PLA E I NAKNADE 41 KORNELIJA SIROVICA StruËni Ëlanak UDK 330.5-331.2 Izdaci za slu bena putovanja Radnik ostvaruje pravo na naknadu troπkova koji mu nastaju tijekom sluæbenog putovanja u zemlji ili inozemstvu pod uvjetima utvrappleenim odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu koji obvezuju poslodavca. NaËin obraëunavanja troπkova nastalih prilikom sluæbenog putovanja u inozemstvo, osim navedenih izvora radnog prava, ureappleuje i Uredba o izdacima za sluæbena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima dræavnog proraëuna priznaju u materijalne troπkove (Nar. nov., br. 50/92. i 73/93.), u daljnjem tekstu Uredbe. Visina dnevnice za pojedinu zemlju utvrappleena je u Odluci o visini dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava dræavnog proraëuna (Nar. nov., br. 8/06.) u daljnjem tekstu Odluke. Uvjete i iznose do kojih isplaêeni iznosi naknada ne podlijeæu oporezivanju porezom na dohodak propisuju odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05.). U ovom Ëlanku autorica detaljnije piπe o obraëunu i isplati izdataka nastalih na sluæbenom putovanju sukladno odredbama navedenih propisa. 1. UVOD Pravo na naknadu izdataka koji radniku nastaju tijekom sluæbenog putovanja utvrappleuju odredbe kolektivnih ugovora, pravilnika ili ugovora o radu, koji obvezuju poslodavca. Prilikom nadoknaappleivanja nastalih izdataka, poslodavac treba uvaæiti odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - u daljnjem tekstu: Pravilnik) koje ureappleuju uvjete i iznose za neoporezivu isplatu izdataka za sluæbeno putovanje. Ako je pravo radnika u odreappleenom izvoru radnog prava utvrappleeno u veêem iznosu od neoporezivog iznosa propisanog Pravilnikom o porezu na dohodak, razlika izmeappleu tih iznosa smatra se, u poreznom smislu, plaêom radnika na koju je poslodavac pri isplati obvezan obraëunati i platiti zakonom propisane doprinose iz plaêe i na plaêu te porez na dohodak i prirez. Ako je pravo radnika u odreappleenom aktu poslodavca utvrappleeno u niæem iznosu od neoporezivog iznosa radniku se isplaêuje iznos utvrappleen u aktu poslodavca. Pravilnikom utvrappleeni neoporezivi iznosi naknade nisu iznosi koje poslodavac mora isplatiti. Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak ne propisuju posebno visinu dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemstvo, veê upuêuju na primjenu propisa, koji utvrappleuju uvjete i visinu dnevnica za korisnike dræavnog proraëuna. Zbog navedenog, pri utvrappleivanju prava na isplatu neoporezive dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemstvo, odredbe Uredbe i Odluke primjenjuju i ostali poslodavci - pravne i fiziëke osobe. 2. NALOG ZA SLUÆBENO PUTOVANJE Prije poëetka sluæbenog putovanja poslodavac radniku izdaje putni nalog u kojemu navodi podatke propisane odredbama Ëlanka 14. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak. Prema ovim odred- bama, nalog za sluæbeno putovanje treba sadræavati sljedeêe podatke: - datum izdavanja, - ime i prezime osobe koja se upuêuje na sluæbeno putovanje, - mjesto u koje osoba putuje, - svrhu putovanja, - vrijeme trajanja putovanja: - vrijeme polaska na putovanje, - vrijeme povratka, - podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje, a ako se putuje osobnim automobilom potrebno je navesti: - marku i registarsku oznaku automobila, - poëetno i zavrπno stanje brojila (kilometar/sat), - peëat i potpis ovlaπtene osobe, - izvjeπêe s puta, - obraëun troπkova, - likvidaciju obraëuna. Podatke o osobnom vozilu (marku, registarski broj te poëetno i zavrπno stanje brojila) radnik je duæan na putnom nalogu navesti i kada za sluæbeno putovanje koristi sluæbeni automobil i kada koristi privatni automobil u sluæbene svrhe. Uz putni nalog obvezno se prilaæu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci, i to: - raëuni za utroπeno gorivo (ako se putuje osobnim automobilom), - raëuni za cestarine, - putne karate, - raëuni za smjeπtaj, i dr. Sadræaj putnog naloga prije 11. kolovoza 2005. godine (od kada se primjenjuju odredbe Pravilnika o porezu na dohodak) nije bio travanj 2006. 41
