župana, sukladno podnesenoj dokumentaciji na Javni poziv, donese Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore. - Restrukturiranje poljoprivrednog gospodarstva podrazumijeva ulaganje u poljoprivredno gospodarstvo temeljem poslovnog plana restrukturiranja kojim bi se izvršio prelazak na drugu poljoprivrednu djelatnost s ciljem održanja dohotka s osnova poljoprivredne proizvodnje. - Ukupni trošak je trošak utvrđen poslovnim planom restruktuiranja poljoprivrednog gospodarstva potreban za njegovo izvršenje. II.UVJETI ZA DODJELU SREDSTAVA Članak 4. (1) Korisnici financijske potpore su poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju u Regionalnom uredu Krapinsko-zagorske županije, imaju prebivalište, odnosno sjedište na području Krapinsko-zagorske županije, te proizvodne površine i objekte na području Krapinskozagorske županije. Članak 5. (1) U okviru ove Mjere odobravat će se jednokratna financijska potpora poljoprivrednim gospodarstvima koja će izvršiti restrukturiranje svojih gospodarstva, odnosno izvršiti prelazak na drugu poljoprivrednu djelatnost s ciljem održanja dohotka s osnova poljoprivredne proizvodnje. (2) U okviru ove Mjere odobravat će se jednokratna financijska potpora poljoprivrednim gospodarstvima u posebno osjetljivim sektorima kako bi održala redovan dohodak s osnova poljoprivredne proizvodnje. (3) Posebno osjetljivi sektori iz stavka 2. ovog članka su: a) Sektor proizvodnje mlijeka, b) Sektor proizvodnje svinjskog mesa. Članak 6. (1) Jednokratna financijska potpora dodijeliti će se poljoprivrednim gospodarstvima koja su u postupku izvršenja ili pripreme poslovnog plana restrukturiranja gospodarstva, odnosno prijelaza na drugu poljoprivrednu djelatnost. (2) Financijska potpora će se odobravati u iznosu do 20% ukupnog troška za izvršenje restrukturiranja gospodarstva prema poslovnom planu, a najviše u iznosu do ,00 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu. (3) Međusobna prava i obveze Županije i Korisnika jednokratnih financijskih potpora za restrukturiranje gospodarstava utvrditi će se Ugovorom. Članak 7. (1)Jednokratna financijska potpora dodijeliti će se poljoprivrednim gospodarstvima kako bi održala redovan dohodak s osnova poljoprivredne proizvodnje u posebno osjetljivim sektorima kako slijedi: a) Sektor proizvodnje mlijeka: - za poljoprivredna gospodarstva do 10 mliječnih krava u iznosu do 2.000,00 kuna, po gospodarstvu, - za poljoprivredna gospodarstva do 20 mliječnih krava u iznosu do 4.000,00 kuna, po gospodarstvu, - za poljoprivredna gospodarstva do 30 mliječnih krava u iznosu do 6.000,00 kuna, po gospodarstvu, - za poljoprivredna gospodarstva s 30 i više mliječnih krava u iznosu do 7.000,00 kuna, po gospodarstvu b) Sektor proizvodnje svinjskog mesa: - za poljoprivredna gospodarstva do 5 rasplodnih krmača u iznosu do 2.500,00 kuna, po gospodarstvu, - za poljoprivredna gospodarstva do 10 rasplodnih krmača u iznosu do 5.000,00 kuna, po gospodarstvu, - za poljoprivredna gospodarstva do 15 rasplodnih krmača u iznosu do 7.500,00 kuna, po gospodarstvu. III. PRIJAVA I POSTUPAK Članak 8. (1) Prijave za Mjeru podnose se na temelju Javnog poziva kojeg raspisuje župan Krapinsko-zagorske županije. (2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na oglasnoj ploči, web - stranicama Krapinsko-zagorske županije i u tjednom tisku. (3) Javnim pozivom iz stavka 1. ovog članka

9 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. određuju se rokovi i uvjeti za podnošenje prijava za dodjelu jednokratnih financijskih potpora u skladu s odredbama ovog Pravilnika. (4) Uz Javni poziv utvrđuju se obrasci i dokumentacija u prilogu. (5) Na Javni poziv se mogu prijaviti gospodarstva koja su u postupku izvršenja ili pripreme poslovnog plana restrukturiranja gospodarstva, odnosno prijelaza na drugu poljoprivrednu djelatnost. Članak 9. (1) Javni poziv provodi Upravni odjel za poljoprivredu. (2) Prijave pristigle po objavljenom Javnom pozivu obrađuju se prema redoslijedu zaprimanja. (3) Prilikom obrade prijava utvrđuje se pravovremenost, potpunost prijave i udovoljavanje prijave propisanim uvjetima iz ovoga Pravilnika i Javnog poziva. (4) Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. (5) Podnositelj čija prijava ne udovoljava uvjetima iz ovoga Pravilnika i Javnog poziva, o tome će biti obaviješten pisanim putem, odnosno podnositelj čija prijava udovoljava uvjetima, o tome će biti obaviješten pisanim putem Odluke o dodjeli jednokratne financijske potpore. Članak 10. (1) Prijedlog odobrenja financijskih sredstava temeljem ovog Pravilnika daje Povjerenstvo za provedbu mjera ruralnog razvoja. (2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka imenuje župan posebnom Odlukom. Članak 11. (1) Povjerenstvo, ovisno o broju prijava na Javni poziv koje ispunjavaju uvjete za dodjelu jednokratnih financijskih sredstava kroz ovu Mjeru, ovisno o osiguranom iznosu u proračuna Krapinsko-zagorske županije za godinu u kojoj se sredstva dodjeljuju, izraditi će kriterije, te će utvrditi pojedinačni iznos jednokratnih financijskih potpora i Prijedlog liste korisnika. (2) Temeljem utvrđenog Prijedloga liste, župan donosi Odluku o dodjeli jednokratnih financijskih potpora. (3)Međusobna prava i obaveze Županije i Korisnika temeljem članka 6. stavka 3. ovog Pravilnika utvrditi će se Ugovorom. IV. KONTROLA NA TERENU Članak 12. (1) Upravni odjel za poljoprivredu provoditi će administrativnu obradu prijava i njihovu kontrolu na terenu, te kontrolu izvršenja obaveza iz Ugovora. V. ISPLATA Članak 13. Na temelju Odluke o dodjeli jednokratnih financijskih potpora, Krapinsko-zagorska županija će isplatiti na žiro-račun korisnika financijska sredstva u roku od 60 dana nakon donošenja Odluke. VI. POVRAT SREDSTAVA Članak 14. (1) Korisnik je dužan vratiti sredstva primljena temeljem ovog Pravilnika: a) Ukoliko se utvrdi da je korisnik ostvario financijska sredstva na temelju neistinite dokumentacije priložene uz prijavu, b) Ukoliko korisnik nije ispunio obveze utvrđene Ugovorom temeljem članka 11. stavka 3. ovog Pravilnika. (2) Korisnik financijskih sredstava iz stavka 1., ovog članka dužan je isplaćena novčana sredstva uvećana za iznos zakonskih zateznih kamata vratiti u roku od 15 dana od primitka Odluke o povratu isplaćenih financijskih sredstva, te će biti isključen iz prava korištenja mjera ruralnog razvoja. Članak 15. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/24 URBROJ: 2140/ Krapina, ŽUPAN: mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. Na temelju Strategije ruralnog razvoja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 15/11), te članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 13/01, 05/06 i 11/06-pročišćeni tekst i 14/09), župan Krapinsko-zagorske županije donosi PRAVILNIK o dodjeli potpora za poboljšanje ugostiteljskih i turističkih usluga u agroturizmu Krapinsko-zagorske županije I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1)Pravilnikom o dodjelu potpora za poboljšanje ugostiteljskih i turističkih usluga u agroturizmu Krapinsko-zagorske županije (u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvrđuju se mjerila i postupak za ostvarivanje dijela financijskih sredstava osiguranih kroz mjeru: Poticanje razvoja turističkih djelatnosti. (2) Financijska sredstva za dodjelu novčanih sredstava prema stavku 1. ovog članka osiguravaju se u proračunu Krapinsko zagorske županije. Članak 2. (1) Cilj je ovim poticajnim sredstvima povećati i poboljšati ugostiteljske i turističke usluge u agroturizamu Krapinsko-zagorske županije. Članak 3. U smislu ovog Pravilnika definiraju se slijedeći pojmovi: - Podnositelj je svaka fizička ili pravna osoba koja podnosi prijavu na Javni poziv. - Korisnik je svaka fizička ili pravna osoba kojoj se od strane župana, sukladno podnesenoj dokumentaciji na Javni poziv, donese Odluka o dodjeli poticajnih sredstava. II. UVJETI ZA DODJELU SREDSTAVA Članak 4.

10 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, (1)Korisnici poticajnih sredstava su: a) obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju u Regionalnom uredu Krapinsko-zagorske županije. b) obrti, zadruge i trgovačka društva s pretežito vlastitom proizvodnjom na području Krapinsko-zagorske županije, upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju u Regionalnom uredu Krapinsko-zagorske županije. Članak 5. (1)Sredstva će se moći koristiti isključivo za aktivnosti realizacije projekta, a ne za aktivnosti pripreme projektne dokumentacije i troškovnika. (2)Sredstva će se dodjeljivati za projekte koji su u skladu s tradicionalnom zagorskom arhitekturom. Članak 6. (1)Poticajna sredstva odobriti će se podnositelju prijave temeljem projekta i projektnog troškovnika za ove aktivnosti: a) dogradnju i/ili adaptaciju objekata za pružanje ugostiteljskih usluga u agroturizmu, b)opremanje objekata s namjenom pružanja ugostiteljskih usluga u agroturizmu, (2) Sredstva će se odobriti najviše do ,00 kuna po projektu. Članak 7. (1)Poticajna sredstva odobriti će se podnositelju prijave temeljem projekta i projektnog troškovnika za ulaganje u uređenje turističkih sadržaja za pružanje turističkih usluga u agroturizmu. (2) Sredstva će se odobriti najviše do ,00 kuna po projektu. III. PRIJAVA I POSTUPAK Članak 8. 1) Prijave se podnose na temelju Javnog poziva kojeg raspisuje župan Krapinsko-zagorske županije. (2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na oglasnoj ploči, web - stranicama Krapinsko-zagorske županije i u tjednom tisku. (3) Javnim pozivom iz stavka 1. ovog članka određuju se rokovi i uvjeti za podnošenje prijava za dodjelu poticajnih sredstava u skladu s odredbama ovog Pravilnika. (4) Uz Javni poziv utvrđuju se obrasci, dokumentacija i foto-dokumentacija u prilogu. Članak 9. (1)Javni poziv provodi Upravni odjel za poljoprivredu. (2) Župan imenuje stručno Povjerenstvo za poticanje razvoja agroturizma na području Krapinsko-zagorske županije od pet članova za ocjenu prijava i prijavljenih projekata u sastavu: - Predstavnici Krapinsko-zagorske županije 2 člana - Predstavnik Zagorske razvojne agencije d.o.o 1 član - Predstavnik turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije - 1 član - Predstavnik Županijske obrtničke komore ili Županijske gospodarske komore - promjenjivi član ovisno o registraciji poslovnog subjekta 1 član. Članak 10. (1) Povjerenstvo razmatra prijave temelje, te vrši procjenu prijavljenih projekata koji zadovoljavaju uvjete i uvidom na terenu utvrđuje osnovanost prijave. (2) Kriterije za bodovanje projekata utvrđuje Povjerenstvo prema knjizi standarda i bodovanja Standardi za dodjelu oznake Kvaliteta Hrvatskog zagorja turističke usluge na seljačkom gospodarstva ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. (3) Povjerenstvo boduje projekte prema zadanim kriterijima. (4) Podnosioc prijave koji već posluje ili je u postupku ishođenja potrebnih dozvola za rad, a ne prelazi bodovni prag od 200 bodova ( ukupni broj je 350) ne može ostvariti poticajna sredstva. (5) Povjerenstvo rangira projekte, te utvrđuje Prijedlog liste kandidata za dodjelu poticajnih sredstava na temelju koje župan donosi Odluku o dodjelu poticajnih sredstva. (6) Na temelju Prijedloga liste kandidata i Odluke župana o dodjelu poticajnih sredstva Županija i Korisnik zaključju Ugovor kojim se utvrđuje dinamika provođenja projekta, dinamika financiranja i način izvješćivanja. Članak 11. (1)Korisnik poticajnih sredstva dužan je namjenski utrošiti sredstva na način utvrđen Ugovorom, te je radi osiguranja dužan izdati mjenicu s klauzulom bez protesta i /ili bjanko zadužnicu na iznos poticaja. Ukoliko je korisnik poticaja pravna osoba, navedene instrumente osiguranja, dužan je na svoje ime izdati i njezin vlasnik. (2) Korisnik poticajnih sredstava iz stavka 1. ovog članka dužan je izvješčivati Povjerenstvo o dinamici provedbe projekta. Članak12. (1)Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo izvršava Upravni odjel za poljoprivredu. Članak 13. (1) Povjerenstvo za poticanje razvoja agroturizma na području Krapinsko-zagorske županije krajem godine podnosi Županu izvješće o tijeku realizacije ugovorenih projekata temeljem ovog Pravilnika. Članak 14. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/02 URBROJ: 2140/ Krapina, ŽUPAN: mr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r.

11 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Na temelju Strategije ruralnog razvoja ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 15/11), te članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 13/01, 05/06 i 11/06 - pročišćeni tekst i 14/09), župan Krapinsko-zagorske županije donosi PRAVILNIK za provedbu mjere: Uspostava i jačanje proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Pravilnikom za provođenje mjere: Uspostava i jačanje proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija (u daljnjem tekstu: Mjera) utvrđuju se mjerila i postupak za ostvarivanje financijskih sredstava osiguranih kroz ovu mjeru. (2) Provedba ove Mjere odnosi se na uspostavu i jačanje proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća. (2) Sredstva za dodjelu financijskih sredstava prema stavku 1. ovog članka osiguravaju se u proračunu Krapinsko zagorske županije. Članak 2. (1) Provedbom ove Mjere želi se potaknuti bolja organizacija poljoprivrednih proizvođača Krapinsko-zagorske županije u sektoru voća i povrća te njihov samostalan nastup na tržištu. Članak 3. U smislu ovog Pravilnika definiraju se slijedeći pojmovi: - Proizvođačka organizacija je pravna osoba ili jasno definiran dio pravne osobe, koja je osnovana na inicijativu proizvođača koji uzgajaju voće i povrće namijenjeno isključivo preradi i priznata je od strane Ministarstva nadležnog za poljoprivredu ( u daljnjem tekstu Ministarstvo). - Proizvođačaka grupa je pravna osoba ili jasno definiran dio pravne osobe koji je osnovan na inicijativu proizvođača koji uzgajaju voća i povrće namijenjeno za preradu isključivo s ciljem da bude priznata kao proizvođačka organizacija. - Aktivnosti su sve radnje za koje se podnose prijave po Javnom pozivu, a utvrđene su u članku 6., stavku 1. i članku 7. stavku 1. ovog Pravilnika. - Korisnik je svaka proizvođačka grupa ili proizvođačaka organizacija u sektoru voća i povrća za koju se od strane župana, sukladno podnesenoj dokumentaciji na Javni poziv, donese Odluka o dodjeli financijskih sredstava. Članak 4. (1) Glavna aktivnost proizvođačke organizacije odnosi se na koncentraciju ponude i stavljanje na tržište proizvoda namijenjenih isključivo preradi, za one proizvode za koje je priznata. (2) Glavna aktivnost proizvođačke grupe istovjetna je aktivnosti proizvođačke organizacije s ciljem da u roku od najduže 5 godina stekne uvjete da bude priznata od strane Ministarstva kao proizvođačaka organizacija. II. UVJETI ZA DODJELU SREDSTAVA Članak 5. (1) Korisnici financijskih sredstava su proizvođačke grupe u sektoru voća i povrća koje su priznate, imaju odobren Plan priznavanja od strane Ministarstva i donesen Statut, te proizvođačke grupe koje su u postupku i /ili pripremi prijave, Plana priznavanja i donošenja Statuta, a imaju sjedište i sjedište svojih članova proizvođača na područja Krapinsko-zagorske županije. (2) Korisnici financijskih sredstava su proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća koje su priznate od strane Ministarstva i imaju Statut proizvođačke organizacije i/ili su u postupku pripreme za priznavanje i donošenje Statuta, te imaju sjedište i sjedište svojih članova proizvođača na područja Krapinsko-zagorske Županije. Članak 6. (1) Financijska sredstva odobriti će se proizvođačkim grupama u sektoru voća i povrća za ove aktivnosti: a) osnivanje proizvođačke grupe i izradu Plana priznavanja proizvođačke grupe, b) ulaganja vezana uz provedbu odobrenog Plana priznavanja proizvođačake grupe od strane Ministarstva. (2)Sredstva će se dodjeljivati prema stavku 1., ovog članka podnositeljima prijave za sve izvršene aktivnosti od godine do podnošenja prijave ili aktivnosti koje su u tijeku, te one koje će biti provedene do kraja tekuće godine, što će biti uređeno posebnim Ugovorom. Članak 7. (1) Financijska sredstva odobriti će se proizvođačkim organizacijama za ove aktivnosti: a) osnivanje proizvođačke organizacije i izradu Operativnog programa rada proizvođačke organizacije, b) ulaganja vezana uz provedbu Operativnog programa rada odobrenog od strane Ministarstva. (2). Sredstva će se dodjeljivati prema stavku 1. ovog članka podnositeljima prijave za sve izvršene aktivnosti od godine do podnošenja prijave ili aktivnosti koje su u tijeku, te one koje će biti provedene do kraja tekuće godine, što će biti uređeno posebnim Ugovorom. Članak 8. (1) Financijska sredstva odobriti će se proizvođačkim grupama i proizvođačkim organizacijama za aktivnosti iz članka 6., stavak 1. i članka 7., stavak 1. ovog Pravilnika do najviše ,00 kuna po prijavi. III. PRIJAVA I POSTUPAK Članak 9. (1) Prijave za mjeru: Uspostava i jačanje proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija podnosi se na temelju Javnog poziva kojeg raspisuje župan Krapinskozagorske županije. (2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na oglasnoj ploči, web - stranicama Krapinsko-zagorske županije i u tjednom tisku. (3) Javnim pozivom iz stavka 1. ovog članka određuju se rokovi i uvjeti za podnošenje prijava za dodjelu novčanih sredstva u skladu s odredbama ovog Pravilnika. (4) Uz Javni poziv utvrđuju se obrasci i dokumen-

12 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, tacija u prilogu. Članak 10. (1)Javni poziv provodi Upravni odjel za poljoprivredu (2)Prijave pristigle po objavljenom Javnom pozivu obrađuju se prema redoslijedu zaprimanja. (3)Prilikom obrade prijava utvrđuje se pravovremenost, potpunost prijave i udovoljavanje prijave propisanim uvjetima iz ovog Pravilnika i Javnog poziva. (4)Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. (5) Podnositelj čija prijava ne udovoljava uvjetima iz ovoga Pravilnika i Javnog poziva, o tome će biti obaviješten pisanim putem, odnosno Podnositelj čija prijava udovoljava uvjetima, o tome će biti obaviješten pisanim putem Odlukom o dodjeli financijskih sredstava. Članak 11. (1) Prijedlog odobrenja financijskih sredstava temeljem ovog Pravilnika daje Povjerenstvo za provedbu mjera ruralnog razvoja. (2) Povjerenstvo iz stavka 1. Ovog članka imenuje župan posebnom Odlukom. Članak 12. (1) Povjerenstvo, ovisno o broju prijava na Javni poziv koje ispunjavaju uvjete za dodjelu financijskih sredstva, ovisno o osiguranom iznosu u proračunu Krapinskozagorske županije za godinu u kojoj se financijska sredstva dodjeljuju, izraditi će kriterije, te će utvrditi pojedinačni iznos financijskih sredstva i Prijedlog liste korisnika. (2) Temeljem utvrđenog Prijedloga liste korisnika, župan donosi Odluku o dodjeli financijskih sredstava. (3) Međusobna prava i obaveze Županije i Korisnika dodjeljenih financijskih sredstava utvrditi će se Ugovorom. IV. KONTROLA Članak 13. Upravni odjel za poljoprivredu provoditi će administrativnu obradu prijava, te kontrolu izvršenja obaveza iz Ugovora od strane korisnika. V. ISPLATA Članak 14. (1)Na temelju Odluke o dodjeli financijskih sredstava, Krapinsko-zagorska županija isplaćuje na žiro račun Korisnika sredstva u roku od 60 dana nakon donošenja Odluke o dodjeli financijskih sredstava. VI. POVRAT SREDSTAVA Članak 15. Krapinsko-zagorska županija će Odlukom o povratu isplaćenih sredstava od korisnika zahtijevati povrat u slučaju: a) Ukoliko se utvrdi da je korisnik ostvario novčana sredstva na temelju zahtjeva neistinite dokumentacije priložene uz prijavu, b) Ukoliko korisnik nije ispunio obveze temeljem Ugovora iz članka 12. stavka 3. ovog Pravilnika. (1) Korisnik financijskih sredstava iz stavka 1. ovog članka dužan je isplaćena novčana sredstva uvećana za iznos zakonskih zateznih kamata vratiti u roku od 15 dana od primitka Odluke o povratu isplaćenih financijskih sredstva, te će biti isključen iz prava korištenja mjera ruralnog razvoja. Članak 16. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /22-01/23 URBROJ: 2140/ Krapina, ŽUPAN: mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, v.r. GRAD ZABOK Na temelju članka 110. Zakona o Proračunu («Narodne novine» br. 87/08.), te Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu («Narodne novine» 32/11.) i članka 73. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave («Narodne novine» br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 86/01, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03., 132/06. i 73/08.) i članka 30. Statuta Grada Zaboka («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» br. 13/09.), Gradsko vijeće Grada Zaboka na 35. sjednici održanoj 29. ožujka godine donijelo je ODLUKU O GODIŠNJEM IZVJEŠTAJU O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA ZABOKA ZA GODINU Članak 1. Godišnji obračun Proračuna Grada Zaboka za godinu sastoji se od: A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PLANIRANO OSTVARENO 1. PRIHODI (6) , ,96 2. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE (7) , ,09 3. RASHODI (3) , ,71 4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU (4) , ,64 5. RAZLIKA (VIŠAK MANJAK) , ,70 B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA , ,68 C. RAČUN ZADUŽIVANJA FINANCIRANJA 6. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA (8) 6.000, ,00

13 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA (5) , ,08 8. NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE , ,08 9. VIŠAK/MANJAK ,62 Članak 2. Prihodi i izdaci Proračuna po skupinama i podskupinama, odjeljcima i osnovnim računima utvrđuju se u bilanci prihoda i izdataka za godinu kako slijedi A Račun prihoda i rashoda Izvori Broj konta Vrsta prihoda Planirano Ostvareno Indeks Ukupno prihodi (6+7) , ,05 97,97 01,03,04,06 6 Prihodi poslovanja , ,96 97, Prihodi od poreza , ,97 98, Porez i prirez na dohodak , ,53 98, Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada , ,24 98, Porez i prirez na dohodak od samostalnih djelatnosti , ,26 104, Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih prava , ,03 98, Povrat više ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane funkcije 0,00 0,00 0, Porezi na imovinu , ,18 93, Stalni porezi na nepokretnu imov. (zemlju, zgrade, kuće i ostalo) , ,90 93, Povremeni porezi na imovinu , ,28 93, Porezi na robu i usluge , ,26 100, Porez na promet , ,74 103, Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti , ,52 99, Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna , ,78 99, Pomoći iz proračuna , ,38 96, Tekuće pomoći iz proračuna , ,38 96, Kapitalne pomoći iz proračuna , ,00 66, Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna , ,44 194, Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna , ,44 194, Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije , ,96 95, Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije , ,96 95,95 01,03 64 Prihodi od imovine , ,35 100, Prihodi od financijske imovine 6.300, ,66 93, Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 6.000, ,41 93, Prihodi od zateznih kamata 300,00 261,25 87,08 01, Prihodi od nefinancijske imovine , ,69 100, Naknade za koncesije , ,00 87, Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine , ,18 114, Naknada za korištenje nefinancijske imovine , ,51 81, Ostali prihodi od nefinancijske imovine , ,00 100,00 01, 03,06 65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada , ,45 94,70 01, Upravne i administrativne pristojbe , ,20 100,68 01, Županijske, gradske i općinske pristojbe i naknade , ,00 99, Ostale upravne pristojbe i naknade , ,20 101,93 01,03, Prihodi po posebnim propisima , ,66 98, Prihodi državne uprave 2.000, ,57 91, Prihodi vodnog gospodarstva , ,82 94, Doprinosi za šume 200,00 95,26 47,63 01,03, Ostali nespomenuti prihodi , ,01 98, Komunalni doprinosi i naknade , ,59 93, Komunalni doprinosi , ,47 47, Komunalne naknade , ,72 97, Naknade za priključak , ,40 99, Kazne, upravne mjere i ostali prihodi , ,41 73, Ostali prihodi , ,41 73, Ostali prihodi , ,41 73, Prihodi od prodaje nefinancijske imovine , ,09 99,05

14 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine , ,00 100, Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava , ,00 100, Zemljište , ,00 100, Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine , ,09 83, Prihodi od prodaje građevinskih objekata , ,09 83, Stambeni objekti , ,09 83,91 Broj konta Vrsta rashoda i izdataka Planirano Ostvareno Indeks Ukupni rashodi (3+4) , ,35 98,42 01,03,04 3 Rashodi poslovanja , ,71 98,35 01,03,04 31 Rashodi za zaposlene , ,58 99,17 01,03, Plaće (Bruto) , ,48 99,02 01,03, Plaće za redovan rad , ,48 99, Plaće za prekovremeni rad , ,00 100,00 01, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 99,57 01, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 99,57 01, Doprinosi na plaće , ,10 99,80 01, Doprinosi za mirovinsko osiguranje , ,00 102,59 01, Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje , ,49 99,36 01, Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti , ,61 97,52 01,03,04 32 Materijalni rashodi , ,29 97,14 01, Naknade troškova zaposlenima , ,04 98,82 01, Službena putovanja , ,54 99,78 01, Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život , ,00 98,98 01, Stručno usavršavanje zaposlenika , ,50 95, Ostale naknade troškova zaposlenima 0,00 0,00 0,00 01, Rashodi za materijal i energiju , ,42 96,49 01, Uredski materijal i ostali materijalni rashodi , ,84 81, Materijal i sirovine , ,00 97,85 01, Energija , ,53 94,66 01, Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje , ,23 117,06 01, Sitni inventar i auto gume , ,82 126, Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 0,00 0,00 0,00 01,03, Rashodi za usluge , ,05 97,90 01, Usluge telefona, pošte i prijevoza , ,85 101,39 01,03, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,70 99, Usluge promidžbe i informiranja , ,24 94,09 01, Komunalne usluge , ,86 98,65 01, Zakupnine i najamnine , ,67 99,63 01, Zdravstvene i veterinarske usluge , ,40 98,95 01, Intelektualne i osobne usluge , ,50 83,85 01, Računalne usluge , ,00 98,92 01, Ostale usluge , ,83 89, Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 8.200, ,48 99, Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 8.200, ,48 99,94 01, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,30 92,52 01, Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjeren. i slično , ,18 99,09 01, Premije osiguranja , ,17 96, Reprezentacija , ,62 91, Članarine , ,94 99, Pristojbe i naknade 5.000, ,30 81, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,09 84,77 01,03 34 Financijski rashodi , ,41 99, Kamate za primljene kredite i zajmove , ,40 99, Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru , ,40 99,83 01, Ostali financijski rashodi , ,01 97,95 01, Bankarske usluge i usluge platnog prometa , ,94 98, Zatezne kamate 100,00 52,07 52,07

15 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Subvencije , ,79 99, Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 2.000, ,73 90, Subvencije kreditnim i ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru 2.000, ,73 90, Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora , ,06 99, Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima , ,06 99,51 01,03 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna , ,38 92,34 01, Pomoći unutar općeg proračuna , ,38 92,34 01, Tekuće pomoći unutar općeg proračuna , ,38 92, Kapitalne pomoći unutar općeg proračuna 0,00 0,00 0,00 01,03,04,06 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade , ,86 96,75 01,03,04, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,86 96,75 01,03, Naknade građanima i kućanstvima u novcu , ,16 97,21 01,04, Naknade građanima i kućanstvima u naravi , ,70 96,19 01,03 38 Ostali rashodi , ,40 98,94 01, Tekuće donacije , ,99 99,00 01, Tekuće donacije u novcu , ,99 99,00 01, Kapitalne donacije , ,36 98,42 01, Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama , ,36 98, Kazne, penali i naknade štete 0,00 0,00 0, Naknade šteta zaposlenicima 0,00 0,00 0, Kapitalne pomoći , ,05 94, Kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sektoru , ,05 94,26 01,03,04,06 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,64 99,19 01,03 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine , ,50 99,99 01, Materijalna imovina - prirodna bogatstva , ,50 99,99 01, Zemljište , ,50 99,99 01,03,04,06 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,14 98,99 01,04, Građevinski objekti , ,87 99,02 01, Poslovni objekti , ,79 99,30 03, Ceste, željeznice i ostali prometni objekti , ,07 99,13 03, Ostali građevinski objekti , ,01 98, Postrojenja i oprema , ,27 98, Uredska oprema i namještaj , ,16 98, Komunikacijska oprema , ,20 99, Oprema za održavanje i zaštitu 8.000, ,91 98, Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti , ,00 100, Knjige , ,00 100,00 03, Nematerijalna proizvedena imovina , ,00 97, Ulaganja u računalne programe , ,00 98, Umjetnička, literarna i znanstvena djela , ,00 97,84 Članak 3. B Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina Izvori Broj konta Vrsta prihoda Planirano Ostvareno Indeks 03 9 Vlastiti izvori , ,68 100, Rezultat poslovanja , ,68 100, Višak/manjak prihoda , ,68 100, Manjak prihoda , ,68 100,00 Članak 4. Račun zaduživanja/financiranja Ukupni primici (8) 6.000, ,00 100, Primici od financijske imovine i zaduživanja 6.000, ,00 100, Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 6.000, ,00 100, Povrat zajmova danih drugim razinama vlasti 6.000, ,00 100, Povrat zajmova danih županijskim proračunima 6.000, ,00 100,00

16 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Ukupni izdaci (5) , ,08 99, Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova , ,08 99, Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova , ,08 99, Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru , ,08 99, Otplata glavnice primljenih kredita od kreditnih institucija u javnom sektoru , ,08 99,97 Članak 5. POSEBNI DIO PRORAČUNA GRADA ZABOKA ZA GODINU Izvori Razdjel: 001, URED GRADA , ,22 94,79 Glava: 01, STRUČNE SLUŽBE ODJELA , ,70 92,92 Glavni program: P01, PROGRAM OPĆI RASHODI RAZDJELA , ,70 92,00 Program: 0100, PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA IZ DJELOKRUGA TIJELA , ,70 92,00 Aktivnost: A100001, ADMINISTRATIVNO TEHNIČKO I STRUČNO OSOBLJE , ,70 92, Rashodi poslovanja , ,70 92, Materijalni rashodi , ,70 92, Naknade troškova zaposlenima , ,50 86, Stručno usavršavanje zaposlenika , ,50 86, Rashodi za materijal i energiju , ,82 81, Uredski materijal i ostali materijalni rashodi , ,84 79, Sitni inventar i auto gume , ,98 87, Rashodi za usluge , ,94 94, Usluge telefona, pošte i prijevoza , ,85 97, Usluge promidžbe i informiranja , ,24 92, Intelektualne i osobne usluge , ,29 92, Računalne usluge , ,00 99, Ostale usluge , ,56 90, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,44 91, Članarine , ,94 99, Pristojbe i naknade , ,30 81, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,20 87,30 Glavni program: P02, PROGRAM INFORMIRANJA , ,00 99,23 Program: 0101, INTERNET STRANICE GRADA ZABOKA , ,00 99,00 Aktivnost: A100001, INTERNET STRANICE GRADA ZABOKA , ,00 99, Rashodi poslovanja , ,00 99, Materijalni rashodi , ,00 99, Rashodi za usluge , ,00 99, Usluge telefona, pošte i prijevoza , ,00 99,00 Program: 0102, ZABOČKI LIST , ,00 99,73 Aktivnost: A100001, ZABOČKI LIST , ,00 99, Rashodi poslovanja , ,00 99, Materijalni rashodi , ,00 99, Rashodi za usluge , ,00 99, Usluge promidžbe i informiranja , ,00 99,73 Glava: 02, GRADSKO VIJEĆE , ,36 98,95 Glavni program: P03, PROGRAM KOMISIJA I RADNIH TIJELA , ,97 95,86 Program: 0100, REDOVAN RAD PREDSTAVNIČKIH TIJELA , ,97 95,86 Aktivnost: A100001, AKTIVNOSTI PREDSTAVNIČKOG TIJELA , ,97 95, Rashodi poslovanja , ,97 95, Materijalni rashodi , ,97 95, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,97 95, Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjeren i sl , ,97 95,86 Glavni program: P04, PROGRAM OPĆI IZDACI GRADSKOG VIJEĆA , ,39 99,25 Program: 0100, REDOVAN RAD PREDSTAVNIČKOG TIJELA , ,24 99,36 Aktivnost: A100001, OSNOVNA AKTIVNOST PREDSTAV. TIJELA , ,24 99, Rashodi poslovanja , ,24 99, Materijalni rashodi , ,24 99, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,24 99,47

17 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjeren. i sl , ,24 99,47 Aktivnost: A100002, PROGRAM POLITIČKIH STRANAKA , ,00 98, Rashodi poslovanja , ,00 98, Ostali rashodi , ,00 98, Tekuće donacije , ,00 98, Tekuće donacije u novcu , ,00 98,71 Program: 0101, PROGRAMI GRADA ZABOKA , ,15 97,52 Aktivnost: A100001, NAGRADE GRADA ZABOKA 6.000, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Materijalni rashodi , ,00 100, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 100,00 Aktivnost: A100002, UVOĐENJE ISO STANDARDA 8.000, ,15 95, Rashodi poslovanja , ,15 95, Materijalni rashodi , ,15 95, Rashodi za usluge , ,15 95, Intelektualne i osobne usluge , ,15 95,66 Glava: 03, GRADONAČELNIK , ,16 96,40 Glavni program: P05, PROGRAM OPĆI IZDACI GRADONAČELNIKA , ,16 96,40 Program: 0100, REDOVAN RAD IZVRŠNOG TIJELA , ,04 93,47 Aktivnost: A100001, OPĆI IZDACI GRADONAČELNIKA , ,04 93, Rashodi poslovanja , ,04 93, Materijalni rashodi , ,04 93, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,04 93, Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjeren. i sl , ,97 99, Reprezentacija , ,07 86,23 Program: 0101, PROGRAMI GRADA ZABOKA , ,12 98,74 Aktivnost: A100001, DAN GRADA , ,72 99, Rashodi poslovanja , ,72 99, Materijalni rashodi , ,72 99, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,72 99, Reprezentacija , ,72 99,61 Aktivnost: A100002, ORGANIZACIJA DOČEKA NOVE GODINE , ,00 99, Rashodi poslovanja , ,00 99, Materijalni rashodi , ,00 99, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 99, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 99,57 Aktivnost: A100003, SURADNJA S PRIJATELJSKIM GRADOVIMA , ,40 95, Rashodi poslovanja , ,40 95, Materijalni rashodi , ,40 95, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,40 95, Reprezentacija , ,83 94, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,57 96,71 Aktivnost: A100004, PROSINAČKE SVEČANOSTI , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Materijalni rashodi , ,00 100, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 100, Reprezentacija , ,00 100,00 Razdjel: 002, UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE , ,25 99,06 Glava: 01, STRUČNE SLUŽBE ODJELA , ,25 99,06 Glavni program: P01, PROGRAM OPĆI RASHODI RAZDJELA , ,77 98,70 Program: 0100, REDOVNA DJELATNOST GRADSKE UPRAVE , ,77 98,70 Aktivnost: A100001, PLAĆE ZAPOSLENIH I MAT. TROŠKOVI , ,45 99, Rashodi poslovanja , ,45 99, Rashodi za zaposlene , ,58 99, Plaće (Bruto) , ,48 99, Plaće za redovan rad , ,48 99,99

18 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 99, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 99, Doprinosi na plaće , ,10 99, Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje , ,49 99, Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti , ,61 98, Materijalni rashodi , ,86 99, Naknade troškova zaposlenima , ,54 97, Službena putovanja , ,54 92, Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život , ,00 99, Rashodi za usluge , ,67 99, Zakupnine i najamnine , ,67 99, Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa , ,48 99, Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa , ,48 99, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,17 98, Premije osiguranja , ,17 98, Financijski rashodi , ,01 98, Ostali financijski rashodi , ,01 98, Bankarske usluge i usluge platnog prometa , ,94 98, Zatezne kamate ,00 52,07 52,07 Aktivnost: A100002, TEKUĆA REZERVA PRORAČUNA , ,32 56, Rashodi poslovanja , ,32 56, Materijalni rashodi , ,32 56, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,32 56, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,32 56,53 Glavni program: P02, PROGRAM OTPLATE KREDITA , ,48 99,94 Program: 0100, OTPLATA GLAVNICA I KAMATA , ,48 99,94 Aktivnost: A100001, OTPLATA KREDITA , ,48 99, Rashodi poslovanja , ,40 99, Financijski rashodi , ,40 99, Kamate za primljene kredite i zajmove , ,40 99, Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru , ,40 99, Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova , ,08 99, Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova , ,08 99, Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru , ,08 99, Otplata glavnice primljenih kredita od kreditnih institucija u javnom sektoru , ,08 99,97 Razdjel: 003, UO ZA KOMUNALNO GOSPODARSTVO I JAVNE POTREBE , ,96 98,61 Glava: 01, KOMUNALNO GOSPODARSTVO , ,56 98,24 Podglava: 01, PROGRAM KAPIT.ULAGANJA U KOMUNAL.INFRASTRUK , ,51 98,83 Glavni program: P01, KAPITALNA ULAGANJA U KOM. INFRASTRUKTURU , ,51 98,83 Program: 0101, IZGRADNJA NOGOSTUPA , ,13 99,15 Kapitalni projekt: K100001, IZGRADNJA NOGOSTUPA , ,68 99, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,68 99, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,68 99, Građevinski objekti , ,68 99, Ceste, željeznice i ostali prometni objekti , ,68 99,78 Kapitalni projekt: K100002, REKONSTRUKCIJA NOGOSTUPA , ,03 97, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,03 97, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,03 97, Građevinski objekti , ,03 97, Ceste, željeznice i ostali prometni objekti , ,03 97,96 Kapitalni projekt: K100003, AUTOBUSNA STAJALIŠTA , ,42 98, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,42 98, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,42 98, Građevinski objekti , ,42 98,11

19 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Ceste, željeznice i ostali prometni objekti , ,42 98,11 Program: 0102, IZGRADNJA NERAZVRSTANIH CESTA I TRGOVA , ,94 99,10 Kapitalni projekt: K100001, IZGRADNJA NERAZVRSTANIH CESTA , ,88 98,83 03,04 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,88 98,83 03,04 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,88 98,83 03, Građevinski objekti , ,88 98,83 03, Ceste, željeznice i ostali prometni objekti , ,88 98,83 Kapitalni projekt: K100002, ASFALT. CESTA NA PODRUČJU GRADA , ,06 99, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,06 99, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,06 99, Građevinski objekti , ,06 99, Ceste, željeznice i ostali prometni objekti , ,06 99,20 Program: 0103, IZGRADNJA JAVNE RASVJETE , ,20 99,00 Kapitalni projekt: K100001, IZGRADNJA JAVNE RASVJETE , ,20 99, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,20 99, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,20 99, Građevinski objekti , ,20 99, Ostali građevinski objekti , ,20 99,00 Program: 0104, IZGRADNJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA , ,18 91,52 Kapitalni projekt: K100001, IZGRADNJA VODOVODA , ,18 91, Rashodi poslovanja , ,05 94, Ostali rashodi , ,05 94, Kapitalne pomoći , ,05 94, Kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sektoru , ,05 94, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,13 83, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,13 83, Građevinski objekti , ,13 83, Ostali građevinski objekti , ,13 83,79 Program: 0105, IZGRADNJA SUSTAVA ODVODNJE I KANALIZACIJE , ,63 98,64 Kapitalni projekt: K100001, IZGRADNJA KANALIZACIJE , ,63 98,64 03,04 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,63 98,64 03,04 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,63 98,64 03, Građevinski objekti , ,63 98,64 03, Ostali građevinski objekti , ,63 98,64 Program: 0106, IZGRADNJA ZELENIH POVRŠINA , ,00 99,78 Kapitalni projekt: K100001, IZGRADNJA DJEČJIH IGRALIŠTA , ,00 99, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 99, Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine , ,00 99, Materijalna imovina - prirodna bogatstva , ,00 99, Zemljište , ,00 99, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 99, Građevinski objekti , ,00 99, Ostali građevinski objekti , ,00 99,47 Program: 0108, KAPITALNA ULAGANJA U GROBLJE , ,05 99,57 Kapitalni projekt: K100001, KAPITALNA ULAGANJA U GROBLJE , ,05 99, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,05 99, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,05 99, Građevinski objekti , ,05 99, Ostali građevinski objekti , ,05 99,57 Program: 0109, PROGRAM ODRŽIVE GRADNJE , ,38 84,68 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE UŠTEDE ENERGIJE , ,38 84, Rashodi poslovanja , ,38 84, Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna , ,38 84, Pomoći unutar općeg proračuna , ,38 84, Tekuće pomoći unutar općeg proračuna , ,38 84,68 Podglava: 02, PROGRAM ODRŽAVANJA KOM. INFRASTRUKTURE , ,05 98,03 Glavni program: P02, PROGRAM ODRŽAVANJA KOM. INFRASTRUKTURE , ,05 98,03

20 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Program: 0100, ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA , ,32 99,36 Aktivnost: A100001, DERATIZACIJA JAVNIH POVRŠINA , ,00 99, Rashodi poslovanja , ,00 99, Materijalni rashodi , ,00 99, Rashodi za usluge , ,00 99, Komunalne usluge , ,00 99,55 Aktivnost: A100002, SANACIJA ODRONA I KLIZIŠTA , ,23 99, Rashodi poslovanja , ,23 99, Materijalni rashodi , ,23 99, Rashodi za usluge , ,23 99, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,23 99,78 Aktivnost: A100003, ČIŠĆENJE RASLINJA UZ JAVNE POVRŠINE , ,94 97, Rashodi poslovanja , ,94 97, Materijalni rashodi , ,94 97, Rashodi za usluge , ,94 97, Komunalne usluge , ,94 97,15 Aktivnost: A100004, POSTAVA KOŠARA ZA SMEĆE 1.000, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Materijalni rashodi , ,00 100, Rashodi za materijal i energiju , ,00 100, Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje , ,00 100,00 Aktivnost: A100005, ODRŽAVANJE JAVNIH ZELENIH POVRŠINA , ,00 99, Rashodi poslovanja , ,00 99, Materijalni rashodi , ,00 99, Rashodi za usluge , ,00 99, Komunalne usluge , ,00 99,64 Aktivnost: A100006, ODRŽAVANJE ČISTOĆE JAVNIH POVRŠINA , ,00 99, Rashodi poslovanja , ,00 99, Materijalni rashodi , ,00 99, Rashodi za usluge , ,00 99, Komunalne usluge , ,00 99,18 Aktivnost: A100007, ODRŽAVANJE ZELENIH OTOKA , ,52 94, Rashodi poslovanja , ,52 94, Materijalni rashodi , ,52 94, Rashodi za usluge , ,52 94, Komunalne usluge , ,52 94,22 Aktivnost: A100008, ODRŽAVANJE DJEČJIH IGRALIŠTA , ,63 99, Rashodi poslovanja , ,63 99, Materijalni rashodi , ,63 99, Rashodi za usluge , ,63 99, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,63 99,51 Program: 0101, ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA , ,28 96,65 Aktivnost: A100001, SANACIJA UDARNIH RUPA , ,15 98, Rashodi poslovanja , ,15 98, Materijalni rashodi , ,15 98, Rashodi za usluge , ,15 98, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,15 98,26 Aktivnost: A100002, ISPORUKA KAMENOG AGREGATA , ,72 82, Rashodi poslovanja , ,72 82, Materijalni rashodi , ,72 82, Rashodi za materijal i energiju , ,72 82, Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje , ,72 82,48 Aktivnost: A100003, DOPREMA I UGRADNJA KAM. AGREGATA , ,69 98, Rashodi poslovanja , ,69 98, Materijalni rashodi , ,69 98, Rashodi za usluge , ,69 98, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,69 98,94 Aktivnost: A100004, ZIMSKA SLUŽBA , ,00 98,84

21 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Rashodi poslovanja , ,00 98, Materijalni rashodi , ,00 98, Rashodi za usluge , ,00 98, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,00 98,84 Aktivnost: A100005, HORIZONTALNA I VERTIKALNA PROMETNA SIGNALIZACIJA , ,77 99, Rashodi poslovanja , ,77 99, Materijalni rashodi , ,77 99, Rashodi za usluge , ,77 99, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,77 99,51 Aktivnost: A100006, ODRŽAVANJE NOGOSTUPA , ,00 96, Rashodi poslovanja , ,00 96, Materijalni rashodi , ,00 96, Rashodi za usluge , ,00 96, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,00 96,64 Aktivnost: A100007, ODRŽAVANJE BANKINA 6.000, ,00 97, Rashodi poslovanja , ,00 97, Materijalni rashodi , ,00 97, Rashodi za usluge , ,00 97, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,00 97,97 Aktivnost: A100008, ODRŽAVANJE CESTOVNIH JARAKA , ,95 98, Rashodi poslovanja , ,95 98, Materijalni rashodi , ,95 98, Rashodi za usluge , ,95 98, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,95 98,21 Aktivnost: A100009, ODRŽAVANJE SLIVNIKA , ,00 98, Rashodi poslovanja , ,00 98, Materijalni rashodi , ,00 98, Rashodi za usluge , ,00 98, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,00 98,40 Program: 0102, ODRŽAVANJE JAVNE RASVJETE , ,70 98,03 Aktivnost: A100001, ODRŽAVANJE - POPRAVAK JAVNE RASVJETE , ,01 97, Rashodi poslovanja , ,01 97, Materijalni rashodi , ,01 97, Rashodi za usluge , ,01 97, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,01 97,86 Aktivnost: A100002, UTROŠAK ELEKTRIČNE ENERGIJE - J.R , ,12 95, Rashodi poslovanja , ,12 95, Materijalni rashodi , ,12 95, Rashodi za materijal i energiju , ,12 95, Energija , ,12 95,04 Aktivnost: A100003, DEKORACIJA I ILUM. GRADA ZA BLAGDANE , ,41 97, Rashodi poslovanja , ,41 97, Materijalni rashodi , ,41 97, Rashodi za usluge , ,41 97, Ostale usluge , ,41 97,61 Tekući projekt: T100001, REKONSTRUKCIJA SUSTAVA NA JAVNOJ RASVJETI , ,16 99,95 03,04 3 Rashodi poslovanja , ,16 99,95 03,04 32 Materijalni rashodi , ,16 99,95 03, Rashodi za usluge , ,16 99,95 03, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,16 99,95 Program: 0104, HITNE I NEPREDVIDIVE INTERVENCIJE , ,95 99,03 Aktivnost: A100001, OSTALE SANACIJE , ,95 99,03 03,04 3 Rashodi poslovanja , ,95 99, Materijalni rashodi , ,79 98, Rashodi za usluge , ,79 98, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,79 98,87

22 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, ,04 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade , ,16 99,54 03, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,16 99,54 03, Naknade građanima i kućanstvima u novcu , ,16 99,54 Program: 0105, ODRŽAVANJE GROBLJA , ,90 97,88 Aktivnost: A100001, REDOVNO ODRŽAVANJE GROBLJA , ,55 97, Rashodi poslovanja , ,55 97, Materijalni rashodi , ,55 97, Rashodi za usluge , ,55 97, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,33 46, Komunalne usluge , ,22 101,38 Aktivnost: A100002, ODVOZ SMEĆA I OSTALO , ,35 99, Rashodi poslovanja , ,35 99, Materijalni rashodi , ,35 99, Rashodi za usluge , ,35 99, Komunalne usluge , ,35 99,18 Program: 0106, ODRŽAVANJE ODLAGALIŠTA OTPADA , ,50 90,19 Aktivnost: A100001, DEPONIJA GUBAŠEVO , ,50 99, Rashodi poslovanja , ,50 99, Materijalni rashodi , ,50 99, Rashodi za usluge , ,50 99, Komunalne usluge , ,50 99,85 Aktivnost: A100002, SANACIJA DIVLJIH DEPONIJA ,00 0,00 0, Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, Materijalni rashodi ,00 0,00 0, Rashodi za usluge ,00 0,00 0, Komunalne usluge ,00 0,00 0,00 Program: 0107, HIGIJENIČARSKA SLUŽBA , ,40 98,95 Aktivnost: A100001, HIGIJENIČARSKA SLUŽBA , ,40 98, Rashodi poslovanja , ,40 98, Materijalni rashodi , ,40 98, Rashodi za usluge , ,40 98, Zdravstvene i veterinarske usluge , ,40 98,95 Glava: 02, PROSTORNO PLANIRANJE , ,33 91,39 Glavni program: P03, PROGRAM PROSTORNOG PLANIRANJA , ,33 91,39 Program: 0100, IZRADA PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE , ,00 97,84 Kapitalni projekt: K100001, PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ZABOKA , ,00 97, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 97, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 97, Nematerijalna proizvedena imovina , ,00 97, Umjetnička, literarna i znanstvena djela , ,00 97,84 Program: 0101, PROGRAM ULAGANJA U TEH. DOKUMENTACIJU , ,27 89,85 Tekući projekt: T100001, TEH. NADZOR I OSTALE INTELEKT. USLUGE , ,00 97, Rashodi poslovanja , ,00 97, Materijalni rashodi , ,00 97, Rashodi za usluge , ,00 97, Intelektualne i osobne usluge , ,00 97,61 Tekući projekt: T100006, TEH.DOK.ULICA M.GUPCA-CROATIA OSIGURANJE , ,00 93, Rashodi poslovanja , ,00 93, Materijalni rashodi , ,00 93, Rashodi za usluge , ,00 93, Ostale usluge , ,00 93,48 Tekući projekt: T100008, TEH.DOK. ZA REGENERATOR , ,52 98, Rashodi poslovanja , ,52 98, Materijalni rashodi , ,52 98, Rashodi za usluge , ,52 98, Ostale usluge , ,52 98,94 Tekući projekt: T100009, TEH.DOK. PODRUČNA ŠKOLA MARTINIŠĆE ,00 0,00 0,00

