IZVJEŠĆE NAČELNIKA O IZVRŠENJU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KOSTRENA ZA 2011. GODINU - 1 - od 26 Travanj, 2012.
S A D R Ž A J 1. OPĆI PODACI... - 3-1.1. Plan gospodarenja otpadom u Općini Kostrena... - 4-1.2. Lokalno planiranje... - 6-2. OSTVARENO U SKLADU SA DEFINIRANIM MJERAMA... - 8-3. OČEKIVANI REZULTATI U NADOLAZEĆEM RAZDOBLJU...- 23-4. ZAKLJUČAK... - 24 - - 2 - od 26
1. OPĆI PODACI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE: OPĆINA KOSTRENA ŽUPANIJA: ADRESA: Sv. Lucija 38, 51 221 Kostrena Sv. Lucija 38, 51 221 Kostrena TELEFON: + 385 51 209 000 E-MAIL: WEBSITE: opcina-kostrena@ri.t-com.hr www.kostrena.hr OIB: 34594202513 MB OPĆINE 5380 Općina Kostrena nalazi se zemljopisno u centralnom dijelu Primorsko-goranske županije. Općina Kostrena graniči na svom zapadnom dijelu sa Gradom Rijekom, na sjeveru Gradom Bakrom, istoku Gradom Kraljevicom, te na jugu, morskom granicom sa Općinom Omišalj. Svojom lokacijom, Općina Kostrena pripada prostornoj cjelini P1 b - Rijeka-prsten, koju uglavnom čine Općine i Gradovi koji su ranijim administrativnim uređenjem pripadali bivšoj Općini Rijeka, i nalaze se u neposrednom okruženju Grada Rijeke. Općina Kostrena zauzima ukupno 59,87 km 2 površine (kopno i more), što predstavlja 1.6 % ukupne površine Primorsko-goranske županije. Od 59,87 km 2 površine, na kopneni dio otpada 12,07 km 2, dok akvatorijalni dio zauzima 47,79 km 2. Općinska granica duga je 49,47 km. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine Kostrena živi 3 897 stanovnika, raspoređenih u 19 naselja. Prema prvim neslužbenim rezultatima popisa stanovništva na području Općine obitavalo je 4 158 stanovnika, što predstavlja rast veći od onog definiranog Prostornim planom Primorsko goranske županije 1 (SN PGŽ 14/00 i 10/05). S obzirom na broj stanovnika, i jačinu industrijskih kapaciteta, postoji izrazita diskrepancija, a objašnjenje navedene činjenice leži u tome da je u postojećim industrijskim kapacitetima i tvrtkama zaposleno stanovništvo, prvenstveno Grada Rijeke, ali i ostalih dijelova PGŽ. Naime, zbog navedene činjenice Općina Kostrena spada u najrazvijenije Općine u Republici Hrvatskoj. 1 - broj stanovnika na razmatranom području rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,81% te će se takav trend nastaviti do 2015. godine, - 3 - od 26
1.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U OPĆINI KOSTRENA Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, među ostalim i stoga što se propisi kojima se utvrđuje gospodarenje otpadom ne provode u cijelosti. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Odgovornost u procesu unapređenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom podijeljena je na sve sudionike u gospodarenju otpadom. U Nacionalnoj Strategiji gospodarenja otpadom (NN 130/05) naglašava se značaj ojačanja horizontalne i vertikalne koordinacije između upravnih struktura, uz odgovarajuću stručnu podršku. Na jedinicama lokalne samouprave je da glede ukupnog postupanja s otpadom donesu planove gospodarenja otpadom, odrede lokaciju u prostorno-planskoj dokumentaciji, te osiguraju uvjete za provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, odnosno da uredno vode evidenciju o ukupno nastalim količinama otpada u okviru svoje nadležnosti. Osiguranjem takvih uvjeta stječe se i polazna osnova za kvalitetno očuvanja okoliša. Plan gospodarenja otpadom u Općini Kostrena za razdoblje od 2008. do 2016. godine (u daljnjem tekstu Plan gospodarenja otpadom u Općini Kostrena ) izradila je tvrtka DLS d.o.o. 2 iz Rijeke u suradnji s Upravnim odjelom za komunalne djelatnosti, gospodarstvo, održivi razvoj i prostorno planiranje Općine Kostrena. Plan gospodarenja otpadom u Općini Kostrena godine donesen je u travnju 2008. godine, temeljem članka 11. Zakona o otpadu. (NN 178/04), te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 111/06, 60/08, 87/09), podzakonskih propisa, te drugih dokumenata zaštite okoliša državnog i županijskog nivoa. Plan gospodarenja otpadom za Općinu Kostrena usklađen je sljedećim dokumentima na nivou države: Strategijom gospodarenja otpadom (130/05) Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) 2 Tvrtka DLS d.o.o., iz Rijeke posjeduje Ovlaštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za obavljanje poslove izrade elaborata o zaštiti okoliša. - 4 - od 26
Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07) Cilj je Plana gospodarenja otpadom u Općini Kostrena usvajanje opredjeljenja o temeljnim principima gospodarenja otpadom na području Općine. Uz Prostorni plan Općine Kostrena, Plan gospodarenja otpadom u Općini Kostrena je jedan od temeljnih dokumenata kojim se definira način i sustav gospodarenja otpadom na području Općine, a ujedno služi i kao osnova za realizaciju projekata predviđenih Županijskim planom gospodarenja otpadom, kojeg je županija realizirala sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007-2015. god. Područje primjene ovog Plana gospodarenja otpada je Općina Kostrena unutar administrativnim granicama. Plan gospodarenja otpadom u Općini Kostrena ima odgovarajuću ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na razini Općine, a u skladu sa obvezama i smjernicama iz postojeće zakonske regulative, europskih direktiva, te donesenih državnih i lokalnih planskih dokumenata. Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja gospodarenju otpadom Općine Kostrena za 2011. godinu izrađuje se sukladno članku 101. stavku 4. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o otpadu (NN 60/08) i Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.-2015. godine (SN PGŽ 17/07 i 50/08). - 5 - od 26
1.2. LOKALNO PLANIRANJE Suradnja različitih razina uprave i različitih regija važna je za uspješno gospodarenje otpadom. Regionalna tijela trebaju redovito komunicirati s lokalnim tijelima na svom upravnom području, kao i s drugim nadležnim regionalnim tijelima. To omogućava koordinaciju i učinkovitost postupaka te pruža način kako podijeliti iskustva o najboljoj praksi provedbe i rješenjima zajedničkih problema. Suradnja među općinama nužna je kako bi se uspostavila regionalna postrojenja (npr. postrojenja za razvrstavanje, obradu i završno odlaganje otpada) i kako bi se njima upravljalo, a takva suradnja ujedno može pomoći u smanjenju troškova. Zadatak planiranja shema prikupljanja otpada i većih postrojenja za oporabu i odlaganje otpada proizlazi iz odgovornosti nadležnih tijela za planiranje gospodarenja otpadom. Nova direktiva WFD 2008/98/EZ postavlja posebne ciljeve za ponovno korištenje i recikliranje otpadnih materijala, što svakako uključuje papir, metal, plastiku i staklo iz kućanstava, a može uključiti i druge izvore u mjeri u kojoj su tokovi otpada iz drugih izvora slični tokovima otpada iz kućanstava. Ciljevi se zasnivaju na iskustvu u prikupljanju tih vrsta otpada i mogućnosti recikliranja, kao i na s time povezanoj mogućnosti da se na taj način postigne ušteda prirodnih resursa. Premda politika i zakonodavstvo EU ne navodi posebne zadatke za tijela lokalne samouprave, iskustvo pokazuje da su lokalna i regionalna nadležna tijela suočena s određenim posebno izazovnim pitanjima. Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) definiraju se obaveze jedinica lokalne samouprave: potrebno je provesti koherentnu strategiju gospodarenja otpadom na lokalnom nivou potrebno je uspostaviti odvojene sustave prikupljanja i razvrstavanja za niz raznih tokova otpada; potrebno je uspostaviti nova, odgovarajuća postrojenja za obradu otpada i odlagališta; potrebno je uspostaviti učinkovitu horizontalnu suradnju između lokalnih samouprava i vertikalnu suradnju između različitih razina nadležnih tijela (između lokalne i regionalne razine, a također i nacionalne razine gdje je to korisno); nužno je osigurati financiranje uspostave/poboljšavanja skupe infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom; potrebno je nadvladati problem manjka podataka te ispuniti široke zahtjeve nadzora; potrebna je učinkovita provedba i kontrola; - 6 - od 26
potrebno je prevladati manjak administrativnih kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini (manjak financija, informacija i tehničke stručnosti) te poboljšati transparentnost i sudjelovanje javnosti. Prema propisima i planskim dokumentima s područja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj obveze jedinica lokalne samouprave - gradova i općina - su sljedeće: Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Gradovi i općine bili su dužni na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom. Utvrđivanje lokacija za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom u prostornim planovima. 