42 PLA E I NAKNADE propisan u poreznim propisima. No, sadræaj naloga za sluæbeno putovanje u inozemstvo je od 1992. godine propisan Uredbom o izdacima za sluæbena putovanja u inozemstvo. Sukladno odredbama ove Uredbe, nalog za sluæbeno putovanje u inozemstvo sadræi: - naznaku rjeπenja na temelju kojeg se izdaje, - ime i prezime osobe koja putuje u inozemstvo, - poslove i zadatke koje obavlja osoba upuêena na sluæbeni put u inozemstvo, - cilj putovanja, - naziv dræave i mjesta u koje se putuje, - dan polaska i povratka sa sluæbenog putovanja, - kategoriju hotela u kojemu se noêi, - vrstu prijevoznog sredstva, - podatke jesu li osigurani besplatni smjeπtaj i hrana, - uvjete obraëunavanja izdataka za sluæbeno putovanje, - pisani izvjeπtaj sa sluæbenog putovanja koji je ovjerio nadleæni naredbodavac. Nakon stupanja na snagu Pravilnika o porezu na dohodak u sluëaju putovanja osobnim vozilom putni nalog za sluæbeno putovanje u inozemstvo treba sadræavati i podatke o marki i registarskom broju vozila te poëetnom i zavrπnom stanju brojila a uz putni nalog uz ostalu dokumentaciju treba priloæiti i raëun za gorivo. 3. UTVR IVANJE TRO KOVA SLUÆBENOG PUTOVANJA Izdacima za sluæbeno putovanje smatraju se: - izdaci za smjeπtaj, - prijevozni troπkovi, - izdaci za prehranu i prijevoz u mjestu u koje je osoba upuêena na sluæbeno putovanje, koji se nadoknaappleuju iz dnevnice, - ostali izdaci. 3.1. Izdaci za smje taj Prema odredbama Ëlanka 13. stavka 2. toëke 2. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac moæe radniku neoporezivo nadoknaditi troπkove noêenja na sluæbenom putovanju u visini stvarno plaêenih izdataka, neovisno o kategoriji hotela. Ako poslodavac æeli ograniëiti troπkove smjeπtaja do odreappleene kategorije hotela (na primjer do kategorije hotela sa Ëetiri zvjezdice), takvu odredbu treba ugovoriti u ugovoru o radu, pravilniku o radu, ili kolektivnom ugovoru. U sluëaju sluæbenog putovanja u inozemstvo, radniku se, u skladu s odredbama Uredbe, mogu nadoknaditi izdaci za smjeπtaj na temelju plaêenog raëuna hotela, ukljuëujuêi i hotel A kategorije. Iznimno, radniku se mogu nadoknaditi i izdaci za smjeπtaj u hotelu iznad A kategorije ako uvjete smjeπtaja odreappleuje organizator odnosno domaêin. Napominjemo da se kategorija hotela ne odreappleuje viπe odreappleenim slovom, veê brojem zvjezdica, pa ovu odredbu Uredbe nije moguêe izravno primijeniti. Osim toga, Pravilnik o porezu na dohodak propisuje pravo nadoknaappleivanja troπkova noêenja u visini stvarno plaêenih izdataka, pa se troπkovi no- Êenja u inozemstvu mogu radniku nadoknaditi neoporezivo, neovisno o kategoriji hotela. Troπkovi noêenja nadoknaappleuju se na temelju vjerodostojnog dokumenta (hotelskog raëuna, raëuna za sobu iznajmljenu od iznajmljivaëa soba i sl.). Ako je osoba tijekom sluæbenog putovanja bila smjeπtena kod prijatelja ili rodbine, ne moæe u putnom nalogu iskazati izdatke za smjeπtaj jer nema raëun za noêenje. Izdacima za smjeπtaj podrazumijevaju se izdaci za noêenje, a ne i izdaci smjeπtaja zbog dnevnog odmora. Izdaci smjeπtaja za dnevni odmor tijekom sluæbenog putovanja u inozemstvo mogu se iznimno nadoknaditi Ëlanovima zrakoplova, ako je vrijeme zadræavanja u zraënoj luci izmeappleu dvaju letova tijekom 24 sata duæe od 4 sata. 3.2. Izdaci za prijevoz Izdaci za prijevoz na sluæbenom putovanju obraëunavaju se u visini cijene prijevoza onim prijevoznim sredstvom koje je koriπteno tijekom sluæbenog putovanja. 