23 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, Materijalni rashodi ,00 0,00 0, Rashodi za usluge ,00 0,00 0, Ostale usluge ,00 0,00 0,00 Tekući projekt: T100010, OSTALA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA , ,75 99, Rashodi poslovanja , ,75 99, Materijalni rashodi , ,75 99, Rashodi za usluge , ,75 99, Ostale usluge , ,75 99,46 Tekući projekt: T100012, IDEJNA HORTIKULTURNA RJEŠENJA , ,00 98, Rashodi poslovanja , ,00 98, Materijalni rashodi , ,00 98, Rashodi za usluge , ,00 98, Ostale usluge , ,00 98,40 Program: 0102, GEODETSKE USLUGE , ,06 98,92 Tekući projekt: T100001, IZRADA GEOD. SNIMAKA I PARCELACIJSKIH ELABORATA , ,06 98, Rashodi poslovanja , ,06 98, Materijalni rashodi , ,06 98, Rashodi za usluge , ,06 98, Intelektualne i osobne usluge , ,06 98,92 Glava: 03, UPRAVLJANJE IMOVINOM GRADA , ,25 93,22 Glavni program: P04, PROGRAM ODRŽAVANJA PROSTORA U VLASNIŠTVU GRADA , ,98 91,67 Program: 0100, ODRŽAVANJE OBJEKATA I OPREME U VL. GRADA , ,98 91,67 Tekući projekt: T100001, ODRŽAVANJE OBJEKATA I OPREME U VLASNIŠTVU GRADA , ,10 88,58 01,03 3 Rashodi poslovanja , ,10 88,58 01,03 32 Materijalni rashodi , ,10 88,58 01, Rashodi za materijal i energiju , ,25 88,26 01, Energija , ,41 88, Sitni inventar i auto gume , ,84 71, Rashodi za usluge , ,85 89, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,11 86, Komunalne usluge , ,33 91, Ostale usluge , ,41 99,17 Tekući projekt: T100002, ODRŽAVANJE DRUŠTVENIH DOMOVA , ,77 97, Rashodi poslovanja , ,77 97, Materijalni rashodi , ,77 97, Rashodi za usluge , ,77 97, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,77 97,88 Tekući projekt: T100003, ODRŽAVANJE PROSTORA REGENERATOR , ,99 98, Rashodi poslovanja , ,99 98, Materijalni rashodi , ,99 98, Rashodi za usluge , ,99 98, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,99 98,36 Tekući projekt: T100005, ADAPTACIJA - KUMROVEČKA 1.000,00 923,12 92, Rashodi poslovanja ,00 923,12 92, Materijalni rashodi ,00 923,12 92, Rashodi za usluge ,00 923,12 92, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja ,00 923,12 92,31 Glavni program: P05, KAPITALNA ULAGANJA U PROSTORE I OPREMU GRADA , ,27 98,57 Program: 0100, NABAVA PROSTORA I OPREME U VL. GRADA , ,27 98,57 Kapitalni projekt: K100001, NABAVA OPREME U VLASNIŠTVU GRADA , ,27 98,57 01,06 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,27 98,57 01,06 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,27 98, Postrojenja i oprema , ,27 98,74

24 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Uredska oprema i namještaj , ,16 98, Komunikacijska oprema , ,20 99, Oprema za održavanje i zaštitu , ,91 98, Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene ,00 0,00 0,00 01, Nematerijalna proizvedena imovina , ,00 98,14 01, Ulaganja u računalne programe , ,00 98,14 Glava: 04, PROTUPOŽARNA I CIVILNA ZAŠTITA , ,51 99,75 Glavni program: P06, PROTUPOŽARNA I CIVILNA ZAŠTITA , ,51 99,75 Program: 0100, PROTUPOŽARNA ZAŠTITA , ,51 99,76 Aktivnost: A100002, SUFINANCIRANJE VATROGASNE ZAJEDNICE GRADA ZABOKA , ,00 100,00 Korisnik: 001, VATROGASNA ZAJEDNICA , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 37726, JAVNA VATROGASNA POSTROJBA , ,51 99,75 Aktivnost: A100001, PLAĆE I OSTALI MATERIJALNI RASHODI , ,51 99,75 03,04 3 Rashodi poslovanja , ,51 99,75 03,04 31 Rashodi za zaposlene , ,00 98,53 03, Plaće (Bruto) , ,00 98,15 03, Plaće za redovan rad , ,00 98, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 99, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 99,46 01, Doprinosi na plaće , ,00 99,89 01, Doprinosi za mirovinsko osiguranje , ,00 102, Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje , ,00 99, Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti , ,00 96, Materijalni rashodi , ,51 108, Naknade troškova zaposlenima , ,00 99, Službena putovanja , ,00 101, Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život , ,00 98, Stručno usavršavanje zaposlenika , ,00 98, Rashodi za materijal i energiju , ,51 114, Uredski materijal i ostali materijalni rashodi , ,00 88, Materijal i sirovine , ,00 97, Energija , ,00 101, Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje , ,51 188, Sitni inventar i auto gume , ,00 205, Rashodi za usluge , ,00 142, Usluge telefona, pošte i prijevoza , ,00 114, Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,00 0, Komunalne usluge , ,00 101, Zakupnine i najamnine , ,00 98, Računalne usluge ,00 960,00 96, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 93, Premije osiguranja , ,00 93, Financijski rashodi , ,00 97, Ostali financijski rashodi , ,00 97, Bankarske usluge i usluge platnog prometa , ,00 97,77 Program: 0101, CIVILNA ZAŠTITA , ,00 96,26 Aktivnost: A100001, RAZVOJ CIVILNE ZAŠTITE , ,00 96, Rashodi poslovanja , ,00 96, Materijalni rashodi , ,00 96, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 96, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 96,26 Glava: 05, ODGOJ I OBRAZOVANJE , ,04 99,97 Podglava: 01, PREDŠKOLSKI ODGOJ , ,04 99,97

25 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Glavni program: P07, PROGRAM PREDŠKOLSKOG ODGOJA , ,25 99,97 Program: 0100, SUFINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI VRTIĆA , ,25 99,97 Aktivnost: A100002, SUFINANC. TROŠKOVA OSTALIH DJEČJIH VRTIĆA , ,25 96,31 Korisnik: 002, OSTALI DJEČJI VRTIĆI , ,25 96,31 01,04 3 Rashodi poslovanja , ,25 96,31 01,04 37 Naknade građ. i kućan. na temelju osig. i druge naknade , ,25 96,31 01, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,25 96,31 01, Naknade građanima i kućanstvima u naravi , ,25 96,31 Korisnik: 28696, DJEČJI VRTIĆ I JASLICE ZIPKICA , ,00 100,00 Aktivnost: A100001, PLAĆE I OSTALI MATERIJALNI TROŠKOVI , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Rashodi za zaposlene , ,00 100, Plaće (Bruto) , ,00 100, Plaće za redovan rad , ,00 100, Plaće za prekovremeni rad , ,00 100, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 100, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 100, Doprinosi na plaće , ,00 100, Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje , ,00 100, Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti , ,00 100,00 Glavni program: P08, PROGRAM KAPITALNIH ULAGANJA U PREDŠKOLSKI ODGOJ , ,79 99,94 Program: 0100, KAPITALNA ULAGANJA U DJEČJEM VRTIĆU , ,79 99,94 Kapitalni projekt: K100001, SANACIJA KROVA NA DJEČJEM VRTIĆU , ,79 99, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,79 99, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,79 99, Građevinski objekti , ,79 99, Poslovni objekti , ,79 99,94 Podglava: 02, OSNOVNO ŠKOLSKO OBRAZOVANJE , ,00 100,00 Glavni program: P09, PROGRAM OSNOVNOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA , ,00 100,00 Program: 0100, SUFINANCIRANJE POTREBA U ŠKOLSTVU , ,00 100,00 Aktivnost: A100001, SUFINANC. POTREBA U OSNOVNOŠKOLSKOM OBRAZOVANJU , ,00 100,00 Korisnik: 003, OSNOVNA ŠKOLA ZABOK , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Naknade građ. i kućan. na temelju osig. i druge naknade , ,00 100, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,00 100, Naknade građanima i kućanstvima u naravi , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Podglava: 03, SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE , ,00 100,00 Glavni program: P10, PROGRAM SREDNJEŠKOLSKOG I OSTALOG OBRAZOVANJA , ,00 100,00 Program: 0100, PROGRAM SREDNJEŠKOLSKOG OBRAZOVANJA , ,00 100,00 Aktivnost: A100001, SUFINANC. PROGRAMA SREDNJIH ŠKOLA IZNAD STANDARDA , ,00 100,00 Korisnik: 004, SREDNJE ŠKOLE ZABOK , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100, Kapitalne donacije , ,00 100, Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama , ,00 100,00 Glava: 06, KULTURA ZNANOST I RELIGIJSKA KULTURA , ,13 97,36 Glavni program: P11, KAPITALNA ULAGANJA U KULT,.ZNANOST I RELIG. KULT 7.000, ,00 91,37 Program: 0100, KAPITALNA ULAGANJA U KULTURU 7.000, ,00 91,37

26 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Kapitalni projekt: K100002, GRADSKA KNJIŽNICA K. Š. GJALSKI 7.000, ,00 91, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 91, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 91, Građevinski objekti , ,00 91, Poslovni objekti , ,00 91,37 Glavni program: P12, PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI , ,13 97,39 Program: 0100, GRADSKA KNJIŽNICA K. Š. GJALSKI , ,00 98,58 Korisnik: 42188, GRADSKA KNJIŽNICA KSAVER ŠANDOR GJALSKI , ,00 98,58 Aktivnost: A100001, PLAĆE I OSTALI MATERIJALNI TROŠKOVI , ,00 98, Rashodi poslovanja , ,00 98, Rashodi za zaposlene , ,00 99, Plaće (Bruto) , ,00 99, Plaće za redovan rad , ,00 99, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 100, Ostali rashodi za zaposlene , ,00 100, Doprinosi na plaće , ,00 98, Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje , ,00 98, Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti , ,00 96, Materijalni rashodi , ,00 96, Naknade troškova zaposlenima , ,00 97, Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život , ,00 97, Rashodi za materijal i energiju , ,00 92, Uredski materijal i ostali materijalni rashodi , ,00 100, Energija , ,00 91, Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje ,00 873,00 87, Rashodi za usluge , ,00 98, Usluge telefona, pošte i prijevoza , ,00 97, Komunalne usluge , ,00 96, Računalne usluge , ,00 92, Ostale usluge , ,00 103, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,00 97, Premije osiguranja , ,00 97, Financijski rashodi , ,00 96, Ostali financijski rashodi , ,00 96, Bankarske usluge i usluge platnog prometa , ,00 96,24 Kapitalni projekt: K100001, NABAVA KNJIGA , ,00 100, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 100, Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 100, Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti , ,00 100, Knjige , ,00 100,00 Program: 0101, NJEGOVANJE KULTURNE BAŠTINE , ,13 95,57 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE KULTURNIH UDRUGA , ,00 92,55 Korisnik: 005, HRVATSKI GLAZBENI FESTIVAL , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 007, MATICA HRVATSKA- OGRANAK ZABOK 3.500, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 008, KUD ZABOK , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 009, LIMENA GLAZBA PROSENIK , ,00 100,00

27 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 010, PUHAČKI ORKESTAR DVD ŠPIČKOVINA , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 011, PUHAČKI ORKESTAR GRADA ZABOKA , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 012, ZBOR ĐALSKI , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 013, MUŽI ZAGORSKOG SRCA 3.000, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 014, GOKUL 7.500, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 015, OSTALI KULTURNI PROGRAMI , ,00 25, Rashodi poslovanja , ,00 25, Ostali rashodi , ,00 25, Tekuće donacije , ,00 25, Tekuće donacije u novcu , ,00 25,00 Korisnik: 016, REGENERATOR , ,00 46, Rashodi poslovanja , ,00 46, Ostali rashodi , ,00 46, Tekuće donacije , ,00 46, Tekuće donacije u novcu , ,00 46,67 Korisnik: 017, FILATELISTIČKO DRUŠTVO ZABOKY 1.500, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 018, UDRUGA MRAZ , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Aktivnost: A100002, SUFINANC. PROGRAMA PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA , ,13 99,14 Korisnik: 006, PUČKO OTVORENO UČILIŠTE , ,13 99, Rashodi poslovanja , ,13 99, Ostali rashodi , ,13 99, Tekuće donacije , ,13 99, Tekuće donacije u novcu , ,13 99,14 Program: 0102, OČUVANJE SAKRALNE KULTURE , ,00 100,00 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE SAKRALNE KULTURE , ,00 100,00

28 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Korisnik: 019, ŽUPA BEDEKOVČINA , ,00 100,00 01,03 3 Rashodi poslovanja , ,00 100,00 01,03 38 Ostali rashodi , ,00 100,00 01, Kapitalne donacije , ,00 100,00 01, Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama , ,00 100,00 Korisnik: 020, ŽUPA ZABOK , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Kapitalne donacije , ,00 100, Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama , ,00 100,00 Program: 0103, PROGRAM MANIFESTACIJA I OBLJETNICA , ,00 95,60 Aktivnost: A100001, OSTALE KULTURNE MANIFESTACIJE , ,00 86,80 01,03 3 Rashodi poslovanja , ,00 86,80 01,03 38 Ostali rashodi , ,00 86,80 01, Tekuće donacije , ,00 86,80 01, Tekuće donacije u novcu , ,00 86,80 Aktivnost: A100002, MANIFESTACIJA DANI K. Š. GJALSKOG , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Program: 0104, PROGRAM UNAPREĐENJA EKOLOŠKE KULTURE , ,00 100,00 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE EKOLOŠKIH UDRUGA , ,00 100,00 Korisnik: 022, PLANINARSKO DRUŠTVO ZAGORSKE STEZE 5.000, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 023, EKOLOŠKO DRUŠTVO LIJEPA NAŠA 7.500, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Glava: 07, SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO , ,57 96,52 Glavni program: P13, PROGRAM SOCIJALNE SKRBI , ,57 96,52 Program: 0100, SUFINANCIRANJE STARIH, BOLESNIH I NEMOĆNIH , ,21 98,14 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE RADA UDRUGA , ,85 98,64 Korisnik: 025, GRADSKA ORGANIZACIJA UMIROVLJENIKA ZABOK , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 027, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZABOK , ,85 98, Rashodi poslovanja , ,85 98, Ostali rashodi , ,85 98, Tekuće donacije , ,85 98, Tekuće donacije u novcu , ,85 98,64 Korisnik: 040, OSTALI PROGRAMI , ,00 93, Rashodi poslovanja , ,00 93, Ostali rashodi , ,00 93, Tekuće donacije , ,00 93, Tekuće donacije u novcu , ,00 93,33 Aktivnost: A100002, POMOĆ U KUĆI STARIJIM I NEMOĆNIM , ,36 96,87 Korisnik: 027, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZABOK , ,00 99, Rashodi poslovanja , ,00 99, Ostali rashodi , ,00 99, Tekuće donacije , ,00 99, Tekuće donacije u novcu , ,00 99,70

29 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Korisnik: 045, DOM MIRKOVEC , ,36 92, Rashodi poslovanja , ,36 92, Ostali rashodi , ,36 92, Tekuće donacije , ,00 96, Tekuće donacije u novcu , ,00 96, Kapitalne donacije , ,36 81, Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama , ,36 81,99 Program: 0101, SUFINANCIRANJE BRANIT. STRADAL. I OBIT. POG. BRAN , ,00 72,73 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE RADA UDRUGA , ,00 72,73 Korisnik: 034, UDRUGE IZ DOMOVINSKOG RATA , ,00 72, Rashodi poslovanja , ,00 72, Ostali rashodi , ,00 72, Tekuće donacije , ,00 72, Tekuće donacije u novcu , ,00 72,73 Korisnik: 040, OSTALI PROGRAMI 0,00 0,00 0, Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, Ostali rashodi ,00 0,00 0, Tekuće donacije ,00 0,00 0, Tekuće donacije u novcu ,00 0,00 0,00 Program: 0102, SUFINANCIRANJE POMOĆI OBITELJIMA I KUĆANSTVIMA , ,36 96,61 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE TROŠKOVA PREHRANE , ,09 98, Rashodi poslovanja , ,09 98, Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade , ,09 98, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,09 98, Naknade građanima i kućanstvima u naravi , ,09 98,78 Aktivnost: A100002, SUFINANCIRANJE TROŠ. STANOVANJA 7.000, ,91 99, Rashodi poslovanja , ,91 99, Naknade građ. i kućan. na temelju osig. i druge naknade , ,91 99, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,91 99, Naknade građanima i kućanstvima u naravi , ,91 99,48 Aktivnost: A100003, JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI , ,00 93,05 01,04,06 3 Rashodi poslovanja , ,00 93,05 01,04,0637 Naknade građ. i kućan. na temelju osig. i druge naknade , ,00 93,05 01,04, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,00 93,05 01,04, Naknade građanima i kućanstvima u novcu , ,00 93,45 01,04, Naknade građanima i kućanstvima u naravi , ,00 92,70 Aktivnost: A100004, SUFINANCIRANJE UČENIKA I STUDENATA , ,18 98, Rashodi poslovanja , ,18 98, Subvencije , ,73 90, Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru , ,73 90, Subvencije kreditnim i ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru , ,73 90, Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna , ,00 100, Pomoći unutar općeg proračuna , ,00 100, Tekuće pomoći unutar općeg proračuna , ,00 100, Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade , ,45 98, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,45 98, Naknade građanima i kućanstvima u novcu , ,00 98, Naknade građanima i kućanstvima u naravi , ,45 99,74 Aktivnost: A100005, SUFINANCIRANJE RADA DRUŠTVA NAŠA DJECA , ,00 100,00 Korisnik: 041, DRUŠTVO NAŠA DJECA , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100,00

30 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Aktivnost: A100007, SUFINANCIRANJE OBITELJI S NOVOROĐENOM DJECOM , ,00 99, Rashodi poslovanja , ,00 99, Naknade građ. i kućan. na temelju osig. i druge naknade , ,00 99, Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,00 99, Naknade građanima i kućanstvima u novcu , ,00 100, Naknade građanima i kućanstvima u naravi , ,00 97,89 Aktivnost: A100008, SUFINANCIRANJE LJETOVANJA DJECE , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Aktivnost: A100009, SUFINANCIRANJE POGREBNIH TROŠKOVA , ,18 40, Rashodi poslovanja , ,18 40, Materijalni rashodi , ,18 40, Rashodi za usluge , ,18 40, Ostale usluge , ,18 40,77 Glava: 08, TURIZAM I GOSPODARSTVO , ,56 96,12 Glavni program: P14, TURIZAM I GOSPODARSTVO , ,56 96,12 Program: 0100, PROGRAM TURIZMA I GOSPODARSTVA , ,56 96,76 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE GOSPODARSKIH PROGRAMA PODUZETNIKA , ,06 99, Rashodi poslovanja , ,06 99, Subvencije , ,06 99, Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora , ,06 99, Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima , ,06 99,47 Aktivnost: A100003, SUFINANCIRANJE RADA KRAPINSKO-ZAGORSKOG AERODROMA , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Kapitalni projekt: K100001, GOSPODARSKA ZONA -NAZADKUPNJA ZEMLJIŠTA , ,50 100, Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,50 100, Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine , ,50 100, Materijalna imovina - prirodna bogatstva , ,50 100, Zemljište , ,50 100,00 Tekući projekt: T100001, IZRADA PROGRAMA GOSPODARSKOG RAZVOJA GRADA ZABOKA , ,00 36, Rashodi poslovanja , ,00 36, Materijalni rashodi , ,00 36, Rashodi za usluge , ,00 36, Intelektualne i osobne usluge , ,00 36,39 Program: 0101, POTICANJE I RAZVOJ TURIZMA 5.000,00 55,00 1,10 Aktivnost: A100001, TURISTIČKA ZAJEDNICA 5.000,00 55,00 1, Rashodi poslovanja ,00 55,00 1, Materijalni rashodi ,00 55,00 1, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja ,00 55,00 1, Ostali nespomenuti rashodi poslovanja ,00 55,00 1,10 Program: 0102, POLJOPRIVREDA 9.500, ,00 100,00 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE POLJOPRIVREDE 9.500, ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Subvencije , ,00 100, Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora , ,00 100,00

31 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima , ,00 100,00 Glava: 09, POTICANJE SPORTSKIH AKTIVNOSTI , ,01 99,99 Glavni program: P15, PROGRAM POTICANJA AMATERSKOG SPORTA , ,01 99,99 Program: 0100, PROGRAM JAVNIH POTREBA U ŠPORTU , ,01 99,99 Aktivnost: A100001, SUFINANCIRANJE SPORTSKIH AKTIVNOSTI , ,00 100,00 Korisnik: 042, ZAJEDNICA ŠPORTOVA GRADA ZABOKA , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Korisnik: 044, KOŠARKAŠKI KLUB ZABOK , ,00 100, Rashodi poslovanja , ,00 100, Ostali rashodi , ,00 100, Tekuće donacije , ,00 100, Tekuće donacije u novcu , ,00 100,00 Aktivnost: A100002, OSTALI IZDACI ZA ŠPORT , ,01 99, Rashodi poslovanja , ,01 99, Ostali rashodi , ,01 99, Tekuće donacije , ,01 99, Tekuće donacije u novcu , ,01 99,92 Šifra izvora: 1 - Opći prihodi i primici 2 - Vlastiti izvori 3 - Prihodi za posebne namjene 4 - Pomoći 5 - Donacije 6 - Prihodi od nefinancijske imovine 7 - Namjenski primici Članak 6. Manjak prihoda i primitaka u iznosu od ,06 kuna pokrit će se iz ostvarenih prihoda u godini. Članak 7. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA:400-05/12-01/04 URBROJ: 2197/ Zabok, 29. ožujka Predsjednik Gradskog vijeća Zoran Krajačić, v.r. Na temelju članka 84. stavka 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu («Narodne novine» br. 114/10.) i članka 30. Statuta Grada Zaboka («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» br. 13/09.) Gradsko vijeće Grada Zaboka na 35. sjednici održanoj 29. ožujka godine donosi O D L U K U O RASPODJELI REZULTATA POSLOVANJA I NAČINU POKRIĆA PRORAČUNSKOG MANJKA GRADA ZABOKA IZ GODINE Članak 1. U Proračunu Grada Zaboka sa stanjem na dan godine utvrđen je višak / manjak po aktivnostima: - višak prihoda poslovanja ,78 - manjak prihoda od nefinancijske imovine ,76 - manjak prihoda od financijske imovine ,08 Članak 2. Ostvareni višak prihoda poslovanja u iznosu od ,78 kuna raspoređuje se za pokriće manjka od financijske imovine, u iznosu od ,08 kuna, te za pokriće manjka od nefinancijske imovine u iznosu od ,70 kuna. Manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od ,06 kuna pokrit će se iz ostvarenih prihoda u godini. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom objave, a objavit će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: /12-01/04 URBROJ: 2197/ U Zaboku, 29. ožujka PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Zoran Krajačić, v.r. Na temelju članka 28. stavka 4. i članka 30. stavka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11. i 90/11.) i članka 30. Statuta Grada Zaboka («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 13/09. ) Gradsko vijeće Grada Zaboka na 35. sjednici održanoj dana 29. ožujka godine donijelo je ZAKLJUČAK I. Usvaja se Izvješće o utrošku komunalnih prihoda u godini (u daljnjem tekstu: Izvješće). II. Izvješće se nalazi u prilogu ovog Zaključka i čini njegov sastavi dio. III.

32 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Ovaj Zaključak stupa na snagu danom objave u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: /12-01/04 URBROJ: 2197/ Zabok, 29. ožujka PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Zoran Krajačić, v.r. Na temelju članka 28. stavka 4. i članka 30. stavka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84./11. i 90/11.) i članka 43. alineje 12 Statuta Grada Zaboka («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 13/09.) Gradonačelnik grada Zaboka podnosi: IZVJEŠĆE o utrošku komunalnih prihoda u godini PRIHODI Komunalni prihodi u godini ostvareni su kako slijedi: Redni broj O p i s Planirano u Ostvareno u Naknada za korištenje groblja , ,00 2. Komunalni doprinos , ,47 3. Naknade za priključenje , ,40 3. Komunalna naknada , ,72 4. Prihodi od namjenskog dijela za deponij , ,19 5. Prihodi od koncesija , ,00 6. Vodni doprinos , ,82 7. Doprinosi za šume 200,00 95,26 Ukupni komunalni prihodi , ,86 RASHODI Redni broj O p i s Planirano u Ostvareno u Izgradnja nogostupa , ,13 2. Izgradnja nerazvrstanih cesta i trgova , ,94 3. Izgradnja javne rasvjete , ,20 4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava , ,18 5. Izgradnja sustava odvodnje i kanalizacije , ,63 6. Izgradnja zelenih površina , ,00 7. Kapitalna ulaganja u groblje , ,05 8. Kapitalna ulaganja u prostore i opremu grada , ,27 9. Kapitalna ulaganja u predškolski odgoj , , Kapit. ulaganja u kulturu, znanost i relig. kult , , Održavanje javnih površina , , Održavanje nerazvrstanih cesta , , Održavanje javne rasvjete , , Hitne i nepredvidive intervencije , , Održavanje odlagališta otpada , , Održavanje groblja , , Održavanje objekata i opreme u vlasništvu grada , , , ,82 Ukupni komunalni rashodi KLASA: /12-01/04 URBROJ: 2197/ Zabok, 29. ožujka GRADONAČELNIK Ivan Hanžek, oec., v.r.

33 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Na temelju članka 30. Statuta Grada Zaboka («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 13/09.) Gradsko vijeće Grada Zaboka na svojoj 35. sjednici održanoj dana 29.ožujka godine donijelo je slijedeći ZAKLJUČAK I. Gradsko vijeće Grada Zaboka usvaja sljedeća Izvješća: - Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Zaboku za godinu, - Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u Gradu Zaboku za godinu, - Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi Grada Zaboka za godinu, - Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu Grada Zaboka za godinu, - Izvješće o izvršenju Programa socijalne skrbi Grada Zaboka za godinu, - Izvješće o izvršenju Programa utroška sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo za godinu - Izvješće o izvršenju Programa utroška sredstava od spomeničke rente za godinu, - Izvješće o izvršenju Programa utroška sredstava od šumskog doprinosa za godinu II. Izvješća iz članka I. nalaze se u prilogu ovog Zaključka i čine njegov sastavi dio. III. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom objave u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». KLASA: /10-01/10 URBROJ: 2197/ Zabok, 29. ožujka PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Zoran Krajačić, v.r. Na temelju članka 30. stavka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 49/11., 84/11., 90/11.) i članka 43. Statuta Grada Zaboka ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 13/09.), Gradonačelnik Grada Zaboka podnosi sljedeće: Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Zaboku za godinu Članak 1. Program gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Zaboku za godinu ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 38/10., 25/11. i 30/11.) izvršen je kako slijedi: R. B. NAZIV PROGRAMA PLANIRANO OSTVARENO 1. izgradnja nogostupa , ,13 izgradnja nogostupa , ,68 -izgradnja nogostupa u Naselju Tomeki, duljine 160 metara , ,12 -pješački prijelaz preko pruge u Lugu Zabočkom, duljine 88 m , ,56 rekonstrukcija nogostupa , ,03 -rekonstrukcija nogostupa od Šode do Kiwija, duljine 200 m , ,03 -rekonstrukcija nogostupa Grabrovec, duljine 63 m , ,00 autobusna stajališta , ,42 - izgradnja autobusnog stajališta Gredice , ,42 2. izgradnja nerazvrstanih cesta i trgova , ,94 -izgradnja prometnice od Ulice M. Gupca i Ulica Mladih, duljine 220 m , ,63 -rekonstrukcija dijela nerazvrstane ceste: dionica ŽC 2195-vodosprema Gredice, duljine 260 metara , ,25 -asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području grada, Uređenje puta prema deponiju smeća 2100 m², Uređenje puta Žiger 600 m², Uređenje odvojka Kotarski 125 m², , ,06 Uređenje puta Strahinić 500 m², Uređenje puta Hrestak 200 m², Uređenje puta Škof 150 m². 3. izgradnja javne rasvjete , ,20

34 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, izgradnja javne rasvjete, duljine 350 metara, Ulica 103. brigade , ,20 4. izgradnja vodoopskrbnog sustava , ,18 -otkup zemljišta Prosenik Začretski, 2504 m², izgradnja vodospreme 0,00 0,00 -izgradnja vodovoda Jul-Tim, duljine 200 metara 0,00 0,00 -izgradnja vodovoda ostalo , ,18 5. izgradnja sustava odvodnje i kanalizacije , ,63 -sufinanciranje izgradnje vodnih građevina, Nastavak izrade projektne dokumentacije odvodnje za naselja Grdenci, Hum i Lug, Nastavak izgradnje kanalizacijskog sabirnog kanala SK 7, , ,11 Nastavak stručnog nadzora nad izgradnjom sabirnog kanala SK 7. -izgradnja kanalizacije u Naselju Tomeki, duljine 139 metara , ,63 -izgradnja kanalizacije Jul-Tim, duljine 40 metara , ,91 -izgradnja kanalizacije u Ulici Mladih, duljine 343 metara 0,00 0,00 -izgradnja kanalizacije u Dubravi Zabočkoj, duljine 114 m , ,98 6. izgradnja zelenih površina , ,00 -otkup zemljišta za dječja igrališta, Hum Zabočki 683 m² , ,00 -izgradnja dječjih igrališta , ,00 -oprema dječjih igrališta 0,00 0,00 7. izgradnja odlagališta komunalnog otpada 0,00 0,00 -izgradnja odlagališta komunalnog otpada 0,00 0,00 8. kapitalna ulaganja u groblje , ,05 -izgradnja zida za urne, duljine 25 metara, kamenoklesarski radovi , ,41 -uređenje platoa ispred centralnog križa, izgradnja drenaže, duljine 75 metara , ,28 -izgradnja grobnih okvira i staza, 27 komada , ,36 9. kapitalna ulaganja u predškolski odgoj , ,79 -sanacija krova na dječjem vrtiću, površine 190 m² , , kapitalna ulaganja u kulturu, znanost i religijsku kulturu 7.000, ,00 -Gradska knjižnica K. Š. Gjalski 7.000, , kapitalna ulaganja u sport, rekreaciju i tehničku kulturu 0,00 0,00 -sportska dvorana, izvedbeni projekti 0,00 0,00 UKUPNO , ,92 KLASA: /10-01/10 URBROJ: 2197/01-05/ Zabok, 29. ožujka 2012.g. GRADONAČELNIK Ivan Hanžek, oec., v.r. Na temelju članka 28. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. pročišćeni tekst, 82/04. i 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11. i 90/11.) i članka 43. Statuta Grada Zaboka ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 13/09.) dana 29. ožujka godine, Gradonačelnik Grada Zaboka podnosi: Izvješće o izvršenju Programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u Gradu Zaboku za godinu Članak 1.

35 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Program održavanja objekta komunalne infrastrukture za godinu u Gradu Zaboku izvršen je kako slijedi: Redni broj O P I S P R O G R A M A PLANIRANO OSTVARENO 1. ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA , ,32 -Deratizacija javnih površina , ,00 -Sanacija odrona klizišta , ,23 -Čišćenje raslinja uz javne površine , ,94 -Postava košara za smeće 1.000, ,00 -Održavanje javnih zelenih površina , ,00 -Održavanje čistoće javnih površina , ,00 -Održavanje zelenih otoka , ,52 -Održavanje dječjih igrališta , ,63 2. ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA , ,28 -Sanacija udarnih rupa , ,15 -Isporuka kamenog agregata , ,72 -Doprema i ugradnja kamenog agregata , ,69 -Zimska služba , ,00 -Horizont. i vertikalna prometna signalizacija , ,77 -Održavanje nogostupa , ,00 -Održavanje bankina 6.000, ,00 -Održavanje cestovnih jaraka , ,95 -Održavanje slivnika , ,00 3. ODRŽAVANJE JAVNE RASVJETE , ,70 -Održavanje popravak javne rasvjete , ,01 -Utrošak električne energije J. R , ,12 -Dekoracija i iluminacija grada Zaboka , ,41 -Rekonstrukcija sustava na javnoj rasvjeti , ,16 4. HITNE I NEPREDVIDIVE INTERVENCIJE , ,95 -Ostale sanacije , ,95 5. ODRŽAVANJE GROBLJA , ,90 -Redovno održavanje groblja , ,55 -Odvoz smeća i ostalo , ,35 6. ODRŽAVANJE ODLAGALIŠTA OTPADA , ,50 -Deponija Gubaševo , ,50 -Sanacija divljih deponija , HIGIJENIČARSKA SLUŽBA , ,40 -Higijeničarska služba , ,40 8. ODRŽAVANJE KANALIZACIJE 0 0 -Održavanje kanalizacije na području Grada U K U P N O: , ,05 Članak 2. Izvršenje Programa iz članka 1. ovog Programa utvrđuje se: - opis i opseg poslova održavanja s troškovima po djelatnostima, - iskaz financijskih sredstava, s naznakom izvora financiranja. OPIS I OPSEG POSLOVANJA ODRŽAVANJA Članak 3. U godini održavanje objekata komunalne infrastrukture iz članka 1. ove Odluke u Gradu Zaboku obuhvaća: I. ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA Komunalna djelatnost održavanje javnih površina obuhvaća slijedeće komunalne poslove: deratizacija javnih površina, sanacija odrona i klizišta, čišćenje raslinja uz

36 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, javne površine, postava košara za smeće, održavanje javnih zelenih površina, održavanje čistoće javnih površina, održavanje zelenih otoka i održavanje dječjih igrališta. A) Deratizacija javnih površina Deratizacija se provodila sukladno Planu provedbe preventivne deratizacije kao posebna mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na području Grada Zaboka u godini. Deratizacija se provodila sustavno dva puta godišnje i to u proljeće i na jesen. Sustavna deratizacija vršila se na obiteljskim kućama sa odgovarajućim pomoćnim zgradama, stambenim jedinicama u stambenim zgradama, zgradama javne namjene, javnim i zelenim površinama, uličnim kanalima i divljim deponijima u Gradu Zaboku i gradskom naseljima. Deratizacija se provodila u domaćinstava te na 20 javnih površina. Vrijednost za izvršenu deratizaciju iznosi ,00 kuna. Nadzor nad provedbom ovih mjera vrši Zavod za javno zdravstvo Krapinsko zagorske županije. B) Sanacija odrona i klizišta Za navedenu aktivnost utrošeno je ,23 kune. Sanacija se odnosi na klizišta na području Grada Zaboka, koja su se pojavila u godini na javno prometnim površinama. C) Čišćenje raslinja uz javne površine Izdaci se odnose na uslugu tekućeg i investicijskog održavanja. Raslinje se očistilo prvenstveno uz prometnice i javne putove kako bi se osiguralo nesmetano kretanje ljudi i vozila, osobito u zimskom periodu. Vrijednost za navedene radove je ,94 kuna. Očišćeno je 10 km cesta. D) Postava košara za smeće Kako bi se popravila dotrajala košara za smeće, Grad Zabok u godini utrošio je 1.000,00 kuna, za popravak 1 nove košare za smeće, koja je postavljena u Gredicama Zabočkim, kod autobusnog ugibališta. E) Održavanje javnih zelenih površina Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu i programu održavanja objekata komunalne infrastrukture za navedenu aktivnost u godini utrošen je iznos od ,00 kuna. Pod održavanjem javnih zelenih površina izvršeni su radovi prema dinamici izvođenja radova na hortikulturnom održavanju i čišćenju javnih zelenih površina Grada Zaboka u razdoblju od godinu dana. Pod javno zelenim površinama smatraju se: javne zelene površine, pješačke staze, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta. Za navedene poslove sklopljen je Ugovor sa poduzećem Plavinka d.o.o. Zabok, a sve sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. U Gradu Zaboku postoji cca m2 travnjaka, 1.200,00 m žive ograde, 4 velika nogometna igrališta, koji se čiste i održavaju sukladno dinamici koja je sastavni dio Ugovora. F) Održavanje čistoće javnih površina Pod održavanjem i čišćenjem javno prometnih površina smatra se: metenje površina prema planu i programu, skupljanju lišća sa ugovorenih površina deponiranje u kontejnere, sakupljanje svih otpadaka i nečistoća s površina i deponiranje u kontejnere, površinsko čišćenje uličnih slivnika i pjeskolova, čišćenje snijega s nogostupa, te posipavanje mješavinom sipine i soli. Na području grada postoji cca ,00 m2 javnih površina za svakodnevno čišćenje, te ,00 m2 za povremeno čišćenje. Za navedene radove sklopljen je Ugovor sa Plavinkom d.o.o., Zabok, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Za navedene radove utrošeno je ,00 kuna. G) Održavanje zelenih otoka Na području Grada Zaboka postoji 26 lokacija Zelenih otoka, a na svakom otoku nalaze se po 3 spremnika: spremnik za staklo (zelena), papir (plava), plastika (žuta). Održavanje se svodi na osiguranje usluge zbrinjavanja ambalažnog otpada stakla, plastike i papira, te na popravak dotrajalih dijelova zelenih otoka. Za navedenu aktivnost utrošena su sredstva u iznosu od ,52 kune. Za navedene radove sklopljen je ugovor sa Komunalnim Zabok, d.o.o. H) Održavanje dječjih igrališta Za navedenu aktivnost utrošena su sredstva u iznosu ,63 kune, a odnose se na uslugu popravka i održavanja dječjih sprava na dječjim igralištima koja se nalaze na području grada Zaboka. Na području Grada Zaboka postoje 22 dječja igrališta, na kojima se nalaze razne sprave koje odgovaraju standardima i propisima za tu namjenu. Financiranje Programa izvršeno je iz slijedećih izvora: 1.prihod od komunalne naknade, II. ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA Održavanje nerazvrstanih cesta podrazumijeva održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane prema posebnim propisima, te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste. Održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća: - sanaciju udarnih rupa - isporuku kamenog agregata - dopremu i ugradnju kamenog agregata - zimsku službu - horizontalnu i vertikalnu prometnu signalizaciju - održavanje nogostupa - održavanje bankina - održavanje cestovnih jaraka - održavanje slivnika. A) Sanacija udarnih rupa Udarne rupe na kolniku zatvaraju se u što kraćem roku i to istim materijalom od kojeg je napravljena kolnička konstrukcija. Opis radova za izvršenje sanacije udarnih rupa zadan je u Ugovoru. Sanirano je 905,40 m2 udarnih rupa za što je utrošeno ,15 kuna. B) Isporuka kamenog agregata Isporuka kamenog agregata izvršena je temeljem Ugovora, te se izvršila prema potrebi na makadamske ceste na području grada Zaboka, isporučeno je 3.261,59 tona, za što je utrošeno ,72 kuna. C) Doprema i ugradnja kamenog agregata Doprema i ugradnja izvršena je prema zahtjevima mjesnih odbora te ovisno o stanju putova za što je utrošeno ,69 kuna.

37 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. D) Zimska služba Obavljanje komunalnih poslova zimska služba (čišćenje snijega i posipavanje cesta i ulica) na području Grada Zaboka izvršena je na nerazvrstanim cestama i ulicama, sukladno Izvodu iz plana zimske službe. Posipavanje cesta i ulica vršilo se mješavinom kamenog materijala (frakcije 4-8 mm) i soli. Sve ulice i ceste na cjelokupnom području Grada Zaboka moraju biti očišćene i posipane u roku od 12 sati po prestanku oborina. Čišćenje se vrši na 57,365 km cesta i ulica. Utrošeni iznos je ,00 kuna. E) Horizontalna i vertikalna prometna signalizacija Oprema i prometna signalizacija na nerazvrstanim cestama izvršena je na mjestima gdje je bila polomljena i oštećena. Oznake na kolniku (horizontalna prometna signalizacija) obnovljena je u kolovozu, a sve prema Pravilniku o postavi prometne signalizacije. Utrošeni iznos je ,77 kuna. F) Održavanje nogostupa Sanacija nogostupa izvršena je u smislu sanacije ulegnuća i popravak rubnjaka na istim, za navedeno utrošena su sredstva u iznosu od ,00 kuna. G) Održavanje bankina i cestovnih jaraka Pod održavanjem bankina vrši se dovoz kamenog materijala, razgrtanje istog po bankini i valjanje. Održavanje cestovnih jaraka izvršeno je na način da su se pročistili postojeći jarci. Za održavanje bankina utrošeno je 5.878,00 kuna, a za cestovne jarke utrošeno je ,95 kuna. H) Održavanje slivnika Slivnici se održavaju tako da u svakom trenutku mogu primiti količinu oborina za koju su projektirani pa se u tu svrhu redovito popravljaju. Podizanje i stabilizacija slivnika i slivnih rešetki izvršeno je na svim cestama na kojima postoji sistem za odvodnju. Za navedenu aktivnost utrošena su sredstva u iznosu od ,00 kuna. Financiranje Programa izvršeno je iz slijedećih izvora: 1. prihod od komunalne naknade. III. ODRŽAVANJE JAVNE RASVJETE Održavanje javne rasvjete podrazumijeva upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivši podmirivanje troškova električne energije za rasvjetljavanje javnih površina i javnih cesta koje prolaze kroz naselja i nerazvrstanih cesta. Održavanje javne rasvjete obuhvaća: - održavanje i popravak javne rasvjete - utrošak električne energije javne rasvjete - dekoraciju i iluminaciju grada za blagdane - rekonstrukciju sustava na javnoj rasvjeti. A) Održavanje i popravak javne rasvjete Na objektima i uređajima javne rasvjete smatraju se objekti u vlasništvu Grada Zaboka, te objekti i uređaji na kojima grad zabok ima pravo besplatne služnosti. Opseg poslova održavanja i popravka uređaja javne rasvjete određen je posebnim potrebama i ugovorom o održavanju javne rasvjete koji je sklopljen za razdoblje od 4 godine, a obavlja ga tvrtka ELICOM d.o.o. iz Zagreba. U 2011 god. za održavanje javne rasvjete utrošeno je ,01 kuna. B) Utrošak električne energije javne rasvjete Pod utroškom električne energije za javnu rasvjetu podrazumijeva se podmirivanje troškova električne energije za rasvjetljavanje javnih površina i javnih cesta koje prolaze kroz naselja i nerazvrstanih cesta. Utrošeno je ukupno ,12 kuna. C) Dekoracija i iluminacija grada za blagdane Za dekoraciju i iluminaciju grada za blagdane postavljen je božićni nakit prije božićnih blagdana, te skidanje istog nakon blagdana. Utrošena su sredstva u iznosu od ,41 kuna. D) Rekonstrukcija sustava na javnoj rasvjeti Pod rekonstrukcijom sustava javne rasvjete podrazumijeva se izmjena svih starih tipova svjetiljki, novim modernim svjetiljkama. Kvaliteta i izvedba nove opreme predložena je uz uvažavanje sljedećih činjenica: - kvaliteta predložene opreme i radova primjerena je Gradu Zaboku, i na razini kvalitete gradnje novih javnih rasvjeta u regiji - radi tipizacije opreme, izbor predloženih svjetiljki i žarulja, usklađen je sa postojećim svjetiljkama koje se ne mijenjaju - mehanički parametri predloženih svjetiljki niži su od postojećih svjetiljki, pa je statičko opterećenje stupova, isto, ili manje - predložene svjetiljke su moderne konstrukcije i izrade i imaju veliku otpornost na utjecaj atmosferilija. Rekonstrukcija postojeće opreme predložena je uz uvažavanje sljedećih činjenica: - predložena je rekonstrukcija samo novijih svjetiljki - prilikom rekonstrukcije pojedinog tipa svjetiljke mijenja se žarulja veće snage sa žaruljom manje snage ali veće efikasnosti. Isto tako se zavisno od tipa svjetiljke i snage žarulje mijenja prigušnica, i ostali odgovarajući pribor, što je uračunato u cijenu rekonstrukcije. Rekonstrukcijom je obuhvaćeno cjelovito rješenje problema vezanih uz javnu rasvjetu na području Grada Zaboka, te bi rekonstrukcija trebala biti osnova na temelju koje bi se stanje sustava javne rasvjete podiglo na višu razinu. U godini izvršena je rekonstrukcija - I faza javne rasvjete za što je utrošeno ,16 kuna. Dio troškova rekonstrukcije (u iznosu ,32 kuna) sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Financiranje Programa izvršeno je se iz slijedećih izvora: 1. prihod od komunalne naknade 2. ostale kapitalne potpore Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. IV. HITNE I NEPREDVIDIVE INTERVENCIJE Pod hitnim i nepredvidivim intervencijama podrazumijevaju se radovi koji se nisu mogli unaprijed predvidjeti u osnovnom održavanju komunalne infrastrukture, a nužno ih je izvesti zbog nesmetanog funkcioniranja

38 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, infrastrukture. Ovom stavkom razni radovi obuhvaćeno je prijevoz signalizacije i sitnog materijala (cca 380 sati), rad utovarivača kombinirke (cca 500 sati), razni radovi radnika (cca 1500 sati). Sanacija klizišta - sufinanciranje od strane Krapinsko-zagorske županije u iznosu ,58 kuna. Ukupno utrošeno je ,95 kuna. Financiranje Programa izvršeno je iz slijedećih izvora: 1. prihod od komunalne naknade, 1. pomoći iz proračuna sredstva Krapinsko-zagorske županije. V. ODRŽAVANJE GROBLJA A) REDOVITO ODRŽAVANJE GROBLJA Pod redovitim održavanjem groblja, izvršene su usluge: održavanje prostora i zgrade mrtvačnice, uređenje groblja i hortikulture na prostoru groblja, te čišćenje i sakupljanje otpadnog materijala. Radove je izvršila tvrtka PLAVINKA d.o.o. sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu.nadalje, izvršena je sanacija platoa na groblju od stane tvrtke Strojni iskop transport Zajec. Ukupno utrošeno je ,55 kuna. B) ODVOZ SMEĆA I OSTALO Odvoz smeća sa kontejnera vrši Komunalno Zabok d.o.o. na odlagalište otpada Gubaševo. Obračun se vrši prema stvarno odvezenim količinama otpada sa groblja. Troškovi iznose ,35 kuna. Financiranje Programa izvršeno je iz slijedećih izvora: 1.prihod od naknade za korištenje groblja 2.komunalne naknade VI. ODRŽAVANJE ODLAGALIŠTA OTPADA A) DEPONIJA GUBAŠEVO Poslovi održavanja podrazumijevaju održavanje pristupne ceste, izrada zečjih nasipa oko odlagališta otpada, regulaciju površinskih voda sa iskopom odvodnih kanala, održavanje okoliša deponije i špricanje herbicidima. Za navede radove utrošeno je ,50 kuna. B) SANACIJA DIVLJIH DEPONIJA Pod sanacijom divljih deponija podrazumijeva se sanacija deponija nastalih tijekom godine. Proračunom su planirana sredstva u iznosu od ,00 kuna, utrošeno nije ništa jer se novo pronađene i evidentirane deponije nisu mogle sanirati zbog loših vremenskih prilika i pristupačnosti do njih. Iste se planiraju sanirati u god. Financiranje Programa izvršeno je se iz slijedećih izvora: 1. namjenskog dijela za sanaciju VII. HIGIJENIČARSKA SLUŽBA Sukladno Zakonu o veterinarstvu, Zakonu o zaštiti životinja i ostalim propisima grad je dužan osigurati obavljanje higijeničarske službe. Poslovi higijeničarske službe obuhvaćaju pružanje usluge skupljanja i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja, te uslugu uklanjanja lešina, konfiskata i životinjskih proizvoda, a sve sukladno Zakonu o veterinarstvu i Zakonu o zaštiti životinja. Poslovi higijeničarske službe obavljeni su u iznosu od ,40 kuna. Financiranje Programa izvršeno je iz slijedećih izvora: 1.prihod od komunalne naknade VIII. ODRŽAVANJE KANALIZACIJE Pod održavanjem kanalizacije podrazumijevaju se hitne i nepredviđene intervencije na sustavu odvodnje Grada Zaboka. Nije bilo hitnih intervencija na istim. KLASA: /10-01/09 URBROJ: 2197/01-05/ Zabok, 29. ožujka GRADONAČELNIK Ivan Hanžek, oec., v.r. Na temelju članka 2. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi ( Narodne novine broj 47/90, 27/93. i 38/09.), u skladu s člankom 43. Statuta Grada Zaboka ( Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije br. 13/09.) Gradonačelnik Grada Zaboka donio je dana 29. ožujka godine IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI GRADA ZABOKA ZA GODINU Polazeći od potreba i postignutog stupnja razvitka kulture i kulturnih djelatnosti u Gradu Zaboku, u cilju poticanja i promicanja kulturnih djelatnosti, u godini izvršeno je sufinanciranje sljedećih programa od značaja za Grad Zabok: NAZIV PROGRAMA PLAN IZVRŠENJE PLANA A. Program njegovanja kulturne baštine , ,00 KUD Zabok , ,00 Zbor Đalski , ,00 Puhački orkestar Grada Zaboka , ,00 Puhački orkestar DVD Špičkovina , ,00 Limena glazba Prosenik , ,00 Matica hrvatska Zabok 3.500, ,00

39 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Muži zagorskog srca 3.000, ,00 GOKUL 7.500, ,00 Udruga «Mraz» , ,00 Regenerator , ,00 Filatelističko društvo «Zaboky» 1.500, ,00 Ostali kulturni programi , ,00 Hrvatski glazbeni festival , ,00 B. Program manifestacija i obljetnica , ,00 program manifestacija i obljetnica , ,00 KM Dani K.Š.Gjalskog , ,00 C. Programi knjižnice , ,00 Gradska knjižnica i čitaonica , ,00 Nabava knjiga , ,00 Knjižnica kapitalna ulaganja, dokumentacija 7.000, ,00 D. Programi Pučkog otvorenog učilišta i kina , ,13 Pučko otvoreno učilište, dvorana , ,13 E. Program ekologije , ,00 Ekološko društvo Dubrava Zabočka 7.500, ,00 Planinarsko društvo Zagorske steze 5.000, ,00 F. Program očuvanja sakralne kulture , ,00 Župa Bedekovčina , ,00 Župa Zabok , ,00 H. SVEUKUPNO , KLASA: /10-01/07 URBROJ: 2197/ Zabok, 29. ožujka GRADONAČELNIK Ivan Hanžek. oec., v.r. Na temelju članka 2. Zakona o športu ( Narodne novine broj 71/06. i 150/08.), u skladu s člankom 43. Statuta Grada Zaboka ( Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije br. 13/09.) Gradonačelnik Grada Zaboka dana 29. ožujka podnosi: IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U ŠPORTU GRADA ZABOKA ZA GODINU Program Javnih potreba u športu za godinu izvršen je kako slijedi: Red Opis Plan Izvršenje plana br 1. Program poticaja amaterskog sporta , ,00 2. Ostali izdaci u sportu: - sportske organizacije - Košarkaški klub Zabok , , , , , ,00 UKUPNO , ,01 KLASA: /010-01/04 URBROJ: 2197/01-5/ Zabok, 29. ožujka GRADONAČELNIK Ivan Hanžek, oec., v.r. Na temelju članka 14. st. 1. i 2. Zakona o socijalnoj skrbi ( Narodne novine broj 57/11.), čl. 3. Odluke o socijalnoj skrbi ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 13/09.) i članka 43. Statuta Grada Zaboka ( Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije br. 13/09.) Gradonačelnik Grada Zaboka dana 29. ožujka donio je

40 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PROGRAMA SOCIJALNE SKRBI GRADA ZABOKA ZA GODINU Program socijalne skrbi Grada Zaboka za godinu izvršen je kako slijedi: Red. br. Opis Plan Izvršenje 1. Troškovi stanovanja 7.000, ,91 2. Troškovi prehrane , ,09 3. Gradska organizacija umirovljenika , ,00 4. Gradsko društvo Crvenog križa , ,85 5. Pomoć u kući starim i nemoćnim osobama, Crveni križ , ,00 6. Organizacija prehrane starim i nemoćnim, Dom Mirkovec (otplata za dostavno vozilo i ostali troškovi , ,36 7. Programi ostalih udruga , ,00 8. Udruge iz Domovinskog rata , ,00 9. Pogrebni troškovi , , Sufinanciranje obitelji s novorođenom djecom (pomoć u novcu i dar u naravi) , , Sufinanciranje ljetovanja djece , , Društvo Naša djeca , , Jednokratne novčane pomoći socijalno ugroženim obiteljima , , Sufinanciranje učenika i studenata (kamate na studentske kredite, studentske stipendije, sufinanciranje prijevoza učenika) , ,18 UKUPNO , ,57 KLASA: /10-01/21 URBROJ: 2197/ Zabok, 29. ožujka Na temelju članka 27. stavka 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo («Narodne novine» br. 43/92., 69/92., 25/93., 26/93., 48/93., 2/94., 29/94., 44/94., 47/94., 58/95., 11/96., 11/97. i 68/98.) i članka 43. Statuta Grada Zaboka ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 13/09.), Gradonačelnik Grada Zaboka dana 29. ožujka podnosi: Izvješće o izvršenju Programa utroška sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo za godinu Članak 1. U Proračunu Grada Zaboka za godinu za Program utroška sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo planiran je iznos od ,00 kuna, isti Program izvršen je u godini u iznosu od ,68 kuna. Sredstva iz stavka 1. ovog članka utrošila su se za rješavanje stambenih pitanja socijalno ugroženih osoba s područja Grada. KLASA: /09-01/01 URBROJ:2197/ Zabok, 29. ožujka GRADONAČELNIK Ivan Hanžek, oec., v.r. GRADONAČELNIK Ivan Hanžek, oec., v.r. Na temelju članka 114. b Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( Narodne novine broj 96/99., 151/03., 157/03. i 87/09., 88/10. i 66/11.), i članka 43. Statuta Grada Zaboka ( Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije br. 13/09.) Gradonačelnik Grada Zaboka na 35. sjednici Gradskog vijeća Grada Zaboka održanoj dana 29. ožujka godine podnosi sljedeće IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PROGRAMA RASPODJELE SREDSTAVA OD SPOMENIČKE RENTE ZA GODINU Članak 1. U Proračunu Grada Zaboka za godinu za Program raspodjele sredstava od spomeničke rente planiran je iznos od ,00 kuna, isti Program izvršen je u godini u iznosu od ,51 kuna. Sredstva iz stavka 1. ovog članka utrošila su se za očuvanje sakralne kulture. KLASA: /10-01/07 URBROJ: 2197/ Zabok, 29. ožujka GRADONAČELNIK Ivan Hanžek, oec., v.r.