3 Donošenje planova gospodarenja otpadom općina i gradova za osmogodišnje razdoblje. Praćenje provedbe planova gospodarenja otpadom općina. Gospodarenje komunalnim otpadom. Gradovi i općine dužni su osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je nepoznata osoba odložila izvan odlagališta otpada na njihovom području. Gradovi i općine dužni su osigurati sredstva za financiranje gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom. Gradovi i općine dužni su isplatiti naknade vlasnicima legalnih nekretnina u blizini (500 m) građevina namijenjenih zbrinjavanju otpada koje koriste općine, odnosno gradovi. Donošenje odluka o dodjeli koncesije za djelatnosti i građevine vezane uz komunalni otpad ako se djelatnost obavlja za područje grada ili općine Utvrđivanje načina i osiguravanje provođenja obračuna troškova gospodarenja komunalnim otpadom iz kućanstva do 31.12.2009. Dostava podataka o otpadu u skladu s propisima. Sudjelovanje u programima educiranja i informiranja javnosti. 3 Rok za određivanje lokacija građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada bio je 31.12.2008. - 7 - od 26
2. OSTVARENO U SKLADU SA DEFINIRANIM MJERAMA SURADNJA DIONIKA U CJELOVITOM SUSTAVU GOSPODARENJA OTPADOM Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Na području Općine Kostrena, odvoz komunalnog otpada obavlja KD Čistoća d.o.o. iz Rijeke. Postojeći kapaciteti za postupanje s otpadom na području Općine Kostrena, u ovom trenutku, u potpunosti su ovisni o tehničkim kapacitetima i mogućnostima KD-a koje se bavi prikupljanjem, odvozom i zbrinjavanjem otpada na području Općine, te o kapacitetima odlagališta komunalnog otpada Viševac, na koje se odlaže otpad iz Općine Kostrena, kao i iz ostalih jedinica lokalne samouprave Riječkog prstena. Odlagalište Viševac je namijenjeno odlaganju otpada s područja gradova Rijeke i Bakra i općina Čavle, Jelenje, Kastva, Klane, Kostrene, Kraljevice i Viškova. Nalazi se na području Općine Viškovo, u naselju Marinići. Udaljeno je oko 10 km od grada Rijeke. Godišnje se na području Primorsko goranske županije prikupi oko 513.000 m³ komunalnog otpada, odnosno 1,679 m³ po stanovniku. Najveći dio (40%) ukupne količine otpada (200.000 m³) odloži se na odlagalištu Viševac. Odlagalište Viševac sadrži danas oko 1.600.000 m 3 deponiranog (sabijenog) komunalnog otpada. Odlagalištem Viševac gospodari KD Čistoća, Rijeka. U skladu sa "Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske" koja nalaže da se u roku od pet godina ustroje regionalni sustavi, saniraju i zatvore sva postojeća legalna odlagališta, u rad se planira pustiti Županijski centar za gospodarenje otpadom "Marišćina", koji je središnji i ujedno završni dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, a definiran je sukladno propisima Republike Hrvatske i propisima EU uključujući i njihove projekcije do 2015. godine. PGŽ je definirala svoju strategiju uspostavljanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kojem izgradnja ŽCGO -a Marišćina predstavlja glavni cilj. - 8 - od 26
Temeljem odluke Skupštine PGŽ 1999. godine, Ekoplus d.o.o trgovačko društvo za gospodarenje otpadom, osnovali su 2001. godine Primorsko - goranska županija, Grad Rijeka i KD Čistoća d.o.o. Rijeka, a s osnovnim zadatkom koncipiranja, pripreme i izgradnje te upravljanja novim, integralnim sustavom gospodarenja otpadom na području cijele Županije. Lokacija Marišćina nalazi se desetak kilometara sjeverno od Rijeke u Općini Viškovo, uz administrativnu granicu Općine Klana, na visini između 463 i 515 metara nad morem, uz prometnicu Marčelji-Rupa. Uspostava novog integriranog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji obuhvaća izgradnju ŽCGO Marišćina i pet pretovarnih stanica na dosadašnjim odlagalištima Krk, Rab, Cres te Delnice i Novi Vinodolski kao i sanaciju postojećih odlagališta. Krajnji cilj je smanjiti količine otpada na najmanju moguću mjeru, uz potpunu zaštitu tla, podzemnih voda i zraka te s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete života. Izgradnja županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom provodi se temeljem Strategije gospodarenja otpadom i Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007. do 2015. ŽCGO Marišćina prvi je centar koji se sufinancira iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) programa kojim se državama kandidatkinjama daju sredstva za financiranje projekta potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije i punu primjenu usklađenog zakonodavstva. U Gradu Rijeci je na dan 30. svibnja, 2011. godine potpisan ugovor o zajedničkom financiranju projekta Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Primorsko goranske županije, grada Rijeke i tvrtke Ekoplus d.o.o. Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina provodi se u okviru pretpristupnog programa IPA. Ukupna vrijednost projekta je 49,3 milijuna eura. Europska unija sudjeluje u sufinanciranju projekta s 22,3 milijuna eura temeljem Odluke Europske komisije o sufinanciranju projekta od 17. ožujka 2011. godine. Potpisivanjem ugovora o financiranju osiguravaju se nacionalna sredstva za izgradnju odlagališta, radne zone i postrojenje za mehaničko-biološku obradu u iznosu od 27 milijuna eura. Od tog iznosa Fond će financirati 11 milijuna eura dok će Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Ekoplus d.o.o. snositi 16 milijuna eura Prijenosom udjela vlasništva u KD Čistoća d.o.o. u Ekoplus d.o.o. Općina Kostrena i formalno sudjeluje strateški i planski u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. - 9 - od 26
GRAĐENJE GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području postaviti odgovarajuće spremnike, zelene otoke i osigurati građenje jednog reciklažnog dvorišta za odvojeno sakupljanje otpada, reciklažnog dvorišta za građevni otpad i kompostane za biootpad. Zeleni otoci Na području Općine Kostrena postavljeno je osam (8) eko otoka odnosno zelenih otoka, koji u ovom trenutku u potpunosti zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Reciklažna dvorišta Poštujući strategiju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na razini Županije, odredbe nadolazeće zakonske regulative ali i demografski rast Općine, postavljaju se jasni zahtjevi a vezani uz odvojeno prikupljanje pojedinih kategorija otpada. Sukladno dokumentima višeg reda predviđa se potreba za izgradnjom po jednog reciklažnog dvorišta na područjima jedinice lokalne samouprava sa brojem stanovnika > 3 000. Stoga se predviđa usklađivanje s navedenim dokumentima, a na način definiran sukladno pozitivnim zakonskim odredbama. Lokaciju reciklažnog dvorišta odabrat će se poštujući sljedeće odredbe 4 : - izvan naselja, na izdvojenom građevinskom području gospodarske namjene - proizvodne, - na površinama unutar naselja gospodarske namjene - proizvodne, pretežito industrijske i na površinama poslovne namjene - komunalno servisne, - iznimno, reciklažno dvorište i reciklažno dvorište za građevni otpad može se graditi i u zonama mješovite namjene. Kompostane za bioootpad Na isti način postupit će se ukoliko se planovima višeg reda predvidi lokacija kompostane na području Općine Kostrena. 4 Građevine za gospodarenje otpadom mogu se graditi ili se može obavljati rekonstrukcija tih građevina, sukladno funkcionalnim obilježjima određene zone, u zonama područne (regionalne) samouprave. određenim dokumentima prostornog uređenja jedinica lokalne i - 10 - od 26
Gospodarenje građevinski otpadom Javna ustanova, Zavod za prostorno planiranje PGŽ unutar svog djelokruga planira i provodi sustavnu organizaciju i mikrolociranje građevina za gospodarenje otpadom, a temeljene na prostorno-planskoj dokumentaciji ali i značajkama mikrolokacija. Uvidom u prostorno-plansku dokumentaciju ali i mikrolokaciju Općine Kostrena unutar šireg riječkog područja, a temeljem Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (SN PGŽ 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01), lociranje građevina za odlaganje otpadom u Općini Kostrena zabranjeno je, a sukladno točki 4. i 5. čl. 28 navedene Odluke: Članak 27. Četvrta zona zaštite obuhvaća priljevno područje bez izraženih tokova podzemnih voda. Članak 28. Na područje četvrte zone zaštite zabranjeno je: 1. postojanje i građenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari, 2. postojanje i građenje objekata za utovar, istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim tvarima, 3. građenje transportnih cjevovoda za opasne tvari, 4. odlaganje i prosipanje otpadnih tvari, 5. postojanje i građenje deponija i uređaja za zbrinjavanje otpada. Stoga se na području Općine Kostrena u narednom razdoblju ne planira izgradnja odlagališta za građevni otpad. - 11 - od 26
GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM I PRAĆENJE PROVEDBE PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINA Gradovi i općine bili su dužni na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom. Na području Općine Kostrena, odvoz komunalnog otpada obavlja tvrtka Čistoća d.o.o. iz Rijeke. U ovom trenutku tvrtka Čistoća raspolaže adekvatnim sustavom transportnih jedinica za sakupljanje i prijevoz otpada do odlagališta Viševac, a koji je prilagođen uspostavljenom sustavu prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Okosnicu voznog parka za prikupljanje i prijevoz otpada čine auto -smećari i specijalna vozila za rolokontejnere. Za čišćenje gradskih ulica koriste se tzv. čistilice, a za odvoz glomaznog otpada vozila Grajferi. Opća ocjena je da su vozila u dobrom stanju i dobro održavana. Prema dinamici odvoza sva vozila imaju odgovarajuće frekvencije i rute, te je za postojeće stanje broj istih dostatan. SUSTAV PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KOSTRENA DIJELI SE NA: Sustav prikupljanja komunalnog otpada iz kućanstava Sustav prikupljanja otpada nastalog na javnim prometnim površinama Sustav prikupljanja glomaznog otpada Sustav prikupljanja otpada namijenjenog recikliranju Ostali otpad 1) SUSTAV PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA IZ KUĆANSTAVA Komunalni otpad iz kućanstava prikuplja se u pocinčanim ili plastičnim posudama (kontejnerima) zapremine 1100 l, a koje su konstruirane tako da onemoguće rasipanje otpada te širenje prašine i neugodnih mirisa. Na području Općine Kostrena postavljeno je 262 posude za prikupljanje otpada iz kućanstva. Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se specijalnim vozilima (auto smećari) zatvorenog tipa, konstruiranima tako da se onemogući rasipanje otpada, te širenje mirisa. Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se tri (3) puta tjedno. - 12 - od 26
2) SUSTAV PRIKUPLJANJA OTPADA NASTALOG NA JAVNIM PROMETNIM POVRŠINAMA Otpad nastao na javnim prometnim površinama prikuplja se pomoću malih vozila zapremine 1 1,5 m 3 (marke Piaggio) uz pomoć posuda zapremine 120 l, ili spremnika specijalnog vozila čistilice zapremine 1,3 m 3 ili veće (marke Schmidt, Ravo, Moro). 3) SUSTAV PRIKUPLJANJA GLOMAZNOG OTPADA Glomazni otpad prikuplja se pomoću slijedećih vozila: Specijalno vozilo sandučar s povišenim stranicama uz nadogradnju mobilne dizalice (Grajfer) zapremine od 7 m 3 do 16 m 3 Specijalno vozilo namijenjeno za rolokontejnere (i veće preskontejnere) zapremine 16 m 3 ili 20 m 3 Specijalno vozilo - podizač za odvoz posuda zapremine od 5 m 3 do 7 m 3 (baja) Odvoz glomaznog otpada provodio se na temelju Programa odvoza glomaznog otpada za Općinu Kostrena u 2011. godini, KD Čistoća d.o.o. 5) SUSTAV PRIKUPLJANJA OTPADA NAMIJENJENOG RECIKLIRANJU Kartonska ambalaža odvozi se prema količini i po pozivu Za prikupljanje papirnatog otpada koriste se četiri (4) posude od 1100 l, ili pak posude koje se koriste i u sklopu ustrojenih ekootoka (euromodul, kova), te se odvoze i prazne prema popunjenosti Za prikupljanje tetrapak ambalaže koriste se dvanaest (12) posuda od 1100 l, ili pak posude koje se koriste i u sklopu ustrojenih ekootoka (euromodul, kova), te se odvoze i prazne prema popunjenosti Za prikupljanje staklene ambalaže koriste se posude zvona. Postavljeno je sedam (7) zvona isključivo za tu vrstu otpada - staklo, a prikupljaju se i prazne također Grajferima zapremine od 7 m 3 do 16 m 3 Osam (8) Eko otoka prazne se specijalnim vozilom sandučarom s povišenim stranicama uz nadogradnju mobilne dizalice (Grajfer) zapremine od 7 m 3 do 16 m 3-13 - od 26
6) OSTALI OTPAD Kako bi se stara i neupotrebljiva odjeća i obuća zbrinula na adekvatan način KD Čistoća u suradnji s tvrtkom Iwona iz Podstrana, koja je za sada jedino poduzeće u Hrvatskoj koje reciklira odjevne predmete, postavila je na području Rijeke, njene okolice i u reciklažnim dvorištima koja se nalaze na Pehlinu i Mihačevoj dragi tijekom listopada ukupno 14 posuda za odlaganje starog tekstila i obuće. Od neupotrebljivih odjevnih predmeta Iwona proizvodi tzv. eko krpe čiji su kupci tvrtke koje takve artikle koriste prilikom obavljanja mehaničarskih poslova i slično. Na području Općine Kostrena smještena je jedna (1) posuda za prikupljanje stare odjeće, na lokaciji Žurkovo. - 14 - od 26
Ukupne količine sakupljenog, obrađenog i odloženog otpada u 2011. godini Navedenim sustavom prikupljanja komunalnog otpada na području Općine Kostrena u 2011. godini skupljeno je i prevezeno ukupno 1066,71 t otpada, tj. 75 tone skupljenog otpada manje nego u 2010. godini. Usporedni prikaz ukupno skupljenog/prevezenog komunalnog otpada na području Općine Kostrena u 2009., 2010. i 2011. godini. 1364,545 1400 1200 1141,86 1066,64 1000 800 600 400 200 0 2009. godina 2010. godina 2011.godina - 15 - od 26