3.2.1. Prijevoz sredstvima javnog prijevoza Ako radnik putuje sredstvima javnog prijevoza, poslodavac mu, osim iznosa prijevozne karte, nadoknaappleuje i troπkove koji se posebno plaêaju (na primjer, rezervaciju mjesta, taksu zraënoj luci, prijevoz prtljage autobusom, i sl.). Visinu nastalih izdataka radnik dokazuje dokumentacijom koju prilaæe uz putni nalog (na primjer, karta za vlak, autobus, zrakoplov ili brod; karta za spavaêa kola ili brodsku kabinu; raëuni za plaêenu rezervaciju mjesta, prtljagu i sl.). 3.2.2. Prijevoz osobnim vozilom Izdaci za prijevoz osobnim vozilom na sluæbenom putovanju mogu nastati koriπtenjem sluæbenog automobila ili koriπtenjem privatnog automobila u sluæbene svrhe. U sluëaju putovanja sluæbenim osobnim vozilom, poslodavac, na temelju dokumentacije priloæene uz putni nalog, snosi sve troπkove vozila koji nastaju tijekom putovanja (raëune za gorivo, cestarinu, tunelarinu i sl.). Radniku koji koristi privatni automobil u sluæbene svrhe, poslodavac moæe neoporezivo nadoknaditi troπak prijevoza do 2,00 kune po prijeappleenom kilometru u sluæbene svrhe. U nekim izvorima radnog prava (kolektivnim ugovorima, pravilnicima ili ugovorima o radu) pravo na naknadu troπkova utvrappleeno je u odreappleenom postotku od cijene goriva (na primjer, u visini 30% cijene bezolovnog benzina eurosuper 95). Kako je pravo na neoporezivu naknadu troπkova nastalih koriπtenjem privatnog RaËunovodstvo i financije 42
PLA E I NAKNADE 43 automobila u sluæbene svrhe utvrappleeno u visini 2,00 kune po prijeappleenom kilometru, ako je 30% cijene bezolovnog benzina eurosuper 95 viπe od 2,00 kune, razlika koja premaπuje ovaj iznos u poreznom se smislu smatra plaêom radnika upuêenog na sluæbeno putovanje. Izdaci za cestarine ili tunelarine nastali tijekom puta posebno se nadoknaappleuju radniku i u sluëaju kada se za sluæbeno putovanje koristi privatni automobil. Prema odredbama Ëlanka 14. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak, radnik je obvezan u sluëaju putovanja osobnim vozilom (sluæbenim ili privatnim koji se koristi u sluæbene svrhe) uz putni nalog priloæiti raëun za gorivo, te navesti poëetno i zavrπno stanje brojila (kilometar-sat). Kada se za sluæbeno putovanje koristi privatni osobni automobil, neoporeziva naknada troπkova prijevoza ne utvrappleuje se na temelju utroπenog goriva, veê na temelju prijeappleenih kilometara tijekom sluæbenog putovanja (2,00 kn po prijeappleenom kilometru). Ako poslodavac iznos naknade utvrappleuje u visini 30% cijene bezolovnog benzina eurosuper 95, na utvrappleivanje iznosa naknade ne utjeëe Ëinjenica koristi li osobni automobil za pogon bezolovni benzin eurosuper 95 ili neku drugu vrstu goriva (na primjer bezolovni benzin super 95, bezolovni benzin super plus 98, eurodizel ili dizel gorivo). Drugim rijeëima, iako je na raëunu koji se prilaæe uz putni nalog iskazana cijena nekog drugog goriva, visina naknade za koriπtenje privatnog automobila u sluæbene svrhe utvrappleuje se prema cijeni bezolovnog benzina eurosuper 95. Za navedene sluëajeve upitna je svrha prilaganja uz putni nalog raëuna za utroπeno gorivo jer se na temelju njega ne utvrappleuje pravo na naknadu, odnosno taj raëun nije dokument na temelju kojega se knjiæe troπkovi. Kako se u pojedinim sluëajevima tijekom sluæbenog putovanja ne kupuje gorivo, jer se gorivo iskazano na jednom raëunu moæe koristiti za nekoliko sluæbenih putovanja, u praksi su Ëesta pitanja uz koji putni nalog treba priloæiti raëun. odnosno treba li raëun kopirati, pa uz jedan putni nalog priloæiti izvorni raëun, a uz ostale putne naloge njegove preslike, itd. O ovim se pitanjima Srediπnji ured Porezne uprave u pismu klasa: 410-18/05-01/86, ur.br.: 513-07-21-01/05-2 od 24. listopada 