41 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Na temelju članka 65. Zakona o šumama («Narodne novine» br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10. i 124/10.) i članka 43. Statuta Grada Zaboka («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» br. 13/09.) Gradonačelnik Grada Zaboka na 35. sjednici Gradskog vijeća Grada Zaboka održanoj dana 29. ožujka godine podnosi sljedeće IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA ŠUMSKOG DOPRINOSA ZA GODINU Članak 1. U Proračunu Grada Zaboka za godinu za Program utroška sredstava šumskog doprinosa planiran je iznos od 200,00 kuna, isti Program ostvaren je u iznosu od 95,26 kuna. Sredstva iz stavka 1. ovog članka utrošila su se za Program izgradnje komunalne infrastrukture. KLASA: /10-01/08 URBROJ: 2197/ Zabok, 29. ožujka GRADONAČELNIK Ivan Hanžek, oec., v.r. OPĆINA BUDINŠČINA Na temelju članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi («Narodne novine» broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09. i 150/11.) i članka 37. Statuta Općine Budinščina («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 18/09.), Općinsko vijeće Općine Budinščina na 19. sjednici održanoj dana godine, d o n i j e l o j e O D L U K U O POTICAJIMA U POLJOPRIVREDI OPĆINE BUDINŠČINA ZA GODINU Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuju se vrste poljoprivredne proizvodnje za koje se dodjeljuju bespovratna novčana sredstva ( u daljnjem tekstu: općinski poticaj), opći uvjeti, kriteriji i postupak dodjele, te prava i obveze korisnika općinskih poticaja. Članak 2. Općina Budinščina će poljoprivredna gospodarstva na svom području poticati: 1.za kupnju sadnica oraha i lješnjaka 2.za kupnju sjemenskog kukuruza. 3.za umjetno osjemenjivanje krava i junica, 4.za umjetno osjemenjivanje krmača, Članak 3. Korisnici općinskog poticaja iz članka 2. ove Odluke jesu poljoprivredna gospodarstva koja imaju sjedište, poljoprivredne površine i poljoprivrednu proizvodnju za koju traže općinski poticaj na području Općine Budinščina. Članak 4. Poljoprivredno gospodarstvo je proizvodno - gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga, registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, ili pak kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ( u daljnjem tekstu: Gospodarstvo ). Članak 5. Sredstva za općinske poticaje iz članka 2. ove Odluke osiguravaju se u proračunu Općine Budinščina za tekuću godinu. Isplata poticaja za poljoprivrednu proizvodnju vršit će se na tekući račun ili žiro-račun poljoprivrednog gospodarstva temeljem pravovaljanog računa o plaćanju u tekućoj godini, te predočene knjigovodstvene kartice o podmirenim svim obvezama prema Proračunu Općine Budinščina. Članak 6. Pojedini općinski poticaji isplaćuju se korisnicima jednokratno, jednom godišnje, najkasnije do 31. prosinca za tekuću godinu. Članak 7. Kupnja sadnica oraha i lješnjaka Općinski poticaji za kupnju sadnica odobrit će se poljoprivrednom gospodarstvu koje je u tekućoj godini nabavilo i posadilo: - minimalno 50 komada a maksimalno 100 komada sadnica oraha, - minimalno 100 komada a maksimalno 200 komada sadnica lješnjaka. Poticaji se dodjeljuju u iznosu od 8,00 kuna po sadnici oraha prema predočenom pravovaljanom računu i u iznosu od 5,00 po sadnici lješnjaka prema predočenom pravovaljanom računu. Poticaje za nabavu sadnica oraha i lješnjaka isplatiti će se podnositelju zahtjeva nakon kontrole izvršene sadnje sadnica od strane komunalnog referenta Općine Budinščina. O izvršenoj kontroli komunalni referent sastavlja zapisnik koji se prilaže zahtjevu za isplatu sredstava. Članak 8. Kupnja sjemenskog kukuruza Općinski poticaj za kupnju sjemenskog kukuruza odobrti će se poljoprivrednom gospodarstvu koje će sijati kukuruz u iznosu od 250,00 kuna. Kontrola poticaja za kupnju i sjetvu sjemenskog kukuruza izvršiti će komunalni referent na 5% uzorka od svih podnijetih zahtjeva o čemu sastavlja zapisnik koji se prilaže uz obračun poticaja za isplatu poticaja. Članak 9. Umjetno osjemenjivanje krava i junica Općinski poticaj za umjetno osjemenjivanje krava i junica dodjeljuje se u iznosu od 150,00 kuna po osjemenjenoj kravi plotkinji. Isplata poticaja ostvaruje se putem veterinarskih stanica prema Ugovoru o sufinanciranju umjetnog osjemenjivanja krava i junica. Članak 10. Osjemenjivanje krmača Poticaj za osjemenjivanje krmača dodjeljuje se u iznosu od 50,00 kuna po osjemenjenoj krmači. Isplata poticaja ostvaruje se putem veterinarskih stanica prema Ugovoru o sufinanciranju umjetnog osje-

42 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, menjivanja krmača. Članak 11. Općinski poticaji za poljoprivrednu proizvodnju iz članka 2. ove Odluke, mogu se ostvariti ako su podmirene sve obveze prema Općini Budinščina te predajom zahtjeva za svaki poticaj pojedinačno. Zahtjev za poticaj podnositelj predaje na propisanom obrascu do godine uz koji se prilaže slijedeće: - Račun o kupnji sadnica oraha, lješnjaka i sjemenskog kukuruza ( R-1 ili R-2 ili račun iz kojeg je vidljivo ime i prezime kupca), - Presliku žiro - računa ili tekućeg računa podnositelja zahtjeva, - Obostrana preslika osobne iskaznice ili potvrde o prebivalištu, za obrt preslika obrtnice, za pravne osobe izvadak iz registra nadležnog Trgovačkog suda, - Knjigovodstvena kartica o podmirenim obvezama prema Proračunu Općine Budinščina. Članak 12. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. OPĆINSKO VIJEĆE BUDINŠČINA KLASA:320-01/12-01/01 URBROJ: 2211/ Budinščina, PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Fulir, v.r. Na temelju članka 37. Statuta Općine Budinščina («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj 18/09.), Općinsko vijeće Općine Budinščina na 19. sjednici održanoj dana godine, donijelo je O D L U K U o isplati pomoći roditeljima novorođene djece na području Općine Budinščina u godini Članak 1. Ovom Odlukom uređuju se uvjeti i način ostvarivanja i korištenja prava na pomoć roditeljima novorođene djece na području Općine Budinščina, te visina pomoći i postupak njezina ostvarivanja u godini. Pomoć roditeljima novorođene djece u obitelji je novčani iznos na koji imaju pravo roditelji. Članak 2. Pravo na pomoć roditeljima novorođene djece može ostvariti i koristiti roditelj: - za dijete rođeno u obitelji od 01. siječnja godine do 31. prosinca godine, - koji je državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem na području Općine Budinščine. Članak 3. Visina novčane pomoći roditeljima za novorođeno dijete u obitelji iznosi 1.500,00 kuna. Sredstava iz prethodnog stavka isplatiti će se u jednokratnom iznosu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva na žiro-račun, tekući račun ili štednu knjižicu korisnika. Članak 4. Zahtjev za ostvarivanje prava na isplatu pomoći roditeljima novorođene djece u obitelji, podnosi se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Budinščina u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta za koje se podnosi zahtjev. Uz zahtjev podnositelj mora priložiti: - preslike osobnih iskaznica roditelja, - rodni list za novorođeno dijete i - presliku kartice žiro-računa, tekućeg računa ili štedne knjižice jednog od roditelja, na koji će biti isplaćena pomoć. Članak 5. Jedinstveni upravni odjel Općine Budinščina utvrđuje da li su ispunjeni svi uvjeti za isplatu sredstava roditeljima za novorođeno dijete u obitelji u smislu ove Odluke. Članak 6. Sredstava za provedbu ove Odluke osigurana su u Proračunu Općine Budinščina za godinu. Članak 7. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/04 URBROJ: 2211/ Budinščina, PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Fulir, v.r. Temeljem čl. 4. st. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ( Narodne novine broj 172/03., 144/10., 37/11., 77/11. ) i članka 73. Statuta Općine Budinščina ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 18/09. ), Općinski načelnik Općine Budinščina, dana d o n o s i ODLUKU O USTROJAVANJU KATALOGA INFORMACIJA OPĆINE BUDINŠČINA Članak 1. Ovom Odlukom ustrojava se Katalog informacija koje posjeduje, raspolaže ili nadzire Općina Budinščina, a u cilju ostvarivanja prava na pristup informacijama u smislu Zakona. Članak 2. Katalogu informacija Općine Budinščina sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja, namjenom, načinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup. Katalog informacija Općine Budinščina sastavni je dio ove Odluke. Članak 3. Korisnik prava na informaciju je svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja zahtjeva pristup informaciji. Članak 4. Korisnik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji: - podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva na adresi Općine Budinščina, Budinščina 6, Bu-

43 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. dinščina. - putem službenih telefona - putem elektronske pošte Korisnik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciju u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva Članak 5. Ovlaštenik prava na informaciju kojemu je omogućen pristup informaciji izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju nije dužan platiti naknadu za napravljenu presliku Članak 6. Općina Budinščina će vodit poseban službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s propisima kojima se uređuje ustroj, sadržaj i vođenje službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama. Članak 7. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o ustrojavanju katloga KLASA:011-01/04-01/01, URBROJ:2211/ od godine. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/01 URBROJ: 2211/ Budinščina, NAČELNIK: Radovan Hercigonja, v.r. OPĆINA GORNJA STUBICA Na temelju članka 100. stavka 6 i članka 101. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( Narodne novine br. 76/07., 38/09., 55/11. I 90/11.) i članka 31. Statuta Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj: 17/09.) po pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko zagorske županije (Klasa:350-02/10-01/02, ur.broj: od 05. ožujka 2012.) i na temelju Suglasnosti Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Krapinsko zagorske županije (Klasa:350-02/12-01/04, ur.broj:2140/ od 12. ožujka 2012.) Općinsko vijeće Općine Gornja Stubica na svojoj 15. sjednici održanoj dana 27. ožujka godine donosi ODLUKU O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE GORNJA STUBICA 1. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Gornja Stubica (usklađenje sa Zakonom) u daljnjem dijelu teksta Plan, izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu. Članak 2. (1) Ovim Planom se mijenja Prostorni plan uređenja Općine Gornja Stubica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 14/04.) tako da se: a) mijenjaju dijelovi poglavlja 1. Polazišta, koje postaje podpoglavlje 1. Polazišta, poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu Knjige II; b) mijenjaju dijelovi poglavlja 3. Plan prostornog uređenja Općine Gornja Stubica, koje postaje podpoglavlje 3. Plan prostornog uređenja Općine Gornja Stubica poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu Knjige II; c) mijenja poglavlje 4. Odredbe za provođenje, koje postaje poglavlje 1. Odredbe za provođenje Knjige I. d) briše Poglavlje Kartogrami, te e) mijenja Kartografski dio Plana, koje postaje poglavlje 2. Kartografski dio Plana Knjige I. (2) Ovim Planom prikazani su samo promijenjeni dijelovi temeljnog Prostornog plana uređenja Općine Gornja Stubica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 14/04.) Poglavlja temeljnog Plana koja nisu promijenjena, u ovom Planu nisu prikazana. Članak 3. SADRŽAJ PLANA (1) Plan se sastoji od dvije knjige. Knjiga I sadrži dva poglavlja i to: poglavlje 1. ODREDBE ZA PRO- VOĐENJE: 1. OPĆE ODREDBE 2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA PO- VRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 3. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 4. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA TE POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH IN- FRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJO- BRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 6. POSTUPANJE S OTPADOM 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8. MJERE PROVEDBE PLANA 9. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE ODREDBE I poglavlje 2. KARTOGRAFSKI DIO PLANA: 1. Korištenje i namjena površina 1.A. PROSTORI ZA RAZVOJ I UREĐENJE, u mjerilu 1: Infrastrukturni sustavi i mreže 2.A. PLAN PROMETA, u mjerilu 1: B. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, u mjerilu 1: C. ENERGETSKI SUSTAVI, u mjerilu 1: D. VODOOPSKRBA I ODVODNJA, u mjerilu 1: Uvjeti korištenja i zaštite prostora 3.A. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA, u mjerilu 1: B. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KO- RIŠTENJU, u mjerilu 1: C. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA URE- ĐENJA I ZAŠTITE, u mjerilu 1: Građevna područja

44 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Građevna područja (tumač znakovlja) 4.1. K.o. Donja Stubica i k.o. Gornja Stubica, u mjerilu 1: A. K.o. Dubovec, u mjerilu 1: B. K.o. Dubovec, u mjerilu 1: A. K.o. Gusakovec, u mjerilu 1: B. K.o. Gusakovec, u mjerilu 1: A. K.o. Hum Stubički, u mjerilu 1: B. K.o. Hum Stubički, u mjerilu 1: K.o. Modrovec, u mjerilu 1: A. K.o. Slani Potok, u mjerilu 1: B. K.o. Slani Potok, u mjerilu 1: A. K.o. Stubički Matej, u mjerilu 1: B. K.o. Stubički Matej, u mjerilu 1:5000 (2) Knjiga II sadrži poglavlje 3. OBAVEZNI PRILOZI PLANU podijeljeno u osam (8) podpoglavlja: A OBRAZLOŽENJE PLANA - UVOD I RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE GOR- NJA STUBICA (usklađenje sa Zakonom) 1. POLAZIŠTA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINE GOR- NJA STUBICA B. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KRAPINSKO- ZAGORSKE ŽUPANIJE (Službeni glasnik Krapinskozagorske županije br. 4/02. i 6/10.) 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. Infrastrukturni sustavi - elektronička komunikacijska infrastruktura 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA C. STRUČNE PODLOGE, NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA E. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79., MIŠLJENJA I SUGLA- SNOSTI IZ ČLANKA 94. TE SUGLASNOST ŽUPANA IZ ČLANKA 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ STRUČNOJ I JAVNOJ RASPRAVI G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA H. SAŽETAK ZA JAVNOST Članak 4. OBUHVAT PLANA (1) Plan obuhvaća cijelo područje Općine Gornja Stubica (u daljnjem tekstu Općina) te se primjenjuje unutar zakonskom utvrđenih granica Općine. (2) Na području Općine se, sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 16/07 i 46/10), nalazi dvadeset naselja: Banšćica, Brezje, Dobri Zdenci, Dubovec, Gornja Stubica, Gusakovec, Hum Stubički, Jakšinec, Karivaroš, Modrovec, Orehova Gorica, Pasanska Gorica, Repićevo Selo, Samci, Sekirevo Selo, Slani Potok, Sveti Matej, Šagudovec, Vinterovec i Volavec, za koja temeljne statističke podatke daje Popis stanovnika iz godine. (3) Plan utvrđuje uvjete za uređenje prostora Općine, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevnog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturnih dobara. Članak 5. POJMOVI (1) U Planu se koriste pojmovi definirani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), pojmovi definirani propisima donesenim na temelju tog Zakona i pojmovi uvriježeni u praksi. Ovdje se daju pojmovi uvriježeni u praksi koji nisu definirani tim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona: 1. Uređena građevna čestica je čestica kojoj se može u skladu s Planom osigurati minimalna veličina, pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i dovoljan broj parkirališnih mjesta. 2. Neuređena građevna čestica je čestica koja ne zadovoljava uvjete uređene građevne čestice. 3. Regulacijska linija je linija koja odvaja javnu površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra, odnosno vlasničkog načina korištenja). 4. Građevna linija je linija na kojoj se obavezno mora graditi prednje pročelje građevine(a). 5. Samostojeća građevina je građevina koja je odmaknuta od bočnih međa. 6. Poluugrađena građevina je građevina na jednoj bočnoj međi tako da sa susjednom građevinom na toj međi čini sklop dvojne građevine ili završetak niza. 7. Ugrađena građevina je građevina na obje bočne međe kao interpolacija tj. ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza. 8. Etaža je naziv za pojedinu prostornu razinu unutar građevine. 9. Nadzemna etaža je svaka etaža osim etaže podruma. 10. Krov je stropna konstrukcija zadnje etaže građevine, u koju se ubrajaju svi slojevi krova. Krov može biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni sa skošenjima na zabatima ( lastavica istog nagiba kao i osnovni krov)) nagiba do najviše Krovna kućica je dio krovne konstrukcije kosog krovišta koja služi za ugradnju okomitog prozora za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom kroz najviše dva raspona krovnih rogova. 12. Krovni nadozidani prozor je dio krovne konstrukcije kosog krovišta koji služi za ugradnju okomitog prozora za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom. Prednje pročelje spomenutog mora biti u ravnini pročelja građevine. Širina prednjeg pročelja spomenutog najviše do 1/3 dužine pročelja, odnosno ne više od 4,00 m duljine krovne plohe. 13. Krovni prozor je otvor koji služi za osvjetljenje prostora potkrovlja sa namjenom i potkrovlja bez namjene ako nemaju zabatne zidove u visini potkrovlja, a izvodi se isključivo u krovnoj ravnini krovišta.

45 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Visina krovnog vijenca mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine, na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba ravnog krova, odnosno do gornjeg ruba nadozida potkrovlja (visine do 1,20 m), odnosno do gornjeg ruba zida (nadozida) posljednje etaže čija je visina veća od 1,20 m. 15. Loggia je prostor pojedine etaže građevine koji je otvoren s jedne strane. Može biti isturen van pročelja građevine. Ako je dio isturenja lođe van pročelja građevine otvoren i ograđen s tri strane samo s ogradom, taj se dio naziva balkon. 16. Balkon je prostor pojedine etaže građevine koji je isturen u cijelosti van pročelja građevine, ograđen ogradom i odignut je od kote konačno zaravnatog i uređenog terena. 17. Terasa je prostor pojedine etaže građevine ili na terenu koji može biti nenatkriven i u tom slučaju zagrađen zidovima sa najviše četiri strane, ili natkriven i u tom slučaju zagrađen zidovima sa najviše dvije strane. 18. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog terena) građevne čestice i koja je zagrađena sa najviše s jedne strane. 19. Erker je prostor na pojedinom katu i potkrovlju građevine koji je isturen najviše 1,50 m u odnosu na pročelje građevine. Iznad stropne ploče erkera moguće je izvesti loggiu, balkon, terasu, kosi ili ravni krov. 2. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA PO- VRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE Članak 6. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVR- ŠINA (1) Načela za određivanje namjene površina na području Općine, koje određuju temeljno urbanističkograditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su: a) načela održivoga razvoja, b) načela zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa, c) načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora, d) načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i e) pravila urbanističke, prostornoplanerske i krajobraznoplanerske struke. (2) Primarni cilj Plana je propisati, omogućiti i potaknuti: a) prostorni razvoj svih naselja Općine zasnovan na demografskom razvitku (koji se temelji na prirodnom priraštaju, te doseljavanju i povratku stanovnika), te uspostava ravnoteže između takvog demografskog razvitka i cjelokupnog prostornog razvoja Općine; b) zaštitu i neophodnu sanaciju različitih oblika vrijedne prirodne i kulturne baštine; c) gospodarski razvoj zasnovan na: poljoprivredi, turizmu, upravnim i uslužnim funkcijama, te proizvodnim i prerađivačkim pogonima; te d) uz sve lokalne potrebe, osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje državnog, županijskog značaja Korištenje i namjena površina Članak 7. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (1) U skladu s temeljnim načelima i ciljevima, kao i svim obvezama i ulaznim podacima (polazištima) iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja (PPKZŽ) područje Općine razgraničeno je prema osnovnim kategorijama korištenja i namjene površina na: A. Površine unutar građevnih područja: 1. Građevna područja naselja (GPN) svih naselja (površine izgrađenog dijela naselja te uređenog i neuređenog neizgrađenog dijela naselja za daljnji razvoj i širenje naselja) za mješovitu namjenu. 2. Izdvojena građevna područja van naselja (IGPVN) pojedinih naselja (površine izgrađenog te uređenog i neuređenog neizgrađenog dijela za daljnji razvoj i širenje) za: a) gospodarsku namjenu proizvodnu i/ili poslovnu (I) i/ili (K), b) športsko-rekreacijsku namjenu (R), c) groblja (+), te na B. Površine van građevnih područja: 1. Poljoprivredne površine (tla) isključivo osnovne namjene (P) - ostala obradiva tla (P3); 2. Šumske površine (tla) isključivo osnovne namjene (Š) - privatne i državne šume gospodarske namjene (Š1), 3. ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (PŠ), 4. Vodene površine (vodene površine, potoci i lateralni kanali III kategorije i ostali kanali), 5. Ostale površine - površine infrastrukturnih sustava (IS) (kao i sve nerazvrstane prometnice, ceste i putovi unutar i izvan GPN-a). (2) Sve je prikazano na kartama 1. Korištenje i namjena površina i kartama serije 2. Infrastrukturni sustavi i mreže u mjerilu 1:25000 te detaljnije na kartama grupe 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000. (3) Prostornim planovima uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja UPU, ili/i detaljni plan uređenja DPU), planirat će se daljnja detaljnija razgraničenja prema namjeni površina u skladu s osnovnom namjenom površina i ostalim utvrđenim uvjetima. Članak 8. UVJETI KORIŠTENJA (1) Korištenje prostora unutar obuhvata Plana za izgradnju građevina, kao i uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad na ili ispod površine zemlje može se obavljati isključivo u suglasju s Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze. (2) Korištenje te detaljnija namjena površina, uređenje i izgradnja u dijelu prostora Općine planira se i provodi u skladu s posebnim uvjetima korištenja. Granice područja posebnih uvjeta korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju, uređenja zemljišta te područja i dijelova primjene planskih mjera zaštite prikazani su na kartografskim prikazima serije 3. Uvjeti korištenja

46 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, uređenje i zaštitu prostora u mjerilu 1: Granice područja posebnih uvjeta korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te područja i dijelova primjene planskih mjera zaštite prikazane su i na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1: UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 3.1. Građevine od važnosti za državu i županiju Članak 9. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU (1) Na području Općine nalaze se ili su planirane sljedeće građevine od važnosti za Državu: a) Planirana državna brza cesta zagrebački prsten (Popovec - tunel ispod Laza - Marija Bistrica - Zlatar Bistrica - Mokrice (čvor autoceste E-59; Oroslavje; Zabok) sa spojem na Breznički Hum), b) Državna cesta D-29 (N. Golubovec (D35) Zlatar Bistrica M. Bistrica Soblinec čvor Popovec (D3), c) Magistralni plinovod Zabok Ludbreg Ø 500 mm, d) Planirani 2x400 kv dalekovod. e) Željeznička pruga II. reda Zabok-Gornja Stubica, f) Dalekovod 110 kv i 220 kv, g) Građevine za sanaciju bujica obronaka Medvednice registrirane kao državne vode, h) Zakonom zaštićeni dijelovi prirode (Park prirode Medvednica, Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici) od interesa su za RH i imaju njezinu osobitu zaštitu i) Retencije Burnjak i Slani potok (2) Za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku primjenjuje se Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07) i Uredba o održavanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 90/95). (3) Na području Općine nalaze se ili su planirane rekonstrukcije sljedećih građevina od važnosti za Krapinsko-zagorsku županiju: 1. Ceste D 307 /Donja Stubica (D 307) Marija Bistrica - Hrastje/, Ž 2199 /Poznanovec (D 24) - Selnica/, Ž 2201 /Dubovec Ž 2221/, Ž 2223 /Modrovec Ž 2221/, Ž 2224 /Ž 2221 Gornja Stubica Sv. Matej D 29/, Ž 2225 /Gornja Stubica (Ž2224) Slani Potok/, Ž 2226 /Ž 2224 Hum Stubički./; 2. Magistralni vodoopskrbni cjevovod; 3. Dalekovodi, TS postrojenja i rasklopna postrojenja 35 kv i 20 kv postojeća i planirana, 4. Planirana podsljemenska cesta na trasi od (D1) Mokrice - Strmec Stubički - Stubički Matej - spoj na brzu cestu za Zagreb, 5. Rekonstrukcija županijske ceste Ž2221, 6. Zaštićeno kulturno naslijeđe i naslijeđe predviđeno za zaštitu, 7. Retencije i akumulacije za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje vodnog vala manjeg od 1x10 6 m 3, kao zaštitne građevine za zaštitu većih naselja i gospodarskih predjela. (4) Pri određivanju prostora za građevine od važnosti za Državu i Županiju ovisno o vrsti građevine, kategoriji i kapacitetu te značajkama područja na kojem se ona smještava, potrebno je osigurati površinu za funkciju građevine i sigurnost, cjelovit zahvat u prostoru, usklađenje s drugim funkcijama i korisnicima prostora, te širi pojas ograničenja korištenja prostora i izgradnje u svrhu zaštite okoliša i vrijednosti prostora. (5) Prostor za planirane građevine od važnosti za Državu i Županiju - prometnice i vodovi infrastrukture je zaštitni koridor (pojas) koji obuhvaća prostor u koji će se smjestiti svi elementi uređenja i funkcioniranja, a određen je poprečnim presjekom određene kategorije i kapaciteta građevine Građevna područja naselja OPĆE ODREDBE Članak 10. GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA (GPN) (1) Građevna područja naselja na području Općine su utvrđena za sva naselja te se smatraju površinama (područjima) mješovite namjene. Pretežita namjena im je stambena, a sadržavaju i slijedeće površine: a) površine pratećih namjena, koje su u služćbi zadovoljavanja kvalitete stanovanja u naselju (društvene, javne, športske, rekreacijske i sl.), b) površine infrastrukturnih sustava te c) površine gospodarskih namjena koje nisu u suprotnosti sa stambenom. (2) Unutar građevnih područja naselja, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), utvrđeno je razgraničenje na: a) izgrađeni dio i b) uređeni i neuređeni neizgrađeni dio (za daljnji razvoj planirane namjene). (3) Temeljni kriteriji planiranja izgradnje unutar građevnih područja naselja Općine je veličina, odnosno volumen zgrade uklopljen u fizičku strukturu i sliku određenog ambijenta. (4) Granice građevnih područja naselja, razgraničenja na izgrađeni te uređeni i neuređeni neizgrađeni dio utvrđene su granicama katastarskih čestica (gdje je to bilo moguće). Utvrđena razgraničenja su prikazana na karti 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000 te detaljnije na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1: Oblikovanje naselja Članak 11. OBLIK NASELJA (1) Da bi se očuvala tradicijska slika naselja, zadržan je raspršen-lineareni oblik naselja, koji je dijelom nastao i uslijed topografsko-reljefnih uvjeta Općine. (2) Potrebno je što racionalnije koristiti izgrađeno građevno područje, osigurati višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrjednijeg dijela i ukloniti neracionalnosti te novom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađenih dijelova naselja.

47 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. (3) U neizgrađenim dijelovima naselja treba planirati ceste sa dostatnom širinom kolnika, nogostupa i zelenim pojasom bar sa jedne strane ceste, te javne zelene površine. U izgrađenim dijelovima naselja, osobito u dijelovima koji su obuhvaćeni uvjetima zaštite, treba očuvati tradicijski oblik graditeljske strukture, ali na način da se dio preostalih neizgrađenih površina očuva i za potrebne javne i zelene površine. Članak 12. KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRA- VE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH OBILJEŽJA (1) Unutar građevnog područja naselja mogu se postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave, komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i ostala urbana oprema. (2) Za postavu spomenutog stavkom 1. ovog članka izdaju se dozvole u skladu s Odredbama ovog Plana, važećim Propisima, Odlukom o rasporedu kioska, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretnih naprava, komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi te konstrukcija privremenih obilježja ili Odlukom o komunalnom redu, te drugim odgovarajućim aktima za područje Općine koji se odnose na sve navedeno. (3) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. Kiosci se mogu postaviti na javne površine (javne zelene površine, građevne čestice javnih sadržaja i sl.) i to u neposrednu blizinu javne prometne površine, ali van cestovnih pojasa. Kiosci se mogu postavljati i na privatnu građevnu česticu, ako je prostor između regulacijske i građevne linije osnovne građevine veći od 5,00 m. Postavljaju se tako da prednja strana kioska (tamo gdje je prodaja), zajedno sa prodajnim pultom bude najmanje 60 cm uvučena od javne površine (regulacijske linije). Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se dolazi do ulaska u kiosk mora se popločiti. Kiosk se mora moći priključiti na prometnu površinu te komunalnu i drugu infrastrukturu. (4) Nadstrešnicom za sklanjanje ljudi u javnom prometu se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije, koji se može postavljati pojedinačno ili u grupama na javnim površinama. (5) Pokretnim napravama smatraju se štand, odnosno klupa, stol i kolica za prodaju raznih artikala, ledenica, ambulantna, ugostiteljska i slična prikolica, bankomat, automat, peć i naprava za pečenje plodina, spremište za priručni alat i materijal, podij i slične konstrukcije, stolovi i stolice, pokretna ograda i druge naprave koje se postavljaju ispred ugostiteljskih, trgovačkih, poslovnih i drugih trgovina, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini, te šatori povodom raznih manifestacija, djelatnost cirkusa, luna parka, zabavne radnje, automobili kao zgodici na nagradnim igrama i igrama na sreću, čuvarske kućice, prijenosni WC-i i sl. Sve to se može postavljati pojedinačno ili u grupama na površinama u javnom ili privatnom vlasništvu. (6) Komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi su javna rasvjeta, ploča s planom naselja, javni sat, javni WC, javni zdenac, vodoskok, fontana, spomenik, spomen - ploča, skulptura, sakralno obilježje, javna telefonska govornica, poštanski sandučić, spremnici za otpad i slični objekti i uređaji. Mogu se postavljati pojedinačno ili u grupama na površinama u javnom i privatnom vlasništvu. (7) Svaki pojedini kiosk, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretna naprava, komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi te konstrukcija privremenog obilježja, te ostala urbana oprema kao i grupa spomenutih, moraju biti smješteni tako da je na primjeren način omogućena opskrba, da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometnica, ne ometaju promet pješaka i vozila, ne otežavaju održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina. Članak 13. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA (1) Osnovna građevina gradi se u prednjem dijelu građevne čestice, a pomoćne i gospodarske građevine uz osnovnu građevinu u zadnjem dijelu čestice. Dozvoljava se i drugačiji smještaj građevina na čestici ako oblik terena i oblik čestice, te tradicijski način izgradnje dopuštaju iznimku. Na građevnoj čestici moguća je izgradnja i staklenika za uzgoj voća, povrća i/ili cvijeća ali samo za osobne potrebe. (2) Na svakoj građevnoj čestici mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 83. (3) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično moraju se urediti (izvesti) tako da ne narušavaju izgled okolnog prostora, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. (4) Nije dopušteno uređenje građevne čestice kojim se kota konačno uređenog i zaravnatog terena uz građevinu mijenja više od 1,5 m, odnosno ukupna zaravnata površina terena građevne čestice dobivena zasjecima, usjecima ne smije prijeći više od 30% površine čestice. (5) Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti pejzažno uređeno. (6) U pejzažnom uređenju građevne čestice treba primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je ljeti potrebna sjena, a zimi osunčanje te trajnozeleno i crnogorično raslinje tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili ukrasni pojas. Članak 14. OGRADE, ŽIVICE, DVORIŠTA (1) Izgradnja ograda na građevnim čestica treba biti sukladna tradicijskom načinu građenja ovog prostora. Ograda može biti žičana, metalna, drvena, zidana, djelomično zidana u kombinaciji s ostalim materijalima ovdje navedenim do najviše 1,50 m, a preporuča se drvena ili zelena sa zasađenom živicom od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa.

48 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Nisu dozvoljene montažne ograde od prefabriciranih elemenata. (2) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj čestici. Kod ugaonih čestica ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). (3) U dvorištima ne bi trebalo saditi bilje koje je strano lokalnom krajoliku, ne unositi egzotično bilje. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća (lipa, orah i starinske sorte jabuka); grmlja (jorgovan, klokočik, pajasmin) i cvijeća (potočnica, lijepa kata, zvjezdan, kokotić, božur, hortenzija, neven, perunika, ljiljan, dalija (georgina) i vrtni suncokret). (4) Autohtone krajobrazne ambijente duž postojećih ulica i putova na građevnoj čestici valja čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala i drvoredi duž cesta i putova, i sl Oblikovanje građevine Članak 15. OBLIKOVANJE GRAĐEVINE (1) Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se prilagoditi postojećem ambijentu, što znači da mora biti u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima građevina ovog prostora, te usklađeno s krajobrazom i tradicijskom slikom ovog prostora. (2) Radi zaštite ambijentalnih vrijednosti pojedinih naselja određuju se slijedeće planerske mjere i postupci oblikovanja građevina i njihovih detalja unutar povijesno vrijednih dijelova naselja: tlocrtne i visinske veličine građevina, oblikovanje i boje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta te vidljivi građevni materijali moraju biti u skladu s tradicijom i okolnim građevinama, krajobrazom i načinom građenja u tom dijelu naselja. Građevine koje se grade kao poluugrađene ili ugrađene moraju činiti arhitektonsku cjelinu. (3) Na uličnoj strani građevine moguće je smjestiti terase, lođe i balkone samo ako je građevina udaljena od regulacijske linije najmanje 5,0 m, ili ako je građevina u izgrađenoj jezgri ili dijelu naselja u kojem je to uobičajeno na manjim udaljenostima. (4) Na svim vrstama građevina unutar građevnog područja naselja, izdvojenih dijelova građevnog područja naselja moguća je postava fotonaposnkih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenja za korištenje alternativnih izvora energije. (5) Članak 16. KROVOVI GRAĐEVINA (1) Krov građevna može biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni sa skošenjima na zabatima ( lastavica istog nagiba kao i osnovni krov)) nagiba do 45. (2) Krov može biti pokriven s crijepom ili ostalim suvremenim materijalima za pokrov, ali nikako materijalima na bazi azbesta i materijalima u visokom sjaju (materijalima reflektirajućih obilježja). Krovni prepust je moguć najviše do 80 cm kod strehe, a 120 cm kod zabata, mjereći od pročelja građevine. (3) Ako se građevina gradi na udaljenosti manjoj od 3,00 m ali ne manjoj od 1,00 m od bočne međe sa susjednom građevnom česticom, krovna voda sa krovnih ploha koja je u padu prema susjednoj čestici mora se svakako prihvatiti i odvesti na vlastitu česticu. Obveza je postave snjegobrana na tu krovnu plohu. (4) Dozvoljena je gradnja krovnih kućica, krovnih nadozidanih prozora i krovnih prozora Priključak građevne čestice i građevine na njoj na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te odlaganje otpada Članak 17. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRA- ĐEVINE NA NJOJ NA PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU TE ODLAGA- NJE OTPADA (1) Građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak na prometnu površinu. (2) Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na prometnu površinu na način kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za cestu na koju se priključuje i sukladno članku 82. (3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna osobna vozila sukladno članku 83. Ako se na građevnoj čestici ne može osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora se smanjiti planirani kapacitet sadržaja i namjene građevine. (4) Građevne čestice i građevine na njoj se mogu priključiti na komunalnu infrastrukturnu mrežu (telekomunikacijsku elektroenergetsku, plinoopskrbnu, vodoopskrbnu, odvodnje otpadnih voda) ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti. Priključivanje građevne čestice i građevine na njoj na komunalnu infrastrukturnu mrežu obavlja se prema posebnim uvjetima nadležne pravne osobe (davatelja usluge s javnim ovlastima) nadležnog za pojedinu komunalnu mrežu, akta lokalne samouprave i važećim zakonskim propisima i pravilnicima. (5) Priključci na infrastrukturnu mrežu moraju biti izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled uličnih pročelja građevina. (6) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (smještaj spremnika za otpad) ako je organiziran odvoz otpada. Prostor za odlaganje otpada treba biti lako pristupačno s prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. (7) Prostor za kratkotrajno odlaganje otpada treba biti veličine tako da omogući postava dovoljnog broja spremnika za selektivno prikupljane korisnog otpada radi reciklaže. (8) Odlaganje otpada je moguće i van građevne čestice, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju na javnim površinama sukladno članku 12. (9) Spremnici se nikako ne smiju postavljati na javne zelene ili parkovne površine, kao niti na uređena parkirališta. Površina za postavu spremnika mora biti

49 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. popločena/asfaltirana i lako pristupačna sa javne prometne površine Građevna čestica, regulacijska i građevna linija, udaljenost građevine od bočne međe i izgrađenost čestice Članak 18. GRAĐEVNA ČESTICA (1) Građevna čestica stambene građevine mora imati osigurani pristup na prometnu površinu minimalne širine 3,00 m, a kod svih ostalih građevina minimalne širine 6,00 m. (2) Na jednoj građevnoj čestici, u građevnom području naselja, može se graditi: jedna osnovna građevina, te jedna ili više pomoćnih i/ili gospodarskih građevina koje sa stambenom čine funkcionalnu cjelinu. Osim spomenutih građevina, na čestici osnovne građevine mogu se graditi i sporedne građevine te obavljati razna uređenja čestice koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici (prema članku 12 i 45). (3) Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti njeno svrhovito korištenje i izgradnju. Parcelaciju treba prilagoditi tradicijskim oblicima i veličinama. Ne treba ujednačavati veličinu i oblik građevnih čestica. (4) Minimalne površine građevnih čestica su za svaku pojedinu građevinu, u ovisnosti o njezinoj namjeni i dijelu Općine u kojem se grade, opisane su u odgovarajućim člancima. Članak 19. REGULACIJSKA I GRAĐEVNA LINIJA (1) Položaj regulacijske linije utvrđuje se na način da je udaljenost rubne linije cestovnog zemljišta udaljena od osi ceste u skladu sa člankom 81. (2) Udaljenost građevinske linije građevine od regulacijske linije mora biti najmanje 5,00 m. Iznimno, kod rekonstrukcije građevine izgrađene na manjoj udaljenosti, ili ako se građevna linija planirane građevine prilagođava građevinskim linijama izgrađenih građevina duž iste prometnice, udaljenost građevinskle linije može biti i manja, ili se građevna i regulacijska linija mogu i preklapati. Međutim, u svim slučajevima moraju se poštivati odredbe članka 81. (3) Kod građevina koje se grade na regulacijskoj liniji (građevna i regulacijska linija se preklapaju) istaci na pojedinim etažama (loggie, balkoni ili erkeri) prema javnoj prometnoj površini nisu dozvoljeni. Članak 20. UDALJENOST GRAĐEVINE OD BOČNE MEĐE (1) U građevnom području naselja građevina se može graditi: a) odmaknuto od bočnih međa tj. kao samostojeća građevina; b) uz jednu bočnu među tj. kao poluugrađena građevina tako da sa susjednom građevinom na toj međi čini sklop dvojne građevine ili završetak niza; c) između obje bočne međe (kao interpolacija tj. ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza) tj. kao ugrađena građevina. (2) Samostojeće i poluugrađene građevine mogu imati otvore na slobodnom pročelju prema susjednim međama, pod uvjetom da je isto udaljeno najmanje 3,00 metra od susjedne međe. Ova udaljenost može biti i manja (ali ne manja od 1,00 m) pod uvjetom da na tom pročelju nisu izvedeni otvori, te da taj bočni zid zadovoljava uvjete protupožarne zaštite susjednih građevina od požara sa prve građevine. Otvorom se ne smatra fiksni, mutno ostakljen, prozor do 0,5 m 2 odnosno fiksna stijena do 2,00 m 2 izvedena u staklenoj opeci. (3) Ugrađene i poluugrađene građevine međusobno moraju biti odvojene zidom bez otvora, vatrootpornosti od najmanje 90 minuta koji, u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti 90 minuta), nadvisuje najviši krov najmanje 0,50 m, ili završava konzolom duljine 1,00 m u prostor građevine ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Članak 21. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE (1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti (K ig ). (2) Koeficijenti izgrađenosti (K ig ) građevinske čestice u odnosu na namjenu građevine i njenom položaju unutar Općine, utvrđeni u nastavku Najveća visina i etažnost građevine Članak 22. NAJVEĆA VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINE (1) Najveća visina građevine određuje se kroz slijedeće pokazatelje: visinom krovnog vijenca i visinom sljemena iskazanom u metrima te najvećim dozvoljenim brojem nadzemnih etaža. (2) Broj podzemnih etaža ovim Planom se ne ograničava, što znači da ih može biti nitijedna, jedna i više od jedne. (3) Najveća visina i etažnost građevine u odnosu na namjenu građevine i njenom položaju unutar Općine, utvrđeni su u člancima u odnosu na namjenu i način korištenja građevine Namjena osnovne građevine Članak 23. NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE (1) Namjena osnovne građevine na pojedinoj građevnoj čestici određena je udjelom površine neke namjene u ukupnoj površini građevine, tako da građevine prema namjeni mogu biti: a) stambene namjene (stambene građevine i višestambene građevine) više od 70% stanovanje; b) mješovite namjene (stambeno-poslovne građevine i poslovno-stambene građevine) jedna namjena pretežita; c) gospodarske namjene (građevine proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i ugostiteljsko-turističke i sl. namjene); d) javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, školske i predškolske, kulturne, vjerske, građevine sportskog centra i sl.) i e) građevine infrastrukture GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

50 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Članak 24. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE (1) Građevine stambene namjene, ovisno o broju stambenih jedinica, mogu biti stambene građevine ili višestambene građevine Stambena građevina Članak 25. STAMBENA GRAĐEVINA (1) Stambenom građevinom smatra se građevina koja zadovoljava dva pokazatelja: a) sadržava najviše tri samostalne stambene jedinice, b) u građevnoj (bruto) površini građevine, stambena namjena čini više od 70% površine. (2) U stambenoj građevini moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije i stvaranja prekomjerne buke. (3) Stambena građevina se može graditi u građevinskim područjima svih naselja unutar područja Općine. Članak 26. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE STAMBENE GRAĐEVINE (1) Površina nove građevne čestice stambene građevine mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane higijenske i tehničke standarde. (2) Veličina nove građevne čestice stambene građevine ne može biti manja od: a) za slobodnostojeće građevine: 400 m 2 u neizgrađenim, a 300 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m), b) za poluugrađene građevine: 350 m 2 u neizgrađenim, a 250 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m) i c) za ugrađene građevine: 225 m 2 u neizgrađenim, a 175 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 10,00 m, a u izgrađenom ne manja od 8,00 m). (3) Veličina građevne čestice postojeće stambene građevine može biti i manja od veličine utvrđene stavkom (2) ovog članka. Članak 27. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE STAM- BENE GRAĐEVINE - (K ig ) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (K ig ) građevne čestice stambene građevine su: a) za slobodnostojeće građevine do 40 %, b) za poluugrađene građevine do 45 %, c) za ugrađene građevine do 50 %. (2) Iznimno, u važećim detaljnijim planovima uređenja mogući su i veći koeficijenti izgrađenosti od onih utvrđenih u stavku (1) ovoga članka. Kod možebitnih izmjena ovih detaljnijih planova uređenja ti koeficijenti izgrađenosti ne smiju se povećavati. (3) Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenja dobije se množenjem broja nadzemnih etaža sa koeficijentom izgrađenosti (K ig ) građevne čestice. Članak 28. ETAŽNOST I VISINA STAMBENE GRAĐEVINE (1) Stambena građevina može imati visinu krovnog vijenca do najviše 9,00 m. odnosno tri nadzemne etaže. Iznimno, u središnjem dijelu općinskog naselja Gornja Stubica, visina krovnog vijenca može biti 12,00 m, odnosno četiri nadzemne etaže Višestambena građevina Članak 29. VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA (1) Višestambenom građevinom smatra se građevina koja sadržava četiri ili više samostalnih stambenih jedinica, (2) U višestambenoj građevini moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije i stvaranja prekomjerne buke. (3) Višestambena građevina se može graditi samo u središnjem dijelu građevnog područja općinskog naselja Gornja Stubica. Članak 30. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE VIŠESTAM- BENE GRAĐEVINE (1) Površina građevne čestice višestambene građevine mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane higijenske i tehničke standarde. (2) Veličina građevne čestice višestambene građevine ne može biti manja od: a) za slobodnostojeće građevine: 600 m 2 u neizgrađenim, a 450 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u izgrađenom ne manja od 14,00 m), b) za poluugrađene građevine: 450 m 2 u neizgrađenim, a 350 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m) i c) za ugrađene građevine: 350 m 2 u neizgrađenim, a 300 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m). (3) Veličina građevne čestice postojeće višestambene građevine može biti i manja od one utvrđene stavkom (2) ovog članka. Članak 31. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE VIŠE- STAMBENE GRAĐEVINE - (K ig ) (1) Kod izrade detaljnijih planova uređenja, kod ugradnje u izgrađenim dijelovima naselja, kao i unutar područja središnjeg dijela općinskog naselja Gornja Stubica, najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (K ig )

51 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. građevne čestice višestambene građevine su: a) za slobodnostojeće građevine do 40 %, b) za poluugrađene građevine do 45 %, c) za ugrađene građevine do 50 %. (2) Iznimno, u važećim detaljnijim planovima uređenja mogući su i veći koeficijenti izgrađenosti od onih utvrđenih u stavku (1) ovoga članka. Kod možebitnih izmjena ovih detaljnijih planova uređenja ti koeficijenti izgrađenosti ne smiju se povećavati. (3) Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenja dobije se množenjem broja nadzemnih etaža sa koeficijentom izgrađenosti (K ig ) građevne čestice. Članak 32. ETAŽNOST I VISINA VIŠESTAMBENE GRA- ĐEVINE (1) Nova višestambena građevina u središnjem dijelu građevnog područja općinskog naselja Gornja Stubica može imati najviše četiri nadzemne etaže, visine krovnog vijenca do 13,00 m GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE Članak 33. GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE (1) Građevinom mješovite namjene smatra se građevina koja ispunjava slijedeća dva pokazatelja: a) sadržava jednu ili više samostalnih stambenih i poslovnih jedinica, b) u građevnoj (bruto) površini građevine, jedna od namjena (stambena ili poslovna namjena) je pretežita namjena, što znači da ta namjena čini više od 50% (bruto) površine. (2) Građevina mješovite namjene može biti: a) stambeno-poslovna građevina (građevina pretežito stambene namjene) ili b) poslovno-stambena građevina (građevina pretežito poslovne namjene). (3) U stambeno-poslovnoj građevini i poslovnostambenoj građevini je moguća prisutnost, odnosno obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije i stvaranja prekomjerne buke. (4) Građevina mješovite namjene se može graditi u građevnom području svih naselja Općine. Članak 34. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVI- NE MJEŠOVITE NAMJENE (1) Površina građevne čestice građevine mješovite namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane higijenske i tehničke standarde. (2) Veličina građevne čestice građevine mješovite namjene ne može biti manja od: a) za slobodnostojeće građevine: 600 m 2 u neizgrađenim, a 450 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u izgrađenom ne manja od 14,00 m), b) za poluugrađene građevine građene: 450 m 2 u neizgrađenim, a 350 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m) i c) za ugrađene građevine: 350 m 2 u neizgrađenim, a 300 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m). (3) Veličina građevne čestice postojeće građevine mješovite namjene može biti i manja od one utvrđene stavkom (2) ovog članka. Članak 35. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRA- ĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE - (K ig ) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (K ig ) građevne čestice mješovite namjene su: a) za slobodnostojeće građevine do 40 %, b) za poluugrađene građevine do 45 %, c) za ugrađene građevine do 50 %. (2) Iznimno, u donešenim i usvojenim detaljnijim planovima uređenja mogući su i veći koeficijenti izgrađenosti od onih utvrđenih u stavku (1) ovoga članka. Kod možebitnih izmjena ovih detaljnijih planova uređenja ti koeficijenti izgrađenosti ne smiju se povećavati. (3) Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenja dobije se množenjem broja nadzemnih etaža sa koeficijentom izgrađenosti (K ig ) građevne čestice. Članak 36. ETAŽNOST I VISINA GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE (1) Građevina mješovite namjene može imati najviše tri nadzemne etaže, visine krovnog vijenca do 10,00 m. Iznimno, u središnjem dijelu općinskog naselja Gornja Stubica, visina krovnog vijenca građevine mješovite namjene može biti 13,00 m, odnosno četiri nadzemne etaže GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE Članak 37. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE (1) Građevinom gospodarske namjene smatra se građevina koja sadržava jednu ili više samostalnih jedinica gospodarske namjene i u građevnoj (bruto) površini građevine, gospodarska namjena čini 100% površine. (2) Građevina gospodarske namjene može biti: proizvodna, zanatska, uslužna, trgovačka, komunalnoservisna, ugostiteljsko-turistička i sl. (3) U gospodarskoj građevini moguće je obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (4) Građevina gospodarske namjene može se graditi u građevnom području naselja na zasebnoj građevnoj čestici. Članak 38. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVI- NE GOSPODARSKE NAMJENE (1) Površina građevne čestice građevine gospodarske namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog poslovanja, kao i sve propisane higijenske i tehničke standarde.