Podaci o skupljenim/prevezenim količinama otpada u 2009., 2010. i 2011. godini prikazani su u sljedećoj tabeli: GODINA Miješani K.O. Glomazni otpad Čišćenje ulica Papir i karton Tetrapak UKUPNO 200301 200307 200303 200101 200199 M / t M / t M / t M / t M / t M / t 2011. 894,72 161,85 4,00 5,57 0,57 1.066,71 2010. 928,48 202,70 4,80 5,46 0,42 1.141,86 2009. 1.143,05 212,55 3,00 5,39 0,56 1.364,55 Usporedni prikaz skupljenog/prevezenog miješanog komunalnog otpada i sakupljenog papira i kartona na području Općine Kostrena u 2009. i 2010. godini. 1.500,00 5,6 1.000,00 5,55 5,5 2009. godina 500,00 5,45 5,4 2010. godina 2011.godina 0,00 Mješani komunalni otpad (t) 5,35 5,3 Papir i karton (t) - 16 - od 26
Na odlagalište komunalnog otpada Viševac 2011. godine odloženo je ukupno 1.126,84 tona komunalnog otpada sa područja Općine Kostrena. Prikaz obrađenih/odloženih količina komunalnog otpada na odlagalištu Viševac za 2009. i 2010. godinu za Općinu Kostrena. MIJEŠANI K.O. GLOMAZNI OTPAD ČIŠĆENJE ULICA UKUPNO GODINA 200301 200307 200303 M / t M / t M / t M / t 2011. 894,72 161,85 4,00 1.060,57 2010. 918,24 203,80 4,80 1.126,84 2009. 1.143,53 212,55 3,00 1.359,00-17 - od 26
UKLANJANJE I ZBRINJAVANJE I/ILI OPORABU OTPADA KOJI JE NEPOZNATA OSOBA ODLOŽILA IZVAN ODLAGALIŠTA OTPADA NA NJIHOVOM PODRUČJU Jedan od problema koji je nastao kao posljedica neadekvatnog sustava gospodarenja otpadom u prošlosti svakako jesu Divlja odlagališta ili neuređena odlagališta otpada. Divlja odlagališta na području Općine Kostrena mahom su nastala odbacivanjem pretežito građevinskog, te malim postotkom glomaznog otpada. Po pitanju izvršenja zakonski određenih obveza tj. provođenje sanacija "divljih (ilegalnih) odlagališta", predviđeno Planom gospodarenja otpadom, Općina Kostrena dala je izraditi: Program sanacije divljih odlagališta otpada u 2010. godini Program sanacije divljih odlagališta otpada u 2010. godini na području Općine Kostrena obuhvaća najznačajnija divlja odlagališta otpada na području Općine, divlje odlagalište Šoići, Ivanje, Randići te divlje odlagalište na cesti za Sv. Kuzam. Lokacije divljih odlagališta nalaze se u neposrednoj blizini navedenih naselja. Odlaganjem otpada na lokacijama predmetnih divljih odlagališta došlo je do narušavanja krajobrazne vrijednosti te do degradacije kvalitete tla po pitanju njegove vrijednosti sa gospodarskog aspekta. Općina Kostrena sustavno provodi mjere sanacije otpadom onečišćenog zemljišta kako je predviđeno Programom. U 2010. godini u potpunosti je sanirano divlje odlagalište Cesta za Sv. Kuzam, dok su druga odlagališta djelomično sanirana. Sanirano je oko 70% od ukupne količine odloženog građevinskog otpada i ostalog iskopnog materijala na divljem odlagalištu Ivanje. Pojavom recidiva u 2011. godini pristupilo se naknadnoj sanaciji lokacije Ivanje. Tijekom 2011. i početkom 2012. u potpunosti je saniran lokalitet a radovi na sanaciji izvedeni su putem tvrtke Dražice iskopi d.o.o. U konačnici, s lokacije Ivanje uklonjene su sljedeće količine, većinom inertnog otpada: drveni otpad, plastika i ostalo smeće - 20m 3 šuta, materijal iz iskopa, cigla i sl. 300m 3 materijal iz iskopa (privremeno deponiran iskop) 3700m 3-18 - od 26
NAKNADE VLASNICIMA LEGALNIH NEKRETNINA Gradovi i općine dužni su isplatiti naknade vlasnicima legalnih nekretnina u blizini (500 m) građevina namijenjenih zbrinjavanju otpada koje koriste općine, odnosno gradovi. Na području Općine Kostrena ne postoje građevine za zbrinjavanje otpada čiji je korisnik JLS, stoga u proteklom razdoblju, kao ni u 2011. godini nisu isplaćivane naknade vlasnicima nekretnina. - 19 - od 26
SUDJELOVANJE U PROGRAMIMA EDUCIRANJA I INFORMIRANJA JAVNOSTI Iz Europske prakse je poznato da mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada kao i poticaji za odvojeno sakupljanje njegovih iskoristivih komponenti može dati dobre rezultate u praksi samo ako se provodi javna propaganda tj. javna edukacija stanovnika. U tom smislu potrebno je voditi ciljane kampanje člancima u novinama i emisijama na radiju, televiziji te ostalim sredstvima javnog obavješćivanja. Općina Kostrena realizira mjere kontinuirane edukacije za sve subjekte (pravne i fizičke) koji sudjeluju u nastanku otpada, a kako je predviđeno Planom gospodarenja otpadom za Općinu Kostrena. Realizacija navedenog plana ostvaruje se zavisno od provedbenim mogućnostima i financijskim sredstvima Općine. U 