2005. izjasnio na sljedeêi naëin:...ako gorivo pri polasku na put ili za vrijeme puta nije kupljeno, odnosno isto je veê bilo raspoloæivo u dovoljnoj koliëini, obvezno se putnom nalogu prilaæe posljednji raëun za nabavu goriva. Ako je pri polasku na put ili za vrijeme puta kupljeno potrebno gorivo dovoljno za viπe putovanja, raëun se obvezno prilaæe uz putni nalog. Pri sljedeêem upuêivanju na sluæbeni put, obvezno se u putnom nalogu navodi da je raëun za gorivo veê priloæen uz prethodni putni nalog te podatke o putnom nalogu uz koji je priloæen, pod uvjetom da i nadalje ne postoji potreba za kupnjom goriva za vrijeme trajanja puta ili se putnom nalogu prilaæe preslika raëuna o prethodno kupljenom gorivu. 3.3. Dnevnica za slu beno putovanje 3.3.1. Uvjeti za isplatu neoporezive dnevnice Uvjete za isplatu neoporezive dnevnice za sluæbeno putovanje utvrappleuju odredbe Pravilnika o porezu na dohodak. 3.3.1.1. Udaljenost mjesta u koje se sluæbeno putuje Prema odredbama Ëlanka 13. stavka 6. Pravilnika, dnevnice za sluæbena putovanja isplaêuju se radnicima koje poslodavac upuêuje na sluæbeno putovanje iz mjesta njihovog rada u neko drugo mjesto, udaljenosti najmanje 30 kilometara 1 (osim u mjesto njihovog prebivaliπta odnosno uobiëajenog boraviπta). Na sluæbenom putovanju radnici obavljaju odreappleene poslove koji su vezani uz njihovo radno mjesto, odnosno u svezi su s djelatnoπêu poslodavca. 3.3.1.2. Vremensko trajanje sluæbenog putovanja Pravo na isplatu dnevnice vezano je uz vremensko trajanje sluæbenog putovanja. Prema odredbi Ëlanka 13. stavka 2. toëke 13. Pravilnika, radnik ostvaruje pravo na isplatu neoporezivog iznosa dnevnice u zemlji ako sluæbeno putovanje traje preko 12 sati dnevno. Za sluæbena putovanja u zemlji koja traju viπe od 8, a manje od 12 sati, radnik ostvaruje pravo na polovicu dnevnice. U sluëaju sluæbenog putovanja u inozemstvo, pravo na isplatu dnevnice vezano uz vremensko trajanje sluæbenog puta, utvrappleeno je na precizniji naëin. Naime, prema odredbama Uredbe, za svaka 24 sata provedena na sluæbenom putovanju u inozemstvu obraëunava se jedna dnevnica. Jedna dnevnica obraëunava se i za ostatak vremena duæi od 12 sati, kao i za putovanje koje traje manje od 24, a viπe od 12 sati. Za ostatak vremena od 8 do 12 sati, kao i za sluæbeno putovanje koje traje duæe od 8, a manje od 12 sati, obraëunava se pola dnevnice. U sluëaju sluæbenog putovanja u zemlji koje traje viπe dana, miπljenja smo da pravo na neoporezivu dnevnicu treba utvrditi na naëin koji je precizno utvrappleen Uredbom. Na primjer, sluæbeno putovanje je zapoëelo 1. travnja u 7 sati a okonëano je 3. travnja u 18 sati. Putovanje je trajalo ukupno 59 sati pa radnik ostvaruje pravo na dvije i pol dnevnice (za prvih 24 sata jednu dnevnicu, za drugih 24 drugu dnevnicu, a za ostatak vremena od 11 sati pola dnevnice). 3.3.1.3. Namjena dnevnice Odredbama Pravilnika utvrappleeno je da dnevnica sluæi za pokriêe troπkova prehrane, piêa i prijevoza u mjestu u koje je radnik upuêen na sluæbeno putovanje. U troπak smjeπtaja obiëno se ukljuëuje i doruëak, pa se dnevnicom pokrivaju troπkovi ostalih obroka tijekom dana (ruëka i veëere). Ako je radnik, uz uslugu noêenja i doruëka, u istom ugostiteljskom objektu koristio i usluge ruëka i veëere, treba zatraæiti od ugostitelja da na raëunu iznose ovih usluga posebno iskaæe (na primjer, noêenje s doruëkom 470,00 kn, ruëak i veëera 150,00 kn). Poslodavac, u ovom sluëaju, nadoknaappleuje radniku troπkove noêenja u iznosu od 470,00 kn i isplaêuje mu dnevnicu u iznosu 170,00 kuna. Iz dnevnice koja je namijenjena za podmirenje troπkova prehrane i za ostale osobne troπkove, radnik sam podmiruje nastale izdatke ruëka i veëere. Poslodavac moæe ukupan iznos raëuna (troπak smjeπtaja i troπak