52 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, (2) Veličina građevne čestice građevine gospodarske namjene ne može biti manja od: a) za slobodnostojeće građevine: 600 m 2 u neizgrađenim, a 450 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u izgrađenom ne manja od 14,00 m), b) za poluugrađene građevine: 450 m 2 u neizgrađenim, a 350 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m) i c) za ugrađene građevina: 350 m 2 u neizgrađenim, a 300 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m). (3) Veličina građevne čestice postojeće gospodarske građevine može biti i manja od utvrđene stavkom (2) ovog članka. Članak 39. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRA- ĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE - (K ig ) (1) Kod izrade detaljnijih planova uređenja, kod ugradnji u izgrađenim rubnim dijelovima naselja, najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (K ig ) građevne čestice građevine gospodarske namjene može biti najviše: a) za slobodnostojeće građevine do 45 %, b) za poluugrađene građevine do 50 %, c) za ugrađene građevine do 55 %. (2) Iznimno, u donešenim i usvojenim detaljnijim planovima uređenja mogući su i veći koeficijenti izgrađenosti od onih utvrđenih u stavku (1) ovoga članka. Kod možebitnih izmjena ovih detaljnijih planova uređenja ti koeficijenti izgrađenosti ne smiju se povećavati. (3) Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenja dobije se množenjem broja nadzemnih etaža sa koeficijentom izgrađenosti (K ig ) građevne čestice. Članak 40. ETAŽNOST I VISINA GRAĐEVINE GOSPO- DARSKE NAMJENE (1) Građevina gospodarske namjene može imati visinu krovnog vijenca do najviše 10,00 m GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE Članak 41. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (1) Građevinom javne i društvene namjene smatra se građevina koja sadržava jednu ili više samostalnih jedinica javne i društvene namjene i u građevnoj (bruto) površini građevine, javna i društvena namjena čini 100% površine. (2) Građevina javne i društvene namjene može biti: upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulturna, vjerska građevina i građevina sl. namjene te građevina športsko-rekreacijskog centra, vatrogasnog doma, dječje igralište i sl. građevina. (3) Uz građevine predškolske i školske namjene moguće je graditi sportske dvorane te uređivati vanjska borilišta, igrališta i prostore za boravak djece na otvorenom. (4) Građevine sportsko-rekreacijskog centra su: a) športski tereni (plivački bazeni, nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i druga igrališta s gledalištima, športske dvorane, i sl.), b) građevina prateće i pomoćne namjene (klupske prostorije, svlačionice, manji ugostiteljski sadržaji,..) (5) Građevine javne i društvene namjene mogu se graditi unutar građevnog područja svih naselja Općine na zasebnoj građevnoj čestici. Članak 42. POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVI- NE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (1) Površina građevne čestice građevine javne i društvene namjene mora omogućiti projektiranje i gradnju građevine koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja i poslovanja, kao i sve propisane higijenske i tehničke standarde. (2) Veličina građevne čestice građevine javne i društvene namjene ne može biti manja od: a) za slobodnostojeće građevine: 600 m 2 u neizgrađenim, a 450 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 16,00 m, a u izgrađenom ne manja od 14,00 m), b) za poluugrađene građevine: 450 m 2 u neizgrađenim, a 350 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 14,00 m, a u izgrađenom ne manja od 12,00 m) i c) za ugrađene građevine: 350 m 2 u neizgrađenim, a 300 m 2 u izgrađenim dijelovima naselja (širina građevne čestice na građevnoj liniji u neizgrađenom dijelu ne smije biti manja od 12,00 m, a u izgrađenom ne manja od 10,00 m). (3) Veličina građevne čestice postojeće građevine javne i društvene namjene može biti i manja od utvrđene stavkom (2) ovog članka. Članak 43. IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE GRA- ĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - (K ig ) (1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (K ig ) građevne čestice za građevinu javne i društvene namjene može biti: a) za slobodnostojeće građevine do 40 %, b) za poluugrađene građevine do 45 %, c) za ugrađene građevine do 50 %. (3) Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenja dobije se množenjem broja nadzemnih etaža sa koeficijentom izgrađenosti (K ig ) građevne čestice. Članak 44. ETAŽNOST I VISINA GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (1) Građevina javne i društvene namjene može imati visinu krovnog vijenca do najviše 10,00 m. Iznimno, u središnjem dijelu općinskog naselja Gornja Stubica, visina krovnog vijenca može biti 13,00 m. (2) Kod vjerske građevine visina zvonika može biti

53 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. do najviše 20,00 m POMOĆNE i GOSPODARSKE te SPORED- NE GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU Članak 45. POMOĆNE I GOSPODARSKE TE SPOREDNE GRAĐEVINE UZ OSNOVNU GRAĐEVINU (1) Uz osnovnu građevinu (stambene, mješovite, gospodarske te javne i društvene namjene) može se graditi i jedna pomoćna građevina koja služi za redovitu uporabu osnovne građevine. (2) Uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju, može se graditi i jedna gospodarska građevina bez izvora onečišćenja. (3) Osim pomoćne i gospodarske građevine, na građevnoj čestici osnovne građevine mogu se graditi i sporedne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici: a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, sabirne jame, i sl.). b) otvorena i nenatkrivena dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo, otvoreni bazeni i sl, c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje kućnog otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl. (4) Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu se moraju graditi u sklopu najvećih dozvoljenih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice (najvećeg dozvoljenog koeficijenta izgrađenosti (K ig ) građevne čestice) određenih za pojedinu vrstu osnovne građevine. Članak 46. POMOĆNA GRAĐEVINA (1) Pomoćna građevina je garaža za vozila (osobna, teretna, strojevi i sl.), ljetna kuhinja, vrtna sjenica i nadstrešnica, zatvoreni i/ili natkriveni bazen, spremišta, radionica, drvarnica šupa, kotlovnica, sušara, pušnica i sl. i grade se na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu, a ovisno o primjeni logike o kombiniranju namjene pomoćne građevine sa namjenom osnovne građevine. (2) Pomoćna građevina može se graditi počevši od građevinske linije osnovne građevine prema dubini čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regulacijske linije. (3) Pomoćna građevina može visinu krovnog vijenca do najviše 5,00 m. (4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. primjenjuju se i na gradnju zatvorenih, natkrivenih ili otvorenih bazena, bilo kao pomoćnih građevina ili drugih sporednih građevina. Članak 47. GOSPODARSKA GRAĐEVINA BEZ IZVORA ONEČIŠĆENJA (1) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja je građevina proizvodne, zanatske, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i ugostiteljsko-turističke namjene te sl. namjene gradi se na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu kao osnovnu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju. (2) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja može se graditi počevši od građevinske linije osnovne građevine prema dubini čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,00 m od regulacijske linije. (3) Gospodarska građevina bez izvora onečišćenja može biti najviše do 9,00 m. Članak 48. GOSPODARSKA GRAĐEVINA S IZVORIMA ONEČIŠĆENJA (1) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja (staja, peradarnik, građevina za uzgoj krznaša i sl.) je građevina za uzgoj stoke, peradi, krznaša i sl. životinja malog obima i gradi se na građevnoj čestici samo uz stambenu građevinu i pomoćnu građevinu uz nju iza osnovne građevine prema dubini čestice. (2) Udaljenost gospodarske građevine s izvorom onečišćenja od stambenih građevina na susjednim česticama mora biti najmanje 10,00 m, a od javne i društvene namjene 50,00 m. Ova udaljenost može biti i manja uz suglasnost vlasnika susjednih čestica. (3) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja može biti visine krovnog vijenca do najviše 7,50 m. (4) Gospodarska građevina s izvorom onečišćenja može graditi se u građevnom području naselja Općine, osim u središnjem dijelu općinskog naselja Gornja Stubica. (5) U gospodarskim građevinama s izvorom onečišćenja može se uzgajati do najviše 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježeno koeficijentom 1 gdje se sve vrste stoke/peradi svode na uvjetna grla primjenom koeficijenata: Vrsta stoke Koeficijent Broj grla - krava, steona junica 1, bik 1, vol 1, junad 1 2 god. 0, junad 6 12 mjeseci 0, telad 0, krmača + prasad 0, tovne svinje do 6 mjeseci 0, mlade svinje 2 6 mjeseci 0, teški konji 1, srednje teški konji 1, laki konji 0, ždrebad 0, ovce, ovnovi, koze i jarci 0, janjad i jarad 0, tovna perad 0, konzumne nesilice 0,

54 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, rasplodne nesilice 0, krznaši 0, GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE Članak 49. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE (1) Građevinama infrastrukture smatraju se građevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i garaže, benzinske postaje sa svim svojim pratećim građevinama), građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (građevine pošte i javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te za uređenje vodotoka i voda sa svim svojim pratećim građevinama). (2) Građevine prometnog sustava te građevine komunalnih infrastrukturnih sustava unutar građevnog područja naselja grade se sukladno člancima od 79. do Izdvojena građevna područja van naselja - uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti OPĆE ODREDBE Članak 50. IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NASELJA (IGPVN) (1) Namjene izdvojenih građevnih područja van naselja su: a. gospodarska namjena proizvodna i/ili poslovna (I) i/ili (K), b. gospodarska namjena ugostiteljsko-turistička (T) c. športsko-rekreacijska namjena (R) i d. groblja (+). (2) Unutar izdvojenih građevnih područja van naselja, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), utvrđeno je razgraničenje na izgrađeni dio i uređeni i neuređeni neizgrađeni dio (za daljnji razvoj i uređenje planirane namjene). (3) Temeljni kriteriji planiranja izgradnje unutar izdvojenog građevnih područja van naselja Općine je veličina, odnosno volumen zgrade uklopljen u fizičku strukturu i sliku određenog ambijenta. (4) Granice izdvojenog građevnog područja van naselja i razgraničenja na izgrađeni te uređeni i neuređeni neizgrađeni dio utvrđene su granicama katastarskih čestica (gdje je to bilo moguće). Utvrđena razgraničenja su prikazana na karti 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000 te detaljnije na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000. Članak 51. KIOSCI, NADSTREŠNICE ZA SKLANJANJE LJUDI U JAVNOM PROMETU, POKRETNE NAPRA- VE, KOMUNALNI OBJEKT I UREĐAJ U OPĆOJ UPORABI TE KONSTRUKCIJE PRIVREMENIH OBILJEŽJA (1) Unutar svih vrsta građevnog područja mogu se postavljati kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, pokretne naprave, komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i ostala urbana oprema sukladno članku 12. (2) Izvan građevnih područja moguće je postavljati nadstrešnice, reklamne stupove, panoe, oglasne ploče unutar cestovnog pojasa, a reklamne panoe i na poljoprivrednom zemljištu uz prometnice vodeći računa o sigurnosti odvijanja prometa. Članak 52. PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐE- VINE NA PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU TE ODLAGANJE OTPADA (1) Priključak građevne čestice i građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te odlaganje otpada vršit će se sukladno članku 17. Članak 53. NAJVEĆA VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINE (1) Najveća visina i etažnost građevine se određuje sukladno članku 22., a u daljnjem tekstu su prikazani za svaku skupinu izdvojenih građevnih područja van naselja IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE PROI- ZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) Članak 54. IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE (I) i/ili (K) (1) Unutar ovih izdvojenih građevnih područja van naselja moguća je gradnja građevina: a) pretežito proizvodne namjene (pretežito proizvodne, pretežito zanatska i sl.) (I); b) pretežito poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, pretežito komunalno-servisne i sl.) (K), c) pretežito skladišne namjene, d) infrastrukture. (2) Smještaj proizvodnih, poslovnih i skladišnih djelatnosti ovisno o prostoru na kojem se smještaju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrđuje se kroz sljedeće uvjete: a) da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora te namjene, b) da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša, c) da su energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te da se osigura potrebna količina i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ugroziti potrebe naselja, (3) U sklopu ovih područja moguće je smjestiti one proizvodne i poslovne djelatnosti koje se zbog uvjeta prostorne organizacije i tehnologije proizvodnje ne mogu smjestiti unutar građevnih područja naselja, odnosno one djelatnosti koje nepovoljno utječu na uvjete života u naselju. Isto tako moguća je postava/izgradnja staklenika za uzgoj povrća, voća ili cvijeća, uz obvezno ishođenje posebnih uvjeta ako je za pojedine dijelove tih područja utvrđen posebni režim korištenja. (4) Unutar određenog građevnog područja van na-

55 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. selja gospodarske namjene proizvodne (I) i/ili poslovne (K) može se, sukladno potrebama, urediti zona gospodarenja otpadom - reciklažno dvorište za obradu i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.). (5) Unutar gospodarskog područja moguća je izgradnja energetskih građevina, tj. Građevina s postrojenjem namijenjenim proizvodnji električne i/ili toplinske energije iz obnovljivih izvora energije (vode, sunca, vjetra, biomase, bioplina i sl.) i kogeneracije. Na svim vrstama građevina unutar gospodarskog područja moguća je postava fotonaposnkih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenbja za korištenje alternativnih izvora energije. Članak 55. GRAĐEVNA ČESTICA GOSPODARSKE NA- MJENE PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) (uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde) (1) Na jednoj građevnoj čestici gospodarske namjene proizvodne i/ili poslovne (I) i/ili (K) mogu se graditi osnovne građevine, pomoćne građevine, sporedne građevine te uređenja zemljišta koje služi za redovitu uporabu građevina na čestici koje čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno poslovni i/ili proizvodni kompleks - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Sporedne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su: a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.). c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl. (3) Veličina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m 2. (4) Oblik građevne čestice za izgradnju građevina treba biti pravilan te najmanje širine prema ulici 20,00 m. (5) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim, funkcionalnim i organizacijskim procesom koji se na njoj planira: a) u prednjem dijelu građevne čestice izvesti parkiralište zaposlenih i klijenata, b) iza parkirališta izgraditi zgradu uprave, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski dio, c) u dubini građevne čestice izgraditi proizvodni dio, d) reklamne stupove smještavati na privatnim građevnim česticama unutar gradivog dijela. (6) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta u skladu sa člankom 81. (7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (K ig ) građevne čestice za građenje građevina je 50%, a najmanje 20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno. (8) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine predvrtova i parkirališta za vozila. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća. (9) Ograda treba biti žičana, metalna, drvena, zidana, djelomično zidana u kombinaciji s ostalim materijalima ovdje navedenim ukupne visine do 2,00 m a preporuča se drvena ili zelena sa zasađenom živicom od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa. Nisu dozvoljene montažne ograde od prefabriciranih elemenata. Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj parceli. Kod uglovnih parcela ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini). Članak 56. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI (1) Građevna linija građevine od regulacijske linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz poštivanje stavka (1) članka 81. (2) Najmanja udaljenost građevine od međa prema susjednoj građevnoj čestici mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m. (3) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji građevine mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 83. (4) Građevina može biti najviše sa pet nadzemnih etaža, visine krovnog vijenca do 12,00 m. Iznimno, visina građevine može biti i veća zbog proizvodne opreme te tehničkog, tehnološkog i organizacijskog procesa unutar građevine (primjerice visine raznih spremišta silosa i sl.). (5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih pročelja treba riješiti određenim lomljenjem pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika). (6) Krov građevine može biti ravni ili kosi (jednostrešni, dvostrešni, trostrešni, četverostrešni ili višestrešni), nagiba do 45, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih karakteristika). U slučaju da se radi o izgradnji većih građevina kod kojih bi pridržavanje nagiba krovnih ploha dovelo do visine krovnog sljemena veće visine tada se može dozvoliti i izgradnja paralelnog višestrešnog (shed) krovišta IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE UGO- STITELJSKO - TURISTIČKE

56 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Članak 57. IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJE- NE (T) (1) Unutar izdvojenog građevnog područja van naselja ugostiteljsko-turističke namjene (T) moguća je gradnja slijedećih građevina: a) turističkih naselja; b) kampova, prostora za logorovanje c) pojedinačnih građevina u funkciji ugostiteljsko turističke namjene (hoteli, moteli, izletišta, depandanse i sl.) d) sve vrste namjena u funkciji turizma (trgovačke, uslužne i ugostiteljske građevine te građevine u službi športsko rekreacijskih djelatnosti) Članak 58. GRAĐEVNA ČESTICA GRAĐEVINE UGO- STITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE I NJENO UREĐENJE (1) Na jednoj građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene (T) mogu se graditi osnovne građevine, pomoćne građevine, sporedne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici, koje čine jednu funkcionalnu cjelinu. (2) Veličina građevne čestice ugostiteljsko turističke namjene ne može biti manja od: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način: 600 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne smije biti manja od 12,00 m), b) za gradnju građevine na poluugrađeni način: 500 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne smije biti manja od 10,00 m) i c) za gradnju građevine na ugrađeni način: 350 m2 (širina građevne čestice na građevnoj liniji ne smije biti manja od 8,00 m). (3) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice ugostiteljsko turističke namjene su: a) za gradnju građevine na slobodnostojeći način do 40 %, b) za gradnju građevine na poluugrađeni način do 45 % i c) za gradnju građevine na ugrađeni način do 50 %, uz uvjet da minimalno 30% čestice mora biti pejzažno uređeno (4) Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenja dobije se množenjem broja nadzemnih etaža sa koeficijentom izgrađenosti (K ig ) građevne čestice. (5) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju veličine predvrtova i parkirališta za vozila. Treba koristiti stare lokalne sorte drveća, grmlja i cvijeća. Članak 59. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE UGOSTITELJSKO-TU- RISTIČKE NAMJENE (T) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJA (1) Najmanja udaljenost građevine od međa čestice mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m. (2) Za sve sadržaje i građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene (ili na samoj čestici ili na zasebnoj čestici za uređenje parkirališnih mjesta), a sukladno članku 83. (3) Građevine mogu imati visinu krovnog vijenca do 9,00 m. (4) Arhitektonsko oblikovanje građevina i korišteni materijal u izvedbi moraju osigurati sigurno korištenje vanjskog i unutarnjeg prostora. (5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih pročelja treba riješiti određenim lomljenjem pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika). (6) Krov građevine može biti ravni ili kosi, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih karakteristika) IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NASELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NA- MJENE (R) Članak 60. IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NA- SELJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R) (1) Unutar Izdvojenog građevnog područje van naselja športsko-rekreacijske namjene (R) moguća je gradnja slijedećih građevina: a) športski tereni (plivački bazeni, nogometna, rukometna, košarkaška, teniska i drugih igrališta s gledalištima, športske dvorane, i sl.); b) građevina prateće i pomoćne namjene (klupske prostorije, svlačionice, manji ugostiteljski sadržaji i sl.) i c) prateće infrastrukture. (2) Smještaj športsko-rekreacijskih, smještajnih i ugostiteljskih površina ovisno o prostoru na kojem se planiraju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrđuju se kroz slijedeće uvjete: a) da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i izgrađenog prostora slične namjene, b) da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša, c) da su energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te da se osigura potrebna količina i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ugroziti potrebe naselja. Članak 61. GRAĐEVNA ČESTICA GRAĐEVINE ŠPORT-

57 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. SKO-REKREACIJSKE NAMJENE I NJENO UREĐE- NJE (1) Na jednoj građevnoj čestici športsko-rekreacijske namjene (R) mogu se graditi osnovne građevine, pomoćne građevine, sporedne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici, koje čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno športsko-rekreacijski kompleks - složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina). (2) Sporedne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su: a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu, pročistači otpadnih voda i sl.). b) otvorena (i nenatkrivena) sportska igrališta, otvoreni bazeni i sl, c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl. (3) Veličina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m 2. (4) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba biti u skladu s namjenom i funkcijom koja se na njoj planira. Detaljniji uvjeti za uređenje i izgradnju će se utvrditi detaljnijim planom uređenja. (5) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (K ig ) građevne čestice za građenje građevina je 40%, a najmanje 20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno. (6) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti određivanju uređenju parkirališta. Valja koristiti stare lokalne svojte drveća (lipa, orah), grmlja i cvijeća. Članak 62. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE ŠPORTSKO-REKRE- ACIJSKE NAMJENE (R) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJA (1) Najmanja udaljenost građevine od međa čestice mora iznositi najmanje polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m. (2) Za sve sadržaje i građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta unutar područja sporta i rekreacije (ili na samoj čestici ili na zasebnoj čestici za uređenje parkirališnih mjesta), a sukladno članku 83. (3) Sportske građevine mogu biti visine krovnog vijenca do 12,00 m. (4) Arhitektonsko oblikovanje građevina i korišteni materijal u izvedbi moraju osigurati sigurno korištenje vanjskog i unutarnjeg prostora sportašima i posjetiteljima. (5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih pročelja treba riješiti određenim lomljenjem pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u visokom sjaju (materijalima reflektirajućih karakteristika). (6) Krov građevine može biti ravni ili kosi, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih karakteristika) IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NASELJA GROBLJE (+) Članak 63. IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA VAN NASELJA GROBLJE (+) (1) Unutar ovog građevnog područja moguća je gradnja i uređenje površina za ukop, površina i građevina za ispraćaj pokojnika, spremišta, unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja, prateće funkcije za zaposlene, servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge. (2) Planiranje, projektiranje, i građenje groblja treba biti u skladu sa Zakonom o grobljima (NN 19/98) i Pravilniku o grobljima (NN 99/02). Članak 64. GRAĐEVNA ČESTICA GROBLJA (+) I NJENO UREĐENJE (1) Na građevnoj čestici groblja (+) mogu se graditi sve građevine sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02) te sporedne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu na groblju, a koje čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno kompleks groblja. (2) Za proširenje groblja potrebno je izraditi DPU proširenja groblja sa detaljnim prikazom svih grobnih građevina i uređaja. (3) Pejzažno uređenje groblja treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredi, potezi grmlja i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti uređenju vanjskih parkirališnih površina. (4) Groblje treba ograditi zidanom, žičanom i/ili ogradom od živice, sa naglašenim ulazom. Nisu dozvoljene montažne ograde od prefabriciranih elemenata. Članak 65. SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GROBLJA (+) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI TE UVJETI GRADNJE I OBLIKOVANJE (1) Građevna linija građevina utvrdit će se detaljnim planom uređenja proširenja groblja. (2) Mrtvačnica je jednoetažna građevina sa mogućnošću izvedbe podruma ispod dijela i cijelim tlorisom zgrade. Visina mrtvačnice ne smije biti veća od 6,00 m. Arhitektonsko oblikovanje građevine mora se prilagoditi postojećem ambijentu, u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima, usklađeno s funkcijom i dužnim štovanjem sadržaja. (3) Krov građevine može biti ravni ili višestrešni, nagiba do 45, pokriven u skladu s namjenom i funkci-

58 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, jom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom u visokom sjaju (materijala reflektirajućih karakteristika) GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE Članak 66. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE (1) Infrastrukturnim i ostalim građevinama smatraju se građevine prometnog sustava (ceste, javna parkirališta i garaže, benzinske postaje sa svim svojim pratećim građevinama), građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (pošte i javnih telekomunikacija, cijevni transport plina, elektroenergetika, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) te vodnog gospodarstva. (2) Građevine prometnog sustava te građevine komunalnih infrastrukturnih sustava se unutar izdvojenog građevnog područja van naselja grade sukladno člancima od 79. do Izgrađene strukture van građevnog područja GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MO- RAJU GRADITI VAN GRAĐEVnOG PODRUČJA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Članak 67. GRAĐEVINE KOJE SE MOGU ILI MORAJU GRADITI VAN GRAĐEVNOG PODRUČJA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevnog područja na poljoprivrednom zemljištu su: a) građevine prometnog sustava, građevine komunalnih infrastrukturnih sustava (ceste, građevine javnih telekomunikacija, cijevnog transporta plina, elektroenergetike, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te vodotoka (potoka i kanala) sa svim svojim pratećim građevinama), b) građevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogascima i sl., i c) sve ostale građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu a koje nisu u suprotnosti sa Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11). (2) Osim građevina određenih stavkom (1) ovog članka, na poljoprivrednom zemljištu van građevnog područja mogu se graditi građevine kao što su: a) građevine u funkciji obavljanja: intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske, vinogradarske i sl.) poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe (ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske) intenzivne stočarske, peradarske (farme i tovilišta), i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša) b) uzgajališta riba - ribnjaci, uzgajališta puževa, glista, žaba i drugih sličnih životinja c) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore (lovačke kuće i domovi, ribarske kućice, vidikovci na privlačnim mjestima) d) građevine koje služe pružanju usluga seoskog turizma e) Moguća je postava/izgradnja staklenika za uzgoj povrća, voća ili cvijeća, uz obvezno ishođenje posebnih uvjeta ako je za pojedine dijelove tih područja utvrđen posebni režim korištenja f) Moguća je postava fotonaposnkih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenja za korištenje alternativnih izvora energije i izvan građevnih područja, na poljoprivrednom zemljištu uz prethodno ishođenje posebnih uvjeta nadležnih ureda i ministarstava. (3) Izgradnju van građevnih područja na poljoprivrednom zemljištu relativno najboljih bonitetnih klasa (osobito vrijedno obradivo tlo P1 i vrijedno obradivo tlo P2) može se iznimno dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih građevina u funkciji poljodjelske proizvodnje, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10). (4) Građevine se moraju projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljodjelsku proizvodnju, korištenje drugih građevina te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. (5) Građenje na poljoprivrednom zemljištu van građevnog područja mora biti izvedeno tako da se: a) osigura što veća neizgrađena površina čestica u skladu s osnovnom namjenom, b) očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost poljoprivrednog zemljišta, tj. očuva prirodna obilježja prostora u skladu s osnovnom namjenom, c) očuvaju kvalitetne i vrijedne vizure, d) propisno riješi vodoopskrba, odvodnja, te zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i odvozom na organiziran i siguran način, kao i energetsku opremljenost plinom, električnom energijom, i sl. Moguće su izvedbe cisterni s vodom, crpnih i pumpnih stanica za vodu, pročistača otpadnih voda, plinskih spremnika, električnih agregata, kolektora i/ili sl. (6) Osnovna namjena, na temelju koje su izgrađene građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevnog područja na poljoprivrednom zemljištu, može se promijeniti samo u slučaju da je nova namjena u skladu s namjenom koja se može ostvariti na toj lokaciji sukladno člancima od 67. do Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje Članak 68. GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE (1) Gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske, vinogradarske i cvjećarske) određuje se prema posjedu primjerene veličine ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti. Pod pojmom posjed podrazumijeva se jedna ili više zemljišnih katastarskih čestica koje ne moraju biti fizički povezane. Najmanja površina posjeda ovisi o vrsti proizvodnje i uzgoja. a) Najmanja površina posjeda za intenzivnu ratarsku proizvodnju je 1,00 ha, b) Najmanja površina posjeda za uzgoj voća ili voća i povrća je 0,50 ha, c) Najmanja površina posjeda za građevine za uzgoj

59 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. povrća je 0,50 ha, d) Najmanja površina posjeda za građevine za uzgoj vinove loze je 0,50 ha i e) Najmanja površina posjeda za građevine za uzgoj sadnica voća, sadnica vinove loze, sadnica cvijeća i ukrasnog bilja te građevine za uzgoj prirodnih biljnih zaslađivača je 0,30 ha. (2) Gospodarske građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 100 m od ruba građevnog područja naselja. (3) Udaljenost gospodarskih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta ovisi o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. (4) Ove građevine moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: a) na građevnim česticama koje su dio jednog posjeda je moguće graditi više gospodarskih, pomoćnih i sporednih građevina; b) najviše sa tri nadzemne etaže, visine krovnog vijenca do 9,00 m; c) uvjete iz svih članaka poglavlja Opće odredbe, a koje nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine; d) uvjete iz svih članaka poglavlja Pomoćne i gospodarske te sporedne građevine uz osnovnu građevinu, a nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine. (5) U okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na kojem se primarno obavljanja intenzivna poljoprivredna proizvodnja moguće je pružanje ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu sukladno sa Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (NN 8/08 i 46/08) i Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10). Članak 69. STAMBENA GRAĐEVINA UZ GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIV- NE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI (1) Stambena građevina može se graditi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne djelatnosti (ratarske, voćarske i vinogradarske) u okviru seljačkog gospodarstva (domaćinstva) ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na posjedima najmanje veličine 2000 m 2 (ne uračunavajući površimnu samog posjeda za obavljanje intenzivne poljoprivredne djelatnosti). (2) Ova stambena građevina mora zadovoljiti sljedeće uvjete: a) na jednoj građevnoj čestici koja je dio jednog posjeda (na kojoj postoje gospodarske, pomoćne i sporedne građevine ili postoje na drugim česticama unutar jednog posjeda) je moguće graditi jednu stambenu građevinu; b) najviše sa tri nadzemne etaže, visina krovnog vijenca do 6,00 m; c) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 100 m 2 ; d) Poštivanje uvjeta iz svih članaka poglavlja Opće odredbe, a koje nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje za vlastite potrebe Članak 70. GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE ZA VLASTITE POTREBE (1) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje (ratarske, povrtlarske, voćarske i vinogradarske) za vlastite potrebe su: spremišta u vinogradima, spremišta voća i povrća u voćnjacima i povrtnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore, i sl. Članak 71. SPREMIŠTE U VINOGRADU I SPREMIŠTE U VOĆNJAKU (1) Spremište u vinogradu (klijet) i spremište u voćnjaku mogu se graditi na posjedima manje veličine od propisane člankom 68., ali ne manje od 500 m 2, i to u skladu sa kulturom za čije potrebe se grade. (2) Ova građevina može imati najviše jednu nadzemnu etažu, visine krovnog vijenca najviše 4,00 m,. (3) Tlocrtna (bruto) površina pojedine nadzemne etaže (ne uključujući natkrivene ili nenatkrivene terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže podruma) ne smije prelaziti: a) 36 m 2 ako se grade na česticama do 2000 m 2 i b) 50 m 2 ako se grade na česticama većim od 2000 m 2, dok se u oba slučaja površina podzemne etaže podruma (Po) ne ograničava. Članak 72. SPREMIŠTE ZA ALAT (1) Spremište za alat se može graditi na posjedima manje veličine od propisane člankom 68. ali ne manje od 550 m 2, i katastarske kulture u skladu s namjenom za koju se grade. Spremište za alat ne smije se priključiti na komunalnu infrastrukturu. (2) Etažnost ove građevine je najviše jedna nadzemna etaže, visina krovnog vijenca do 2,60 m. (3) Tlocrtna (bruto) površina ove građevina ne smije prelaziti 20,00 m 2. (4) Ova građevina mora zadovoljiti uvjete iz svih članaka poglavlja Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih stavaka ovog članka Gospodarske građevine u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske i sl. proizvodnje Članak 73. GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA INTENZIVNE STOČARSKE, PERA- DARSKE (FARME I TOVILIŠTA), I SL. PROIZVOD- NJE (UZGOJ KRZNAŠA) (1) Gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja intenzivne stočarske, peradarske proizvodnje (farme i tovilišta), i sl. proizvodnje (npr. uzgoj krznaša) određuje

60 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, se prema najmanjem broju uvjetnih grla uz poštivanje najvećeg dozvoljenog broja uvjetnih grla u ovisnosti o udaljenosti od građevnog područja naselja i udaljenosti od razvrstanih cesta ovisno o kategoriji ceste. (2) Najmanji broj uvjetnih grla za izgradnju farme i tovilišta van građevnog područja na poljoprivrednom zemljištu iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježeno koeficijentom 1 dok se za ostale životinje primjenjuju koeficijenti iz naredne tablice: Vrsta stoke Koeficijent Broj grla - krava, steona junica 1, bik 1, vol 1, junad 1 2 god. 0, junad 6 12 mjeseci 0, telad 0, krmača + prasad 0, tovne svinje do 6 mjeseci 0, mlade svinje 2 6 mjeseci 0, teški konji 1, srednje teški konji 1, laki konji 0, ždrebad 0, ovce, ovnovi, koze i jarci 0, janjad i jarad 0, tovna perad 0, konzumne nesilice 0, rasplodne nesilice 0, krznaši 0, (3) Minimalna udaljenost ovih građevina od građevnog područja naselja (izražena u jedinici metrima ), s obzirom na njihov kapacitet (izražen u jedinici uvjetnog grla ) prema sljedećoj tabeli: Min. udaljenost od Broj uvjetnih grla GPN-a (m) i više 500 (4) Udaljenost ovih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od javih cesta ovisi o vrsti javne ceste i iznosi: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. (5) Etažnost ove građevine je najviše jedna nadzemna etaže, visina krovnog vijenca u skladu s potrebom tehnologije uzgoja. Članak 74. STAMBENE GRAĐEVINE ISKLJUČIVO U OKVIRU GOSPODARSTVA U FUNKCIJI OBAVLJA- NJA INTENZIVNE STOČARSKE I PERADARSKE PROIZVODNJE (1) Stambena građevina može se graditi u okviru gospodarstva u službi obavljanja intenzivne stočarske, peradarske proizvodnje (farme i tovilišta, uzgoj krznaša) sa minimalno 50 uvjetnih grla. (2) Ove građevine moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: a) na jednom gospodarstvu je moguće graditi jednu stambenu građevinu; b) dozvoljena visina krovnog vijenca do najviše 6,00 m; c) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 150 m 2 ; d) Poštivanje uvjeta iz svih članaka poglavlja Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine Uzgajališta riba - ribnjaci, uzgajališta puževa, glista, žaba i sličnih životinja Članak 75. UZGAJALIŠTA RIBA - RIBNJACI (1) Uzgajalište riba - ribnjak i prateću građevinu (spremište alata i pribora) moguć je graditi isključivo na zemljištu katastarskih kultura močvara, trstik, gliništa, koritima i rukavcima rijeka te na neplodnom tlu u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/09) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) uz uvijete propisane od strane Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. (2) Minimalna površina ribnjaka za uzgoj konzumne ribe je 0,50 ha. (3) Maksimalni iskop za ribnjak je do 2,50 m dubine (osim postojećih ribnjaka). Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela ovisi o vrsti tla i isti ne smije utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. (4) Materijal koji nastaje prilikom iskopa ribnjaka potrebno je, rastrti uz lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti za uređenje okolnog prostora, kako bi se po prestanku njegovog korištenja iskopani materijal iskoristio za sanaciju iskopa. (5) Oblik i veličina građevina (spremište alata i pribora) sukladno članku 72. Članak 76. UZGAJALIŠTA PUŽEVA, GLISTA, ŽABA I DRUGIH SLIČNIH ŽIVOTINJA (1) Uzgajališta puževa, glista, žaba i drugih životinja moguće je na vlažnim zemljištima prema uvjetima koje ovakav uzgoj i zahtjeva Građevine koje služe rekreaciji a koriste prirodne izvore Članak 77. LOVAČKE KUĆE I DOMOVI, RIBARSKE KU- ĆICE TE VIDIKOVCI (1) Lovačke kuće i domovi i ribarske kućice moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: a) visina krovnog vijenca do najviše 6,00 m, ne određene ukupne visine. b) (bruto) površina svake pojedine etaže najviše 200 m 2 ; te

61 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. c) uvijete iz svih članaka poglavlja Opće odredbe, a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka. (2) Vidikovce je moguće graditi uz ceste na istaknutim reljefnim pozicijama, koje imaju atraktivan pogled tako da se osigura parkiralište za nekoliko osobnih automobila u obliku uređenih odmorišta Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevnog područja na šumskom zemljištu Članak 78. (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi van građevnog područja na šumskom zemljištu u skladu sa Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) su: a) građevine prometnog i komunalnih infrastrukturnih sustava (ceste, telekomunikacije, cijevni transport plina, elektroenergetika, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda te uređenje vodotoka sa svim svojim pratećim građevinama), b) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore (lovačke kuće i domovi, ribarske kućice, vidikovci), c) građevine namijenjene vojsci, policiji, vatrogascima i sl., i d) sve ostale građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu koje su navedene u Zakonu, a nisu u suprotnosti sa Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) (2) Gradnja van građevnog područja na šumskom zemljištu mora biti uklopljeno u okoliš tako da se: a) osigura što veća neizgrađena površina čestica u skladu s osnovnom namjenom, b) očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost šumskog zemljišta, tj. očuva prirodna obilježja prostora u skladu s osnovnom namjenom, c) očuvaju kvalitetne i vrijedne vizure, i d) propisno riješi vodoopskrba, odvodnja, te zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i odvozom na organiziran i siguran način, kao i energetsku opremljenost plinom, električnom energijom, i sl. Moguće su izvedbe cisterni s vodom, crpnih i pumpnih stanica za vodu, pročistača otpadnih voda, plinskih spremnika, električnih agregata, kolektora i/ili sl. (3) Osnovna namjena građevine, na temelju koje dozvoljena gradnja iste van građevnog područja na šumskom zemljištu ne može se promijeniti. (4) Lovačke kuće i domovi te vidikovci mogu se graditi na šumskom zemljištu sukladno članku UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH NFRA- STRUKTURNIH SUSTAVA Članak 79. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUK- TURNIH SUSTAVA (1) Koridori ili trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava planiraju se na način da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više trasa tako da se nastoje izbjeći šumska područja i vrijedno poljodjelsko zemljište, tako da se ne razara cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti. (2) Točan položaj i kapacitet svakog pojedinog sustava (prometni cestovni i željeznički te drugi i komunalni infrastrukturni sustavi pošta i javne telekomunikacije, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) Planom nisu određeni. Određena su samo načela i koncepti vođenja i smještaja svakog pojedinog sustava koji su usmjeravajućeg značaja. Kapacitet i točan položaj svakog pojedinog sustava će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio svakog pojedinog sustava (bio on naznačen na kartama spomenutim u člancima 81. do 92. ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti Prometni sustav CESTOVNI PROMET Članak 80. (1) Razmještaj sustava cestovnog prometa (cesta sa svojim cestovnim zemljištem i svim pripadajućim građevinama te njenim zaštitnim pojasevima) je prikazan na kartama 1.A. Razvoj i uređenja površina i 2.A Promet u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000. Točan položaj i kapaciteti sustava cestovnog prometa nisu određeni. Točan položaj i kapacitet sustava cestovnog prometa nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja sustava cestovnog prometa koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava cestovnog prometa (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Zadržava se postojeća mreža razvrstanih cesta, kao i postojeća mreža ostalih nerazvrstanih cesta i putova. (3) Na području Općine sukladno Odluci o razvrstaju javnih cesta u autoceste (NN 77/07, 13/09 i 104/09) i Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 17/10) nalaze se: a) ostale državne ceste: b) županijske ceste: c) lokalna ceste te brojne nerazvrstane javne ceste i putovi. (4) Cestovni prijelaz u jednoj razini preko pruge izveden je na županijskoj cesti Ž2197 preko željezničke pruge II. (5) Na području Općine planira se državna brza cesta zagrebački prsten: A4 (čvor Popovec) Marija Bistrica Gornja Stubica Bedekovčina Zabok Oroslavje (čvor Mokrice). Nadalje, predviđa se građenje, širenje i modernizacija postojećeg sustava važnijih nerazvrstanih cesta prema lokalnim potrebama: (6) Raskrižja ostalih planiranih cesta predviđeni su u jednoj razini.

62 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Članak 81. GRAĐENJE UNUTAR CESTOVNOG ZEMLJI- ŠTA I ZAŠTITNOG POJASA CESTE (1) Gradnja unutar postojećih cesta (cestovnih zemljišta) te njihovih zaštitnih pojaseva obavlja se u skladu sa Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10), ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za pojedinu i/ ili vlasnika. Spomenuti zaštitni pojas javne ceste mjeri se od vanjskog ruba cestovnog zemljišta ceste i on iznosi za: - autoceste 40 m, - ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila ili brze ceste 35 m, - državne ceste 25 m, - županijske 15 m i - lokalne ceste 10 m. Uvjete gradnje unutar cestovnih zemljišta ceste i zaštitnog pojasa ceste propisuju nadležne pravne osobe s javnim ovlastima (Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnim cestama i Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskim i lokalnim cestama). (2) Kod gradnje uz državne, županijske i lokalne ceste, unutar građevnog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima (ovisno o nadležnosti za pojedinu cestu) u svojim prethodno izdanim uvjetima ili ako ne propiše onda: - za državnu cestu 10,00 m, - za županijsku cestu 8,00 m i - za lokalnu cestu 5,00 m. Kod gradnje uz državne, županijske i lokalne ceste, van građevnog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljen najmanje onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima (ovisno o nadležnosti za pojedinu cestu) u svojim prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01). (3) Kod gradnje uz nerazvrstane prometnice unutar neizgrađenog dijela građevnog područja naselja, rub cestovnog zemljišta (regulacijska linija) od osi ceste mora biti udaljena (uključen je i obostrani nogostup): - najmanje 5,00 m kod primarne cesta (direktan izlaz postojeću nerazvrstanu prometnicu), - najmanje 4,70 m kod sekundarne ceste (sabirnice spaja se na primatrnu prometnicu), - najmanje 4,25 m kod slijepih cesta (stambena prometnica) sa okretištem u širini 4,25 m i - kolno-pješačka površina 2,50 m. Kod gradnje ostalih nerazvrstanih cesta, izvan građevnog područja naselja, rub cestovnog zemljišta od osi ceste mora biti udaljen najmanje 3,50 metra (uključujući i zemljanu bankinu), odnosno onoliko koliko propiše nadležno društvo s javnim ovlastima u svojim prethodno izdanim uvjetima i sukladno Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01). (4) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste veća od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog članka tada se širina postojećeg cestovnog zemljišta mora zadržati. (5) Ako je širina cestovnog zemljišta postojeće ceste manja od propisane širine stavkom 2. i 3. ovog članka, tada se širina cestovnog zemljišta mora uskladiti s propisanom. Ovdje su odstupanja moguća kod poštivanja povijesnog karaktera ulice unutar povijesne cjeline i dijelovi naselja, gdje su građevine izgrađene na samom rubu zatečenog cestovnog zemljišta (regulacijskoj liniji) te nema mogućnosti za ostvarivanje propisane širine. (6) Cestovno zemljište unutar građevnog područja, gdje je to moguće a nije u suprotnosti sa ostalom stavcima ovog članka, mora biti dovoljne širine da se može osigurati prostor za jednostrani ili obostrani zeleni pojas te jednostrani ili obostrani pješački nogostup. (7) Širina kolne trake utvrđuje se u odnosu na važnost ceste, ali ona nikako ne smije biti manja od 2,75 m. Iznimno je moguća rekonstrukcija ili nastavak građenja ulica i sa užim kolničkim profilom, ali isključivo kod tzv. ulice 4. kategorije (kolno-pješačke površine i u načelu nemaju fizički odvojen nogostup od kolnika) i ne dulje od 100,00 m. (8) Slijepa cesta bez okretišta može biti najveće dužine do 60,00 m, sa L-okretištem 100,00 m, sa T-okretištem 120,00 m, sa Y-okretištem 150,00 m, a sa kružnim okretišta 200,00 m. (9) Pri projektiranju cesta voditi računa o minimalnim uvjetima uzdužnog i poprečnog presjeka ceste primjenom Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01) i važeće preuzete Norme za projektiranje čvorova u istoj razini U.C (1990.g.). (10) Spoj na javnu cestu, odnosno pristup vozila sa građevne parcele na javnu cestu (priključak), projektirati sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) i važećoj preuzetoj Normi za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini HRN U.C4.050.m. Radi sigurnosti prometa na županijskim i lokalnim cestama ne dopušta se parkiranje u cestovnom zemljištu istih cesta, već isključivo na vlastitim parcelama investitora. Fizički onemogućiti pristup vozila na parcelu izuzev cestovnim prilazom (priključkom), tako da se uključivanje u promet na cestu i isključivanje iz prometa može izvesti isključivo hodom vozila unaprijed. (11) Zabranjuje se postava svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača (reklame, panoi, rasvjeta, visoko raslinje i dr.) unutar cestovnog zemljišta i zaštitnog pojasa autoceste. (12) Obaveza investitora budućih građevina koje se nalaze u blizini autoceste je gradnja zidova za zaštitu od buke, ukoliko se ukaže potreba za istima. (13) U cestovnom zemljištu državne, županijske i

63 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. lokalne ceste se ne dozvoljava sadnja stabala, živice (žive ograde) i drugog raslinja. (14) U pojasu između ruba cestovnog zemljišta državne ili županijske ili lokalne ceste i građevina (zgrada) ne saditi stabla živice i druga raslinja na način kojim bi se onemogućila preglednost pri uključivanju u promet. Članak 82. PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE POVRŠINE (NO- GOSTUPI I STAZE) (1) Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih cesta treba obvezno provjeriti mogućnost izvedbe nogostupa i biciklističkih staza. (2) Najmanja širina nogostupa je 1,50 m, a iznimno 1,00 m u već izgrađenim dijelovima naselja. (3) Najmanja širina biciklističke staze za jednosmjernu vožnju je 1,00 m, a za dvosmjernu 1,60 m. (4) Posebnu pažnju treba posvetiti izvedbi rubnjaka, skošenja i rampi kako bi se osobama s posebnim potrebama (invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti) omogućio prelazak preko prometnica, odnosno prilaz javnim zgradama u skladu s važećim zakonima i propisima. Članak 83. PARKIRALIŠTA I GARAŽE (1) Na vlastitoj građevnoj čestici, na kojoj se planira određena funkcija, potrebno je zadovoljiti potreban broj sobe, apartmane, pansione hotele, motele i sl. dvorane za javne skupove (kina, kazališta i sl.) športske dvorane ugostiteljstvo škole i predškolske ustanove bolnice domove zdravlja, poliklinike, ambulante socijalne ustanove vjerske građevine (2) U slučaju da se unutar građevine predviđa neki proizvodni, poslovni, ugostiteljsko-turistički ili sličan sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici. (3) Ako na građevnoj čestici nije moguće planirati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno normativu u tablici iz alineje c), stavka 1) ovoga članka tada: a) nije moguće graditi planiranu građevinu (namjenu), ili b) kapacitet planirane građevine (namjene) treba smanjiti kako bi se mogao smjestiti potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta sukladno normativima. (4) Javna parkirališta se mogu graditi u cestovnom zemljištu uz kolnik nerazvrstanih i ostalih prometnica unutar građevnog područja (naselja, gospodarskog područja) i to u zelenom pojasu unutar prometnica, kao i građevnim česticama upisanim kao javno dobro ili vlasništvo Općine. parkirališnih ili garažnih mjesta i to prema normativima: a) za građevine stambene namjene broj parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se na način da se određuje 1 parkirališno ili garažno mjesto na jednu stambenu jedinicu. b) za građevine drugih namjena broj parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se u odnosu na 1000 m2 građevinske bruto površine prema sljedećim kriterijima: Namjena građevine minimalan broj PM proizvodnja, skladišta 6 građevine za trgovinu 30 poslovne građevine 20 ugostiteljstvo (restorani i sl.) 50 građevine društvene namjene 10 U bruto površinu građevine za potrebe izračuna broja parkirališnih ili garažnih mjesta ne uračunavaju se površine garaža i jedno- ili dvonamjenskih skloništa za sklanjanje ljudi uslijed ratnih opasnosti. c) Moguć je izračun broja potrebnih parkirališta i na osnovu broja zaposlenih u jednoj smjeni i to 1 parkirališno mjesto po zaposlenom u smjeni. d) ukoliko se broj parkirališnih ili garažnih mjesta ne može odrediti prema danim normativima tada se primjenjuju slijedeći normativi po jedno parkirališno mjesto za: na dva ležaja na 10 sjedala na 10 sjedala na 4 stajaća ili sjedeća mjesta na razred ili grupu djece na 4 kreveta ili 3 zaposlena u smjeni na 3 zaposlena u smjeni na 3 zaposlena u smjeni na 20 sjedećih mjesta Parkirališta uz kolnik mogu biti uzdužna ili okomita na rubnjak kolnika. Kod ulica sa jednosmjernim prometom moguća je izvedba i parkirališta pod kutom od 45 o ili 60 o. (5) Parkiralište se ne smije predvidjeti uz postojeći kolnik na način da se time sužava kolnik, ili da se onemogući prolaz pješaka. (6) Kod izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju pojedinih prometnica utvrditi će se detaljni uvjeti smještaja uređenja i gradnje eventualnog autobusnog stajališta u skladu s potrebama. Zaustavna površina stajališta mora biti van tijela kolne trake, ali unutar cestovnog zemljišta. Članak 84. BENZINSKE POSTAJE (1) Benzinske postaje sa uslužno-poslovnim sadržajima moguće je graditi i unutar građevnih područja naselja i izdvojenog građevnog područja van naselja, sukladno slijedećim uvjetima:

64 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, a) etažnost najviše jedne nadzemne etaže, visina krovnog vijenca do 5,00 m; b) uvjete iz članaka 52., 53., 55. i 56. a koji nisu u suprotnosti sa uvjetima prethodnih točki ovog stavka i koji se mogu primjenjivati na predmetne građevine ŽELJEZNIČKI PROMET Članak 85. (1) Razmještaj sustava željezničkog prometa (željezničke pruge sa svojim infrastrukturnim pojasom zemljištem pruge i svim pripadajućim građevinama te njenim zaštitnim pružnim pojasevima) je prikazan na kartama 1.A. Razvoj i uređenja površina i 2.A Promet u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000. (2) Zadržava se postojeća mreža razvrstanih pruga. Na području Općine sukladno Odluci o razvrstaju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07) nalazi se željeznička pruga od značaja za lokalni promet L202 II204 (Hum - Lug (odvojak-rasputnica) (I101) - Gornja Stubica), a koja je sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga I. i II. reda (NN 64/93, 92/95 i 49/03) razvrstana u prugu II. reda II204 (Hum - Lug odvojnica (I 101) - Gornja Stubica). Članak 86. GRADNJA UNUTAR INFRASTRUKTURNOG POJASA (ZEMLJIŠTA PRUGE) I ZAŠTITNOG PRUŽ- NOG POJASA (1) Gradnja unutar postojećih željezničkih pruga (infrastrukturnih pojasa zemljišta pruge) te njihovih zaštitnih pružnih pojaseva obavlja se u skladu s Zakonom o željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09), Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07) i Pravilnikom o posebnim uvjetima za izgradnju objekata i uređaja u zaštitnom pojasu željezničke pruge (Sl. list 19/76, 49/89, 53/83 i 43/85) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima javnog poduzeća nadležnog za pojedinu i/ili vlasnika. Spomenuti zaštitni pružni pojas je pojas kojega čini zemljište s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka širine 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor. Uvjete građenja i prethodnu suglasnost za građenje unutar infrastrukturnih pojasa željezničke pruge (zemljišta pruge) i zaštitnih pružnih pojasa potrebno je zatražiti od javnog poduzeća nadležnog za pojedinu prugu Drugi i komunalni infrastrukturni sustavi POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Članak 87. (1) Položaj sustava pošte i javnih telekomunikacija (jedinice poštanske mreže, mjesne centrale, trase telekomunikacijskih vodova i uređaja sa svim pripadajućim građevinama i radijski koridorima) je prikazan na karti 2.B. Pošta i telekomunikacije u mjerilu 1:25000, a način njihove gradnje propisan je Zakonom o pošti (NN 172/03, 15/04, 92/05 i 63/08), Zakon o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05) i Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) te pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležnom za poštu ili telekomunikacije i/ ili vlasnika. Točan položaj i kapaciteti sustava pošte i javnih telekomunikacija nisu određeni. Određena su samo načela vođenja i smještaja sustava pošte i javnih telekomunikacija koja su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapaciteti i točan položaj će se odrediti naknadno (u postupku ishođenja lokacijskih dozvola) prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava pošte i javnih telekomunikacija (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Jedinica poštanske mreže se nalazi u naselju u središnjem dijelu općinskog naselja Gornja Stubica. (3) Sva naselja unutar Općine pokrivena su korisničkim i spojnim vodovima javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži. Planom se predviđa širenje i modernizacija postojećeg sustava pošte i javnih telekomunikacija prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih građevnih područja van naselja. (4) Na području Općine moguća je gradnja radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskih stupova u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži. (5) Lokacije, radio i TV odašiljača/pretvarača u sustavu radio i TV veza te antenskih stupova nije određena, a iste će se određivati odlukom Općinskog vijeća u dogovoru s pružateljem usluga koji gradi spomenutog. (6) Lokacije, antenskih stupova u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži je određena na spomenutim kartama. Zona označena kružnicama promjera 1000 m i 1500 m označuju područja unutar kojih je moguća postava jednog antenskog stupa. Unutar predviđenih zona uvjetuje se gradnja samostojećih antenskih takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. (7) Unutar zaštitnog pojasa autoceste te na udaljenosti najmanje za visinu stupa od vanjskog ruba zemljišnog pojasa nije dozvoljena gradnja samostojećeg antenskih stupova i baznih stanice. Smještaj stupova potrebno je planirati izvan zaštitnog pojasa državnih cesta kao i izvan koridora planiranih cesta državnog značenja. (8) Udaljenost stupa od vanjskog ruba pružnog pojasa mora iznositi najmanje visina stupa +3 m. Gradnja stupa i zahvati nužni za rad, unutar ili u neposrednoj blizini koridora drugih infrastrukturnih sustava (prometni, energetski, komunalni), moguća je uz posebne uvjete institucija, tijela i poduzeća nadležnih za navedene koridore. (9) Gradnja samostojećeg antenskog stupa nije moguća u plavnim područjima planiranih retencijskih i akumulacijskih vodnih građevina, a za radnje unutar pojasa vodotoka (20 m) potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. (10) Izgradnju samostojećih stupova treba planirati izvan područja zaštićenih prirodnih vrijednosti, a posebno ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu. Ukoliko je potrebna izgradnja stupa u tim područjima, isti se trebaju planirati rubno te izbjegavati biološke i krajobrazno vrijedne lokacije. Građevine za smještaj opreme