2011. godini Općina Kostrena u potpunosti je ili djelomično financirala niz aktivnosti NVU-a i ostalih skupina javnosti. Ciljevi svakog projekta bili su posredno ili neposredno očuvanje krajobraznih vrijednosni područja Općine Kostrena. - U siječnju 2011. godine, treću godinu zaredom s Udrugom Lijepa naša, potpisan je Sporazum o suradnji u provođenju programa EKO škole u RH. Kroz navedeni program učenici Osnovne škole Kostrena i polaznici dječjeg vrtić Zlatna ribica kroz primjerene edukacijske aktivnosti stiču trajna obrazovanja za okoliš i održivi razvoj. - U veljači je, uz pokroviteljstvo Općine Kostrena, Prirodoslovna i grafička škola iz Rijeke nastavila je s projektom»spasimo Kostrenu biljkama«. U sklopu tog projekta su, zajedno s Općinom Kostrena kao jednom on najonečišćenijih lokaliteta, učenici su ispitivali uzorke mora i zraka, a ove godine i tla. Na taj način učenici upoznaju rad na terenu i timski rad, uvježbavaju metode fizikalno-kemijskih mjerenja i obradu dobivenih podataka, upoznaju i vrste lišajeva koji su prirodni indikatori onečišćenja, te ih uče raspoznati. Također uče i o autohtonim biljkama u Kostreni ali se i upoznaju s onečišćenjem staništa kultiviranih biljaka odnosno voća i povrća. Razvijaju i svijest o potrebi uzgoja zdravih biljaka i metodama njihovog uzgoja. - Povodom Dana planeta Zemlje, u travnju je pokrenuta, a u svibnju održana akcija Volim Hrvatsku volim Kostrenu, pod motom Va saki kantunić, mesto smeća, posadimo cvetić. TZ Općine Kostrena i Općina Kostrena, kao sponzori podržali su tradicionalnu eko-akciju kojom je obuhvaćeno krčenje pješačkih staza, čišćenje i uređenje okoliša pojedinih lokaliteta, čišćenje plaža, bojanje zidova škole te uređenje okoliša i sadnja biljaka* u školskom vrtu. - 20 - od 26
- pod pokroviteljstvom Općine Kostrena, Klub podvodnih aktivnosti Kostrena u lipnju 2011. godine održao je tradicionalnu XVI-tu ekološku akciju EKO Kostrena 2011 volontera iz raznih ronilačkih klubova, udruga, dječjih vrtića i škola okupili su se u akciji čišćenja obalnog mora akvatorija Općine Kostrena. Potrebno je napomenuti da će ostali divlji deponiji (zelene površine uz cestu od Stare vode do Termoelektrane, dio Trim staze, Površina ispod ZIDARA u Šoićima) biti sanirani 21.04.2012. kada se održava eko akcija ZELENA ČISTKA. Zelena čistka se provodi u sklopu akcije World Cleanup 2012 i globalnog pokreta Let's do it! u koju su se do sada uključile 82 zemlje! Općina Kostrena i Turistička zajednica Općine Kostrena biti će organizatori i ove akcije. O provedbi planova i akcija vezanih uz gospodarenje otpadom, Općina Kostrena pravovaljano obavještava zainteresiranu javnost putem javnih glasila i putem web stranice Općine (www. kostrena.hr). - 21 - od 26
DOSTAVA PODATAKA O OTPADU U SKLADU S PROPISIMA. Za zbirne i parcijalne podatke o tokovima generiranog, sakupljenog, obrađenog i odloženog otpada definirani su jasni i otvoreni komunikacijski kanali između Općine i KD Čistoća d.o.o. Podaci se prema potrebi dostavljaju u oba komunikacijska smjera, točno, koncizno i pravovaljano. Također, provode se Zakonom propisane odredbe gospodarenja otpadom. o izvješćivanju nadležnih tijela u sustavu - 22 - od 26
3. OČEKIVANI REZULTATI U NADOLAZEĆEM RAZDOBLJU Kao rezultat uspostave gore opisanog sustava gospodarenja otpadom sa svim navedenim elementima, ali i provedbom strateškog plana uspostave ŽCGO Marišćina u narednom razdoblju od 2015. godine može se očekivati ispunjavanje strateških ciljeva predstavljenih Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05). S osnovnom svrhom da se cjelokupno gospodarenje otpadom ustroji prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima te uskladi s načelima održivog razvoja na razine Republike Hrvatske, da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji na najmanju moguću mjeru nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, Strategija gospodarenja otpadom RH utvrđuje navedene strateške i kvantitativne ciljeve: Znatno smanjenje količina otpada koje treba zbrinuti odlaganjem na odlagalištu, Smanjenje štetnog potencijala otpada na osnovu izdvajanja korisnih i štetnih komponenti otpada, Uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada divljih deponija te sprječavanje recidiva, koji će u konačnici rezultirati sveobuhvatnim unaprjeđenjem kakvoće života na području Općine. Naravno, uspješnost ispunjena ciljeva uvelike ovisi o popratnim aktivnostima vezano uz promidžbu i edukaciju, te spremnosti lokalne uprave da usmjeri nastojanja u tom smislu i omogući stanovnicima sve neophodne informacije kao i adekvatan i pristupačan sustav elementima neophodnim u cjelovitom gospodarenju otpadom. - 23 - od 26