65 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. potrebno je oblikovati u skladu s obilježjima tradicijske arhitekture okolnog prostora, a pristupne putove do stupa ne asfaltirati. Na području zaštićenih prirodnih vrijednosti i ekološke mreže, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećeg antenskog stupa za ekološku mrežu odnosno na ciljeve očuvanja zaštićenog područja. Gradnja stupa u blizini sakralnih građevina te drugih spomenika kulturne baštine na istaknutim lokacijama, moguća je na udaljenosti od najmanje 150 m od navedenih građevina. U postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju unutar zaštićenih područja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode (Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Krapini te Ministarstva kulture Uprave za zaštitu prirode). (11) Gradnja samostojećeg antenskog stupa moguća je u šumi ili na šumskom zemljištu samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. (12) Parcela na kojoj se predviđa postavljanje antenskog stupa treba imati pristup na javnu prometnu površinu, a prostor oko stupa i objekta za smještaj opreme treba biti očišćen i pošljunčani u širini 3 m ako je osiguran vatrogasni pristup, odnosno širine 5 m kada nije osiguran vatrogasni pristup. Potrebno je osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi sprječavanja odnošenja šljunka na susjedno zemljišta. (13) Samostojeći antenski stupovi ne mogu se graditi na javnim zelenim površinama unutar naselja, unutar prostornih međa zaštićenog prirodnog i kulturnog dobra, te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevnih područja građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova za djecu i odrasle. Udaljenost od drugih građevina iznosi minimalno visina stupa. Navedene zone zaštite i udaljenosti detaljnije se određuju prostornim planovima uređenja užih područja (urbanističkim planovima uređenja UPU i detaljnim planovima uređenja DPU) i Konzervatorskim podlogama u svrhu izrade istih. (14) Unutar građevnog područja moguća je postava i antenskih prihvata na građevinama izuzev građevina škola, dječjih vrtića i domova za djecu i odrasle, te na zaštićenim spomenicima kulturne baštine. (15) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati: u naseljima podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina; za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničke pruge. Iznimno kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili ćeljezničke pruge vodeći računa o pravu vlasništva. Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima u naseljima i izvan njih vodeći računa o mogućnostima pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara gdje god je moguće PLINOOPSKRBA Članak 88. (1) Na području Općine nalazi se magistralni plinovod Zabok-Ludbreg DN 500/50. U koridoru ovog, postojećeg, magistralnog plinovoda planira se izgradnja novog planiranog plinovoda. Zaštitni pojas postojećeg i novoplaniranog plinovoda je po 30,00 metara sa svake strane plinovoda, a mjereno od osi, a u skladu s člankom 9. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list br. 26/85). (2) Lokalni plinoopskrbni sustav je izgrađen u svim naseljima Općine. Predviđa se širenja i modernizacija postojeće lokalnog plinoopskrbnog sustava prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih građevnih područja van naselja. Neplinoficirani objekti priključit će se na plinsku mrežu zasebno po pojedinačnom zahvatu ELEKTROENERGETIKA Članak 89. (1) Položaj elektroenergetskog sustava (elektrovodova sa svim pripadajućim građevinama i njihovim zaštitnim pojasevima) je prikazan na karti 2.C. Energetski sustavi u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000, a način njegove gradnje propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede d.d. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda) i/ ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet elektroenergetskog sustava nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja elektroenergetskog sustava koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio elektroenergetskog sustava (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Područjem Općine prolazi 110 kv elektrovod te 35 kv elektrovod sa trafostanicom napona 35(20)/10(20) kv. (3) Na području svih naselja Općine nalaze se trafostanice 10(20)/0.4kV (do kojih vodi mreža 10(20)kV elektrovodova) koje pretvaraju visoki napon 10(20) kv u niski napon 0.4. kv i tako opskrbljuju naselja i izdvojenih

66 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, područja van naselja. Predviđa se širenje i modernizacija postojećeg elektroenergetskog sustava i gradnja 23 novih trafostanica napona 10(20)kV. Ako se pokaže potreba za još trafostanica, one će se graditi kao proširenje postojeće elektroenergetske mreže prema lokalnim potrebama građevnih područja naselja te izdvojenih građevnih područja van naselja. (4) Kod gradnje elektroenergetskog sustava treba voditi računa o tome da u budućnosti ne budu ograničavajući čimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim infrastrukturnim građevinama. (5) Izgrađenim zračnim elektroenergetskim vodovima se osiguravaju zaštitni pojasevi i to za: kv ZDV (40+40 m) 80 m kv ZDV (20+20 m) 40 m - 35 kv ZDV (10+10 m) 20 m - 10 kv ZDV (5+5 m) 10 m (6) Za gradnju unutar zaštitnog pojasa elektroenergetskog voda potrebno je ishoditi uvjete gradnje od Hrvatske Elektroprivrede d.d. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda). (7) Moguća je postava fotonaposnkih ćelija, solarnih kolektora te drugih tehnoloških inovativnih rješenja za korištenje alternativnih izvora energije i izvan građevnih područja, na poljoprivrednom zemljištu uz prethodno ishođenje posebnih uvjeta nadležnih ureda i ministarstava VODOOPSKRBA Članak 90. (1) Položaj vodoopskrbnog sustava (vodoopskrbnih cijevovoda sa svim pripadajućim građevinama i zaštitnim pojasevima) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski sustavi u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000, a način njegove gradnje propisan je Zakonom o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležno za opskrbu vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet vodoopskrbnog sustava nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja vodoopskrbnog sustava koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio vodoopskrbnog sustava (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Izgradnja građevina za javnu vodoopskrbu mora se planirati prema usvojenoj studiji Novelacija studije razvitka vodoopskrbe na području Krapinsko-zagorske županiej koju je izradila tvrtka IGH d.d. Zavod za studije i projekte, Odjel za hidrotehničke građevine, Zagreb u studenom godine, a za svaku građevinu u okviru lokacijske dozvole Hrvatske vode će dati svoje vodopravne uvjete. (3) Lokalni vodoopskrbni sustav je izgrađen u svim naseljima Općine. Planom se predviđa širenja i modernizacija postojeće lokalnog vodoopskrbnog sustava prema lokalnim potrebama korisnika građevnih područja naselja te izdvojenih građevnih područja van naselja ODVODNJA OTPADNIH VODA Članak 91. (1) Položaj sustava odvodnje otpadnih voda (vodova odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim građevinama) je prikazan na karti 2.D. Vodnogospodarski sustavi u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000, a način njegove gradnje propisan je Zakonom o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležno za opskrbu vodom, Hrvatskih voda i/ili vlasnika. Točan položaj i kapacitet sustava odvodnje otpadnih voda nisu određeni. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja sustava odvodnje otpadnih voda koji su usmjeravajućeg značaja, a njegovi kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima cjelokupnog područja Općine te svake pojedine zone koju opskrbljuju. Svaki dio sustava odvodnje otpadnih voda (bio on naznačen na prije spomenuti kartama ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti. (2) Općina ima samo djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Ovaj sustav je izvedeni kao mješoviti gravitacijski sustav odvodnje otpadnih voda i ispustom u rijeku Krapinu.. (3) Određen je zaštitni pojas glavnog odvodnog kolektora širine ukupno 10 m. Gradnja unutar ovako određenog zaštitnog pojasa je moguće samo uz posebne uvjete i suglasnost pravne osobe s javnim ovlastima nadležno za odvodnju otpadne vode i/ili vlasnika. (4) Za preostali dio Općine koji nema riješenu odvodnju otpadnih voda predviđa se razdjelni sustav odvodnja otpadnih voda (odvodnja sanitarno-tehnoloških otpadnih voda od oborinskih otpadnih voda). Sanitarnotehnološke otpadne vode će se odvoditi podzemnim zatvorenim i nepropusnim odvodnim kanalima uz prethodno prečišćavanje sve do prirodnog recipijenta. Planirani sustav vodova sanitarno-tehnoloških otpadnih voda će se većim dijelom izvesti kao gravitacijski sustav. (5) Oborinske otpadne vode će se,s područja Općine na kojem nema izvedenog sustava odvodne otpadne vode, odvoditi odvojeno od sanitarno-tehnoloških otpadnih voda direktno u otvorene kanale. Oborinske vode zagađene mastima, uljima i benzinima se prije ispuštanja u otvorene kanale moraju najprije pročistiti preko separatora ulja, masti i benzina. (6) Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda, odvodnju je nužno riješiti na način da se otpadne vode prikupljaju u višedijelnim nepropusnim sabirnim jamama na građevnim česticama ili pročiste preko tipskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispuste u otvorene kanale. Nakon što se sustav odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda izgradi obavezan je priključak na njega. (7) Izdvojena građevna područja van naselja se mogu priključiti na lokalnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ili mogu imati (na razini zone, ili na razini svakog

67 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. pojedinačnog korisnika unutar nje) tipsk(i/e) uređaj(e) za pročišćavanje otpadnih voda i ispust u otvorene kanale UREĐENJE VODOTOKA I VODA Članak 92. (1) Utvrđeni su zaštitni pojasevi vodotoka i voda koji služe za njihovo uređenje i održavanje, sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09) i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima Hrvatskih voda. (2) Sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09) predstavničko tijelo Općine treba identificirati izvorišta te donijeti Odluku o zaštiti izvorišta i zonama sanitarne zaštite izvorišta. (3) Na površinama što graniče s planiranim ili postojećim vodotokom potrebno se pridržavati zabrana i ograničenja, radi održavanja vodnog režima propisanih člankom 126. Zakona o vodama (NN 153/09). (4) Područja uz potoke povremeno plave velike vode. Kako kota plavljenja nije izmjerena to će investitori budućih građevina u ovim zonama morati sami odrediti stupanj zaštite od plavljenja koji ih zadovoljava. (5) Radi gradnje i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima vodotokova, zabranjeno je na određenoj udaljenosti od vodotokova graditi građevine, ograde, infrastrukturne objekte, saditi drveće i raslinje, nasipavati materijal u svrhu povišenja terena te odlagati građevinski materijal, građu i sl. te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina. Udaljenost ovisi o kategoriji vodotoka i terenskim uvjetima. Zbog toga je za sve radnje koje se predviđaju obavljati u pojasu od 20,00 metara od vodotoka, odnosno 5,00 metara od odvodnih kanala potrebno od Hrvatskih voda ishoditi vodopravne uvjete kojima će se odrediti mogućnost obavljanja istih i uvjeti za obavljanje istih. 5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJO- BRAZNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 5.1. Opća načela zaštite Članak 93. OPĆA NAČELA ZAŠTITE (1) Utvrđuju se mjere zaštite prostora, odnosno zaštite: a) krajobraznih, prirodnih i ambijentalnih vrijednosti te b) kulturno-povijesnih cjelina. (2) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline i građevine, prirodni i kultivirani krajolici, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim česticama, te fizičkim vizualno istaknutim, moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: a) očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina te zabraniti njihovo uklanjanje; treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom; osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada b) očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno plavljenje rukavaca i dr.); c) prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka; d) zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, proštenjarskih putova često popraćenih raspelima i pokloncima, poljskih putova i šumskih prosjeka); e) pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi; f) pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora; g) očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom, očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura); h) oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti; i) očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih drvenih kuća), ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora; j) zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolično i povijesno značenje; k) za planirani zahvat u području ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatom može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže treba ocijeniti njegovu prihvatljivost za ekološku mrežu l) ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području općine treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06) 5.2. Prirodne i krajobrazne vrijednosti Članak 94. (1) Na području Općine, temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08), pod zaštitom je Park prirode Medvednica i spomenik prirode Gupčeva lipa. (2) Svi predjeli iz prethodnog stavka prikazan su na kartama 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000. (3) Za gradnju u predjelima navedenim stavkom

68 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, (1) ovog članka potrebno je ishoditi uvjete i mjere zaštite prirode te suglasnost Ministarstva kulture Uprave za zaštitu prirode. (4) U listopadu godine na snagu je stupila Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). Cijelo područje Općine se nalazi u obuhvatu ekološke mreže (šifra i naziv područja: HR #, Hrvatsko zagorje). To je međunarodno važno područje za ptice sa ciljevima očuvanja divljih svojti: rusi svračak Lanius collurio i Zlatovrana Coracias garrulus. Za ovo područje potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 8; 9; 121; 122; 123; 125 i 127. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja). Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže Ograničiti širenje područja pod intenzivnim 8 poljodjelstvom Osigurati poticaje za tradicionalno 9 poljodjelstvo i stočarstvo Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova 4000 E. Šume Gospodarenje šumama provoditi sukladno 121 načelima certifikacije šuma Prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, 122 ostavljati manje neposječene površine U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i 123 šumske rubove U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i 124 zdravstveno stanje šumske zajednice U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ( control agents ); ne 125 koristiti genetski modificirane organizme U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) 127 stabala, osobito stabala s dupljama (5) U predjelima iz ovog članka dozvoljena je gradnja u skladu s Odredbama Prostornog plana Parka prirode Medvednica te u skladu s ovim Planom. (6) Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. Potrebno je gospodariti šumama u cilju zaštite šumskog zemljišta te provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja šumskog zemljišta sukladno Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) Kulturno-povijesne cjeline i građevine te ambijentalne vrijednosti Članak 95. (1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz slijedećih Zakona i Uputa: a) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10), b) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), c) Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.). (2) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranoga krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima. (3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. (4) U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima, za koje je ovim Planom utvrđena obveza zaštite, kod nadležne konzervatorskog ureda potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: (5) Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve građevine koje su u ovom Planu popisane kao: registrirani spomenici (R), preventivno zaštićeni (P) i predloženi za registraciju (PR). (6) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga Plana, uz ranije registrirane (R) ili preventivno zaštićene (P) spomenike, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Krapini po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja te donošenja rješenja o zaštiti za sve vrjednije zgrade, predjele (zone) i lokalitete koji su na kartama i tablicama označeni oznakom PR. Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao i za trajno zaštićene zgrade. (7) Sastavni dio odredbi za provođenje je popis spomenika i drugih vrjednijih kulturno-povijesnih tvorevina u kojemu je utvrđeno i odgovarajuće spomeničko stanje (R, P, PR, ZPP) važno za primjenu svih mjera zaštite navedenih u ovim odredbama. Članak 96 STAVLJANJE POD ZAŠTITU KULTURNO-PO-

69 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. VIJESNoga naslijeđa (1) Pojedinačne građevine, sklopovi, parcele i predjeli zaštite, koji se ovim Planom smatraju zaštićenim, prikazani su na kartografskim prilozima i pojedinačno su iskazani u tablicama. (2) Na području Općine Gornja Stubica na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara zaštićen je kao registrirani spomenik kulture, sljedeći kulturno-povijesni spomenik: * U skupini Povijesne civilne građevine: dvorac Oršić (Gornja Stubica). (3) Na području Općine Gornja Stubica, na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara, preventivno su zaštićeni sljedeći kulturno-povijesni spomenici: * U skupini povijesnih naselja: zaseoci Salari i Šoštari; * U skupini Povijesne sakralne građevine: župna crkva sv. Jurja (Gornja Stubica); kapela B.D. Marije Snježne (Dubovec); kapela sv. Fabijana i Sebastijana (Slani Potok); crkva sv. Mateja (Sveti Matej; * U skupini Povijesne civilne građevine: kurija župnoga dvora (Gornja Stubica). (4) Ovim Planom utvrđuje se, na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara, pokretanje postupka za stavljanje pod zaštitu (preventivna zaštita ili registracija) sljedećih spomenika kulture: * U skupini Povijesna naselja: povijesna jezgra Gornje Stubice, te zaseoci Pasanska Gorica, Zrinščaki, Koščevići i Boroši; * U skupini Povijesne civilne građevine zaštićuju se: Kurija Fabijanec-Horvat, stara škola u mjestu Gornja Stubica (Zagrebačka ul.), kućica pod lipom, zgrada željezničke postaje Gornja Stubica, kuća Lisak u ul. Ljudevita Gaja 5 i drvena katnica Zrinščak u Gusakovcu 13/1. (5) Ovim Planom evidentiraju se sljedeća kulturna dobra koja se štite mjerama Plana: * U skupini Arheološka baština: Kapela sv. Mateja s grobljem (Sveti Matej); fortifikacija (Gornja Stubica); grob (Šagudovec); * U skupini Povijesne sakralne građevine: kapela sv. Apostola (Šagudovec); Kraljice Mira (Dobri Zdenci); kapela sv. Ivana Krstitelja (Gornja Stubica); * U skupini Povijesne civilne građevine: zgrada stare škole (Dobri Zdenci), zgrada željezničke postaje (Gornja Stubica); * U skupinu Memorijalna baština: mjesno groblje Gornja Stubica; * U skupini Povijesna naselja: Banšćica, Brezje, Lukci, Orešići, Osrečaki, Krebri (Dobri zdenci), Lisice, Bosaki, Videki (Dubovec), Babići, Bakrani (Gusakovec), Pošteki, Horvatinčići, Sinkovići (Gusakovec), Perešini (Jakšinec), Dinjari i Hreni ( Slani Potok). Članak 97 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNoga naslijeđa (1) Zaštita užega zaštićenoga predjela naselja zona B - djelomična zaštita ustroja naselja i kontaktna zona) uspostavljena je za naselja: Gornja Stubica, Salari, Šoštari, Pasanska Gorica, Boroši, Koščevići, Dinjari, Hreni, Perešini, Sinkovići, Horvatinčići, Pošteki, Bakrani, Babići, Zrinščaki, Bosaki, Videki, Lisice, Krebri, Osrečaki, Orešići, Lukci, Brezje i Banšćica. (2) Područje zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti u izdvojenim predjelima (zonama): ne dozvoljava se izgradnja glomaznih zgrada koje mogu zakloniti slikovite vidike, povijesne građevine vidljive u slici mjesta (dominante naselja) ili vrijedne i dobro uočljive graditeljske sklopove. Uvjete za izgradnju (osobito za tlocrtnu veličinu i katnost) Služba zaštite spomenika će utvrditi za svaki pojedinačni slučaj, u ovisnosti o mikrolokaciji. Obvezno je očuvanje tradicijskoga parcelacijskog ustroja zemljišta, poticanje autohtonih poljodjelskih kultura i sadnja autohtonoga bilja (izbjegavati crnogorično i egzotično drveće i grmlje). Izvan građevnoga područja moguća je izgradnja vinogradarskih klijeti pod uvjetima propisanim odredbama ovoga Plana. U slučaju izgradnje drugih građevina pojedinačni postupak provodi Služba zaštite. (3) Oko pojedinačnih zaštićenih ili evidentiranih spomenika kulture (izdvojeni predjeli zaštite) propisuju se mjere zaštite za zonu E (ne dozvoljava se izgradnja glomaznih zgrada koje mogu zakloniti slikovite vidike, povijesne građevine vidljive u slici mjesta ili vrijedne i dobro uočljive graditeljske sklopove) i zonu K (obvezno je očuvanje tradicijskoga parcelacijskog ustroja zemljišta, poticanje autohtonih poljodjelskih kultura i sadnja autohtonoga bilja), a potanke uvjete će u posebnom postupku propisati nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine. Ova odredba se poglavito odnosi na zaštićene predjele dvorca Oršić s perivojem i kurije Fabijanec-Horvat s ostatcima perivoja (4) U arheološkim predjelima obvezna je primjena sljedećih mjera zaštite: * Zabranjuje se intenzivno poljodjelsko korištenje tla te se zabranjuje duboko oranje preko 50 cm; * Zabranjuje se svaka izgradnja, a iznimno je moguća gradnja u svrhu prezentacije arheološkoga nalazišta, parterno uređenje i propusti za važnije infrastrukturne vodove; * Svaka možebitna izgradnja, za koju se u posebnom postupku utvrđuju uvjeti, koja podrazumijeva iskop (temeljenje, podrumljenje, instalacijski rov) uvjetuje se prethodnim arheološkim istraživanjima, a kod manjih zahvata samo arheološkim nadzorom prilikom izvođenja radova. Mogućnosti i uvjeti gradnje utvrđuju se s obzirom na možebitne nalaze. Za arheološke lokalitete koji su evidentirani (E) na temelju povremenih pojedinačnih nalaza, a ne postoje utvrđene granice zaštite ne propisuju se direktivne mjere zaštite već je prilikom izvođenja građevnih radova potrebno upozoriti naručitelje radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez. (5) Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva (prema inventarizacijskoj listi) kao najmanje granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen povijesno vrijedni dio. Mjere zaštite primjenjuju se na građevine (parcele) koji su:

70 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, registrirani (R), preventivno zaštićeni (P) ili su Planom predviđeni za zaštitu (PR). Za povijesne građevine osobito se primjenjuju sljedeće mjere: * Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem, pristupom i sl.); * Raznim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća; * Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva (R, P, PR) mogu putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnoga proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. (6) Na jednoj građevnoj parceli mogu se dozvoliti dvije stambene zgrade u slučaju da se radi o očuvanju vrijedne tradicijske kuće uz koju se, na parceli u graditeljski skladnoj cjelini sa zatečenim ambijentom, može predvidjeti izgradnja nove kuće. Preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te ju koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor ili u turističke svrhe (seoski turizam). (7) Sve građevine evidentirane kao lokalna kulturno-povijesna vrijednost treba održavati i obnavljati u okviru njihovih izvornih elemenata oblikovanja. Drvene kuće moguće je prilagoditi suvremenim zahtjevima stanovanja, uz uvijet zadržavanja izvornog oblikovanja pročelja. (8) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zatečenim tlorisnim i visinskim veličinama postojeće zgrade (ili postojećih zgrada) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop. (9) Vrijedne gospodarske zgrade izgrađene u naseljima moraju se sačuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti u poslovne prostorije ili u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskoga graditeljstva. (10) Nove gospodarske i stambene zgrade mogu se graditi od drveta s pokrovom od crijepa ili šindre, koji je tradicijski materijal, a dodatnom obradom treba osigurati njegovu zaštitu od požara, od atmosferilija i drugih oštećenja. (11) Vinogradarske klijeti treba ponajprije raditi od drveta, u krajnjem slučaju kao zidane zgrade s korištenjem drvene obloge. U slučaju ugradnje nove klijeti uz potez starih tradicijskih klijeti, potrebno je propisati način izgradnje klijeti istovjetan zatečenima: visina (prizemnica), tlorisni oblik i veličina, smjer krovišta, materijal i dr. Ne preporuča se izgradnja izbačenih balkona, pretjerano velikih terasa i velikih vanjskih stubišta, već u oblikovanju klijeti i njenoga neposrednog okruženja valja slijediti prepoznatljive tradicijske građevne tvorevine i nagib terena. 6. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 98. (1) Način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom određen je Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09). (2) Odlagalište komunalnog otpada za potrebe Općine nalazi se izvan granica obuhvata ovoga plana. Županijskim planovima zbrinjavanja otpada predviđeno je da Općina odlaže kruti otpad na odlagalištu u sjeveroistočnom dijelu Općine Veliko Trgovišće. (3) Zona gospodarenja otpadom - reciklažno dvorište za obradu i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i sl.) se može urediti, sukladno potrebama, u izdvojenom građevnom području van naselja za gospodarsku namjenu proizvodnu i/ili poslovnu. (4) U cilju ostvarenja ovakvog reciklažnog dvorišta potrebno je utvrditi odgovarajući sustav sakupljanja otpada sukladno sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) uz postavu kontejnere u koje bi se selektivno prikupljao reciklažni otpad (papir, staklo, plastika, metal i sl.). (5) Obrade i skladištenja opasnog otpada odredit će se eventualnom Izmjenom i dopunom Plana, na temelju Studije zbrinjavanja otpada na području Krapinsko-zagorske županije, polazeći od opredjeljenja i obveza iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske o potrebi osiguravanja ovih lokacija na područjima gdje postoje veći izvori ove vrste otpada. 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 99. (1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07). Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. (2) Na cijelom području Općine ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš. (3) Procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno je izrađivati u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) (4) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaća zaštitu tla; vode; zraka; zaštitu od buke; prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti; posebnu zaštitu (zaštita od prirodnih i drugih nesreća) Zaštita tla ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG TLA Članak 100. (1) Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10) se uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, osnivanje i djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog

71 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. (2) Na području Općine je evidentirano poljoprivredno zemljišta III. kategorije klasificirane kao P3 ostala obradiva tla koja čine tla koja su povremeno obrađena. Ona služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ili su djelomično prekrivena šumama. Ovoj kategoriji pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije i klizanja. Odgovarajućim mjerama treba zaštititi najvrednije zemljište povoljne prirodne dreniranosti i najmanje stjenovitosti kao i antropogena zemljišta ove kategorije. (3) Za očuvanje i korištenje preostalog poljoprivrednog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu treba: a) novelirati i izraditi osnovne pedološke karte kako za područje Krapinsko - zagorske županije tako i za područje Općine, b) smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, c) poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, d) dati prednost tradicionalnim poljoprivrednim granama sa povoljnim preduvjetima za proizvodnju, e) promicati obiteljska poljodjelska gospodarstva kao temelj Općinske i županijske poljoprivrede, f) štititi poljoprivredno tlo u najvećoj mogućoj mjeri kod određivanja trasa infrastrukturnih zahvata u prostoru, g) tehničkim i gospodarskim mjerama neobrađene i napuštene poljoprivredne površine treba osposobiti za poljoprivrednu proizvodnju ZAŠTITA šumskog TLA Članak 101. (1) Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10) se uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. (2) Na području Općine evidentirano je šumsko zemljište isključivo osnovne namjene, Š1 - gospodarske u privatnom a manje državnom vlasništvu. U cilju zadržavanja površina pod šumom, potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu šumskih površina, osim opravdanog krčenja zbog infrastrukturnih koridora. Voditi računa o primjerenoj sanaciji i oplemenjivanju devastiranog šumskog područja, očuvanja šumaraka, živica, pojedinačnih stabala koja se isprepliću s površinama druge namjene pri čemu se čuva stabilnost, raznolikost i međusobna povezanost staništa (biotopa) te predvidjeti rekultivaciju devastiranih područja. Oko gospodarskih područja i posebne namjene te prometne infrastrukture preporuča se predvidjeti osnivanje zaštitnih pojaseva, drvoreda i sličnih zelenih oaza kao zaštitu od buke, dima, prašine i ostalog zagađenja te kao vizualno oplemenjivanje prostora. (3) Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama: a) održavati postojeće šume putove i prosjeke, b) pošumljavati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo, c) djelovati na očuvanju šuma kao ekološkog sustava i važnog činitelja u krajobrazima, d) razvijati i jačati šume zasađene u neeksploatacijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, e) zaštititi šume od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih, f) sprečavati prenamjenu šuma i šumskog zemljišta i rubnog pojasa uz šumu širine 50 m. g) stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji Zaštita voda Članak 102. (1) Zakonom o vodama (NN 153/09) se uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te posebnim mjerama Hrvatskih voda. Sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09) predstavničko tijelo Općine treba identificirati izvorišta te donijeti Odluka o zaštiti izvorišta i zonama sanitarne zaštite izvorišta radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, a uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite su određeni Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02). (2) Na površinama što graniče s planiranim ili postojećim vodotokom i vodom potrebno se pridržavati zabrana i ograničenja, radi održavanja vodnog režima, članka 126. Zakona o vodama (NN 153/09). (3) U slučaju iznenadnih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskom planu za zaštitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj iznenadnih onečišćenja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. Posebnu pozornost treba dati potencijalnim izvorima onečišćenja većih razmjera, kao što su: naftovodi, prometnice, željezničke pruge, elektrane, te veći industrijski pogoni. (4) Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se stvaraju površinski vodotoci. Kakvoću tih vodotoka očuvati i unaprijediti kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda. (5) Zaštitu voda odredit će se sljedećim mjerama: a) planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

72 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, b) povećavanjem kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina; c) zabranom, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama; d) sanacijom zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanja izvora onečišćavanja; e) sanacijom postojećih deponija i kontrolirano odlagati otpad; f) uspostaviti monitoringa s proširivanjem i uređenjem mjernih postaja, te osigurati stalno praćenje površinskih i podzemnih voda; g) voditi jedinstveni informatički sustav o kakvoći površinskih i podzemnih voda; h) na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi mjere zaštite koje će osigurati da kakvoća podzemne vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao ni granične vrijednosti koncentracija tvari Zaštita zraka Članak 103. (1) Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) se određuju mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu RH, kao i ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (2) Na području Općine je potrebno uspostaviti mrežu mjerenja kakvoće zraka. Emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida smanjiti u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama. (3) Radi poboljšanja kakvoće zraka, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja: a) kontinuirano mjerit i kontrolirati emisije dimnih plinova; b) postojeći veliki potrošači trebaju, ako je to tehnički moguće, koristiti plinovito gorivo; c) preferirati upotrebu plina kao energenta za velike i srednje potrošače, te naročito u širokoj potrošnji; d) kotlovnice na kruta goriva treba po mogućnosti rekonstruirati za korištenje plina kao goriva. (4) Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: a) ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kancerogene tvari treba uspostaviti načela maksimalne zaštite; b) izvođenjem zahvata na području Općine ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka štetnim sastojcima. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš. (5) Radi poboljšanja kakvoće zraka od mobilnih izvora onečišćenja zraka treba osigurati dobru protočnost prometnog sustava i unaprijediti javni gradski putnički promet i provoditi sljedeće mjere i aktivnosti: a) proširiti pješačke i zelene tampon zone, gradnju podzemnih garaža i unapređenje javnog gradskog putničkog prometa, te osigurati protočnost prometnica; b) primijeniti plin u vozilima gradskog javnog prijevoza i dostavnim vozilima. Novi autobusi po novim EURO normama; c) učestalije treba obaviti inspekcije onečišćenja zraka za vozila gradskog javnog prometa, dostavna teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina Zaštita od buke Članak 104. (1) Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) se određuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s: utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu, osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke, kao i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), ostalim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. Zaštita od buke će se odredit sljedećim mjerama: a) prostornim razmještajem izvora buke ili građevina u kojima se nalaze izvori buke na način da se zaštite područja obvezne zaštite i niže dopuštene razine buke; b) izradom karta emisija buke koja će prikazati postojeće i predviđene razine buke na području općine; c) utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može smjestiti neka građevina; d) planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke susjednih površina ne razlikuju međusobno za više od 5 db, kako bi se mjere zaštite na granici između njih mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu; e) izradom akcijskih planova za površine u kojima imisija buke prelazi dopuštene granice; f) primjenom akustičkih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njenog širenja; g) uporabom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni; h) organizacijskim mjerama kojima se osobito u prometu usporenjem i kontinuiranim vođenjem prometa umanjuje razina buke. (2) Do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju mjerenja imisija buke unutar izgrađenih područja ili proračuna predviđenih imisija buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim obilježjima građevine u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustičkim obilježjima građevine u kojoj je namjena koju treba štiti od buke. Obaveza je investitora budućih građevina koje se nalaze u blizini autoceste je predviđanje i građenje zidova za zaštitu od buke, ukoliko se ukaže potreba za građenjem istih. (3) Nastaviti sa započetim procesima zoniranja gospodarskih djelatnosti u Općini i naseljima. Razradom ove zone postići da razina dnevne buke prema stambenom dijelu ne bude veća od 55 db danju i 45 db noću, te odgovarajuća kvaliteta zraka Zaštita prirodnih i krajobraznih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti Članak 105. (1) Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i

73 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. njezinih vrijednosti (sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti). Priroda i prirodne vrijednosti od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Prirodne i krajobrazne vrijednosti se štite mjerama propisanim člankom 91. i poglavljem Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti. (2) Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) se uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Kulturno povijesne cjeline i građevine te ambijentalne vrijednosti se štite mjerama propisanim člankom 92. i poglavljem Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti Mjere za poboljšanje, očuvanje i unapređenje stanja u okolišu Članak 106. (1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: a) izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u izdvojenim građevinskim područjima van naselja gospodarske i športsko rekreacijske namjene te na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači; b) redovito treba čistiti naselje od krutog i krupnog otpada i sprječavati divlja odlagališta otpadaka; c) smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.). (2) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: a) na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti. b) čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljodjelsko zemljište, izvore vode i dr.); c) uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke; d) onemogućiti bespravnu gradnju, a posebno u zaštićenim dijelovima prirodne i kulturne baštine. (3) U cilju unapređenja okoliša potrebito je: a) stvarati javno mišljenje u korist zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenja onečišćenja te za gradnju stambenih građevina na temeljima tradicijskoga graditeljstva; b) kroz dobro osmišljene turističke programe unaprjeđivati zaštitu prostora; c) u prostorne planove uređenja užih područja, kao i studije i projekte bilo koje vrste, ugraditi elemente zaštite okoliša te prirodnih i kulturnih vrijednosti Mjere posebne zaštite mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Članak 107. (1) Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. (2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća određuju se u skladu s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Gornja Stubica koju treba izraditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09). Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća obuhvaćaju: a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od identificiranih opasnosti, mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata i mjere koje omogućuju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnoti (određivanjem visine građevina, gustoće izgrađenosti, zelenih površina, udaljenosti između građevina, geološkim ispitivanjima tla, izradom seizmičke karte, izrada statičkih proračuna temeljem geoloških ispitivanja i seizmičkih karti, izrada kartograma zarušavanja H 1 /2+H 2 /2+5 m, izradom karata zona gradnje skloništa sa označenom građevnom česticom na kojoj se nalazi sklonište sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91)); b) mjere zaštite od poplava (izrada karti: zona plavljenja rijeka i bujica; zaštitnih građevina nasipi, retencije, odtereti kanali, propusti i sl.; zona plavljenja u slučaju oštećenja zaštitnih građevina; zone plavljenja uslijed prekoračenja koeficijenta sigurnosti zaštitnih vodnih građevina); c) mjere koje omogućavaju zaštitu od štetnog djelovanja voda, ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla, klizišta (analiza stanja nasipa i potrebe izgradnje nasipa za sprječavanje poplava te njihovo održavanje, kartografskih prikaza usmjeravanja toka bujica i klizišta); d) mjere zaštite od požara otvorenog prostora (izrada karti prosjeka kroz šume i šumskih putova); e) mjere zaštite od nuklearnih i radioloških nesreća (izrada karti: zona ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara, lokacija mjernih stanica i dometa mjerenja, lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva i njihovog dometa i koridora za prometnice kojima se prevoze opasne tvari); f) mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (izrada karti hidrantske i energetske mreže); g) mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite (izrada karti: lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva, mreže skloništa navodeći kapacitet i vrstu skloništa, putova prometa i infrastrukture

74 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, u izvanrednim uvjetima, putova evakuacije u izvanrednim uvjetima, putova evakuacije ozlijeđenih, lokacija za izmještajne kampove zbrinjavanja), tj. mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi; h) mjere zaštite od epidemija i epizotija (statistički pregled područja obuhvaćenih epidemija ili epizotija, izrada karti: lociranih područja, divljih odlagališta otpada, odlagališta otpada); i) mjere zaštite od tuče i suša (statistički pregled područja obuhvaćenih tučama te izrada karti lokacija radara i raketnih sustava (zaštitnog sustava od tuče), statistički pregled područja obuhvaćenih sušama i izrada karti sa analizama i planiranjem izgradnje sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina ugroženih sušom); j) mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih prirodnih resursa ekoloških zagađenja (izrada karti lociranih područja iscrpljenja te uništenja pojedinih prirodnih resursa te njihove statističke analize). (3) Zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladni odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), članka 134. Zakona o policiji (NN 129/00 41/08), članka 24.p-ž Zakona o unutarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92,76/94, 161/98, 128/99,29/00, 53/00, 129/00 i 32/02), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08), Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (Sl. list 55/83) preuzetog Zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06). Članak 108. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPO- GODA I RATNIH OPASNOSTI (1) Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) određene su mjere zaštite, prava i dužnosti sudionika zaštite, procjena nastale štete i način pružanja pomoći stradalim područjima, kao i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). Članak 109. ZAŠTITA SKLANJANJEM LJUDI (1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) koji daje kriterij za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti gradova i naseljenih mjesta, otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti, kao i Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). (2) U Općini nema skloništa pojačane zaštite, kao ni skloništa osnovne zaštite, a što bi bilo poželjno, barem u većim naseljima. Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara poželjno je osigurati skloništa osnovne zaštite (otpornost 100 kpa), odnosno u sklopu individualne stambene izgradnje skloništa dopunske zaštite (otpornosti 50 kpa), a sukladno propisima Republike Hrvatske. U nedostatku istih potrebno je u izgradnji objekata DVDova i Društvenih domova maksimalno kvalitetno izgraditi dijelove prostora pojačane otpornosti i definirati je. (3) Zemljišta i objekti na područjima III i IV kategorije stabilnosti tla, mogu se koristiti samo tako da se korištenjem ne ugrožava stabilnost tla (šumsko zemljište se ne smije pretvarati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u građevno zemljište, a sječa šume može se dozvoliti samo ako se time ne ugrožava opstanak i šumsko raslinstvo). Članak 110. ZAŠTITA OD RUŠENJA (1) Međusobni razmak građevina prilagoditi zoni urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN, broj 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94). (2) Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste. Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine (H/2). (3) Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje D min = H 1 /2 + H 2 /2 + 5 m gdje je: D min najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti; H 1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj; H 2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju se visine (visina) do krovnog sljemena. (4) Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. (5) Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta tako da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. Članak 111. ZAŠTITA OD POŽARA (1) Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) te Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94) određene su mjere za otklanjanje uzroka požara, za sprečavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom.

75 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. (2) U svrhu sprječavanja nastajanja i širenja požara na susjedne građevine određeni su uvjeti gradnje u smislu udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim građevnim česticama. Tako su udaljenosti građevina od bočnih međa sa susjednim građevnim česticama detaljno definirane: a) Člankom 20. za gradnju građevina unutar građevnog područja naselja b) Člancima 56., 62. i 65. za gradnju građevina unutar izdvojenih građevnih područja van naselja proizvodne i/ili poslovne namjene, športsko-rekreacijske namjene te groblja. (3) Radi osiguranja potrebnih mjera radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (4) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodopskrbnih mreža mora se, ukoliko već ne postoji, predvidjeti da vanjska hidrantska mreža za gašenje požara bude određena prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). (5) Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94). (6) Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10), Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) i Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07). (7) Elektroenergetska postrojenja treba predvidjeti u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05). (8) Za plinske instalacije treba planirati trase čiji zaštitni pojasevi zadovoljavaju njemačke smjernice (DVGW 531). (9) Građevine se trebaju projektirati i graditi u skladu s važećim hrvatskim propisima koji se primjenjuju za određene građevine, a u nedostatku odgovarajućih hrvatskih propisa, sukladno odredbi članka 2, stavak 1 Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), trebaju se primijeniti priznata pravila tehničke prakse razvijenih zemalja sukladno namjeni građevine. Članak 112. ZAŠTITA OD POTRESA I KLIZANJA (1) Cjelokupno područje Općine Gornja Stubica pripada području ugroze potresom od VIII o i IX o MSK, gdje je gustoća naseljenosti od 116 st/km2, što će za posljedicu imati veliki broj teško oštećenih građevina, prekida prometnica i infrastrukture, poginulih, ranjenih i zatrpanih osoba. Dijelovi naselja i objekata biti će van funkcionalnosti za život i do 15% stanovništva biti će potrebito evakuirati iz prostora i osigurati smještaj. Sekundarne posljedice biti će velike uz očekivane pojave epidemija i epizootija. Potres očekivanog najjačeg intenziteta imao bi obilježja katastrofe za područje Općine. U otklanjanje posljedica uključiti će se šira društvena zajednica a oporavak će biti dugotrajan. (2) Područja najvećeg intenziteta potresa, seizmotektonski aktivnih područja i pretežito nestabilnih tla je prikazana na karti 3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1: (3) Važeće karte iz kojih se očitava stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1: i stoga nedovoljne preciznosti. Radi toga nužno je seizmotektonski i geotehničko zonirati u mjerilu 1:25000, odnosno mikrozonirati pojedine urbane cjeline u mjerilu 1:5000. Do izrade novih seizmičkih karata, protupotresno projektiranje i građenje na područjima najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivnih područja treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. (4) Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske zone moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. (5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost ( ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSK ljestvici za područje općine i županije. Prilikom rekonstrukcija starih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka, te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. (6) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine uskladiti sa posebnim propisima za VIII. i IX. seizmičku zonu. Koeficijent seizmičnosti za potrebe projektiranja iznosi Kc=0,002. Za područja u kojima se planira intenzivnija izgradnja (veće građevine sa više etaža) potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja. Članak 113. ZAŠTITA OD TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH OPASNOSTI U GOSPODARSTVU I PROMETU (1) Ugroza tehničko-tehnološkim opasnostima i opasnim tvarima u gospodarstvu i prometu je vrlo mala ali postoji kod krajnjeg provoza naftnih derivata korisnicima, od rezervoara amonijaka u Doni te čestim plavljenjima (vodom do 1 metar) područja izgradnje gospodarske zone Zelenka. (2) U izgradnji gospodarske zone Zelenka te drugih gospodarskih objekata u općini voditi računa o zakonskom i cjelovitom rješavanju te sprečavanju ugroze od opasnih tvari i potencijalno opasnih energenata. Unatoč prostornoj izoliranosti pogona Done zona ugroze i postupci zaštite od postojećeg spremnika amonijaka nisu jasno poznati u okolini-naselju. (3) U zoni Zelenka ograničiti bilo kakvu izgradnju i raspolaganje s opasnim tvarima, dok ista ne bude trajnije i pouzdanije zaštićena od poplavnih voda. (4) Adekvatno riješiti izmicanje teretnog prometa iz naselja, osobito Gornje Stubice, (5) Širinu zaštitnih pojaseva i zabrana gradnje uz

76 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, iste zadržati najmanje sukladno zakonskim odredbama, a po mogućnosti ih i povećavati, kako bi se osigurala prohodnost evakuacijskih pravaca i pristup vozilima pomoći. Članak 114. ZAŠTITA OD POPLAVA I DRUGIH PRIRODNIH NEPOGODA (SUŠE, OLUJNI VJETROVI, TOPLINSKI VALOVI, TUČE, OBIMAN SNIJEG I POLEDICA) (1) Prostor Općine Gornja Stubica nije ugrožen plavljenjem rijeke Krapine jer je njezin vodotok u ovom dijelu uređen nasipima i prostorno izoliran. Općinu ugrožavaju bujične vode brdskih potoka (trajnih i povremenih) koji čine sliv potoka Toplica (najviše Burnjaka i Slanog potoka). Plavljenje je do 240 ha obradivih površina, prometnica, dijela pruge, tvornice Dona i centra Gornje Stubice, a dešava se već vodama 10-godišnjeg povratnog perioda. Kritični objekti za smanjenje ugroze su još uvijek neizgrađene 2 retencije (R1 i R2) bez kojih je nemoguć razvoj gospodarske zone Zelenka i središta G.Stubice. (2) Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju a) izgradnja i uređenja retencija Ri i R2 i profila samih potoka, b) čistiti korita i obale od otpada i osigurati protočnost istih, c) evidentirati terene osjetljive na eroziju i donijeti mjere za umanjenje, d) prostornim planovima ali i edukacijom poljoprivrednika, definirati kulture koje se mogu uzgajati na velikim kosinama te organizirati pošumljavanje inundacijskih pojaseva, e) do osiguranja prostora od plavljenja (zona Zelenka) ograničiti izgradnju u istima. (3) Iako u području Općine ne izazivaju katastrofe povremeno su na lokalnim dijelovima intenziteta velikih nesreća, te treba preventivno umanjivati intenzitet odnosno posljedice. a) Suše: Planirane retencije R1 i R2 te druge pogodne zastoje vodotoka planirati i za navodnjavanje poljoprivrednih površina. b) Tuče: Potencirati izgradnju zaštitnih sustava mreža za trajne nasade, za što Županije povremeno daje i poticaje. c) Obiman snijeg i vjetar: Uz kritične dijelove prometnica izloženih nanosima snijega planirati i izgraditi snjegobrane ili zaštitne pojaseve od drveća i grmlja. Članak 115. ZAŠTITA OD EPIDEMIOLOŠKIH I SANITAR- NIH OPASNOSTI (1) Unatoč stabilnom i redovito nadziranom zdravstvenom stanju ljudi i životinja u Općini, zbog neizgrađenosti javnog vodovodnog sustava u dijelu naselja kao i neadekvatnog zbrinjavanja fekalnih voda, ugroza postoji. Dnevna kretanja stanovnika i nepotpun nazor prometovanja životinjama i biljem također su izvor potencijalnih ugroza. (2) Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju: a) Planirati i izgraditi cjelovito odvodni sustav fekalnih voda i njihovu obradu, a izgradnju trodijelnih septičkih taložnica usmjeravati i nadzirati pražnjenje istih, b) Sanirati divlja odlagališta otpada, odrediti prostor za građevinski otpad te za biljni otpad (kao kompostišta) čime se, uz poboljšanje higijenske osnove sprečava množenje glodavaca, c) Uz definiranje područja vodozaštite (vodotoci i podzemne vode) u planovima prikazati područja mogućeg zahvaćanja vode za individualne potrebe navodnjavanja; d) Planirati odvodnju oborinskih voda naselja i to odvojeno od odvodnje fekalnih voda.vode retencija R1 i R2 uz osnovnu namjenu koristiti i za navodnjavanje, ribogojilište u drugo. 8. MJERE PROVEDBE PLANA 8.1. Obveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja Članak 116. (1) Na području Općine izrađeni su i važeći detaljniji planovi uređenja: Urbanistički plan uređenja gospodarskog područja: 2. UPU predjela Zelenka Detaljni planovi uređenja dijelova naselja: 6. DPU Bivša općina (2) Planom su utvrđena neizgrađena građevna područja, izgrađena građevna područja, uređena građevna čestica i neuređena građevna čestica Za dio neizgrađenog građevnog područja unutar kojeg se nalaze neuređene građevne čestice utvrđuje se obaveza donošenja prostornih planova uređenja užih područja. (3) Planom se utvrđuje obaveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja: 1. Prostorni plan parka prirode Medvednica 2. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.dubovec 3. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.gusakovec I 4. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.gusakovec II 5. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.gusakovec III 6. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.gusakovec IV 7. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.modrovec I 8. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.modrovec II 9. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.modrovec III 10. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.modrovec IV 11. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.modrovec V 12. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.modrovec VI 13. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.modrovec VII 14. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.modrovec VIII 15. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.donja Stubica 16. Urbanistički plan uređenja predjela Zelenka (usvojen) 17. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.gornja Stubica I 18. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.gornja Stubica II 19. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.slani Potok I 20. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.slani Potok II 21. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.stubički Matej I 22. Urbanistički plan uređenja dijela k.o.stubički Matej II 23. Detaljni plan uređenja proširenja groblja u Gornjoj Stubici 24. Detaljni plan uređenja predjela Bivša Općina (usvojen)

77 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj Urbanistički plan uređenja poslovne zone u k.o. Dubovec 26. Urbanistički plan uređenja poslovne zone u k.o. Gusakovec I 27. Urbanistički plan uređenja poslovne zone u k.o. Gusakovec II 28. Urbanistički plan uređenja poslovne zone u k.o. Slani Potok 29. Urbanistički plan uređenja turističke zone u k.o. Gusakovec 30. Urbanistički plan uređenja predjela Podvorje (4) Obuhvati planova uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja - UPU i detaljni plan uređenja - DPU) su prikazani na kartama 3.C. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:25000 te na kartama serije 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000. (5) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na dijelu građevnog područja koje je prema ovom Planu unutar obuhvata izrađenih i važećih prostornih planova uređenja užih područja može se izdati samo na temelju tih Planova. (6) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na dijelu građevnog područja za koje prema ovom Planu nije utvrđena obveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja može se izdati u skladu s ovim Planom. (7) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na dijelu izgrađenog građevnog područja za koji je prema ovom Planu utvrđena obveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja (svih urbanističkih planova uređenja - UPU i svih detaljnih planova uređenja - DPU) može se izdati u skladu s ovim Planom. (8) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na uređenim građevnim česticama unutar neizgrađenog građevnog područja za koje je prema ovom Planu utvrđena obveza izrade i donošenja prostornih planova uređenja užih područja može se izdati u skladu s ovim Planom. (9) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za građevine na neuređenim građevnim česticama unutar neizgrađenog građevnog područja za koje je prema ovom Planu utvrđena obveza donošenja prostornih planova uređenja užih područja (svih urbanističkih planova uređenja - UPU i svih detaljnih planova uređenja - DPU) može se izdati samo u skladu s tim Planovima Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 117. (1) Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za zgrade na građevnim česticama uz postojeću cestu kojoj je zemljišni pojas manje širine od propisane Članak 79. ovog Plana gdje postoje uvjeti za proširenje zemljišnog cestovnog pojasa može se izdati uz poštivanje članaka 129., 130., 131., i 132. podnaslova Predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11). Članak 118. GRADNJA UNUTAR ZAŠTITNIH POJASEVA PLANIRANIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (1) Na kartama 4. Građevna područja u mjerilu 1:5000, prikazani su zaštitni pojasevi planiranih infrastrukturnih sustava unutar kojih je, do izgradnje planiranih infrastrukturnih sustav, dozvoljena gradnja građevina visokogradnje te gradnja građevina infrastrukturnih sustava sukladno posebnim uvjetima javnog poduzeća nadležnog za pojedini planirani infrastrukturni sustav Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 119. (1) Postojeća građevina kojoj je namjena protivna planiranoj namjeni može se: a) održavati u skladu s postojećom namjenom, b) rekonstruirati, na način da se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu te na način da se ne mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je građena, u skladu s postojećom namjenom, c) rekonstruirati, na način da se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima po kojima je građena, u skladu s planiranom namjenom, ili d) graditi nova građevina u skladu s planiranom namjenom. (2) Pod pojmom postojeća namjena u ovom članku se podrazumijevaju svi uvjeti gradnje po kojima je građevina građena. Pod pojmom planirana namjena u ovom članku se podrazumijevaju svi propisani uvjeti gradnje ovim Planom. (3) Građenje nove, rekonstrukcija i održavanje građevine opisano je člankom 2., a bitni zahtjevi za građevinu su propisani člankom 14. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11). 9. PRIJELAZNE, ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 120. (1) Plan je izrađen u šest istovjetnih primjerka (izvornika), ovjerenih: a) Pečatom Općinskog vijeća Općine Gornja Stubica i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Josipa Leškovića. b) Pečatom načelnika Općine Gornja Stubica i potpisom načelnika Željka Lisaka. c) Pečatom Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu pri Arhitektonskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu i potpisom Predstojnika Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu pri Arhitektonskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr.sc. Jesenka Horvat, dipl.ing.arh. i d) Pečatom i potpisom odgovornog voditelja na izradi Plana Prof.dr.sc. Nenada Lipovac, dipl.ing.arh. (2) Pojedini izvornici, zajedno sa tekstom Odluke,

78 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, pohranit će se na slijedećim adresama: a) Jedinstveni upravni odjel Općine Gornja Stubica jedan primjerak, b) Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Krapinsko-zagorske županije u Donjoj Stubici, Trg M. Gupca 20 dva primjerka, c) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20, - jedan primjerak, d) Hrvatski zavod za prostorni razvoj jedan primjerak i e) Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije u Krapini, Magistratska ulica 1, - jedan primjerak. (3) Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko- zagorske županije. Klasa:350-02/10-01/02 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 27. ožujka Godine Predsjednik Općinskog vijeća: Josip Lešković, v.r. Na temelju članka 14. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine«, broj 92/10.) i članka 13. Statuta Općine Gornja Stubica (»Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije«broj: 17/09. ), a vezano uz članak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«broj 36/ 95, 70/97, 28/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09 i 79/09, 49/11., 84/11. i 90/11.)) Općinsko vijeće Općine Gornja Stubica, na 15. sjednici održanoj dana 27. ožujka godine, donosi ODLUKU o obavljanju dimnjačarskih poslova I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovom se odlukom uređuje organizacija i način obavljanja dimnjačarskih poslova kao komunalne djelatnosti, rokovi kontrole i čišćenja dimnjaka i uređaja za loženje, nadzor nad obavljanjem tih poslova, kaznene odredbe, a u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara na području Općine Gornja Stubica. (2) Dimnjačarski poslovi kontrole i čišćenja dimnjaka i uređaja za loženje izvode se sukladno pozitivnim propisima i pravilima struke, a u svrhu očuvanja i zaštite okoliša, te provođenja zaštite od požara. Članak 2. (1) Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova razumijeva se: - obavljanje redovnih i izvanrednih kontrola dimnjaka i uređaja za loženje, - čišćenje dimnjaka i uređaja za loženje, - provjera ispravnosti i funkcioniranja dimnjaka i uređaja za loženje, - spaljivanje i vađenje čađe iz dimnjaka i uređaja za loženje, - poduzimanje preventivnih mjera zaštite od požara, eksplozija, trovanja te zagađivanja zraka, kako ne bi nastupile štetne posljedice zbog neispravnosti dimnjaka i uređaja za loženje. (2) Pod dimovodnim objektima u smislu ove Odluke smatraju se dimnjaci i uređaji za loženje. (3) Pod dimnjakom, u smislu ove Odluke, smatra se usponski dimovodni kanal, sabirnica čađe, priključna cijev uređaja za loženje i drugi dijelovi dimnjaka. (4) Pod uređajima za loženje u smislu ove Odluke smatraju se uređaji za loženje na kruta, tekuća i plinska goriva. II. ORGANIZACIJA I NAČIN OBAVLJANJA DIMNJAČARSKIH POSLOVA Članak 3. (1) Dimnjačarske poslove može obavljati pravna osoba i fizička osoba - obrtnik koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti i ima zaposlene stručno osposobljene osobe za obavljanje dimnjačarskih poslova. Članak 4. (1) Dimnjačarske poslove obavljaju pravne i fizičke osobe - obrtnici (u daljnjem tekstu:koncesionar) na temelju ugovora o koncesiji za obavljanje dimnjačarskih poslova sklopljenog sa Općinom kao davateljem koncesije. (2) Koncesionar ne može prenijeti koncesiju na drugu osobu. Članak 5. (1) Postupak donošenja odluke o dodjeli koncesije i zaključivanje ugovora o koncesiji za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine sa Koncesionarom provodi se sukladno važećem Zakonu o komunalnom gospodarstvu, Zakonu o koncesijama i važećim općinskim odlukama kojima se regulira obavljanje komunalnih djelatnosti. Članak 6. (1) Dimnjačarski poslovi obavljaju se na jedinstvenom dimnjačarskom području Općine Gornja Stubica. (2) Na području Općine Gornja Stubica je jedno dimnjačarsko područje koje obuhvaća sva naselja i to: Gornja Stubica, Volavec, Brezje, Slani Potok, Jakšinec, Karivaroš, Hum Stubički,Sekirevo Selo, Sveti Matej, Šagudovec, Gusakovec, Dobri Zdenci, Repičevo Selo, Banšćica, Dubovec,Modrovec,Vinterovec,Samci,Oreho va Gorica i Pasanska Gorica. Članak 7. (1) Koncesionar obavlja dimnjačarske poslove na temelju godišnjeg plana obvezne redovite kontrole i čišćenja dimovodnih objekata. (2) Plan iz stavka 1. ovog članka obuhvaća redoslijed obavljanja dimnjačarskih usluga po naseljima, ulicama i kućnim brojevima. (3) Koncesionar je dužan plan iz stavka 1. ovoga članka sačiniti najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine u kojoj počinje ogrjevna sezona i dostaviti ga Jedinstvenom upravnom odjelu i Vatrogasnoj zajednici Općine Gornja Stubica (u daljnjem tekstu: VZ Općine). (4) Ogrjevna sezona u smislu ove Odluke smatra se razdoblje od 1. listopada tekuće godine do 30. travnja sljedeće godine. Članak 8.

79 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. (1) Vlasnici, upravitelji odnosno korisnici stambenih zgrada, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada i drugih objekata (u daljnjem tekstu: Korisnik usluge) koji podliježu kontroli i čišćenju dimovodnih objekata dužni su sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača održavati u ispravnom stanju dimnjake, ložišta i uređaje za loženje, a o održavanju istih moraju posjedovati dokumentaciju. (2) Korisnik usluge dužan je voditi brigu da se uređaji za loženje i dimnjaci redovito kontroliraju i čiste sukladno ovoj Odluci i pozitivnim propisima. (3) Korisnik usluge dužan je Koncesionaru: - omogućiti kontrolu i čišćenje dimnjaka i uređaja za loženje koji podliježu obaveznom čišćenju i kontroli prema ovoj Odluci, - dati podatak o broju i vrsti uređaja za loženje, dimnjaku i vrsti goriva, - omogućiti pristup svakom uređaju za loženje i dimnjaku koji se koristi. (4) Korisnik usluge je dužan svaku promjenu broja ili vrste dimovodnih objekata i vrstu goriva prijaviti Koncesionaru u roku trideset (30) dana od nastale promjene. Članak 9. (1) Koncesionar je dužan Korisnika usluga obavijestiti o danu i vremenu kontrole i čišćenja, te u tu svrhu i izvjesiti, na vidnom mjestu u zgradi ili na objektu, odnosno na drugom prikladnom mjestu, pisanu obavijest najmanje tri dana prije vršenja dimnjačarskih usluga. (2) Koncesionar je dužan u slučaju potrebe za hitnom intervencijom odazvati se na poziv davatelja koncesije ili ovlaštenog nadzora u roku od 24 sata. Članak 10. (1) Korisnik usluge ne smije Koncesionaru sprječavati pristup do mjesta za čišćenje i pregled dimnjaka i uređaja za loženje niti ga ometati u obavljanju dimnjačarskih poslova. (2) Radi ispravne kontrole i čišćenja dimnjaka pristup do vratašca, priključaka, kape dimnjaka i ostalih dijelova dimnjaka mora uvijek biti slobodan. Članak 11. (1) Koncesionar je dužan uslugu kontrole i čišćenja obaviti na način kojim se korisniku usluge ne nanosi šteta. (2) Otpadni materijal i čađu nastalu uslijed kontrole i čišćenja dimnjaka i uređaja za loženje, koncesionar je dužan očistiti i ukloniti na propisani način. Članak 12. (1) Ako Koncesionar utvrdi da na dimnjaku i/ili uređaju za loženje postoje nedostaci, pismeno će o tome obavijestiti korisnika usluge i/ili upravitelja zgrade i pozvati ga da ukloni nedostatke u roku koji ne može biti duži od dva mjeseca. (2) Ukoliko se nedostaci iz stavka 1. ovoga članka ne uklone u utvrđenom roku ili se isti nedostatak ponovo utvrdi i pri slijedećem čišćenju i kontroli dimnjaka, Koncesionar će o tome obavijestiti nadležni Jedinstveni upravni odjel i nadležnog inspektora za zaštitu od požara. (3) Ako Koncesionar utvrdi postojanje neposredne opasnosti za živote ljudi i imovine koji mogu nastati daljnjom upotrebom dimnjaka i/ili uređaja za loženje, Koncesionar će bez odgode zabraniti daljnje korištenje dimnjaka ili uređaja za loženje u pismenoj formi, te o tome obavijestiti nadležno inspekcijsko tijelo i VZ Općine. Članak 13. (1) Koncesionar je dužan za dimnjačarsko područje na kojem obavlja dimnjačarske poslove voditi evidenciju o kontroli i čišćenju dimovodnih objekata. (2) Evidencija se vodi za svaku nekretninu posebno, odnosno za blok ili ulicu u dimnjačarskom području, a sadrži: - oznaku nekretnine - ulicu i kućni broj, - ime i prezime Korisnika usluge te naziv upravitelja zgrade, - oznaku dimovodnih objekata koji se pregledavaju i čiste, - datum obavljanja dimnjačarskih poslova i nalaz dimnjačara, - vrstu i datum izvođenja radova na dimnjaku, - iznos naplaćene cijene usluge sukladno ugovorenom cjeniku, - napomenu Korisnika usluge ili ovlaštenog dimnjačara, - potpis dimnjačara, - potpis Korisnika usluge kao potvrdu obavljenih dimnjačarskih poslova. (3) Koncesionar je dužan evidenciju osim pisano voditi i u elektroničkom obliku u kojem ju obliku jednom godišnje dostavlja nadležnom Jedinstvenom upravnom odjelu Općine za svaku kalendarsku godinu, a mora se čuvati najmanje tri godine po isteku godine za koju se vodi. Članak 14. (1) Uz evidenciju, Koncesionar dužan je izraditi Registar sa popisom dimovodnih objekata po dimnjačarskom području (u daljnjem tekstu: Registar) u koji se unose svi dimovodni objekti koji podliježu obvezi čišćenja. (2) Registar obvezno sadrži: - oznaku nekretnine - ulicu i kućni broj, - ime i prezime Korisnika usluge te naziv upravitelja zgrade, - broj i vrstu dimnjaka u objektu s obzirom na vrstu energenta koji koristi priključeni uređaj za loženje i njihovo stanje u smislu korištenja, - broj i vrstu uređaja za loženje, - rokove čišćenja i kontrole i - stanje ispravnosti dimovodnih objekata. (3) Koncesionar je dužan Registar osim pisano voditi i u elektroničkom obliku u kojem ga obliku jednom godišnje prije početka ogrjevne sezone dostavlja nadležnom Jedinstvenom upravnom odjelu Općine i VZ Općine. (4) Registar se vodi i čuva trajno. Članak 15. (1) Koncesionar je dužan do početka ogrjevne sezone Jedinstvenom upravnom odjelu Općine podnijeti godišnji izvještaj o radu dimnjačarske službe. Članak 16. (1) Koncesionar ima pravo na naknadu za obavljanje dimnjačarskih poslova.

80 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, (2) Naknadu iz stavka 1. ovoga članka Koncesionaru plaća Korisnik usluge. Članak 17. (1) Ugovorom o koncesiji za obavljanje dimnjačarskih poslova između Koncesionara i Općine a određuje se visina naknada (cjenik) za obavljanje dimnjačarskih poslova. Članak 18. (1) Na računu kojeg je Koncesionar dužan izdati Korisniku usluga za obavljenu dimnjačarsku uslugu mora se obvezno navesti vrsta usluge koju je Koncesionar naplatio prema ugovorenom cjeniku iz članka 17. ove Odluke. III. ROKOVI KONTROLE I ČIŠĆENJA DIMO- VODNIH OBJEKATA Članak 19. (1) U svrhu održavanja dimovodnih objekata Koncesionar provodi obveznu redovitu i izvanrednu kontrolu i čišćenje. Članak 20. FIZIČKE OSOBE-DOMAĆINSTVA RED. BROJ VRSTA USLUGE OBAVEZA 01. Čišćenje dimnjaka na kruta i tekuća goriva 2 x u sezoni grijanja 02. Čišćenje štednjaka ili peći na kruta goriva Nije obaveza 03. Čišćenje dimnjaka za centralno grijanje /kotlovnica/ 2 x u sezoni grijanja 04. Čišćenje peći za centralno grijanje Nije obaveza 05. Čišćenje sabirača čađe 1 x godišnje 06. Kontrola djelotvornosti plin. dimnjaka priključnih cijevi i plin. trošila mjernim uređajem 1 x godišnje 07. Tehnički pregled dimnjaka s izdavanjem nalaza o ispravnosti (ATEST) za priključak plina 1 x u tri godine 08. Čišćenje dimnjaka s krova i pregled Po potrebi (ukoliko nema vratašca) 09. Izvanredno čišćenje dimnjaka po pozivu stranke (van redovnog plana čišćenja ) Po potrebi 10. Spaljivanje zagađene površine u dimnjaku (čađa) Po potrebi 11. Cijena režijskog sata (npr.odštopavanje,štemanje) Po potrebi 12. Troškovi prijevoza (kada se dolazi van plana čišćenja i kontrole) Po potrebi PRAVNE OSOBE RED. JEDINIČNA VRSTA USLUGE OBAVEZA BROJ MJERA 01. Čišćenje industrijskih dimnjaka 3 x u sezoni grijanja Kom 02. Čišćenje peći na kruta ili tekuća goriva 2 x u sezoni grijanja Kom 03. Čišćenje dimnjaka za centralno grijanje 2 x u sezoni grijanja Kom 04. Čišćenje kotlova centralnog grijanja na plin 1 x godišnje 05. Čišćenje kotlova centralnog grijanja na kruta i tekuća goriva 2 x godišnje 06. Nalaz o ispravnosti kontroliranih postrojenja iznad kw 4 x godišnje 07. Kontrola plinskog dimnjaka i trošila 3 x godišnje 08. Kontrola dimnjaka i trošila na kruta i tekuća goriva 3 x godišnje 09. Pregled dimnjaka,priključenje ložišta i izrada stručnog nalaza (atest) 1 x u tri godine Kom 10. Izrada izvještaja za inspekcijske službe Po potrebi Kom 11. Cijena režijskog sata (npr.odštopavanje,štemanje) Po potrebi sat 12. Troškovi prijevoza (kada se dolazi van plana čišćenja i kontrole) Po potrebi Po dolasku

81 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. (3) Redovita kontrola uključuje najmanje: - vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje tehničkih svojstva dimnjaka i uređaja za loženje, - tlačnu probu u slučaju sumnje, - usklađenost uređaja za loženje i dimnjaka, - mjerenje izlazno-povratnih plinova kod uređaja za loženje na plinsko gorivo. Članak 21. (1) Na način utvrđen u članku 20. st. (3) ove Odluke obavlja se obvezna izvanredna kontrola dimovodnih objekata posebno prije svake promjene uređaja za loženje ili promjene goriva, prije ponovne uporabe ako dimnjak nije bio u uporabi dulje od godinu dana i nakon svakog izvanrednog događaja koji može utjecati na tehnička svojstva dimnjaka ili izaziva sumnju u uporabljivost dimnjaka, o čemu je Korisnik usluge dužan obavijestiti Koncesionara, te po zahtjevu nadzornog inspekcijskog tijela. Članak 22. (1) Obveznoj kontroli i čišćenju ne podliježu dimovodni objekti koji se ne koriste, pod uvjetom da ih njihovi korisnici odjave nadležnom Koncesionaru. (2) Dimovodni objekti koji se ne upotrebljavaju u dužim vremenskim razmacima uslijed napuštenosti objekta, odnosno sezonskog stanovanja (vikendice) ne podliježu odredbama članka 20. ove Odluke, već se njihova kontrola i čišćenje vrše po pozivu i dogovoru sa Koncesionarom, uz obvezu Korisnika usluge da jednom godišnje obvezno osigura čišćenje i kontrolu i na takvim objektima. Članak 23. (1) Kod tehnološki specifičnih postrojenja za loženje koje može održavati prema garantnim i drugim uvjetima samo ovlašteni serviser, postoji samo obveza Koncesionara da jednom godišnje kontrolira da se li ona redovito održavaju. Članak 24. (1) Kod dimnjaka koje nije moguće temeljito očistiti izvršiti će se spaljivanje čađe. (2) Spaljivanje čađe obavlja se uz mjere opreza u skladu s propisima o zaštiti od požara na najpovoljnijem mjestu u dimnjaku. (3) Spaljivanje čađe ne smije se obavljati za vrijeme jakog vjetra i visokih temperatura zraka. (4) O spaljivanju čađe Koncesionar je dužan obavijestiti ostale korisnike zgrade i VZ Općine Gornja Stubica. Članak 25. (1) Pored redovitih i izvanrednih obaveznih kontrola i čišćenja dimovodnih objekata, čišćenje i kontrola obavlja se i na zahtjev Korisnika usluga i izvan rokova navedenih u članku 20. ove Odluke. (2) Za dimnjačarske usluge obavljene na izričiti zahtjev korisnika usluge, a izvan obveza i rokova utvrđenih ovom Odlukom, primjenjuju se naknade prema ugovorenom cjeniku. IV. NADZOR Članak 26. (1) Nadzor nad provedbom odredaba ove odluke i nadzor nad pružanjem dimnjačarskih usluga obavlja nadležni Jedinstveni upravni odjel Općine. Članak 27. (1) U vršenju nadzora nad provedbom ove odluke i nad pružanjem dimnjačarskih usluga, Jedinstveni upravni odjel Općine je ovlašten: - zabraniti neovlašteno obavljanje dimnjačarskih poslova, - nadzirati vođenje registra s popisom dimovodnih objekata po naseljima iz čl. 14. ove Odluke, - nadzirati vođenje evidencije o kontroli i čišćenju dimovodnih objekata iz čl. 13. ove Odluke, - predlagati provođenje prekršajnog postupka protiv prekršitelja sukladno vlastitom nalazu i nalazu stručnog nadzora, - naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjena prekršaja sukladno vlastitom nalazu i nalazu stručnog nadzora, - poduzimati i druge mjere iz svoje nadležnosti propisane Odlukom o komunalnom redu. (2) U vršenju stručnog nadzora, ovlašteni vatrogasac VZ Općine je ovlašten: - narediti obavljanje dimnjačarskih poslova, ako utvrdi da ih ovlašteni Koncesionar ne obavlja ili ih ne obavlja pravilno i potpuno, - poduzimati i druge propisane mjere iz nadležnosti - preventino protupožarne zaštite, - u suradnji s komunalnim redarom pokretati daljnje postupke. (3) U slučaju kada Koncesionar ili stručni nadzor utvrdi da postoji neposredna opasnost od požara odnosno da je dimnjak požarno opasan, dužan je osobno ili putem komunalnog redara o tome izvijestiti Inspekciju zaštite od požara, eksploziva i vatrogastva pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. V. KAZNENE ODREDBE Članak 28. (1) Pravnoj osobi izreći će se novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna ako kao Korisnik usluge: - ne omogući kontrolu i čišćenje dimnjaka i uređaja za loženje, ne da podatak o broju i vrsti uređaja za loženje, dimnjaku i vrsti goriva, te ne omogući pristup uređaju za loženje i dimnjaku koji se koristi (članak 8. stavak 3. Odluke); - ne prijavi svaku promjenu broja ili vrste dimovodnih objekata i vrstu goriva Koncesionaru u roku trideset (30) dana od nastale promjene (članak 8. stavak 4. Odluke); - spriječi Koncesionaru pristup do mjesta za čišćenje i pregled dimnjaka i uređaja za loženje ili ga ometa u obavljanju dimnjačarskih poslova (članak 10. stavak 1. Odluke); - ukoliko ne ukloni nedostatke na dimnjaku i/ili uređaju za loženje naložene od strane Koncesionara (članak 12. stavak 2. Odluke). (2) Za prekršaje iz st. 1. ovog članka izreći će se novčana kazna odgovornoj osobi u pravnoj osobi kao Korisniku usluge u iznosu od 1.000,00 kuna. (3) Za prekršaje iz st.1. ovog članka izreći će se novčana kazna fizičkoj osobi obrtniku i osobi koja obavlja

82 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, drugu samostalnu djelatnost kao Korisniku usluge u iznosu od 1.000,00 kuna. (4) Za prekršaje iz st.1. ovog članka izreći će se novčana kazna fizičkoj osobi kao Korisniku usluge u iznosu od 500,00 kuna. Članak 29. (1) Pravnoj osobi izreći će se novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna ako kao Koncesionar: - ne donese godišnji plan obvezne redovite kontrole i čišćenja dimovodnih objekata i ne dostavi ga nadležnom Upravnom odjelu i VZ Općine do 31. kolovoza tekuće godine (članak 7. stavci 1. i 3. Odluke); - ne obavijesti Korisnika o danu i vremenu kontrole i čišćenja najmanje 3 dana prije vršenja dimnjačarskih usluga (članak 9. Odluke); - ako se u slučaju potrebe za hitnom intervencijom ne odazove na poziv davatelja koncesije ili ovlaštenog nadzora u roku od 24 sata (članak 9. stavak 2.); - ako uslugu kontrole i čišćenja obavi na način kojim se korisniku nanosi šteta ili ne očisti otpadni materijal i čađu na propisani način (članak 11. stavak 1. i 2. Odluke); - ukoliko utvrdi, a ne obavijesti nadležno inspekcijsko tijelo i VZ Općine Gornja Stubica o postojanju neposredne opasnosti za život ljudi i imovine (članak 12. stavak 3.); - ne vodi uredno evidenciju o kontroli i čišćenju dimovodnih objekata (članak 13. Odluke); - ne vodi uredno registar s popisom dimovodnih objekata po dimnjačarskom području koji podliježu obvezi čišćenja (članak 14. Odluke); - ne podnese godišnji izvještaj o radu dimnjačarske službe do početka ogrjevne sezone (članak 15. Odluke); - naplati cijenu naknade za dimnjačarske usluge koja nije u skladu sa cjenikom (članak 17. Odluke); - ne prijavi razloge za izvanredni pregled dimnjaka (članak 21. Odluke); - ukoliko prilikom spaljivanja čađe o tome ne obavijesti VZ Općine i ostale korisnike zgrade (članak 24. stavak 4. Odluke) te ne postupa sukladno stavcima 2. i 3. istog članka. (2) Za prekršaje iz st. 1. ovog članka izreći će se novčana kazna odgovornoj osobi u pravnoj osobi kao Koncesionaru u iznosu od 1.000,00 kuna. (3) Za prekršaje iz st. 1. ovog članka izreći će se novčana kazna fizičkoj osobi obrtniku i osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kao Koncesionaru u iznosu od 1.000,00 kuna. (4) Za prekršaje iz st. 1. ovog članka izreći će se novčana kazna fizičkoj osobi kao Koncesionaru u iznosu od 500,00 kuna. Članak 30. (1) Pravnoj osobi izreći će se novčana kazna u iznosu od ,00 kuna ako: - obavlja dimnjačarske poslove bez valjanog ugovora o koncesiji (članak 4. Odluke); (2) Za prekršaj iz st. 1. ovog članka izreći će se novčana kazna odgovornoj osobi u pravnoj osobi u iznosu od 2.000,00 kuna. (3) Za prekršaj iz st.1. ovog članka izreći će se novčana kazna fizičkoj osobi obrtniku i osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u iznosu od 3.000,00 kuna. (4) Za prekršaj iz st.1. ovog članka izreći će se novčana kazna fizičkoj osobi u iznosu od 1.000,00 kuna. Članak 31. (1) U slučaju utvrđenja počinjenja prekršaja od strane pravne osobe, odgovorne osobe u pravnoj osobi, fizičke osobe obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, Općina će putem nadležnog Jedinstvenog upravnog odjela obvezno izdati prekršajni nalog (obvezni prekršajni nalog) kojim se može osim novčane kazne odrediti naknada paušalne svote troškova za izdavanje prekršajnog naloga do 100,00 kuna. (2) U slučaju utvrđenja počinjenja prekršaja od strane fizičke osobe, na mjestu počinjenja prekršaja komunalni redar može naplatiti novčanu kaznu u iznosu od 500,00 kuna. (3) Ako fizička osoba iz st. 2. ovog članka ne plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja može to učiniti u roku od osam (8) dana od dana počinjenja prekršaja. (4) U slučaju neplaćanja novčane kazne u roku iz prethodnog stavka, Općina će putem nadležnog Jedinstvenog upravnog odjela obvezno izdati prekršajni nalog (obvezni prekršajni nalog) kojim se može osim novčane kazne odrediti naknada paušalne svote troškova za izdavanje prekršajnog naloga do 100,00 kuna. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 32. (1) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u»službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije«. Članak 33. (1) Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova ( Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj:04/98. i 07/04.). Klasa:363-02/12-01/01 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 27. ožujka godine Predsjednik Općinskog vijeća: Josip Lešković,v.r. Na temelju članka 7. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe ( Narodne novine, broj 24/11. i 61/11.) i članka 31. Statuta Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj:17/09.), Općinsko vijeće Općine Gornja Stubica na 15. sjednici održanoj dana ožujka godine donosi O D L U K U o raspoređivanju sredstava Proračuna Općine Gornja Stubica za financiranje političkih stranaka i nezavisnog člana Općinskog vijeća Općine Gornja Stubica u godini Članak 1. Ovom se Odlukom uređuje način raspoređivanja

83 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. sredstava osiguranih u Proračunu Općine Gornja Stubica za godinu za redovito godišnje financiranje političkih stranaka čiji su kandidati izabrani za vijećnike Općinskog vijeća i nezavisnog vijećnika, izabranog s nezavisne kandidacijske liste. Članak 2. U Proračunu Općine Gornja Stubica za godinu osigurana su sredstva za financiranje političkih stranaka i nezavisnog člana Općinskog vijeća Općine Gornja u visini od ,00 kn. Sredstva iz stavka 1. ovog članka raspoređuju se na način da se utvrdi jednaki iznos sredstava za svakog člana Općinskog vijeća tako da pojedinoj političkoj stranici ili pojedinoj nezavisnoj listi pripadaju sredstva razmjerno broju njenih članova u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća. Ukoliko pojedini član (ili članovi) nakon konstituiranja Općinskog vijeća napusti ili promijeni članstvo u političkoj stranci ili nezavisni član pristupi političkoj stranci financijska sredstva koja se raspoređuju sukladno stavku 2. ovog članka ostaju političkoj stranci ili nezavisnoj listi kojoj je član pripadao u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća. U slučaju udruživanja dviju ili više političkih stranaka financijska sredstva koja se raspoređuju sukladno stavku 1. ovog članka pripadaju političkoj stranci koja je pravni slijednik političkih stranaka koje su udruživanjem prestale postojati. Za svakog izabranog člana Općinskog vijeća podzastupljenog spola političkoj stranci ili nezavisnoj listi pripada i pravo na naknadu u visini 10% iznosa predviđenog po svakom članu Općinskog vijeća. Članak 3. Za svakog člana Općinskog vijeća Općine Gornja Stubica utvrđuje se iznos od 1.000,00 kuna. Za svaku vijećnicu Općinskog vijeća kao pripadnicu podzastupljenog spola utvrđuje se iznos od 1.100,00 kuna. Članak 4. Raspoređena sredstva doznačuju se na žiro-račun ogranka političke stranke, a za nezavisnog član Općinskog vijeća, na poseban žiro-račun koji je dužan otvoriti za redovito financiranje djelatnosti, tromjesečno u jednakim iznosima. Članak 5. Obzirom na broj članova u Općinskom vijeću Općine Gornja Stubica, u trenutku konstituiranja, političkim strankama i nezavisnom članu pripadaju sredstva u slijedećim iznosima: Redni broj Politička stranka i nezavisni vijećnik Broj vijećnica/ka muški ženski Iznos sredstava u kunama 1. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 2 2 / 2.000,00 2. Hrvatska narodna stranka liberalni demokrati (HNS LD) 2 2 / 2.000,00 Hrvatska seljačka stranka (HSS) ,00 Nezavisni vijećnik Marijan Tupek / 1.000,00 Socijaldemokratska partija (SDP) / 1.000,00 6. Zagorska demokratska stranka (ZDS) 1 1 / 1.000,00 7. U K U P N O: ,00 Članak 6. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje vrijediti Odluka o financiranju političkih stranaka i nezavisnih članova u Općinskom vijeću Općine Gornja Stubica iz Proračuna Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije, broj 21/11.). Članak 7. Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko zagorske županije. Klasa:402-08/12-01/14 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 27. ožujka godine Predsjednik Općinskog vijeća: Josip Lešković, v.r. Na temelju članka 31. Statuta Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 17/09.) i članka 18. Odluke o dodjeli priznanja Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj:07/04.) razmatrajući prijedlog Povjerenstva za priznanja Općine Gornja Stubica za dodjelu javnih priznanja Općine Gornja Stubica u godini, Općinsko vijeće Općine Gornja Stubica na svojoj 15. sjednici održanoj dana 27. ožujka godine donijelo je slijedeću O D L U K U o dodjeli javnih priznanja Općine Gornja Stubica u godini Članak 1. Povodom 23. travnja, Dana Općine Gornja Stubica, a u znak javnog priznanja za ostvarene uspjehe u radu i djelovanju kojima se doprinosi razvoju i ugledu Općine Gornja Stubica Općinsko vijeće dodijeljuje slijedeća javna priznanja:

84 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, a) Plaketu Općine Gornja Stubica 1. Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Gornja Stubica povodom obilježavanja 120-te obljetnice djelovanja i iznimnog doprinosa u promicanju i razvoju vatrogastva. 2. Željku Lukina za značajan doprinos razvoju sporta na području općine Gornja Stubica i promociju općine Gornja Stubica. b) Povelju Općine Gornja Stubica 1. Aleksandru Škudaru, dipl. ing. - kao prvom načelniku Općine Gornja Stubica 2. ETOS BETON za doprinos u razvoju gospodarstva na području općine Gornja Stubica 3. Josipu Hegol za promicanje glazbene kulture na području općine Gornja Stubica c) Zahvalnicu Općine Gornja Stubica 1. Jasminu Krizmanić, dipl. ing. prometa za pomoć u uređenju komunalne infrastrukture na području općine Gornja Stubica 2. vlč. Ivanu Levaku za pomociju Gornje Stubice 3. Ivici Mucaku za postignute sportske rezultate 4. Branku Razumu za postignute sportske rezultate 5. Maksimilijanu Tupeku - za postignute sportske rezultate 6. Tatjani Hikec povodom izlaska prve zbirke pjesama za djecu i mladež Tajna života. Članak 2. Javna priznanja iz točke 1. Ove Odluke dodijeliti će se na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Gornja Stubica, koja će se održati povodom Dana Općine Gornja Stubica, 23. travnja, a uručiti će ih predsjednik Općinskog vijeća. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. Klasa:061-01/11-01/02 Ur. broj: 2113/ Gornja Stubica, 27. ožujka godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA: Josip Lešković, v.r. Na temelju članka 28. stavka 1. alineja 1. Zakona o zaštiti i spašavanju («Narodne novine» broj:174/04. 79/07., 38/09 i 127/10.) i članka 31. Statuta Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj: 17/09.) Općinsko vijeće Općine Gornja Stubica na 15. sjednici održanoj dana 27. ožujka godine, donosi O D L U K U o prihvaćanju Izvješća (analize) o stanju zaštite i spašavanja na području općine Gornja Stubica u i donošenju Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području općine Gornja Stubica za I. Prihvaća se Izvješće (analiza) o stanju zaštite i spašavanja na području Općine Gornja Stubica u godini. II. Donose se Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Gornja Stubica za godinu. III. Izvješće o stanju zaštite i spašavanja na području općine Gornja Stubica u godini i Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području općine Gornja Stubica za godinu sastavni su dio ove Odluke. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». Klasa:810-03/12-01/06 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 27. ožujka godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA: Josip Lešković, v.r. Na temelju članka 15. stavka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine» broj:26/03. - pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11. i 90/11.), članka 31. Statuta Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj: 17/09.) i članka 12. Odluke o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti na području Općine Gornja Stubica («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj:15/2010.) Općinsko vijeće Gornja Stubica, na svojoj 15. sjednici održanoj dana 27. ožujka godine donosi O D L U K U o izboru najpovoljnije ponude za obavljanje komunalnih poslova održavanja javne rasvjete na području općine Gornja Stubica I. Na temelju rezultata po provedenom pozivnom natječaju za prikupljanje ponuda za održavanje javne rasvjete na području općine Gornja Stubica (Klasa:310-01/12-01/03, ur. broj:2113/ od 20. veljače godine), Općinsko vijeće općine Gornja Stubica prihvaća ponudu «ŠĆUKANEC» elektroinstalatersko-frizerski obrt, vlasnice Renate Šćukanec Hopinski iz Velikog Trgovišća, Trg Stjepana Tuđmana 3., za održavanje javne rasvjete na području općine Gornja Stubica. II. Temeljem ove Odluke, Općinski načelnik Općine Gornja Stubica će sa «ŠĆUKANEC» elektroinstalatersko-frizerski obrt, vlasnice Renate Šćukanec Hopinski iz Velikog Trgovišća, Trg Stjepana Tuđmana 3, sklopiti Ugovor o povjeravanju obavljanja komunalnih poslova - održavanja javne rasvjete na području općine Gornja Stubica na rok od dvije godine, računajući od dana potpisa Ugovora, a kojim će se regulirati međusobna prava i obveze, kao i razlozi za prijevremeni raskid ugovora. III.

85 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Sastavni dio ugovora iz točke II. ove Odluke je i cjenik usluga koji je od strane «ŠĆUKANEC» elektroinstalatersko-frizerski obrt, vlasnice Renate Šćukanec Hopinski iz Velikog Trgovišća, Trg Stjepana Tuđmana 3, dostavljen uz ponudu 14. ožujka godine. IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a obaviti će se u «Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije». Obrazloženje Na poziv za prikupljanje ponuda za obavljanje komunalnih poslova održavanja javne rasvjete na području općine Gornja Stubica (Klasa:310-01/12-01/03, ur. broj:2113/ od 20. veljače godine) na razdoblje od dvije godine, računajući od dana potpisa Ugovora pristigla je samo jedna ponuda i to: 1. «ŠĆUKANEC» elektroinstalatersko-frizerski obrt, vlasnice Renate Šćukanec Hopinski iz Velikog Trgovišća, Trg Stjepana Tuđmana 3 Povjerenstvo za provedbu prikupljanja ponuda koje je osnovao općinski načelnik Općine Gornja Stubica na svojoj sjednici održanoj dana 19. ožujka godine, otvorilo je ponudu pristiglu na pozivni natječaj za održavanje javne rasvjete na području općine Gornje Stubice te utvrdilo da pristigla ponuda ispunjava uvjete utvrđene pozivnim natječajem. Obzirom na navedeno Povjerenstvo je utvrdilo prijedlog da se prihvati ponuda za održavanje javne rasvjete koju je podnio «ŠĆUKANEC» elektroinstalatersko-frizerski obrt, vlasnice Renate Šćukanec Hopinski iz Velikog Trgovišća, Trg Stjepana Tuđmana 3. Nakon razmatranja predmetnog, a i potrebe za određivanjem ovlaštene pravne, odnosno fizičke osobe za obavljanje poslova održavanja javne rasvjete na području općine Gornja Stubica, Općinsko vijeće donijelo je odluku kao u dispozitivu. Po konačnosti ove odluke, Općinski načelnik će sklopiti Ugovor s odabranim ponuđačem. Uputa o pravnom lijeku: Sukladno odredbi stavka 7. članka 15. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine br. 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04. 38/09. i 79/09.), protiv ove Odluke ne može se izjaviti žalba, ali se može podnijeti tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku 30 dana od dana dostave ovog rješenja, Tužbu treba predati neposredno Upravnom sudu Republike Hrvatske ili putem pošte preporučeno, a može se izjaviti i usmeno na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za pružanje pravne pomoći. Uz tužbu podnose se i dvije preslike pobijenog rješenja, te primjerak tužbe za tuženo upravno tijelo. Kad se tužbom zahtjeva naknada štete, potrebno je u tužbenom zahtjevu istaći visinu štete koja se potražuje. Klasa: UP/I /12-01/01 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 27. ožujka godine Predsjednik Općinskog vijeća Josip Lešković, v.r. Na temelju članka 12. stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«broj 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09. i 150/11.) i članka 31. Statuta Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj: 17/09.) Općinsko vijeće Općine Gornja Stubica, na svojoj 15. sjednici održanoj dana 27. ožujka godine, donijelo je ODLUKU o pristupanju Udruzi općina u Republici Hrvatskoj Članak 1. Općina Gornja Stubica pristupa Udruzi općina u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Udruga), neprofitnoj, nevladinoj i nestranačkoj organizaciji, utemeljenoj na načelu dobrovoljnog udruživanja, koju su osnovale hrvatske općine s ciljem promocije i zaštite svojih interesa. Članak 2. Općina Gornja Stubica prihvaća Statut Udruge usvojen na sjednici Skupštine održanoj dana 2. prosinca godine. Članak 3. Općina Gornja Stubica stječe prava i obveze člana Udruge danom pristupanja Udruzi. Prava Općine, kao člana Udruge su birati i biti biran u tijela Udruge, sudjelovati u radu Udruge na način utvrđen Statutom, sudjelovati u predlaganju, donošenju i provedbi planova i programa rada Udruge, pratiti ostvarivanje zaključaka tijela Udruge i programa rada Udruge, predlagati tijelima Udruge razmatranje odgovarajućih sadržaja iz djelokruga tih tijela, sudjelovati u radu stručnih skupina, usmjeravati i usklađivati međusobne odnose i zajedničke interese općina, iznositi stajališta i mišljenja, davati prijedloge o aktima iz djelokruga tijela Udruge, provoditi zaključke Skupštine i drugih tijela udruge, postavljati pitanja svim tijelima Udruge i Saveza Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske koja se odnose na njihov rad i dobiti na njih odgovor. Članak 4. Općinsko vijeće Općine Gornja Stubica ovlašćuje i određuje načelnika Općine za predstavnika Općine Gornja Stubica u tijelima Udruge Općina u Republici Hrvatskoj. Članak 5. Obveza je Općine redovito plaćati godišnju članarinu koja, u skladu sa Statutom Udruge i Odlukom o kriterijima i načinu plaćanja članarine, iznosi 1,30% od stavke 61 Proračuna Općine (Prihodi od poreza), odnosno minimalno 2.000,00 kn, a maksimalno ,00 kn. Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviti će se u»službenim glasniku Krapinsko zagorske županije. Klasa:900-01/12-01/01 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 27. ožujka godine Predsjednik Općinskog vijeća Josip Lešković, v.r.

86 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Na temelju članka 31. Statuta Općine Gornja Stubica ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj:17/09.), Općinsko vijeće Općine Gornja Stubica na 15. sjednici održanoj dana 27. ožujka godine, donosi O D L U K U o I. izmjeni Odluke o sufinanciranju troškova prijevoza redovitih učenika srednjih škola s područja općine Gornja Stubica u školskoj godini 2011./2012. Članak 1. Ovom Odlukom o I. izmjeni Odluke o sufinanciranju troškova prijevoza redovitih učenika srednjih škola s područja općine Gornja Stubica u školskoj godini 2011./2012. mijenja se članak 4. stavak 1. Odluke o sufinanciranju troškova prijevoza redovitih učenika srednjih škola s područja općine Gornja Stubica u školskoj godini 2011./2012. ( Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj /2011.) tako da glasi: Sufinanciranje troškova prijevoza učenika utvrđuje se prema zoni i postotku iznosa cijene mjesečne učeničke karte za odgovarajuće relacije na kojima učenici koriste uslugu javnog autobusnog prijevoza za vrijeme trajanja nastave i stručne prakse i to: 1. zona: 1-8 kilometara cijena mjesečne karte: 360 kuna subvencija 10%; 2. zona: 8,1 19 kilometara cijena mjesečne karte: 580 kuna subvencija 15%; 3. zona: 19,1 kilometara i više cijena mjesečne karte: 690 kuna subvencija 20%; Članak 2. Ova Odluka o I. izmjeni Odluke o sufinanciranju troškova prijevoza redovitih učenika srednjih škola s područja općine Gornja Stubica u školskoj godini 2011./2012. stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se od 01. travnja godine i objaviti će se u Službenom glasniku Krapinsko zagorske županije. Klasa:402-08/11-01/27 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 27. ožujka godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Josip Lešković, v.r. Na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne Novine broj 86/08. I 61/11.) i članka 45. Statuta Općine Gornja Stubica (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 17/09), Općinski načelnik Općine Gornja Stubica donio je dana 18. siječnja godine PLAN PRIJMA U SLUŽBU U JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE GORNJA STUBICA Članak 1. Ovim Planom prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Gornja Stubica (dalje u tekstu: Plan prijma) utvrđuje se prijam službenika i namještenika u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Gornja Stubica tijekom 2012.g. Članak 2. Plan prijma sadrži: - stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u Jedinstvenom upravnom odjelu, - potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za 2012.g. - potreban broj vježbenika odgovarajuće stručne spreme za 2012.g. Članak 3. U Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Gornja Stubica zaposleno je: - troje službenika na neodređeno vrijeme i to na radnim mjestima: 1. pročelnik JUO 2. računovodstveni referent 3. komunalni referent - šest namještenika na neodređeno vrijeme i to na radnim mjestima: 1. radnik na održavanju groblja 3 namještenika 2. radnik na održavanju LV 2 namještenika 3. spremač čistač 1 namještenik na ½ radnog vremena Članak 4. Tijekom godine ne planira se prijam u službu na neodređeno vrijeme. Članak 5. Tijekom godine ne planira se prijam u službu vježbenika. Članak 6. Ovaj Plan prijma stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. Klasa:112-01/12-02/01 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 18. siječnja godine. OPĆINSKI NAČELNIK: Željko Lisak, v.r. Na temelju članka 29. Zakona o zaštiti i spašavanju ( NN br. 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.), članka 3. Pravilnika o ustroju, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje ( NN br. 111/07.) i članka 45. Statuta Općine Gornja Stubica («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» broj:17/09.) a u sklopu Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općine Gornja Stubica općinski načelnik Općine Gornja Stubica donosi ODLUKU o osnivanju i organiziranju postrojbe Civilne zaštite opće namjene Općine Gornja Stubica Članak 1. Ovom Odlukom osniva se postrojba civilne zaštite opće namjene Općine Gornja Stubica. Članak 2. Postrojba civilne zaštite opće namjene Općine Gornja Stubica osniva se kao potpora za provođenje mjera zaštite i spašavanja, kojih su nositelji operativne snage

87 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. zaštite i spašavanja, koje se u okviru redovne djelatnosti, bave zaštitom i spašavanje, te za provođenje mjera zaštite i spašavanja. Članak 3. Postrojba civilne zaštite opće namjene Općine Gornja Stubica u okviru zadaća iz članka 2. ove Odluke provodi logističke poslove, organizaciju i provođenje evakuacije, zbrinjavanje i sklanjanje. Članak 4. Postrojba civilne zaštite opće namjene Općine Gornja Stubica broji 30 (trideset) pripadnika. Postrojba se sastoji od jednog tima koji u svom sastavu ima tri skupine. Timom zapovijeda zapovjednik, a u njegovoj odsutnosti njegov zamjenik. Tim ima i bolničara. Popis pripadnika postrojbe civilne zaštite opće namjene nalazi se u Planu zaštite i spašavanje Općine Gornja Stubica. Članak 5. Popunu i raspoređivanje pripadnika postrojbe civilne zaštite opće namjene, na temelju zahtjeva nadležnog tijela Općine Gornja Stubica, obavlja Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni Ured za zaštitu i spašavanje Krapina u suradnji s Odsjekom za poslove obrane Krapina. Popuna postrojbe provodi se u skladu s Pravilnikom o ustroju, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje ( NN br. 111/07.). Članak 6. Postrojba se mobilizira, poziva i aktivira za provođenje mjera iz članka 3. ove Odluke, a u cilju sprečavanja nastanka, te ublažavanja ii otklanjanja posljedica katastrofa ili velikih nesreća. Mobilizacija i demobilizacija postrojbi vrši se po nalogu načelnika Općine Gornja Stubica uz prethodnu suglasnost DUZS, Područni ured za zaštitu i spašavanje Krapina, a neposredni izvršitelji su zaposlenici Općine Gornja Stubica uz stručnu pomoć DUZS, Područni ured za zaštitu i spašavanje Krapina. Mobilizirani pripadnici postrojbe ostvaruju prava (naknade i plaće, putne troškove, osiguranja itd.) sukladno važećim propisima. Članak 7. Sredstva potrebna za opremanje, uvježbavanje i djelovanje postrojbe civilne zaštite opće namjene osiguravaju se u Proračunu Općine Gornja Stubica. Skladištenje i održavanje materijalno-tehničkih sredstava osigurava i vrši Općine Gornja Stubica. Članak 8. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. Klasa:810-03/12-01/03 Ur.br:2113/ Gornja Stubica, 03. veljače 2012 godine Općinski načelnik Željko Lisak, v.r. OPĆINA HUM NA SUTLI Na temelju članka 49. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu ( Narodne novine, broj 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08, 124/09, 91/10), članka 40. Statuta Općine Hum na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 22/09) i članka 24. Odluke obavljanju autotaksi prijevoza na području Općine Hum na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 3/12), općinski načelnik Općine Hum na Sutli donosi PRAVILNIK ispita o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Općine Hum na Sutli za vozače autotaksi vozila Članak 1. Vozač autotaksi vozila mora imati položen ispit o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području na kojem obavlja prijevoz. Članak 2. Ispit se polaže pred Povjerenstvom. Povjerenstvo cine predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici. Sve članove Povjerenstva imenuje općinski načelnik Općine Hum na Sutli. Članak 3. Ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Kandidat koji ne zadovolji na pisanom dijelu ispita ne može pristupiti na usmeni dio ispita. Članak 4. Predsjednik Povjerenstva određuje dan ispita i rukovodi radom povjerenstva. O toku ispita vodi se zapisnik. Zapisnik potpisuje predsjednik Povjerenstva te svi članovi povjerenstva. Ispitna pitanja i zadatke određuje Povjerenstvo u skladu s programom ispita. Članak 5. O položenom ispitu Povjerenstvo izdaje Uvjerenje. Na izgled i sadržaj Uvjerenja iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Članak 6. Program ispita čini sastavni dio ovog Pravilnika. Članak 7. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit ce se u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/3 URBROJ: 2214/ Hum na Sutli, 02. travanj OPĆINSKI NAČELNIK Zvonko Jutriša, dipl.ing.stroj., v.r.

88 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, PROGRAM ispita o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Općine Hum na Sutli za vozače NASTANAK I POVIJESNI RAZVITAK OPĆINE HUM NA SUTLI Nastanak općine Hum na Sutli; Urbanistički i povijesni razvoj općine Hum na Sutli do danas. GOSPODARSTVO OPĆINE HUM NA SUTLI Građani i obrtnici u Humu na Sutli; Turizam općine Hum na Sutli; Mjesto i položaj Huma na Sutli u gospodarstvu Republike Hrvatske. TOPOGRAFSKA ORIJENTACIJA Čitanje geografske i automobilske karte; te plana općine Huma na Sutli i njegove okolice. ZNACAJNI KULTURNO-POVIJESNI, TURI- STICKI I SPORTSKI OBJEKTI NA PODRUCJU OP- ĆINE HUM NA SUTLI Crkve (opci podaci i lokacije); Sportski objekti; Knjižnica; Značajni turistički objekti u općini Hum na Sutli; Turistička zajednica; Restorani; Izletišta Huma na Sutli i njegovoj okolici (kupališta, planinarski objekti, lov i ribolov), ZNACAJNI KULTURNI DOGADAJI U OPĆINI HUM NA SUTLI Fašnik, Vinarijada, Uskrno pucanje; Dani Rikarda Jorgovanića; Dan općine; Hum open; Zagorska noć u Breznom; Hoomstock; Advent u Zagorsju; Babični kolači; Bicikliranje dolinom Sutle. VAŽNIJE USTANOVE U OPĆINI HUM NA SUTLI Zdravstvene ustanove (lokacije); Općina Hum na Sutli (lokacija), Polazne stanice autobusa; Taksi stajališta u Humu na Sutli; Pošta; Škola (centralna o područne (lokacije), Vrtić. POSTUPAK PREMA PUTNICIMA Način ophođenja autotaksi vozača prilikom primanja putnika; Način postupanja autotaksi vozača s osobama za koje posumnja da se nalaze pod utjecajem alkohola ili narkotika; Preuzimanje prtljage; Izdavanje računa; Postupak s nađenim predmetima. KAZNE ZA PREKRŠAJE U AUTOTAKSI PRIJE- VOZNICKOJ DJELATNOSTI I KODEKS PONAŠANJA AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA Neuključivanje taksimetra; Nepravilno parkiranje na stajalištu; Vozilo bez serijskog broja; Nepravilni postupak s prtljagom i putnikom. Izgled taksi vozača; Potrebni dokumenti što ih vozač mora imati kod sebe prilikom obavljanja autotaksi djelatnosti; Naplaćivanje taksi usluge. Na temelju članka 2. Pravilnika ispita o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Općine Hum na Sutli za vozače autotaksi vozila KLASA: /12-01/9 UR- BROJ. 2214/ od godine i članak 40. Statuta općine Hum na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 22/09.) općinski načelnik Općine Hum na Sutli 03. travnja donio je slijedeću O D L U K U o imenovanju Povjerenstva I. U Povjerenstva za provjeru znanja o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Općine Hum na Sutli za vozače autotaksi vozila imenuju se: 1. Đurđica Mesarić, predsjednica 2. Narcisa Brezinščak, član 3. Anica Kovačić, član. 1. Antun Marić, zamjenik predsjednice 2. Sandra Kovačić, zamjenica članice 3. Paulina Bogović, zamjenica članice II. Zadaća Povjerenstva je sprovesti ispitni postupak o o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Općine Hum na Sutli za vozače autotaksi vozila, te poznavanje dužnosti i prava autotaksi prijevoznika. III. Ova Odluka stupa na danom objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/3 URBROJ: 2214/ Hum na Sutli, 03. travanj OPĆINSKI NAČELNIK Zvonko Jutriša, dipl.ing.stroj., v.r.