4. ZAKLJUČAK Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sastoji se od niza podsustava koji mogu na specifičan način obraditi ili stabilizirati određenu vrstu otpada, pa je potrebno prije donošenja odluka imati cjelovitu sliku o načinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada, kao i strateškim opredjeljenjima kako državne tako i lokalne uprave u vezi s gospodarenjem otpadom na određenom području. Provedbom aktivnosti definiranih Planom sustav se uspostavlja u svakoj županiji po regionalnom/županijskom konceptu i uspostavlja se jedan centar za gospodarenje opasnim otpadom. Teži se povećanju udjela odvojenog prikupljanja otpada, recikliranju i ponovnoj oporabi otpada, prethodnoj obradi otpada prije konačnog odlaganja, smanjenju udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, izdvajanju goriva iz otpada, smanjenju količine otpada koje se odlažu na odlagalištima, smanjenju štetnih utjecaja otpada na okoliš i samoodrživom financiranju sustava gospodarenje komunalnim otpadom. Mnogi važni tokovi otpada poput ambalažnog, otpadnih vozila, električnog i elektroničkog otpada imaju posebne zahtjeve. Ključno jest da je proizvođač ili uvoznik pojedinog dobra/opreme također odgovoran za zbrinjavanje otpada. Međutim, postavljene ciljne vrijednosti za recikliranje i oporabu takvog otpada neće biti dostignute ako se na lokalnoj razini ne razjasne i koordiniraju s lokalnom razinom. Također, sudjelovanje javnosti, uključujući redovito informiranje stanovnika, suradnja općina, gradova i županija te komunalnih poduzeća s nevladinim sektorom te odgoj i obrazovanje djece te šire javnosti, postavlja se kao izuzetno bitna sastavnica učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. Kako je navedeno u uvodnom dijelu Plana, jedinice lokalne samouprave Planom gospodarenja otpadom za svoje područje moraju zadovoljiti neke temeljne zahtjeve iznesene u Strategiji i Zakonu. Zahtjevi su sljedeći: - 24 - od 26
ZAHTJEV Donošenje planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima Usklađivanje planova gospodarenja otpadom sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom Gospodarenje komunalnim otpadom Osiguranje uvjeta i provedba propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom Provedba propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada Uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporaba otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš na njihovom području Općina Kostrena ispunila je svoju zakonsku obvezu i donijela Plan gospodarenja otpadom. Ciljevi iz Plana ostvaruju se postupno, zavisno od provedbenih mogućnosti i financijskih sredstava Općine, koji su uslijed nastale gospodarske krize, koja se odrazila i na financije jedinica lokalne i regionalne samouprave, usporile rješavanje pojedinih predviđenih mjera, a zavisnih o provedbi mjera iz programa višeg reda. - 25 - od 26
Uspostavljeni sustav odvojenog sakupljanja otpada kod pravnih i fizičkih osoba, zadovoljava potrebe stanovništva Općine Kostrena, što potvrđuju podaci o prikupljenom i odloženom otpadu no realizacijom županijskog centara za gospodarenje otpadom "Marišćina" riješiti će se sveobuhvatni i vrlo slični problem Općine Kostrena i ostalih jedinica lokalnih samouprava koje čine Riječki prsten, i stvoriti nužan uvjet za uspostavu cjelovitog sustava za odvojeno prikupljanje otpada na području Primorskogoranske županije. Općina Kostrena će i dalje provoditi sustavnu sanaciju divljih odlagališta otpada i nadzor lokacija na kojima je uočeno povremeno nelegalno odlaganje otpada u svrhu sprječavanju nastajanja novih, intenzivnije raditi na edukaciji pravnih i fizičkih osoba, te unaprijediti sustav odvojenog sakupljanja otpada sukladno planovima višeg reda, kako bi se do kraja proveo program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i ispoštovale zakonske odredbe. Također, predviđa se daljnje sudjelovanje i pokroviteljstvo u i nad pojedinačnim akcijama, bilo onim organiziranim unutar same Općine ili onih na regionalnom, državnim ali i globalnom nivou. U Kostreni, 26. travnja, 2012. godine. Načelnik Općine Kostrena aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa Miroslav Uljan, kap. - 26 - od 26