89 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. OPĆINA KRALJEVEC NA SUTLI Na temelju odredbi članka 31. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine, broj: 26/03 pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79.,/09. i 49/011.) i članka 34. Statuta Općine Kraljevec na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 14/09.), Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Sutli na 20. sjednici održanoj dana 16. ožujka godine, donijelo je O D L U K U O I. IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O KOMUNALNOM DOPRINOSU Članak 1. U Odluci o komunalnom doprinosu ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 17/04.) u dijelu IV OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA KOMUNALNIH DOPRINOSA, u članku 11. dodaje se četvrti (novi) stavak, koji glasi: - vatrogasna društva s područja Općine Kraljevec na Sutli (DVD Kačkovec, DVD Draše, DVD Lukavec Klanječki, DVD Kraljevec na Sutli, DVD Čemehovec i DVD Radakovo), KUD Lira P.O. Kraljevec na Sutli te Lovačka udruga Fazan Kraljevec na Sutli, u slučaju legalizacije već izgrađenih građevina koje služe za obavljanje njihove osnovne djelatnosti. Članak 2. Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. Klasa: /12-01/02 Ur.broj: Kraljevec na Sutli, Predsjednik Općinskog vijeća Zdenko Črnelić, v.r. Na temelju članka 209. Zakona o vodama ( N.N. br. 153/09.), članka Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ( N.N. br. 153/09.), te članka 34. Statuta Općine Kraljevec na Sutli ( Službeni glasnik Krapinskozagorske županije br. 14/09.), Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Sutli na svojoj 20. sjednici, održanoj dana 16. ožujka godine, donijelo je slijedeću O D L U K U O PRIKLJUČENJU NA KOMUNALNE VODNE GRAĐEVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuje se: - postupak i uvjeti priključenja građevine i druge nekretnine na komunalne vodne građevine, - obveza priključenja, - rokovi za priključenje, - naknada za priključenje i način plaćanja naknade za priključenje, - prekršajne odredbe. Članak 2. Pod komunalnim vodnim građevinama, u smislu ove Odluke, smatraju se: 1. građevina za javnu vodoopskrbu. Vodne usluge su: 1. usluge javne vodoopskrbe. Članak 3. Isporučitelj vodnih usluga je: ZAGORSKI VODO- VOD d.o.o., Zabok, Ksavera Šandora Gjalskog 1. II. OBVEZA PRIKLJUČENJA Članak 4. Vlasnici postojećih građevina odnosno drugih nekretnina ili onih koje će se tek izgraditi na području Općine Kraljevec na Sutli, dužni su priključiti svoju građevinu, odnosno drugu nekretninu na komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu kada je takav sustav izgrađen u naselju odnosno dijelu naselja u kojem se nalazi građevina, odnosno druga nekretnina odnosno kada su osigurani uvjeti za priključenje na te sustave, sukladno odluci o priključenju. Iznimno, vlasnici poljoprivrednog zemljišta mogu sukladno ovoj Odluci podnijeti zahtjev za priključenje poljoprivrednog zemljišta uz uvjet dostave uvjerenja Državne uprave da je vlasnik upisan u upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Članak 5. Vlasnici građevine odnosno druge nekretnine dužni su priključiti građevinu odnosno drugu nekretninu na komunalne vodne građevine u slijedećim rokovima: - novoizgrađena građevina, u naseljima gdje je javni sustav vodoopskrbe izgrađen, mora se priključiti na komunalne nodne građevine prije uporabe građevine, - postojeće građevine, u naseljima u kojima još nije izgrađen javni sustav vodoopskrbe moraju se priključiti na komunalne vodne građevine u roku od 10 mjeseci od završetka izgradnje sustava javne vodoopskrbe odnosno sustava javne odvodnje, - postojeće građevine, u naseljima gdje je već izgrađen javni sustav vodoopskrbe moraju se priključiti na komunalne vodne građevine najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke. Ako vlasnik građevine, odnosno druge nekretnine ne priključi svoju građevinu, odnosno drugu nekretninu na komunalne vodne građevine u roku iz prethodnog stavka, na prijedlog isporučitelja vodnih usluga, nadležni upravni odjel Općine Kraljevec na Sutli donijeti će rješenje o obvezi priključenja na teret vlasnika ili drugog zakonskog posjednika građevine, odnosno nekretnine. Rješenje o obvezi priključenja, pored osnovnih podataka o vlasniku građevine i građevini, sadrži i odredbe o visini naknade za priključenje, cijenu i rok izgradnje, nalog za rad isporučitelja usluga da izvede priključak na teret vlasnika odnosno drugog zakonitog posjednika građevina, rok plaćanja troškova priključenja, te mogućnosti prisilne naplate u slučaju kada vlasnik građevine odnosno drugi zakoniti posjednik građevine ne želi snositi troškove izgradnje priključka. Članak 6. Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Sutli može izuzeti vlasnike nekretnina ili druge zakonite posjednike obveze priključenja na komunalne vodne građevine

90 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, ukoliko su isti na odgovarajući način pojedinačno riješili vodoopskrbu. III. POSTUPAK PRIKLJUČENJA Članak 7. Postupak za priključenje na komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu pokreće se podnošenjem zahtjeva za priključenje. Zahtjev za priključenje podnosi vlasnik građevine odnosno vlasnik druge nekretnine. Zahtjev za priključenje podnosi se isporučitelju vodnih usluga. Zahtjev za priključenje novoizgrađene građevine, mora se podnijeti pravovremeno, prije upotabe građevine. Članak 8. Uz zahtjev za priključenje prilaže se: 1. pravomoćna građevna dozvola (pravomoćno rješenje o uvjetima uređenja prostora, potvrda objekta), 2. izvadak iz zemljišnih knjiga, 3. kopija katastarskog plana, ili za stare objekte: 1. uvjerenje od katastra o vremenu evidentiranja građevine ( ). Uz zahtjev za priključenje poljoprivrednog zemljišta prilaže se: 1. izvadak iz zemljišne knjige, 2. kopija katastarskog plana, 3. uvjerenje Državne uprave da je vlasnik navedene čestice upisan u upisnik poljoprivrednih gospodarstava i da je čestica na kojoj se traži priključak u sustavu OPG-a. Članak 9. Isporučitelj vodnih usluga, na temelju zahtjeva za priključenje provodi postupak za izdavanje suglasnosti o dozvoli priključenja i izdaje odluku o dozvoli priključenja ako za priključenje postoje postoje tehničko-tehnološki uvjeti. Ako za priključenje ne postoji tehničko-tehnološki uvjeti, zahtjev za priključenje će se odbiti. Isporučitelj vodnih usluga obvezan je odluku iz st. 1. i 2. ovog članka donijeti u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Članak 10. Odluka o dozvoli priključenja mora sadržavati podatke o građevini koja se priključuje (mjesto i adresa priključenja, katastarska oznaka, namjena i sl.), ime vlasnika i njegove podatke, a prilaže se i odgovarajuća skica priključka na kopiji katastarskog plana s popisom čestica kroz koji priključak postoji. Odluka o odbijanju priključka mora sadržavati podatke o građevini i vlasniku u smislu stavka 1. ovog članka, te razlog zbog kojeg se građevina ne može priključiti. Odluka iz stavka 1. sadrži i odredbu o plaćanju troškova priključenja prema tehničkom rješenju i troškovniku Zagorskog vodovoda d.o.o. Primjerak Odluke iz stavka 1. i 2. ovog članka dostavlja se na znanje Općini. Članak 11. Građevine izgrađene bez akta na temelju kojeg se može graditi ne smiju se priključiti na komunalne vodne građevine, kao i građevine za koje je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu. Članak 12. Radove priključenja izvodi isporučitelj vodnih usluga, a stvarni trošak radova snosi vlasnik ili drugi zakonski posjednik nekretnine koja se priključuje. Članak 13. Vlasnik građevine ili drugi zakonski posjednik nekretnine dužan je s isporučiteljem vodnih usluga zaključiti ugovor o priključenju. Prije sklapanja ugovora o priključenju vlasnik građevine ili zakonski posjednik nekretnine, dužan je riješiti imovinsko-pravne odnose na trasi priključenja na način da prikupi pisane suglasnosti s brojem zemljišne čestice posjednikom nekretnine. Ugovor o priključenju obvezno sadrži: naziv ugovornih strana, vrstu priključka, cijenu i rok izgradnje priključka, troškovnik radova koji čini sastavni dio ugovora, te odredbu o predaji priključka u vlasništvo isporučitelja vodnih usluga. Članak 14. Na traženje vlasnika ili investitora građevine dopustiti će se da on sam izvede iskop i zatpavanje koji su potrebni za priključenje građevine, ako bi mu to smanjilo troškove priključenja, uz uvjet da se radovi koje on izvodi odnosno organizira, obave zakonito i prema pravilima struke, uz nadzor ovlaštene osobe isporučitelja vodnih usluga i uz prethodnu suglasnost Županijske uprave za ceste odnosno Hrvatskih cesta, kao i suglasnost Općine Kraljevec na Sutli, ako se radovi izvode na cestama koje su u njihovom vlasništvu. IV. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI UVJETI PRI- KLJUČENJA Članak 15. Tehničko-tehnološke uvjete priključenja na komunalne vodne građevine utvrđuje isporučitelj vodnih usluga internim aktom kojim se utvrđuju opći i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga. V. NAKNADA ZA PRIKLJUČENJE Članak 16. Investitor ili vlasnik građevine ili druge nekretnine koja se priključuje na komunalne vodne građevine dužan je platiti naknadu za priključenje. Članak 17. Naknada za priključenje na komunalne vodne građevine prihod je proračuna Općine. Prihodi od naknade za priključenje koriste se isključivo za gradnju odnosno financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina na području Općine. Članak 18. Naknada za priključenje obračunava se rješenjem o obračunu koje donosi nadležno upravno tijelo Općine Kraljevec na Sutli. Članak 19. Isporučitelj vodnih usluga dužan je podnositelja zahtjeva za priključenje, prije sklapanja ugovora o priključenju, uputiti u Općinu Kraljevec na Sutli radi plaćanja

91 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. naknade za priključenje i ne smije početi s radovima na priključenju niti sklopiti ugovor o priključenju prije nego li mu podnositelj zahtjeva za priključenje predoči dokaz o plaćenoj naknadi za priključenje odnosno o plaćanju prvog obroka, ako je odobreno obročno plaćanje. 1. Visina naknade za priključenje na vodne građevine za javnu vodoopskrbu Članak 20. Visina naknade za priključenje na vodne građevine za javnu vodoopskrbu utvrđuje se u slijedećim iznosima: R. B. VRSTA GRAĐEVINE KUNA 1. Stambena zgrada do 200 m² građevinske (brutto) površine 1.900,00 kn 2. Stan kao posebni dio nekretnine do 200 m² građevinske (brutto) površine 1.900,00 kn 3. Stambena zgrada od 200 do 400 m² građevinske (brutto) površine 3.450,00 kn 4. Stan kao posebni dio nekretnine od 200 m² do 400 m² građevinske (brutto) površine 3.450,00 kn Stambena zgrada preko 400 m² građevinske (brutto) površine bez stanova kao posebnih dijelova nekretnine Poslovne zgrade bez posebnih dijelova nekretnina ili za poslovne prostore kao posebne dijelove nekretnina, osim proizvodnih građevina površine do 500 m² građevinske (bruto) površine Poslovne zgrade bez posebnih dijelova nekretnine ili za poslovne prostore kao posebne dijelove nekretnine, osim proizvodnih građevina površine preko 500 m² građevinske (brutto) površine Za proizvodne zgrade bez posebnih dijelova nekretnina ili za proizvodne prostore kao posebne dijelove nekretnina bez obzira na površinu Za škole i druga učilišta, ustanove za predškolski odgoj, bolnice, klinike, poliklinike, domove zdravlja, objekte studentske prehrane, objekte javne prehrane, muzeje, religijske objekte, druge socijalne ustanove i ostale građevine društvene namjene Za objekte koji služe isključivo za poljoprivrednu djelatnost (plastenici, staklenici i sl.) ili za poljoprivredno zemljište neovisno o površini Za priključenje zgrada/građevina sportsko-rekreacijske namjene (stadioni, dvorane, bazeni i sl.) Za jednostavne građevine koje se u smislu posebnog propisa o prostornom uređenju i gradnji mogu graditi bez akata kojim se odobrava građenje, a prikladne su za priključenje 7.650,00 kn 7.650,00 kn ,00 kn 2.300,00 kn 2.300,00 kn 1.500,00 kn 7.650,00 kn 1.500,00 kn 2. Način plaćanja naknade za priključenje Članak 21. Obvezniku plaćanja naknade za priključenje može se odobriti obročno plaćanje do najviše 3 jednaka mjesečna obroka. Zaključak o obročnom plaćanju naknade za priključenje donosi Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Stuli. Obročno plaćanje odobriti će se pod uvjetom da obveznik plaćanja dostavi Općini Kraljaevec na Sutli zadužnicu kao sredstvo osiguranja plaćanja. Naknadu za priključenje odnosno prvi obrok, ako se naknada plaća obročno, obveznik plaćanja naknade dužan je platiti u roku od 8 dana od dostave rješenja iz čl. 18. ove Odluke. 3. Oslobođenje od plaćanja naknade za priključenje Članak 22. Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Sutli može osloboditi u potpunosti obveze plaćanja naknade za priključenje vlasnike građevine ili investitore koji grade građevine od zajedničkog odnosno općeg interesa za Općinu Kraljevec na Sutli, kao što su društveni i vatrogasni domovi, crkva, groblja, športske dvorane, škole, zdravstvene ustanove i slično, te građevine za potrebe javnih ustanova, trgovačkih društava koje su u vlasništvu ili suvlasništvu Općine Kraljevec na Sutli i udruga koje djeluju na području Općine Kraljevec na Sutli. VI. FINANCIRANJE GRADNJE KOMUNAL- NIH VODNIH GRAĐEVINA OD STRANE BUDUĆIH KORISNIKA Članak 23. U slučaju kada gradnja određene komunalne vodne građevine nije predviđena planom gradnje komunalnih vodnih građevina, budući korisnici vodnih usluga koji bi se priključili na te građevine mogu sudjelovati u financiranju njihove gradnje, uz povrat uloženih sredstava u određenom roku, pod uvjetima utvrđenim ugovorom sklopljenim s Općinom Kraljevec na Sutli. Sredstva iz st. 1. ovog članka uplačuju se na žiroračun Općine Kraljevec na Sutli, a rok povrata sredstava ne može biti dulji od 5 godina od dana sklapanja ugovora. VII. PREKRŠAJNE ODREDBE Članak 24. Novčanom kaznom u iznosu od ,00 kn, kazniti će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. ne priključi svoju građevinu na javni sustav vodoopskrbe ili javni sustav odvodnje u rokovima određenim člankom 5. ove Odluke, 2. samovoljno priključi svoju građevinu na javni

92 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, sustav vodoopskrbe ili javni sustav odvodnje, 3. koristi vodu iz javnih hidranata bez odobrenja isporučitelja vodnih usluga, 4. onemogući isporučitelju vodnih usluga popravak priključka, očitanje i zamjenu vodomjera u cilju baždarenja, te pregled instalacije potrošača u cilju utvrđivanja njezine tehničke ispravnosti. Novčanom kaznom u iznosu 2.000,00 kn, kazniti će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka. Novčanom kaznom u iznosu 5.000,00 kn, kazniti će se za prekršaj fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka. Novčanom kaznom u iznosu 2.000,00 kn, kazniti će se za prekršaj fizička osoba koja učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka. Članak 25. Novčane kazne uplaćuju se u Proračun Općine Kraljevec na Sutli. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. Nadzor za provođenjem ove Odluke vrši Jedinstveni upravni odjel Komunalni redar. Ovlaštena osoba iz navedenog tijela može u obavljanju nadzora: - rješenjem narediti ili zabraniti radnje u svrhu provođenja odredbi ove odluke, - izreći opomenu ili novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, - izreći obavezni prekršajni nalog, - podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Članak 27. Primjenom ove Odluke prestaju vrijediti na području Općine Kraljevec na Sutli odredbe Odluke o drugoj izmjeni i dopuni Odluke o priključenju na sustav javne vodovodne mreže (Klasa:021-05/04-01/03, Ur.broj: od 18. veljače godine). Članka 28. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije KLASA: /12-01/01 UR.BROJ: Kraljevec na Sutli, Predsjednik Općinskog vijeća Zdenko Črnelić, v.r. Na osnovu članka 100. st.7. i 101. st.2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( Narodne novine, 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.), Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja proširenja groblja Kraljevec na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 31/09.) i članka 34. Statuta Općine Kraljevec na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 14/09.), Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Sutli na 21. redovnoj sjednici održanoj dana 30. ožujka godine, donosi O D L U K U o donošenju Detaljnog plana uređenja proširenja groblja Kraljevec na Sutli TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja groblja Kraljevec na Sutli na području Općine Kraljevec na Sutli (u nastavku teksta: DPU). Detaljni plan uređenja groblja Kraljevec na Sutli izradio je i ovjerio stručni izrađivač tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba. Članak 2. Granica obuhvata DPU-a definirana je Prostornim planom uređenja Općine Kraljevec na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 16/08). Površina obuhvata DPU-a iznosi oko 1,1 ha. Članak 3. Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Detaljni plan uređenja proširenja groblja Kraljevec na Sutli na području Općine Kraljevec na Sutli. Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela te priloga i to: I. TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVO- ĐENJE) II. GRAFIČKI DIO 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA List 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:500 2 PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUK- TURNA MREŽA List 2A PROMET 1:500 List 2B ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV 1:500 List 2C VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:500 3 UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA List 3: PEJSAŽNO UREĐENJE 1:500 4 UVJETI GRADNJE List 4A UVJETI GRADNJE 1:500 List 4B1 RASTER I RAZMJEŠTAJ UKOPNIH PARCELA - polje 4 1:200 List 4B2 RASTER I RAZMJEŠTAJ UKOPNIH PARCELA - polje 5 1:200 List 4C1 DETALJNI NACRT UKOPNOG MJESTA zemljani grob 1:50 List 4C2 DETALJNI NACRT UKOPNOG MJESTA kazeta za urne 1:50 III. OBVEZNI PRILOZI 1 TEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE 2 IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 3 POPIS DOKUMENATA I PROPISA 4 ZAHTJEVI I MIŠLJENJA 5 IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RA- SPRAVI 6 EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONO-

93 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. ŠENJA PROSTORNOG PLANA 7 SAŽETAK ZA JAVNOST ODREDBE ZA PROVOĐENJE POJMOVNIK Članak 4. U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje: - zemljani grob grobno mjesto za ukop lijesa direktno u zemlju s betonskim okvirom, - grobnica grobno mjesto izvedeno kao betonska građevina, u koju se na metalnu ili betonsku konstrukciju (police) polažu ljesovi i koja je zatvorena demontažnom betonskom ili kamenom pločom, - kazeta za urne grobno mjesto za ukop urni, kazeta je gotova betonska kutija koja se ukapa u teren te se u nju polažu urne s pepelom pokojnika, - kosturnica ili osarij služi za konačni smještaj kostiju nakon isteka roka mirovanja, kada se na polju provodi prekapanje i priprema polja za ponovne sahrane, - ukopno mjesto pojedinačno mjestu unutar grobnog mjesta za jedan ukop, - grobni redovi sastoje se od niza grobnih mjesta (grobova), - grobno polje sastoji se od više grobnih redova s grobnim stazama, - glavna grobna staza staza koja povezuje grobna polja s odmorištima i proširenjima, - grobna staza povezuje grupe grobova u grobnom polju ili red grobova, - simbol groblja na ovom groblju to je centralni križ koji u svom podnožju ima prostor za paljenje svijeća u spomen umrlih koji nisu sahranjeni na ovom groblju, - mrtvačnica zgrada koja se sastoji od odarnica namijenjenih za posljednji ispraćaj pokojnika, i pomoćnih prostorija. Odarnice su orijentirane prema oproštajnom trgu, - oproštajni trg trg ispred mrtvačnice kao produžetak odarnica, namijenjen za posljednji ispraćaj pokojnika, - grobna građevina zgrada ili paviljon za smještaj pratećih sadržaja groblja (prodaja cvijeća, svijeća, sanitarni prostori, spremište i sl.). 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVR- ŠINA Članak 5. Detaljni prikaz utvrđivanja namjena površina na području DPU-a dat je na listu broj 1 (Detaljna namjena površina) u mjerilu 1:500 i prema tom ustroju mora se utvrditi namjena pojedinih dijelova područja obuhvata DPU-a. Članak 6. Na prostoru DPU-a planirane su slijedeće osnovne grupe namjena površina: POSTOJEĆA GROBNA POLJA PLANIRANA GROBNA POLJA KOSTURNICA POVRŠINA ZA REKONSTRUKCIJU MRTVAČ- NICE SA PRATEĆIM SADRŽAJIMA PROMETNE I PJEŠAČKE POVRŠINE TRGOVI I ODMORIŠTA PROSTOR ZA GRAĐEVINSKE RADOVE JAVNE ZELENE POVRŠINE ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE Članak 7. Ovim DPU-om posebno su se obradili prostori za uređenje novih grobnih polja (za ukop u zemlji i kazete za urne), prometnih i pješačkih površina kao i uređenje zelenih površina unutar novog dijela groblja (prostor za planirano proširenje groblja). Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje; način opremanja komunalnom i infrastrukturnom mrežom te uvjeti uređenja i opreme javnih površina u postojećem dijelu groblja utvrđeni su postojećim planovima te lokalnim uvjetima. Postojeći dio groblja označen je na grafičkim prilozima DPU-a. Unutar postojećeg dijela groblja planirano je uređenje južne granice groblja. 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐE- NJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐE- VINA Članak 8. Prostor groblja predstavlja ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, a sastoji se od grobnih polja u postojećem dijelu groblja te od planiranog proširenja groblja. Članak 9. Korištenje zemljišta za ukapanje umrlih predviđeno je u prostoru definiranom grobnim poljima. Članak 10. Detaljan prikaz parcelacije prostora za proširenje groblja, oblik i veličina novih grobnih polja unutar obuhvata DPU-a prikazan je na listu broj 4A. Ovim prikazom parcelacije detaljno su utvrđene parcele za formiranje i uređenje novih grobnih redova i grobnih mjesta. Članak 11. DPU-om je predviđen pristup na građevne čestice groblja s javnih površina, koje su na zasebnim građevnim česticama. Članak 12. Pješački pristup grobnim poljima predviđen je glavnim grobnim stazama, a grobnim mjestima grobnim stazama unutar grobnih polja. Članak 13. Kolni pristup groblju omogućen je sa zapadne strane, sa županijske ceste (Ž 2186), a parkiralište za smještaj vozila posjetitelja nalazi se uz tu cestu, odnosno mrtvačnicu. Na istočnoj strani groblja (danas zemljani put) planira se uređenje novog kolnog pristupa, gdje je predviđeno i novo parkiralište za vozila. Unutar groblja dozvoljen je pristup vozilima samo u posebnim prigodama (održavanje i uređenje groblja, uređenje grobnih mjesta i prijevoz pokojnika) Veličina i oblik površina za ukapanje Članak 14. Bruto veličina jednostrukog zemljanog grobnog mjesta iznosi 160 x 300 cm. Svijetla veličina (neto dimenzija) otvora grobnog mjesta iznosi 90 x 210 cm.

94 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Bruto dimenzija dvostrukog zemljanog grobnog mjesta iznosi 270 x 300 cm. Neto dimenzija iznosi 200 x 210 cm. Članak 15. Ukapanje pokojnika u pojedinom grobnom mjestu predviđeno je najviše do tri dubine, odnosno do 200 cm ispod razine konačno uređenog terena grobnog polja. Ako se prilikom uređenja grobnog mjesta i kopanja ustanovi podzemna voda, tada se dno grobnog mjesta mora nalaziti na najmanje 50 cm iznad najviše kote podzemne vode. Članak 16. Neto dimenzija kazete za ukop urni (unutar zidova) iznosi 50 x 50 x 50 cm, bruto dimenzija iznosi: 64 x 64 x 58 cm. Dimenzija grobnog mjesta iznosi 120 x 120 cm. U svaku kazetu mogu se položiti 4 urne. Članak 17. Grobni redovi sa grobnim mjestima za klasičan ukop postavljaju se tako da po dva grobna reda imaju pristup sa jedne grobne staze. Članak 18. Kosturnica je smještena na zelenom proširenju između grobnih polja 3 i 4. Članak 19. Osim ovih površina predviđenih za uređenje grobnih polja za ukop, utvrđene su i površine za uređenje zelenih površina te proširenja odmorišta (za postavu klupa i grobnih slavina te koševa i kontejnera za sakupljanje otpada) Veličina i površina grobnih polja i grobnih staza te broj grobnih mjesta Članak 20. Veličine grobnih polja proizašle su iz koncepta prostorne organizacije uzimajući u obzir propisane najveće udaljenosti pojedinog grobnog mjesta od ruba grobnog polja, maksimalnu dužinu grobnog reda te maksimalnog broja grobnih mjesta u pojedinom grobnom polju. Na planiranim grobnim poljima urediti će se slijedeći broj grobnih mjesta: POLJE 4-60 grobnih mjesta, odnosno - 25 jednostrukih grobova - 35 dvostrukih grobova POLJE 5-45 grobnih mjesta, odnosno - 18 jednostrukih grobova - 27 dvostrukih grobova - 22 kazete za ukop urni. Članak 21. Širina novoplaniranih glavnih grobnih staza, kao i ostalih grobnih staza, utvrđena je na način da se omogući neometano kretanje sprovoda rubom grobnih polja sa kolicima sa lijesom pokojnika. Lijes pokojnika se po potrebi može provesti do grobnog mjesta ukopa i po grobnim stazama unutar grobnog polja. Uzdužni nagib glavnih grobnih staza je planiran takav da omogući pristup kolicima sa lijesom i ugodno hodanje u grobnoj povorci. Uzdužni nagib glavnih grobnih staza određen je sa maksimalno 5% kako bi se omogućilo pristup do svakog grobnog mjesta. Članak 22. Širina glavnih grobnih staza (između grobnih polja) utvrđena je sa 300 cm, a pojedinih grobnih staza unutar grobnog polja 160 cm. Članak 23. Središnji i istočni trg imaju širinu od 400 cm te izlaze do granice groblja da bi omogućili spajanje sa planiranim proširenje u fazi 2 sukladno PPUO Kraljevec na Sutli. Veličine ostalih proširenja odmorišta vidljive su na detaljnom listu br. 4A. Na tim površinama mogu se postavljati klupe i grobne slavine kao i košare za grobni otpad. Po mogućnosti trebalo bi postavljati dvije vrste košara: za biološki (razgradivi) otpad i ostali grobni otpad. Uz istočnu grobnu stazu planiran je prostor za izvođenje građevinskih radova, sa priključkom na električnu energiju, vodu i odvodnju Uređenje grobnih mjesta Članak 24. Kod zemljanih grobova dozvoljava se postava svih tipova nadgrobnih ploča, uz poštivanje tradicionalnih načina ukapanja. Najveća dopuštena visina vertikalne nadgrobne ploče iznosi 1 m mjereno od gornjeg ruba uređenog grobnog mjesta. Kod kazeta za urne nije dozvoljena postava nadgrobnih spomenika viših od 50 cm. Nije dopušteno postavljanje opločenja prema stazi izvan grobnog okvira (podnožje i zaglavlje). Debljina okvira iznosi 15 cm uz noge i sa strane, odnosno 25 cm kod glave Uvjeti uređenja i izgradnje grobnih građevina Članak 25. Na grafičkom listu 4a: Uvjeti gradnje, utvrđena je veličina te oblik površine za rekonstrukciju grobne građevine - mrtvačnice. Unutar površine za izgradnju obvezna je izgradnja otvorenog prostora (pasaža) da bi se omogućila pješačka veza prema polju 5. U rekonstruiranoj građevini mrtvačnice dopuštene su sljedeće namjene prostora: uprava groblja, spremište grobne opreme, prostori za prodaju cvijeća i svijeća, trijem, pasaž te sanitarni prostori za djelatnike i posjetitelje groblja. Izvan površine za izgradnju mogu se postavljati natpisi, rasvjetni stupovi te priključni elementi infrastrukture. Članak 26. Za rekonstruiranu građevinu mrtvačnice utvrđuje se da je visina građevine jednaka visini postojećeg dijela mrtvačnice. Najveća katnost građevine ne smije prijeći Su+P (suteren + prizemlje bez potkrovlja). To znači da su ukupno dozvoljene 2 (dvije) etaže. Krovište građevine može biti ravno ili koso. Kosa krovišta se izvode nagiba između pokrov mora biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber i dr.). Oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju te oblikovno usklađeni sa postojećom mrtvačnicom. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMET- NOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM INFRASTRUK-

95 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. TUROM I INFRASTRUKTUROM ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA Članak 27. Za područje obuhvata DPU-a utvrđeni su načini i režimi uređenja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, te infrastrukturom elektroničkih komunikacija, i to na listovima 2A, 2B i 2C. Pri projektiranju i izvođenju građevina i uređaja javne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti tijela ili osoba određenih posebnim propisima. Trase i lokacije građevina javne i komunalne infrastrukture u grafičkom dijelu DPU-a usmjeravajućeg su značenja te su u postupku izrade projektne dokumentacije dozvoljene odgovarajuće prostorne prilagodbe proizišle iz predloženog projektnog rješenja. Članak 28. Kolni pristup groblju osiguran je sa županijske ceste (Ž2186) sa zapadne strane. Sa istočne strane pristup je sa pristupnog puta na k.č. 696/2 i 696/73 na nerazvrstanu prometnicu. Prilikom ishođenja akata o gradnji potrebno je ishoditi uvjete nadležne uprave za ceste. Članak 29. Pješački pristup groblju moguć je sa juga i zapada (postojeći ulazi) te rekonstruiran pristup sa istoka uz pristupnu prometnicu. Između postojećeg dijela groblja i planiranog proširenja moguća je izvedba pješačkih veza gdje god je to moguće s obzirom na smještaj postojećih grobnih mjesta. Članak 30. Glavne grobne staze potrebno je asfaltirati ili popločati betonskim prefabrikatima. Ukoliko se staza popločava betonskim prefabrikatima treba koristiti pravokutne prefabrikate većih dimenzija. Staze trebaju imati takvu nosivost koja omogućuje nesmetano prometovanje servisnih vozila. Staze unutar polja mogu se popločiti betonskim prefabrikatima ili izvesti s nabijenom zemljanom podlogom uz završni sloj šljunka-sipine. Članak 31. Priključak na mrežu elektroničkih komunikacija predviđen je za zgradu mrtvačnice, odnosno njenu dogradnju. Članak 32. Spajanje na električnu mrežu planirano je samo za postojeću zgradu mrtvačnice, odnosno njenu dogradnju. Sve NN vodove potrebno je voditi podzemno unutar obuhvata groblja, tako da se planira kabliranje postojećeg NN zračnog voda te izmještanje postojećih stupova. Kako bi se omogućilo spajanje na električnu mrežu prilikom izvođenja radova na groblju planirana je izvedba priključaka na niskonaponsku električnu mrežu groblja na grobnim poljima, duž glavnih grobnih staza. Postavljanje javne rasvjete predviđeno je za prostor mrtvačnice i oproštajnog trga, novog ulaznog trga, glavne ulaze te parkirališta. Članak 33. Priključak na lokalni plinovod predviđen je za zgradu mrtvačnice, rekonstruiranim cjevovodom položenim na trasi postojećeg priključka u zapadnom dijelu groblja. Članak 34. Planirani vodoopskrbni cjevovod od zgrade mrtvačnice do česmi na grobnim poljima, vodit će se unutar grobnih staza, kako je prikazano na grafičkom listu 2C. Vodnogospodarski sustav. Članak 35. Cjevovod kanalizacije sanitarnih otpadnih voda mrtvačnice priključiti na planirani sustav odvodnje na županijskoj cesti. Članak 36. Oborinske vode s grobnih polja prikupljat će se u odvodne cjevovode postavljene duž grobnih staza. Otvoreni slivni kanali s malim rešetkama postavljaju se uz rub grobnih staza. Sve oborinske vode sa postojećeg i planiranog dijela groblja ulijevaju se u dva cjevovoda koja se spajaju uz zapadno parkiralište te zajedno ispuštaju raspršeno po terenu u zapadnom dijelu područja obuhvata DPU-a. Odvodnja viška vode s grobnih slavina mora se odvesti podzemnim cjevovodom, koji će se također spojiti na sustav odvodnje oborinskih voda. Prostor neophodan za građevinske radove za funkcioniranje groblja (priprema betona i manji klesarski radovi) uređuje se tako da se oborinskim vodama i vodama za pranje ne omogući ispiranje šljunka, pijeska, prašine, sitnog kamenja i drugo u objekte oborinske odvodnje. U tu svrhu predviđena je izgradnja taložnika, a samo uvjetno očišćene vode mogu otjecati. Procjedne vode očekuju se samo kod kosturnice i kod kazeta za urne, a moraju se odvesti drenažnim sustavom koji je spojen na sustav oborinske odvodnje. Cjelokupni sustav oborinske odvodnje groblja mora zadovoljavati uvjete vodonepropusnosti. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZE- LENIH POVRŠINA Članak 37. Za područje obuhvata DPU-a zelene i ostale otvorene površine urediti će se u skladu sa Planom pejzažnog uređenja koji je dan na listu 3A. Postojeće zelene površine zadržavaju se u izvornom obliku i namjeni uz obavezno održavanje. Članak 38. Na proširenju groblja planirane su manje zelene površine na istočnom i središnjem dijelu, groblja, te između postojećeg grobnog polja 2 i planiranog grobnog polja 5. Sjevernom stranom predviđena je sadnja neprekinute linije visoke živice ( cm) od lovorvišnje, sa stablima breza, jela i javora na određenim razmacima (cca 10 m). Sa južne strane starog dijela groblja postojeća živica zamijenit će se novom, formiranom od visokošišane lovorvišnje. Unutar živice moguća je ugradnja žičane ograde, odnosno u južnom dijelu potpornog zida. Sa istočne strane groblja uz parkiralište predviđene su manje zaštitne zelene površine zasađene stablima javora na travnatoj podlozi.

96 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Članak 39. Na istočnoj strani polja 1 previđen je memorijalni park, koji treba biti zasađen kvalitetnim travnatim pokrovom sa pojedinačnim stablima breza. Sadnja budućeg parkovnog zelenila prilagodit će se spomen obilježjima. Na sjeveroistočnom uglu, na travnatoj podlozi zasaditi stablo žalosne vrbe. Centralni trg između polja 4 i 5 ograđen je živicom od lovorvišnje i travnatom površinom sa klupama za odmor. Istočnu stranu trga čine travnate površine sa grupama breza i klupama. Manje zelene površine zasadit će se ukrasnim grmljem te pojedinačnim stablima breza. Članak 40. Od opreme površina groblja predviđeno je postavljanje klupa uz staze, spremnika za odlaganje grobnog otpada, koševa za otpatke kao i postavljanje ploča s oznakama grobnih polja, plana groblja te oglasnih ploča. Članak 41. Na listu 4A označena su moguća (preporučljiva) mjesta za postavu centralnog križa, kenotafa, skulptura i memorijalnih obilježja. 5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I OSTALIH AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI Članak 42. Na području DPU-a nema registriranih zaštićenih prirodnih ni kulturno-povijesnih vrijednosti za koje bi se trebale provoditi mjere zaštite. Područje obuhvata ulazi u Područje ekološke mreže prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) i to u međunarodno važno područje za ptice HR Hrvatsko zagorje (ciljevi očuvanja divlje svojte: rusi svračak i zlatovrana). PPUO-om Kraljevec na Sutli groblje u Kraljevcu na Sutli štiti se u kategoriji memorijalna područja i obilježja, status zaštite (ZPP), što znači je za sve zahvate na groblja obvezno ishođenje mišljenja nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Članak 43. Ukoliko se prilikom zemljanih radova bilo koje vrste naiđe na arheološko nalazište nepokretne ili pokretne arheološke predmete, neophodno je odmah obustaviti daljnje radove i o nalazima hitno obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel. 6. MJERE PROVEDBE PLANA Članak 44. Da bi se kvalitetno provela realizacija svih planiranih sadržaja na području DPU-a potrebno je pridržavati se svih uputa i uvjeta iz ovoga DPU-a kao i zakonom propisane daljnje izrade dokumentacije. Treba planirati etapnu izvedbu proširenja groblja. U prvoj etapi potrebno je odmah započeti sa nasipavanjem polja 5 kako bi se do vremena uređenja ovog polja postiglo zadovoljavajuće slijeganje nasutog materijala. U polju 4 potrebno je grobna mjesta popunjavati redom, odnosno od istoka prema zapadu. U polju 5 u jednoj etapi moraju se izvesti staze uz najmanje jedan grobni dvored i zasaditi biljni materijal za formiranje planiranih živica dvoreda čija se izvedba planira u sljedećoj etapi. 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 45. Utjecaj na okolno stanovništvo manifestira se psihološkim djelovanjem i vizualnom izloženošću. S obzirom na vizualnu izloženost dio je područja DPU-a omeđen postojećim visokim stablima tuja i breza, i planiranom sadnjom visoke živice od lovorvišnje te breza, jela i javora uz sjevernu granicu novog dijela groblja. Članak 46. Utjecaj na povećanje prometnog opterećenja prisutan je u vrlo maloj mjeri (samo u vrijeme ukopa i u vrijeme vjerskih blagdana). Budući da se radi o relativno malom groblju sa cca 35 ukopa godišnje, u odnosu na taj utjecaj nema potrebe poduzimati posebne mjere zaštite. Članak 47. Buka koja se javlja na grobljima u redovitom korištenju je zanemariva. Povećana razina buke javlja se samo prilikom ukopa (glazba) te izuzetno rijetko korištenje mehanizacije kod iskopa i održavanja groblja te odvoza komunalnog otpada. Na groblju Kraljevec na Sutli korištenje mehanizacije je zanemarivo jer se iskopi obavljaju ručno, a povremena buka ublažit će se sadnjom zelenih površina. Članak 48. Tijekom izvođenja radova doći će do povremenog povećanog opterećenja pristupnih prometnica i samog groblja transportnim sredstvima i mehanizacijom. U to vrijeme doći će i do povećanja razine buke te povremenog povećanog onečišćenja zraka (prašina, ispušni plinovi). Ti utjecaji se ne mogu izbjeći, ali su privremeni i ne ostavljaju trajnije posljedice. Da bi se utjecaj na okoliš sveo na minimum, tijekom izvođenja radova potrebno je: - sve radove izvoditi tijekom dana, - strogo paziti da se ne oštete postojeće grobne površine, - paziti da se ne oštete postojeća stabla, - sav višak materijala (iskopana zemlja i sl.) mora se odmah ukloniti izvan obuhvata, na za to predviđeno mjesto, - postojeće prometnice potrebno je redovito održavati i omogućiti normalno funkcioniranje prometa, kao i funkcioniranje postojećeg groblja. Tijekom uobičajenog korištenja groblja potrebno je: - kod iskopa novih grobnih mjesta paziti da se ne oštećuju postojeća, - održavati postojeće grobne i pješačke staze, - redovito održavati i po potrebi obnavljati sve zelene površine, - redovito odvoziti prikupljeni otpad, - izvesti sustav za prikupljanje i kontrolirano odvođenje površinskih voda s ciljem snižavanja njihove razine do kote koja će biti najmanje 0,5 m niža od kote dna grobova,

97 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. - redovito kontrolirati sustav odvodnje površinskih voda i po potrebi sanirati neispravne dijelove sustava. Članak 49. Do ekološke nesreće na postojećem groblju može doći u slučaju elementarnih nepogoda: potresa, ekstremnih količina padalina i sl. ili požara. U slučaju ekološke nesreće sve mjere koje će trebati poduzeti utvrditi će posebnim projektom sanacije, ovisno o razmjerima nastale štete. 8. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA Članak 50. Pristupni putovi za vatrogasna vozila i svu potrebnu vatrogasnu tehniku su kolne i pješačke površine. U području obuhvata izvesti unutarnju hidrantsku mrežu u objektima na groblju sukladno važećoj zakonskoj regulativi i propisanim posebnim uvjetima građenja nadležne stručne službe. Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika plana, ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Kraljevec na Sutli. Po jedan izvornik, zajedno s ovom Odlukom, dostavlja se: Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Javnoj ustanovi - Županijskom zavodu za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Klanjec, Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kraljevec na Sutli. Po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom čuva se u Arhivi Općine Kraljevec na Sutli i Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinskozagorske županije u Krapini. Uvid u Plan može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kraljevec na Sutli i u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinskozagorske županije Ispostava Klanjec. Članak 52. Grafički dijelovi Plana neće se objaviti u Službenom glasniku. Članak 53. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije. KLASA: /12-01/05 UR.BROJ: Kraljevec na Sutli, Predsjednik Općinskog vijeća: Zdenko Črnelić, v.r. Na osnovu članka 100. st.7. i 101. st.2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( Narodne novine, 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja radne zone u Kraljevcu na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 31/09.) i članka 34. Statuta Općine Kraljevec na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 14/09.), Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Sutli na 21. redovnoj sjednici održanoj dana 30. ožujka godine, donosi O D L U K U o donošenju Urbanističkog plana uređenja radne zone u Kraljevcu na Sutli TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Donosi se Urbanistički plan uređenja radne zone u Kraljevcu na Sutli - daljnjem tekstu: Plan i ili UPU. Članak 2. Plan je izradio izrađivač tvrtka APE d.o.o. Zagreb, Ozaljska 61, a sadržana je u elaboratu Urbanistički plan uređenja radne zone u Kraljevcu na Sutli koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, a sadrži: I. TEKSTUALNI DIO Odredbe za provođenje II. GRAFIČKI DIO (kartografski prikazi) 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA MJ. 1: PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA- STRUKTURNA MREŽA 2.A. PROMETNA I ULIČNA MREŽA MJ. 1: B. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE MJ 1: C. ENERGETSKI SUSTAVI MJ. 1: D. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV MJ. 1: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA MJ. 1: NAČIN GRADNJE MJ 1:2000 III. OBVEZNI PRILOZI 1. TEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE 2. IZVOD IZ PPU OPĆINE KRALJEVEC NA SUTLI KOJI SE ODNOSI NA PODRUČJE OBUHVATA PLANA 3. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA 4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA 5A. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI 5B. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA 7. SAŽETAK ZA JAVNOST ODREDBE ZA PROVOĐENJE Pojmovnik Članak 3. U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje: Građevina i njeni dijelovi: 1. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako

98 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, se njime mijenja način korištenja prostora; 2. Osnovna građevina je građevina iste osnovne ili pretežite namjene unutar površine određene namjene utvrđene ovim Planom, pri čemu je osnovnu namjenu građevine moguće odrediti u svim njenim dijelovima; 3. Pomoćna građevina je građevina u funkciji osnovne građevine na čijoj se građevinskoj čestici nalazi (kao npr. garaže, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje i druge pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine). Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna, spremnik, septička jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz građevinu viša od 1 m; 4. Pojam Postojeća građevina određen je važećim propisom; 5. Građevinska (bruto) površina (GBP) je zbroj površina građevine mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde; 6. Pojmovi ukupna visina građevine i visina građevine određeni su važećim propisom; 7. Dijelovi (etaže) građevine određeni su važećim propisima; 8. Nadstrešnica: građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevinske čestice); Gradnja građevina i smještaj na građevinskoj čestici 9. Građevinska čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti; 10. Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom ovim planom; 11. Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s ovim Planom; 12. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina; 13. Dubina građevne čestice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne granice građevne čestice; 14. Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice na kojoj je moguć smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica, odnosno međa građevne čestice; 15. Građevni pravac određuje položaj građevina u odnosu na regulacijski pravac i predstavlja zamišljenu crtu na kojoj se obvezatno smješta najmanje 60% širine pročelja osnovne građevine; 16. Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija svih građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo ako su ukopani u teren, konzolni istaci krovišta, elementi uređenja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.). Iskazuje se u postocima ili koeficijentom izgrađenosti- kig; 17. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice, gdje je zemljište pod građevinom vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže te sličnih građevina osim balkona, vijenaca, oluka, erti, elemenata zaštite od sunca, rasvjetnih tijela, reklama i sličnih elemenata, na građevnu česticu. Parkirališta, podzemne etaže koje nisu konstruktivni dio prizemlja građevine ili terase manipulacijske površine, prilazi građevinama, interni putevi, rampe, cisterne, instalacijska i revizijska okna i spremnici, izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice (građevne čestice) - popločenja na tlu, nenatkrivene prizemne terase, koji su svi manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu, te potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena, izuzimaju se iz proračuna koeficijenta izgrađenosti građevne čestice. 18. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis je odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice; 19. Regulacijska crta/pravac je crta koja određuje granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini, tj. crta povučena granicom koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora u nedovršenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica unutar ostalih namjena; 20. Širina građevne čestice jest udaljenost između granica građevne čestice okomitih na javnu prometnu površinu na koju se građevna čestica priključuje, odnosno regulacijski pravac, a mjerena je na građevnom pravcu; 21. Teren: neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl. Prometna, komunalna i ulična mreža 22. Javna infrastruktura državne i regionalne razine su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša; 23. Druga javna infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na određenom području; 24. Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji

99 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa; 25. Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica; 26. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, parkirališta, parkovne i zelene površine i sl.); 27. Zaštitni koridor javnog, komunalnog ili drugog infrastrukturnog sustava je pojas određen posebnim propisima unutar kojega nisu dozvoljeni zahvati u prostoru bez prethodnih uvjeta i drugih potvrda tijela ili osoba određenih posebnim propisima; 28. Koridor ulice je građevna čestica prometnice planirane ovim planom. Regulacijska crta građevnih čestica nalazi se na rubu koridora ulice. Ostalo 29. Plan, (ovaj) prostorni plan ili UPU je Urbanistički plan radne zone u Kraljevcu na Sutli; 30. Prostorni plan uređenja općine ili PPUO je Prostorni plan uređenja Općine Kraljevec na Sutli i njegove izmjene i dopune; 31. Općina je Općina Kraljevec na Sutli; 32. Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi; 33. Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa sudjeluju svojim aktima, te posebnim uvjetima i potvrdama u postupcima građenja. Članak 4. Na građevnom području, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja. Postojeći prostori, čija namjena nije u skladu s UPUom mogu se zadržati sve do trenutka privođenja prostora planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati. Poljoprivredno zemljište u području obuhvata UPUa koje je UPU-om određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način. Oblik i veličina građevne čestice Članak 5. Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u skladu s odredbama ovoga plana. Građevna čestica mora se nalaziti na uređenom građevinskom zemljištu, uz sagrađenu javnu prometnu površinu, s osiguranim parkirališnim prostorom te sa mogućnošću priključenja na komunalnu infrastrukturu (vodoopskrba, plinoopskrba, elektroopskrba, telekomunikacijski priključci te odvodnja otpadnih voda). Iznimno, građenje se može dopustiti i na neuređenom građevinskom zemljištu ukoliko je Općina Kraljevec na Sutli preuzela obvezu izvedbe prometne i komunalne infrastrukture planirane ovim UPU-om i ukoliko su izvedeni barem zemljani radovi na izgradnji istih. Smještaj građevina na građevnoj čestici Članak 6. Građevine treba graditi kao samostojeće građevine tj. građevine koje sa svih strana imaju neizgrađen prostor (vlastitu česticu ili javnu površinu). Iznimno, dozvoljen je poluugrađeni i/ili ugrađeni oblik gradnje u odnosu na građevine na istoj građevnoj čestici (građevni sklop). Udaljenost građevine od regulacijske crte mora biti najmanje 10 m. Minimalna udaljenost građevina gospodarske namjene od granice građevinske čestice iznosi 5,0 m. Smještaj građevina na javnim površinama Članak 7. Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (kiosci, autobusne čekaonice, tende i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Općine Kraljevec na Sutli. Za građevine koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine. U slučaju da se kiosk, autobusna čekaonica i sl. postavlja u dijelu javne prometnice potrebno je ostaviti slobodan prostor nogostupa za normalno odvijanje pješačkog prometa u širini od najmanje 1,6 m. Oblikovanje i veličina građevina Članak 8. Prilikom izgradnje građevine potrebno je koristiti materijale otporne na oborine i vatru. Budući da se radi o potpuno novom radnom predjelu i o potencijalno velikim volumenima, građevine se moraju uskladiti sa autohtonom gradnjom po ugledu na stare ciglane, ali uz uvjet suvremene interpretacije. Preporučuje se jednostavni arhitektonski jezik, čistih volumena, jednostavne obrade ploha, uporaba zrcalnog stakla i suzdržani kolorit. Ukoliko nije moguće zbog tehnološkog procesa oblikovno uskladiti gradnju obvezno je ozelenjavanje okoliša građevine visokim i gustim drvoredom jablana, vrbe i sl. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama unutar jedne mikrozone (područja omeđenog prometnicama) te s ambijentalnim vrijednostima sredine. Tlocrtni gabariti veći od 500 m 2 ne mogu imati kontinuirano pročelje duže od 50 metara te je obvezna izvedbe volumena na način da se postigne raščlanjena struktura kroz izmicanje pojedinih dijelova objekta. Ograde građevne čestice Članak 9. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na česticu, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Ograda koja se podiže prema ulici može biti najveće

100 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, ukupne visine 1,5 m. Ograda u načelu treba biti izrađena od providnog materijala (žičana, drvena). Pune ograde (zidane ili betonske) dozvoljene su do najviše visine parapeta od 50 cm. Ograda prema susjednim česticama treba biti najveće ukupne visine 1,5 m, izvedena kao providna i sa gusto zasađenom živicom s unutrašnje strane ograde. Preporuča se sadnja autohtonih svojta grmlja, primjerice: grab, tisa, kalina i dr. Iznimno, ograde mogu biti više ili izvedene kao pune (neprovidne) ograde u punoj visini kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja (npr. građevina posebne namjene). Uređenje građevne čestice Članak 10. Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, i slični uobičajeni elementi uređenja. Ove konstrukcije ne smiju biti više od 4,5 metara i moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj čestici. Dio čestice između građevne i regulacijske crte važno je promišljeno arhitektonski i perivojno oblikovati uz obveznu sadnju drvoreda ili grmoreda, a moguće ga je djelomice urediti i kao dodatno parkiralište za zaposlenike i goste. Minimalno 25% površine čestice mora se namijeniti zaštitnom zelenilu, a naročito uz granicu čestice. Zaštitno zelenilo mora biti iz autohtonog fonda visokog raslinja u kombinaciji sa grmolikim biljnim vrstama te se mora kvalitetno osmisliti da bi zelenilo moglo ostvariti svoj puni razvoj. Uz ogradu čestice potrebno je osigurati najmanje 2 metra slobodnog prostora namijenjenog sadnji zelenila, da bi se taj pojas mogao smatrati zaštitnim zelenilom. Parkiralište popločeno šupljim betonskim prefabrikatima, čak i ako se između njih posade stabla, ne smatra se zelenom površinom. Gradnja građevina i zaštita okoliša Članak 11. Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija moraju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju. Tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina, polugotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga onečišćenja zraka, vode i tla. Ako dolazi do kontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovarajuće filtriranje, taloženje ili pročišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Ako postoji opasnost iscurenja u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za cijelu građevnu česticu treba provesti djelotvorna drenaža i odvodnja do posebne taložnice, a prije ispusta u javni sustav odvodnje. 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVA- NJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA Članak 12. Ovim Planom određene su slijedeće osnovne namjene površina: Gospodarska namjena: industrijska (I), poslovna - pretežito uslužna (K1) poslovna - pretežito trgovačka (K2) poslovna komunalno-servisna (K3) Zelene površine javne zelene površine (Z1) zaštitne zelene površine (Z) Vodotoci (V) Površine infrastrukturnih sustava (IS) Razmještaj i veličina te razgraničenje površina iz prethodnog stavka ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Detaljna namjena površina u mj. 1:2000. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina Članak 13. Područja pojedinih namjena prostora određene su temeljem: odrednica PPUO Kraljevec na Sutli, ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije. Površine prometne i infrastrukturne mreže određene su temeljem: podataka o izvedenom stanju, odrednica PPUO Kraljevec na Sutli, podataka pribavljenih od nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima, ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije. Članak 14. Građevna čestica može se formirati za čestice ili dijelove čestica koje se nalaze u zoni određene namjene na kojoj je moguća izgradnja građevina. Ukoliko se građevna čestica formira na način da se njeni dijelovi nalaze na predjelima nekoliko različitih namjena i uvjeta gradnje urbanističko-tehnički uvjeti određuju se prema uvjetima za pojedinu namjenu. Pri tome u obračun ulazi samo dio čestice koji se nalazi na području namjene na kojem je moguća gradnja. Iznimno, ukoliko je građevna čestica formirana na način da se jedan njezin dio nalazi u predjelu posebnog režima korištenja u obračun se može staviti i taj, negradivi dio čestice. Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se isčitavanjem plana u digitalnom obliku. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPO- DARSKIH DJELATNOSTI Gospodarska namjena industrijska (I) Članak 15.

101 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. U predjelima gospodarsko-poslovne namjene industrijske (I) dozvoljena je gradnja sljedećih građevina: poslovne i proizvodne građevine čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti (limarske radione, bravarije, stolarije, lakirnice i sl.), skladišta i servisi, poslovne, upravne, uredske, uslužne, komunalno - servisne, trgovačke i prateće građevine, Uz osnovnu namjenu iz stavka 1. ovog članka moguća je i gradnja slijedećih sadržaja: uredski prostori, istraživački centri i škole vezane za gospodarske djelatnosti; tehnološki parkovi i poduzetničko - poslovni centri; trgovački centri, specijalizirane prodavaonice, izložbeno prodajni saloni i slično; prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje; ugostiteljske građevine i građevine za zabavu; komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine, benzinske postaje i javne garaže; ostali prateći sadržaji. Uvjeti gradnje građevina u predjelima gospodarske namjene - industrijske (I) Članak 16. Gradnja građevina u predjelima gospodarske namjene industrijske (I) moguća je pod sljedećim uvjetima: - najmanja površina građevne čestice iznosi m 2, - najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 metara, - maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,35, - maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,7, - maksimalni tlocrtni gabarit iznosi 2000 m 2 za pojedinu građevinu na jednoj čestici bez obzira na veličinu čestice. Tlocrtni gabariti veći od 500 m 2 dozvoljeni su uz uvjet izvedbe volumena na način da se postigne raščlanjena struktura kroz izmicanje pojedinih dijelova objekta (max. duljine kontinuiranog pročelja od 50 metara), - maksimalna visina građevine iznosi: 8,5 m, iznimno, neki dijelovi građevine mogu biti viši ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, kran i sl.), - maksimalna katnost iznosi: Po+P+1, - visina krovnog nadozida može biti najviše 0,60 m iznad stropne konstrukcije, - krovišta mogu biti ravna, plitka kosa skrivena nadozidom te iznimno kosa na minimum dvije vode nagiba 25º-45º. Materijal pokrova treba koloristički biti usklađen s tradicionalnim pokrovima odnosno treba biti tamnih tonova. Nisu dozvoljene svijetle i reflektirajuće plohe krova, - kosa krovišta nagiba 25º-45º nisu dozvoljena ukoliko je tlocrtni gabariti građevine veći od 500 m 2, - Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. Poslovna namjena (K) Članak 17. U predjelima gospodarsko-poslovne namjene pretežito uslužne (K1) dozvoljena je gradnja sljedećih građevina: različite usluge (kao npr. osobne, sigurnosne, intelektualne, zdravstvene, fizičke, usluge rekreacije i sl.), poslovne, upravne i uredske građevine (različiti uredski prostori, agencije - turističke, poduzetničke, konzalting, marketinške, akviziterske, agencije nekretninama...) i sl., obrtnički sadržaji bez znatnih izvora buke, manji pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda, mlinovi, sušare i slično, ugostiteljske građevine bez smještaja. Uz osnovnu namjenu iz stavka 1. ovog članka moguća je i gradnja slijedećih sadržaja: proizvodni i zanatski pogoni bez znatnih izvora buke, istraživačko-proizvodni centri, ugostiteljski sadržaji, odnosno ostalih oblika pretežito trgovačke namjene (sukladno članku 18 st.1), ako njihova površina ne prelazi 50% površine GBP građevine. Članak 18. U predjelima gospodarsko-poslovne namjene pretežito trgovačke (K2) dozvoljena je gradnja sljedećih građevina: trgovine i trgovački centri (trgovine na malo i veliko te posredovanje u trgovini, prodajni sadržaji, trgovački centri, prodajni i izložbeni saloni tj. prostori koji služe za prodaju i/ili promidžbu vlastitih i drugih proizvoda) i sl., poslovne, upravne i uredske građevine, ugostiteljske građevine bez smještaja. Uz osnovnu namjenu iz stavka 1. ovog članka moguća je i gradnja slijedećih sadržaja: obrtnički sadržaji bez znatnih izvora buke, ugostiteljski sadržaji, skladišni prostori i logistički centri, odnosno ostalih oblika pretežito uslužne namjene (sukladno članku 17 st.1), ako njihova površina ne prelazi 50% površine GBP građevine. Članak 19. U predjelima gospodarsko-poslovne namjene servisno-komunalna (K3) dozvoljena je gradnja sljedećih građevina: komunalno-servisni pogoni (djelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja općine, komunalni servisi i dr.), proizvodni i zanatski pogoni, osobito servisne uslužne djelatnosti (automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, vulkanizerske i dr. radionice), obrtnički sadržaji, osobito oni s izvorom buke, skladišni prostori i logistički centri, kamionska parkirališta i terminali. Uvjeti gradnje građevina u predjelima poslovne namjene (K) Članak 20. Gradnja građevina u predjelima poslovne namjene moguća je pod sljedećim uvjetima:

102 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, najmanja površina građevne čestice iznosi m 2 - maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,35 - maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,7 - maksimalni tlocrtni gabarit za poslovnu namjenu pretežito uslužnu (K1) iznosi 500 m 2 za pojedinu građevinu na jednoj čestici bez obzira na veličinu čestice. - maksimalni tlocrtni gabarit za poslovnu namjenu pretežito trgovačku (K2) i komunalno-servisnu (K3) iznosi 800 m 2 za pojedinu građevinu na jednoj čestici bez obzira na veličinu čestice. Tlocrtni gabariti veći od 500 m 2 dozvoljeni su uz uvjet izvedbe volumena na način da se postigne raščlanjena struktura kroz izmicanje pojedinih dijelova objekta (max. duljine kontinuiranog pročelja od 50 metara). - maksimalna visina građevine iznosi: 8,5 m, iznimno, neki dijelovi građevine mogu biti viši ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, kran i sl.) - maksimalna katnost iznosi: Po+P+1 - visina krovnog nadozida može biti najviše 0,60 m iznad stropne konstrukcije. - krovišta mogu biti ravna, plitka kosa skrivena nadozidom te iznimno kosa na minimum dvije vode nagiba 25º-45º. Materijal pokrova treba koloristički biti usklađen s tradicionalnim pokrovima odnosno treba biti tamnih tonova. Nisu dozvoljene svijetle i reflektirajuće plohe krova. - kosa krovišta nagiba 25º-45º nisu dozvoljena ukoliko je tlocrtni gabariti građevine veći od 500 m 2 - Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. 3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE MREŽE, MREŽE ELEKTRONIČKIH KOMUNIKA- CIJA I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA Članak 21. Pri projektiranju i izvođenju građevina i uređaja javne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti tijela ili osoba određenih posebnim propisima. Trase i lokacije građevina javne i komunalne infrastrukture u grafičkom dijelu UPU-a usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. Površine infrastrukturnih sustava (IS) Članak 22. Na prostoru obuhvata UPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine javnih i komunalnih infrastrukturnih sustava. Infrastrukturni sustavi razvijati će se temeljem zasebnih koncepcijskih rješenja koja su sastavni dio UPU-a. Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine te uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet. Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više vodova te da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina. Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta. Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora određenih za druge pretežite namjene. Članak 23. Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i mreža elektroničkih komunikacija). Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. Građevine koje će se graditi uz razvrstanu javnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene posebnim propisima o javnim cestama, odnosno posebnim uvjetima priključenja od tijela ili pravne osobe koja prema posebnim propisima tim cestama upravlja. Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. Članak 24. Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice i ostale infrastrukturne građevine) mogu imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine. Ukoliko se građevine iz stavka 1. ovog članka postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica PROMETNI SUSTAV UVJETI GRADNJE PROMETNE CESTOV- NE I ULIČNE MREŽE Članak 25. Ovim UPU-om određen je sustav i hijerarhija ulične i prometne mreže te su u skladu s time osigurane širine planskih koridora prometnica, odnosno javnih ulica. Uz istočnu granicu obuhvata prolazi županijska cesta Ž 2186, koja Općinu povezuje sa Zagrebačkom županijom i na koju je moguć priključak radne zone. Izmjena posebnog propisa o razvrstavanju javnih cesta, odnosno promjena kategorije i razine opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom Plana. Širine planskih koridora cestovne i ulične mreže Članak 26. Prometnice osnovne ulične mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2.A. Prometna i ulična mreža i definirane su osima i planskim koridorima prometnice koji su prikazani na grafičkom prilogu u obliku karakterističnog poprečnog profila prometnice. Planski koridor iz prethodnog stavka je za planirane prometnice širina zauzetog zemljišta za potrebe formiranja prometnice, odnosno do definiranja građevne čestice

103 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. prometnice. Članak 27. Zbog očekivanog većeg obima prometa teretnih motornih vozila najmanja širina kolnika za glavnu mjesnu ulicu iznosi 7 m. Najmanja širina kolnika za sabirne i ostale ulice unutar obuhvata plana iznosi 6 m. Profili svih javnih prometnica na području obuhvata Plana potanko su prikazani i utvrđeni poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2.A Prometna i ulična mreža. Iznimno je moguće u prvoj fazi izvesti nepotpun cestovni/ ulični profil u odnosu na ovim Planom planirani pojas, ali se mora osigurati mogućnost cjelokupnog planiranog uličnog pojasa u budućnosti. Od Planom definiranih trasa prometnica može se odstupiti po horizontalnoj i vertikalnoj osi, ako se idejnim projektom prometnice ustanovi potreba prilagođavanja trase tehničkim uvjetima. Osnovna funkcionalna struktura prometnica unutar obuhvata Plana ne smije se mijenjati. Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera, tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Članak 28. Na raskrižjima prometnica potrebno je osigurati dovoljno mjesta kako bi se moglo izvesti kvalitetno tehničko rješenje raskrižja s eventualnim prometnim trakama za skretanje i unutarnjim radijusima. Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenim prometno - tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr. Članak 29. Uz sabirne i ostale ulice predviđen je zeleni pojas. Radi postizanja bolje slike ulice u ovom pojasu treba zasaditi drvorede. Na ostalim ulicama gdje to predviđena širina zelenog pojasa dopušta, moguća je izgradnja parkirališta u koridoru prometnice. Parkiralište treba kombinirati s drvoredom u omjeru 1. mjesto za stablo na najviše tri parkirališna mjesta. Površine za kretanje pješaka Članak 30. Uređenje pločnika za kretanje pješaka nogostupa - predviđa se uz kolnike u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika. Širine planiranih nogostupa prikazane su i utvrđene poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2.A Prometna i ulična mreža. Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati i kao pješačke staze (prečaci, pješački putevi, staze, šetnice) i između usporednih ulica. Najmanja širina pješačke staze iznosi 1,6 m. Pješačke staze moraju se izvesti kao ravne ili sa blagim rampama koje omogućuju kretanje osoba s teškoćama u kretanju prema posebnim propisima. Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. Biciklističke staze Članak 31. Unutar koridora prometnice mogu se graditi i uređivati biciklističke staze i trake i to: - odvojeno od kolnika u drugoj razini, - kao fizički odvojeni dio kolnika i - prometnim znakom odvojeni dio kolnika. Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu br. 2.A Prometna i ulična mreža. Na ovom prikazu definirana je i širina planiranih biciklističkih staza. Biciklističke staze mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,2 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u pravilu ne smije biti veći od 8%. Na prolazu biciklističke staze uz stajališta javnog prijevoza ne smije se prekidati biciklistička staza niti sužavati prostor za čekanje putnika. Javni prijevoz putnika Članak 32. Predviđa se korištenje javnih cesta i ulica za javni autobusni prijevoz. Autobusna stajališta moguće je smještavati unutar koridora prometnica i ulica u skladu s posebnim propisom. Na stajalištima javnog prijevoza obavezna je postava nadstrešnica za zaklon putnika. Stajališta javnog prijevoza moraju biti izvedena bez arhitektonskih barijera kako bi se omogućilo korištenje osobama sa teškoćama u kretanju. Visinu ulaznih perona treba prilagoditi vozilima kako bi se ulaz sa perona u vozilo ostvario bez većih visinskih razlika. Predviđena je izgradnja jednog autobusnog stajališta u središnjem dijelu između K2 i I zone. Javna parkirališta i garaže Članak 33. Gradnja parkirališta i garaža na području obuhvata određena je namjenom i veličinom građevina. Smještaj potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. Dio potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta (do 20%) moguće je ostvariti i u koridoru prometnice s koje se ostvaruje pristup na građevnu česticu ukoliko je u tom koridoru planiran pojas za parkiranje, ali samo u širini regulacijske crte i u kombinaciji s drvoredom. Ako se parkirališta grade uz kolnik prometnice, dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h. Normativi za proračun potrebnog broja parkirališnogaražnih mjesta su sljedeći:

104 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, Namjena prostora Jedinica za izračun Broj parkirnih mjesta Industrija i zanastvo 1000 m 2 GBP 10 Poslovni sadržaji (uredi i sl.) 1000 m 2 GBP 15 Ugostiteljstvo 1000 m 2 GBP 20 Trgovine i uslužni sadržaji 1000 m 2 GBP 20 U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Na javnim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti uređeno za parkiranje vozila osoba smanjene pokretljivosti, a na parkiralištima s manje od 20 PM najmanje 1 PM mora biti uređeno za parkiranje vozila osoba smanjene pokretljivosti. Ukoliko se na građevnoj čestici gradi parkiralište za više od 25 PM obvezna je sadnja drveća u kombinaciji sa mjestima za parkiranje. Članak 34. Kamionska i autobusna parkirališta i garaže moguće je graditi kao osnovne građevine na izdvojenoj građevnoj čestici poslovne komunalno-servisne namjene (K3) pod sljedećim uvjetima: Za izgradnju parkirališta: - k ig je 0,9 - parkiralište treba biti ograđeno, uz ogradu treba posaditi živicu visine 1,20 m, a s unutrašnje strane ograde obavezan je drvored. - dozvoljena je izgradnja nadstrešnica koje mogu zauzimati najviše 40% površine građevne čestice, najveća dopuštena visina nadstrešnice je 5,5 m. Za izgradnju garaže: - vrijede uvjeti izgradnje građevina kao za osnovne građevine unutar površine pretežite namjene gdje se grade. - ukoliko je dio čestice uređen kao otvoreno parkiralište obavezna je sadnja živice i drvoreda na rubovima kao za parkirališta ŽELJEZNIČKI PROMET Članak 35. S područjem obuhvata Plana graniči željeznička pruga za lokalni promet L 102 (II 202) Savski Marof Kumrovec Državna granica - (Imeno). Planom je predviđena mogućnost izgradnje matičnog (industrijskog) kolosijeka sa istočne strane postojeće pruge sa odvojkom u stanici Draše. Priključci daljnjih željezničkih kolosijeka sa čestica ostalih korisnika na matični kolosijek moraju se izvesti prema uvjetima nadležne pravne osobe određene posebnim propisima o željezničkom prometu Uvjeti gradnje POŠTE I MREŽE elektro- NIČKIH komunikacija pošta Članak 36. Planom nije predviđena obveza gradnje pošte na području Plana. Nove zgrade pošte (ukoliko se ukaže potreba) mogu se graditi u predjelima poslovne namjene (K1, K2), prema uvjetima za izgradnju osnovne namjenu elektroničke komunikacije Članak 37. Postojeće i planirane građevine i mreže elektroničke komunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 2.B. Elektroničke komunikacije. Način gradnje elektroničke komunikacijske mreže prikazan je idejnim rješenjem mreže elektroničkih komunikacija. Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, proizišle iz predloženog projektnog rješenja. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima. Uvjeti za gradnju mreže elektroničkih komunikacija po javnim površinama (glavne trase) Članak 38. Razvoj mreže elektroničkih komunikacija potrebno je planirati u skladu sa suvremenim tehnološkim rješenjima. Vodove treba izvoditi podzemno na za to propisima određenim dubinama. Za izgradnju javne komunikacijske mreže u pravilu se koriste PVC cijevi. Za odvajanje, ulazak mreže u građevine te skretanja, koriste se montažni zdenci. Dimenzije rova za polaganje cijevi u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8m. Dimenzije rova za polaganje cijevi preko kolnika iznose prosječno 0,4x1,2m. Uvjeti za priključke građevina na javnu mrežu elektroničkih komunikacija Članak 39. U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili građevinske dozvole potrebno je uvjetovati izgradnju priključnog voda podzemno od građevine do granice vlasništva zemljišta na kojem se građevina gradi prema posebnim propisima. Instalacije unutar građevina treba projektirati i izvoditi prema važećem Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada. U blizini građevina elektroničkih komunikacija, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, sukladno posebnim propisima potrebno je pribaviti suglasnost vlasnika komunikacijskog voda, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada. Uvjeti za smještaj elemenata mreže elektroničkih komunikacija Članak 40. Pojedini elementi mreže elektroničkih komunikacija

105 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. (primjerice ormari (kabineti) za smještaj UPS-a ili čvora za smještaj aktivne opreme, kabelski izvodi, montažni kabelski zdenci i sl.) mogu se postavljati na površine predviđene za infrastrukturne sustave i mreže te unutar prometnih koridora i zaštitnih zelenih površina. Pokretne mreže Članak 41. Koncesionari na području mobilnih komunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih mreža elektroničkih komunikacija. Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih mreža elektroničkih komunikacija, grade se građevine komunikacijske infrastrukture uz poštivanje uvjeta građenja, posebnih propisa i normi za takve vrste građevina. Točne lokacije građevina infrastrukture u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500 m) utvrđuju se prostornim planom županije. Antenski sustavi u pokretnoj mreži elektroničkih komunikacija mogu se graditi kao krovni prihvati, krovni stupovi te samostojeći stupovi na površinama predviđenim za infrastrukturne sustave i mreže Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže Članak 42. Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s posebnim propisima te općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina. Načini gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su idejnim rješenjima koja su sastavni dio ovog UPU-a. Pri izradi projekata za pojedine segmente može doći do manjih odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene globalne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima ENERGETSKI SUSTAV Članak 43. Ovim UPU-om određene su površine i koridori za razvod energetskog sustava koji se sastoji od - plinoopskrbe, - elektroopskrbe; Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 2.C. Energetski sustavi. Plinoopskrba Članak 44. Izvedenu plinovodnu mrežu čine plinovod položen zapadno, izvan područja obuhvata UPU-a. UPU-om planirana plinsko distributivna mreža sastoji se iz razvodnog plinovoda koji služi za transport plina do potrošača. Plinovode treba izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima i uvjetima lokalnog distributera. Predložene trase plinovoda osiguravaju minimalnu sigurnosnu udaljenost od zgrada 1,0 m za niskotlačne plinovode, a od drugih vodova komunalne infrastrukture 1,0 m, u skladu s posebnim propisima. U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja. Elektroopskrba Članak 45. Opskrba električnom energijom osigurati će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem prostora, trasa i koridora za gradnju trafostanica i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava te prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina. Postojeće i planirane građevine i mreže sustava elektroopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu 2.C. Energetski sustavi. Članak 46. Planirane trafostanice graditi će se u skladu s aktom uređenja prostora i posebnim uvjetima drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, na način koji će zahtijevati dinamika izvođenja planirane nove elektroopskrbne mreže te rekonstrukcija postojeće. Za trafostanice treba osigurati građevne čestice propisane veličine ukoliko se grade kao samostojeće te odgovarajući kolni prilaz. Trafostanice se ne smiju postavljati na građevnim crtama koje oblikuju sliku ulica i drugih javnih prostora. Lokacije za nove trafostanice 20/0,4 kv određene su UPU-om kao okvirne lokacije potrebne za elektroopskrbu pojedinih mikrozona prema sljedećim parametrima: - mikrolokacija novih TS je uvjetovana potrebama krajnjih potrošača; - nove TS 10(20)/0,4 kv mogu se graditi kao samostojeće tipske građevine ili unutar planiranih građevina gospodarske namjene; - moguća je izgradnja manjeg broja TS od onih prikazanih ovim planom; - trase priključnih kabela 10(20) kv određuju se projektnom dokumentacijom; - gdje god je to moguće, priključni kabeli 10(20) kv vode se po javnim površinama. Podzemne kabelske vodove moguće je polagati u zajednički kanal u zelenom pojasu ulica. Članak 47. Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Javna rasvjeta na području obuhvata UPU-a izvoditi će se u skladu s idejnim rješenjima ulica i posebnim idejnim rješenjima. Građevine se priključuju na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno prema uvjetima distributera. Članak 48. Radi zaštite postojećih koridora i održavanja tehničke ispravnosti građevina, vodova i mreža potrebno je poštivati zaštitne koridore elektroenergetskih građevina. Zaštitni koridor za podzemne vodove iznosi: - Srednjenaponski podzemni vodovi: - za napon 10 (20) kv 4 m - Niskonaponski podzemni vodovi:

106 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, za napon 0,4 kv 2 m. Zaštitni koridor TS iznosi 3 m od temelja zbog uzemljenja istih. Građenje u zaštitnom koridoru elektroenergetskih vodova moguće je uz posebne uvjete i tehničko rješenje izrađeno od strane nadležnog distributera električne energije u skladu s posebnim propisima. Planirane trafostanice graditi će se u skladu s aktom uređenja prostora i posebnim uvjetima drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, na način koji će zahtijevati dinamika izvođenja planirane elektroopskrbne mreže te rekonstrukcija postojeće. Pristupni put trafostanici treba ispravno predvidjeti kako bi u svako doba dana bio omogućen prilaz kamionskom vozilu s ugrađenom dizalicom za dopremu energetskog transformatora i pripadajuće opreme VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Članak 49. UPU-om u vodnogospodarskom sustavu predviđena je izgradnja građevina i uređaja za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. Vodoopskrba Članak 50. Podmirenje potreba za vodom područja općine Kraljevec na Sutli bazira se na vodi iz podsustava južnozagorskog vodovoda koji se napaja iz izvorišta Šibice pokraj Zaprešića. PPUO-om je određena obveza priključenja svih naselja, zaseoka, stambenih i radnih zona na području općine na javnu vodovodnu mrežu. Članak 51. Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Vodoopskrbna mreža predložena je prstenasto zatvorena. Trase postojećih i planiranih magistralnih i lokalnih cjevovoda ucrtane su na kartografskom prilogu 2.D. Vodnogospodarski sustav. UPU-om se planira proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja. Buduće građevine i korisnike potrebno je priključiti na javnu vodovodnu mrežu. Članak 52. Nova lokalna vodovodna mreža zbog zahtjeva protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od 100 mm. Ako se predviđa gradnja vodovodne instalacije s obje strane ulice sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od 100 mm. Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina na udaljenostima određenima posebnim propisima. Cjevovode vodovodne mreže u principu treba polagati u zeleni pojas i javne površine, a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe. Dubina postavljanja cijevi mora biti veća od granice smrzavanja. Ta dubina bi trebala biti oko 1,2 1,5 m od površine terena. Odvodnja otpadnih voda Članak 53. Ovim Planom određene su trase i koridori za gradnju građevina i uređaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, kako je prikazano na kartografskom prilogu 2.D. Vodnogospodarski sustavi. Kanalizacijski sustav predviđen je kao razdjelni sustav (odvojeno za otpadne i oborinske vode). Otpadne vode pročišćavati će se na središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (koji se nalazi u južnom dijelu obuhvata plana na području poslovne komunalno-servisne namjene (K3). Ukoliko se usvoji drugačije koncepcijsko rješenje na nivou Općine moguća je i izgradnja manjih uređaja za svaku pojedinu česticu ili kazetu (grupu čestica). Za odvodnju otpadnih voda, ovisno o tehnološkom procesu obavezno predvidjeti predtretmane prije upuštanja u zajednički sustav. Unutarnju mrežu odvodnih sustava za odvodnju industrijskih otpadnih voda treba projektirati i izvesti na način da bude omogućeno uzimanje uzoraka i mjerenje količine otpadne vode prije ispusta u sustav odvodnje otpadnih voda. U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati: - vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih, - vode koje sadrže materije koje razvijaju opasne ili upaljive plinove, - vode koje imaju temperaturu veću od 30 C, - vode onečišćene sa većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti sustav za odvodnju, - Odnosno ostale opasne tvari propisane važećom Uredbom o opasnim tvarima u vodama. Svi kanali za odvodnju otpadnih voda moraju se graditi kao zatvoreni. Nivelete odvodnih kanala polagati prema uvjetima u priključnim točkama, ali gdje je god moguće treba se omogućiti odvodnja podrumskih etaža. Minimalni profili cijevi utvrđivat će se hidrauličkim proračunom, ali ne bi manji od 200 mm. Na svim lomovima trase obavezno je predvidjeti reviziona okna. Reviziona okna treba predvidjeti također i na mjestima priključaka pojedinih objekata. Visinski položaj odvodne mreže treba projektirati i izvoditi tako da bude visinski smještena ispod vodoopskrbnih cjevovoda. Čiste oborinske vode s krovova i površina odvode se u teren. Zagađene oborinske vode s manipulativnih i radnih površina pojedinačnih parcela, nakon prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja i masti također se odvode u teren. Oborinske vode s prometnica odvoditi putem slivnika s taložnicom u oborinsku odvodnju. Mreža oborinske odvodnje izvodi se na način da se sve oborinske vode zone prikupljaju i vode do retenciono preljevnog objekta na području poslovne namjene komunalno-servisne (K3) na kojem će se zagađene oborinske vode retencionirati i odvesti na kanalizaciju zagađenih fekalnih voda i na projektirani kolektor, a sve ostale oborinske vode putem preljeva preliti u recipijent.

107 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. Sve kolektore i kanale, kanalske priključke, slivnike i taložnice treba izvoditi vodonepropusno, što je potrebno dokazati odgovarajućim atestima. Izgradnja kolektora odvodnje utvrđena ovim Planom izvodit će se u skladu s posebnim uvjetima nadležne ustanove zadužene za odvodnju. Članak 54. Ukoliko kanalizacijski sustav ne bude izgrađen do početka izgradnje zone dozvoljava se privremena izgradnja sabirnih jama ili pojedinačnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uz uvjet redovitog pražnjenja i održavanja istih. Sabirna jama mora biti potpuno ukopana. Udaljenost sabirne jame od susjedne međe mora biti najmanje 1 metar, od uređaja i građevina za opskrbu pitkom vodom (bunari ili cisterne) najmanje 5 metara, a od poslovnih zgrada najmanje 5 metara. Nakon dovršetka izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, sve građevine i građevinske parcele koje nemaju vlastite uređaja za pročišćavanje otpadnih voda moraju se priključiti na mrežu u roku od 6 mjeseci. Uređenje voda i zaštita vodnih građevina Članak 55. Na području UPU-a dolazi do prenamjene u korištenju prostora, poljoprivredno zemljište (livade, pašnjaci,...) postaje građevinsko području tako da dolazi i do povećanja stupnja zaštite od velikih voda. Prema PPUO Kraljevec na Sutli zaštita od štetnog djelovanja voda planira se i provodi po slivnim područjima i treba se provoditi u skladu sa planom zaštite, koji se izrađuje na razini slivnih područja. Efikasna i kvalitetna zaštita od poplava postiže se izgradnjom retencija u brdskom dijelu sliva. Za pripremu odnosno izradu dokumentacije na području UPU-a, za građenje novih građevina, za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima u skladu sa posebnim propisima potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete. S obje strane vodotoka predviđen je pojas od 5 metara u kojem se ne smiju graditi građevine, saditi drveće i raslinje, nasipavati materijal u svrhu povišenja terena te odlagati građevinski materijal, građa i ostalo, koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti čišćenje i održavanje vodotoka ili ga ugrozili na neki drugi način. Iznad vodotoka mogu se graditi samo prometnice i javne površine. U cilju sprječavanja poplava postojeći vodotoci i kanali trebaju se redovito čistiti od izraslog biljnog materijala i održavati. 4. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA Zaštitne zelene površine (Z) Članak 56. Zaštitne zelene površine (Z) su negradive površine izvornog prirodnog ili kultiviranog uređenog krajobraza oblikovane radi potrebe zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka, zaštite od poplava i druge zaštitne zone) te zaštite vizura sa važnijih prometnica. Na prostorima zaštitnih zelenih površina nije dozvoljena gradnja građevina, izuzev infrastrukturnih građevina. Moguća je izgradnja pješačkih i biciklističkih staza i odmorišta. Na ovim zelenim površinama osim zadržavanja postojeće vegetacije mora se posaditi i pretežito visoko zelenilo/stabla (na način da sa postojećim stablima zauzima min. 20% površine) i ukrasnim grmljem, kako bi činile što učinkovitiju zvučnu i vizualnu barijeru prema okolnim područjima. Za sadnju su preporučene autohtone vrste kao što su: lipa, javor, jablan, breza, hrast, grab i sl., a od grmova jorgovan, jasmin, tisa, božikovina, suručica itd. Za formiranje živica preporuča se sadnja kaline (ligustrum), lovorvišnje, graba, hrasta, vatrenog trna (Pyracantha) itd. Ne preporuča se sadnja tuja i pačempresa. Javne zelene površine (Z1) Članak 57. Javne zelene površine (Z1) su zelene površine uz postojeći vodotok. Javne zelene površine potrebno je urediti na način da se maksimalno očuva prirodno stanja vegetacije te autohtone vrste. Dijelovi površina određenih za druge namjene mogu se uređivati kao parkovne i zelene površine. Ulični drvoredi Članak 58. U svim sabirnim i ostalim ulicama na području obuhvata Plana predviđena je sadnja uličnih drvoreda. Drvoredi kao primarnu funkciju imaju stvaranje ujednačene slike ulice, a nije zanemariva ni njihova ekološka funkcija. U uličnim drvoredima preporučuje se saditi stabla lipe (Tilia), zbog njihove pravilne krošnje, lijepog izgleda, lakog održavanja, dubokog korijenja te relativno niske alergenosti. Moguće je saditi i druga stabla koja imaju sličan oblik krošnje i druga svojstva. 5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVINA I AMBIJEN- TALNIH VRIJEDNOSTI Članak 59. Unutar područja obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih te kulturno - povijesnih cjelina i građevina. Izgradnja na području značajnog krajobraza doline rijeke Sutle, provodi se u skladu s mišljenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela Krapine, PPUO-om Kraljevec na Sutli i mjerama ovog UPU-a. Mjere zaštite prvenstveno se odnose na zaštitu krajobraza, tj. nastoji se projektiranjem infrastrukture, oblikovanjem građevina i hortikulturnim uređenjem u najmanjoj mogućoj mjeri narušiti postojeći krajolik. Unutar zone gospodarske namjene najmanje 25% prostora mora biti zasađeno visokim zelenilom autohtonih vrsta. Postojeći vodotoci unutar zone gospodarske namjene trebaju biti očuvani u maksimalno mogućem prirodnom stanju. Cijelo područje Općine uključeno je u područje važno za ptice Hrvatsko zagorje (kvalifikacijske vrste

108 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, zlatovrana i rusi svračak). 6. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 60. Na području obuhvata UPU-a s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom u Općini Kraljevec na Sutli. Na području općine ne postoji odlagalište otpada bilo koje vrste. Sakupljeni otpad se odvozi na deponij Medvedov Jarak na teritoriju Grada Klanjca. Otpad sa područja UPU-a sakuplja se u kontejnere a zbrinjava se sa ostalim otpadom naselja. Potrebno je uvesti praksu odvojenog prikupljanja raznih vrsta otpada. Unutar područja obuhvata UPU-a pretpostavlja se nastanak komunalnog, industrijskog, ambalažnog, građevnog i elektroničkog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada. Reciklažna dvorišta moguće je organizirati na površinama određenima za gospodarsku proizvodnu namjenu (I) i poslovnu komunalno-servisnu (K3). Reciklažno dvorište može se graditi na građevnoj čestici koja se nalazi na uređenom građevinskom zemljištu. Prema susjednim građevnim česticama obavezna je sadnja živice visine 2,20 m. U reciklažnim dvorištima moguće je predvidjeti kontrolirano prikupljanje opasnog otpada (kiseline, ulja, baterije, boje, pesticidi i slično). Članak 61. Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.). Posude/kontejnere za sakupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na česticu građevine za svaku građevinu pojedinačno ili skupno na javne površine ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća. Za postavljanje spremnika na javne površine potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet. Ukoliko se zajedno postavlja više od tri spremnika oni trebaju biti ograđeni tamponom visokog zelenila, živicom, ogradom ili sl. Članak 62. Postupanje s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama te opasnim otpadom mora se provoditi u skladu s posebnim propisima. 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 63. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. Unutar područja obuhvata UPU-a ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Unutar područja obuhvata UPU-a ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodnog stavka ovoga članka. Članak 64. Ovim UPU-om utvrđene su mjere koje se na području obuhvata trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša: - provedba mjera zaštite zraka, - provedba mjera zaštite tla, - provedba mjera zaštite voda, - provedba mjera zaštite od buke, - provedba mjera zaštite od požara i eksplozije. ZAŠTITA ZRAKA Članak 65. Zaštita zraka provodi se sukladno posebnim propisima uz obvezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje propisanih vrijednosti kakvoće zraka niti ispuštanje u zrak onečiščujućih tvari u količinama i koncentracijama koje su više od vrijednosti propisanih posebnim propisima. Negativni utjecaj na kakvoću zraka od gospodarskih aktivnosti mora se spriječiti izborom i načinom rada gospodarskih namjena te oblikovanjem gospodarskih namjena. Odabirom tehnologija i kontrolom gospodarskih aktivnosti treba zadovoljiti propisane standarde kakvoće zraka. Gdje god to prostorne mogućnosti dozvoljavaju treba realizirati zeleni pojas, a u pojasevima ulica treba posaditi ulične drvorede zbog njihovog utjecaja na poboljšanje kvalitete zraka. ZAŠTITA TLA Članak 66. Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti čestica, a posebno zaštitnih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora. Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema (modernizacija i proširivanje mreže odvodnje otpadnih voda, u gospodarstvu izgradnjom sustava odvodnje i predtretmana sukladno tehnološkom procesu, kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s pozitivnim propisima). ZAŠTITA VODA Članak 67. Zaštita voda provodi se sukladno posebnim propisima. Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog komunalnog poduzeća. Otpadne vode gospodarskih pogona koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije ispuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do propisanog stupnja. Odvodnja i pročišćavanje oborinskih i otpadnih

109 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. voda s planiranih prometnica i ulične mreže mora biti riješena izvedbenim projektom sukladno važećim pozitivnim propisima. ZAŠTITA OD BUKE Članak 68. Na području obuhvata UPU-a mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno posebnim propisima. Mjere zaštite od prekomjerne buke provode se primjenom odgovarajućih posebnih propisa, osobito u smislu lociranja građevina i lociranjem objekata i postrojenja koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih građevina, redovitim praćenjem stanja buke i donošenjem mjera za smanjenje buke. ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJE Članak 69. Sukladno posebnim propisima za sve zahvate u prostoru određene tim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom. Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen posebnim propisom. Članak 70. Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa. Za gašenje požara treba koristiti planirane nadzemne hidrante s cjevovodima koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema odredbama posebnih propisa. Članak 71. Za provedbu mjera zaštite od eksplozija pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina). Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je kod paralelnog vođenja uz zgrade minimalna udaljenost 2,0 m. Iznimno, kod križanja plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije. Svaka građevina mora imati na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima moraju biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kao minimalne sigurnosne udaljenosti. Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene posebnim Zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda. MJERE POSEBNE ZAŠTITE (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa) Članak 72. Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima. Sklanjanje ljudi osigurat će se temeljem važećeg Pravilnika o metodologiji izrade i sadržaja planova zaštite i spašavanja. Dopunska skloništa individualne zaštite nisu obveza, ali se preporuča gradnja podrumskog prostora koji se može prenamijeniti u dopunsko sklonište. Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima. Članak 73. Mjere zaštite od potresa svode se na primjenu posebnih propisa za protivpotresno projektiranje građevina. Zaštita od rušenja provodi se prvenstveno kroz preventivne mjere, tako da: - Prometnice i kontaktna izgradnja trebaju biti tako planirane da u slučaju urušavanja uvijek postoji mogućnost propusnosti interventnih vozila. - Građevine treba projektirati u skladu s utvrđenim VIII stupnjem MSC ljestvice koristeći tzv. projektnu seizmičnost - rekonstrukcije građevina treba podvrgnuti analizi statičkim proračunom i dokazati otpornost na rušenje odn. predvidjeti odgovarajuću sanaciju i mjere zaštite od rušenja - Mjere zaštite od rušenja uključene su u odredbe za provođenje ovoga plana u vidu propisanih koridora prometnica i minimalnih širina ulica, propisanim minimalnim udaljenostima građevina od regulacijskih linija te minimalnim međusobnim udaljenostima pojedinih građevina. Članak 74. Kriteriji zaštite od poplava usvajaju se zavisno od namjene i načina korištenja područja. Za područje naselja, industrijskih zona i glavnih prometnica zaštitu treba provesti kao zaštitu od 50. ili 100. godišnjih velikih voda. U područjima gdje je prisutna opasnost od plavljenja bujičnih voda, a prostorno planskom dokumentacijom je dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode. Potrebno je zaštititi postojeće lokalne izvore vode, bunare, cisterne koji se moraju održavati i ne smiju zatrpavati ili uništavati na drugi način. Osigurati slobodan prostor oko vodotoka (inundacije) kako bi se moglo vršiti redovno održavanje vodotoka i time spriječila opasnost od poplava. Uz potoke je određen zaštitni pojas u kome nije

110 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, dozvoljeno vršiti radnje koje mogu prouzročiti oštećenje regulacijskih građevina iznosi minimalno 5 m, obostrano računajući od ruba korita. U suradnji sa Hrvatskim vodama planirati izgradnju stepenica, pregrada, i retencija te djelomičnu regulaciju dionica na pojedinim potocima i samoj rijeci Sutli, kao i tehničko održavanje korita i prirodnih vododerina, čime će se ublažiti negativno djelovanje tokova na okolna područja. Izgraditi učinkovit i dovoljno kapacitiran sustav odvodnje oborinskih voda. Članak 75. Ostali prirodni uzroci koji mogu dovesti do ugroženosti su: suše, olujno i orkansko nevrijeme, snježne oborine, poledice i tuče, te klizišta. Mjere zaštite ovdje uvelike ovise o pravodobnom obavješćivanju stanovništva o nadolazećem nevremenu i uputama o postupanju kako bi se štete i opasnosti svele na minimum. Zbog položaja u nizinskom dijelu Općine, na području obuhvata DPU-a ne očekuje se pojava klizišta. Mjere zaštite od epidemija ljudi i životinja treba provoditi učinkovitom i pravodobnom akcijom nadležnih zdravstvenih i veterinarskih službi. Ekološka zagađenja moguća su kao posljedica nesreće u cestovnom prometu s posljedicom ispuštanja opasnih tvari. Moguće je zagađenje čovjekove okoline zbog neodgovarajućeg zbrinjavanja uginulih životinja i otpadnih dijelova, neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada i opasnih tvari, kao i neadekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda. Tehnološka (industrijska) nesreća je nenamjerni i neočekivani događaj koji nastaje korištenjem opasnih tvari, a koja uzrokuje štetu za život i zdravlje ljudi, imovinu i okoliš. Opasnost od tehnoloških nesreća proizlazi iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja opasnim tvarima. Vrste opasnih tvari i njihove granične količine navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (NN Međunarodni ugovori, broj 7/99). Preventivne prostorno-planske mjere za sprečavanje posljedica nesreća provode se odabirom lokacija za potencijalno opasne djelatnosti i te provođenjem svih posebnih propisa za izgradnju građevina te određivanjem prometnih koridora za transport opasnih tvari. Članak 76. Temeljem posebnih propisa na području obuhvata plana potrebno je uspostaviti odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana. 8. MJERE PROVEDBE PLANA Članak 77. Provedba Plana primjenjuju se neposrednim provođenjem sukladno Odredbama za provođenje i grafičkim prilozima Plana. Za provedbu Plana, osim ovih Odredbi, služe i odnosni tekstualni i grafički dijelovi Plana, Odredbe Prostornog plana uređenja Općine Kraljevec na Sutli, Odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji te drugi zakonski propisi Obveza izrade procjene utjecaja na okoliš Članak 78. Procjenu utjecaja na okoliš potrebno je izraditi za građevine i zahvate u prostoru koji su određeni važećim propisima Program opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom Članak 79. Program opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom u granicama obuhvata UPU-a mora utvrditi mrežu infrastrukturnih koridora, prethodne uvjete za izradu idejnih rješenja, faze izgradnje te rokove realizacije, a treba se utvrditi po nadležnom tijelu Općine Kraljevec na Sutli. Smjernice za izradu Programa određene su Odredbama za provođenje ovog UPU-a i njegovim odnosnim tekstualnim i grafičkim dijelovima. 9. PODRUČJA POSEBNOG REŽIMA KORIŠTE- NJA PROSTORA Članak 80. U poplavnom području nije moguća izgradnja građevina. Za druge oblike korištenja potrebno je ishoditi suglasnosti nadležne pravne osobe određene posebnim propisima. U slučaju ukidanje poplavnog područja od strane nadležne pravne osobe, prostor se može koristiti prema odredbama za osnovnu namjenu. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 81. Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika plana, ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Kraljevec na Sutli. Po jedan izvornik, zajedno s ovom Odlukom, dostavlja se: Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Javnoj ustanovi - Županijskom zavodu za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije, Ispostava Klanjec, Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kraljevec na Sutli. Po jedan izvornika zajedno s ovom Odlukom čuva se u Arhivi Općine Kraljevec na Sutli i Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinskozagorske županije u Krapini. Uvid u Plan može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kraljevec na Sutli i u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinskozagorske županije Ispostava Klanjec. Članak 82. Grafički dijelovi Plana neće se objaviti u Službenom glasniku. Članak 83. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije.

111 Petak, 13. travnja, SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Strana Broj 6. KLASA:021-05/12-01/06 UR.BROJ: Kraljevec na Sutli, Predsjednik Općinskog vijeća: Zdenko Črnelić, v.r. Na temelju odredbi članka 10. st. 3., 4. i 5. Zakona o trgovini ( Narodne novine, broj: 87/08., 96/08., 116/08., 76/09. i 114/11.) i članka 34. Statuta Općine Kraljevec na Sutli ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj: 14/01.), Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Sutli na 20. sjednici održanoj dana 16. ožujka godine, donijelo je ODLUKU O TRGOVINI NA MALO IZVAN PRODAVAONICA Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuje se: - mogući načini prodaje robe i/ili usluga na malo izvan prodavaonica; - lokacije na području Općine Kraljevec na Sutli na kojima se može obavljati trgovina na malo izvan prodavaonica; - pravo korištenja javne površine za obavljanje trgovine na malo izvan prodavaonica. NAČIN PRODAJE Članak 2. Trgovina na malo izvan prodavaonica može se na području Općine Kraljevec na Sutli obavljati na slijedeće načine: - na štandovima i klupama javnih površina; - putem kioska; - pokretnom prodajom; - prodaja putem automata. - prigodnom prodajom (javno društvene i vjerske manifestacije). Prodaju robe izvan prodavaonica mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje su registrirane, odnosno imaju u skladu sa zakonskim i drugim propisima odobrenje za obavljanje djelatnosti trgovine, ako i prodaju proizvoda koji se prema posebnim propisima mogu prodavati na otvorenim prostorima u skladu s posebnim propisima. Prodaja robe izvan prodavaonica može se obavljati na javnim površinama i lokacijama utvrđenim ovom Odlukom i uz odobrenje Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kraljevec na Sutli. MJESTO PRODAJE Članak 3. Prodaja robe na malo izvan prodavaonica može se obavljati: (1) na štandovima i klupama na slijedećim lokacijama: - uz općinsku zgradu Općine Kraljevec na Sutli povodom obilježavanja Dana Općine, uz vjerske objekte u Kraljevcu na Sutli i Kapelskom Vrhu (Sveti Josip) prilikom održavanja vjerskih blagdana, - uz sportske terene u Kraljevcu na Sutli i Radakovu uoči održavanja sportskih natjecanja, - uz muzički dom u Strmcu Sutlanskom prilikom organiziranja koncerata, -uz vatrogasne domove - povodom održavanja vatrogasnih tradicionalnih zabava, vježbi, takmičenja i sl., (2) pokretnom prodajom: - na području Općine Kraljevec na Sutli prodaja putem posebno prilagođenog vozila u skladu s odredbama posebnih propisa može se obavljati na javnim površinama Općine Kraljevec na Sutli u pravilu na parkirališnim površinama ili ugibalištima uz uvjet da se na taj način ne ugrožava sigurnost odvijanja prometa i ne ometa miru u stambenim zonama, te da se prodaja vrši najmanje na udaljenosti 500 metara od prodavaonica objekata u kojima se obavlja djelatnost trgovine. Prodaju putem posebno prilagođenog vozila mogu vršiti osobe koje su podnijele zahtjev i dobile odobrenje Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kraljevec na Sutli. (3) prodaja putem automata u pravilu se obavlja unutar zatvorenih prostora, a samo iznimno na javnim površinama općine i to za vrijeme održavanja prigodnih manifestacija na lokacijama na kojima se održavaju te manifestacije uz prethodno odobrenje Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kraljevec na Sutli. (4) prigodnom prodajom u okviru javno društvenih ili vjerskih manifestacija, na slijedećim lokacijama: - na javnoj površini uz općinsku zgradu Općine Kraljevec na Sutli; - uz mrtvačnicu i parkirališnog prostora pokraj groblja u Kraljevcu na Sutli u vrijeme blagdana Svih Svetih. VANJSKI IZGLED PRODAJNIH OBJEKATA Članak 4. Svi štandovi koji se postavljaju na javnim površinama moraju biti tehnički ispravni, uredni, bez dodatnih improviziranih elemenata za izlaganje robe. Kiosci na javnim općinskim površinama moraju biti oblikovani na primjerenoj estetskoj razini, izrađeni od kvalitetnih, trajnih materijala i redovno održavani kiosci koji se postavljaju za vrijeme odvijanja prigodnih manifestacija mogu biti drugačije oblikovani, ali u skladu s uvjetima koje propiše Jedinstveni upravni odjel Općine Kraljevec na Sutli. NAKNADA ZA KORIŠTENJE JAVNE POVRŠI- NE ZA SVE NAČINE PRODAJE Članak 5. Naknada za korištenje javne površine za sve načine prodaje iznosi: 1. Za štandove (klupe): - za štand (klupu) 1m2 15,00 kuna, - za parkirno osobno vozilo do štanda 20,00 kuna, - za kombi vozilo 50,00 kuna, - za kamion 80,00 kuna. Naknada se obračunava i plaća dnevno. Mjesečna visina naknade u paušalnom iznosu: - za površinu od 1-3 m2 300,00 kuna, - za površinu od 3-6 m2 400,00 kuna, - za površinu iznad 6 m2 500,00 kuna. Naknada za korištenje javne površine za koje se zaključuju ugovori, obračunava i plaća se tromjesečno. 2. Za automate: - za pružanje usluge iz automata 100,00 kuna dnev-

112 Strana Broj 6. SLUŽBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Petak, 13. travnja, no po automatu. 3. Za kioske: - za prodaju iz kioska 150,00 kuna dnevno po kiosku. 4. Za prodaju iz vozila (prodaja poljoprivrednih i ostalih proizvoda): - za kombi vozilo 180,00 kuna dnevno, - za kamion 200,00 kuna dnevno. 5. Za prodaju ispred mrtvačnice u Kraljevcu na Sutli povodom Svih Svetih (prodaja svijeća, svijeća i sl.) 200,00 kuna dnevno. Prije prodaje prodavatelji su dužni ishoditi odobrenje od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kraljevec na Sutli. Članak 6. Naplatu naknada za korištenje javne površine za sve načine prodaje sukladno čl. 6. ove Odluke provodi Jedinstveni upravni odjel Općine Kraljevec na Sutli. Članak 7. Nadzor na provedbom ove Odluke provodi (zajednički) Komunalni redar Općine Kraljevec na Sutli i Gospodarska inspekcija. KAZNENE ODREDBE Članak 8. Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna, kaznit će se pravna osoba, počinitelj prekršaja, koja obavlja prodaju izvan mjesta propisanih ovom Odlukom. Za počinitelja prekršaja iz prethodnog stavka ovog članka, odgovorna fizička osoba u pravnoj osobi kažnjava se od 200,00 do 500,00 kuna. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i fizička osoba-obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna. PRIJELAZNE I ZVARŠNE ODREDBE Članak 9. Odluka stupa na snagu osam dana nakon objave u ( Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije ). Klasa: /12-01/03 Ur.broj: Kraljevec na Sutli, Predsjednik Općinskog vijeća Zdenko Črnelić, v.r. službeno glasilo Krapinsko-zagorske županije Uređuje uređivački odbor: Dubravka Sinković (tajnik Županije)- glavni i odgovorni urednik Ljiljana Malogorski- zamjenik glavnog urednika Svjetlana Goričan- član Adresa redakcije: Magistratska 1, KRAPINA telefon: (049) Telefax: (049) Izdavač: SLUŽBENI GLASNIK d.o.o. Krapina, Frana Galovića 13 sluzbeni-glasnik@kr.htnet.hr Direktor: Zdravko Grabušić, telefon: (049) , telefax: (049) List izlazi jedanput mjesečno ili prema potrebi. Priprema teksta, prijelom i tisak: SLUŽBENI GLASNIK d.o.o. Krapina Pretplatnicima koji se pretplate tijekom godine jamčimo primitak svih prethodno izašlih brojeva.