prehrane) platiti neposredno hotelu. PlaÊanjem iznosa raëuna koji se odnosi na uslugu ruëka i veëere (u iznosu od 150,00 kuna), poslodavac isplaêuje dio dnevnice u naravi, a razliku do ukupnog neoporezivog iznosa dnevnice (u iznosu od 20,00 kuna) isplaêuje radniku u novcu. U sluëaju da ukupni iznos ruëka i veëere iznosi, na primjer 230,00 kuna, a poslodavac i 1 U sluëaju sluæbenog putovanja u inozemstvo, ovaj je uvjet ograniëavajuêi samo iznimno, kod poslodavaca sa sjediπtem uz dræavnu granicu zbog Ëega mjesto u koje se putuje u inozemstvu moæe biti udaljeno manje od 30 kilometara od mjesta rada. travanj 2006. 43
44 PLA E I NAKNADE u tom sluëaju plati hotelu ukupan iznos raëuna, razlika viπe ispla- Êenog iznosa dnevnice u naravi od propisanog neoporezivog iznosa (u navedenom primjeru: 230,00-170,00 = 60,00 kuna) u poreznom je smislu plaêa radnika na koju poslodavac mora obra- Ëunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez. Iz dnevnice se nadoknaappleuju i troπkovi prijevoza u mjestu u kojemu je radnik upuêen na sluæbeno putovanje. Troπkovi prijevoza koji radniku nastaju do mjesta u koje je na sluæbeno putovanje upuêen, nadoknaappleuju se na temelju vjerodostojne dokumentacije (raëuna, odnosno prijevozne karte). Navedeno pojaπnjavamo sljedeêim primjerom: Radnik putuje zrakoplovom iz Dubrovnika u Zagreb. Do dubrovaëke zraëne luke putovao je posebnom autobusnom linijom zraënog prijevoznika, a iz zraëne luke u Velikoj Gorici do Zagreba taxijem. RaËune ovih prijevoza prilaæe uz putni nalog i poslodavac mu ih u cijelosti nadoknaappleuje. Troπkove osobnog prijevoza u Zagrebu (neovisno o koriπtenom prijevoznom sredstvu), radnik nadoknaappleuje iz iznosa svoje dnevnice. Ako je pravo na dnevnicu u kolektivnom ugovoru pravilniku o radu ili ugovoru o radu koji obvezuje poslodavca utvrappleeno na drugaëiji naëin poslodavac postupa sukladno ovim aktima vodeêi raëuna o utvrappleenom neoporezivom pravu za isplatu dnevnice. 3.3.2. Utvrappleivanje dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemstvo Uredbom o izdacima za sluæbena putovanja u inozemstvo, propisano je da se sluæbenim putovanjem u inozemstvo razumijeva: - sluæbeno putovanje iz Republike Hrvatske u stranu dræavu i obratno, - putovanje iz jedne strane dræave u drugu, - putovanje iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane dræave. Dnevnica utvrappleena za stranu dræavu u koju se sluæbeno putuje obraëunava se od sata prelaska granice Hrvatske, a dnevnica utvrappleena za stranu dræavu iz koje se dolazi do sata prelaska granice Hrvatske. Za potrebno vrijeme putovanja do hrvatske granice i od hrvatske granice do mjesta s kojeg je krenuo na sluæbeno putovanje, radnik, uz propisane uvjete, ostvaruje pravo na isplatu dnevnice u zemlji. Za svako zadræavanje, odnosno proputovanje kroz stranu dræavu koje traje duæe od 12 sati, obraëunava se propisana dnevnica za tu stranu dræavu. Primjer: Radnik osobnim automobilom sluæbeno putuje u»eπku. Iz Osijeka kreêe 11. travnja u 7 sati i 15 minuta. Hrvatsku granicu prelazi istog dana u 12 sati i 45 minuta. U Austriju ulazi u 14 sati, a u»eπku u 18,00 sati, πto znaëi da je proputovanje kroz Sloveniju i Austriju trajalo 5 sati i 15 minuta. Pri povratku, radnik Ëeπku granicu prelazi 14. travnja u 21 sat i 10 minuta, u Sloveniju ulazi 15. travnja u 1 sat, a u Hrvatsku istoga dana u 2 sata i 10 minuta. U Osijek stiæe 15. travnja u 7 sati i 30 minuta. Putovanje je ukupno trajalo 96 sati i 15 min, od toga 85 sati i 25 minuta u inozemstvu i 10 sati i 50 minuta u zemlji. Radnik ostvaruje pravo na 4 inozemne dnevnice (24 sata + 24 sata + 24 sata + 13 sati i 25 minuta = 85 sati i 25 minuta). Kako proputovanje kroz Sloveniju odnosno Austriju u polasku odnosno u povratku nije trajalo viπe od 12 sati, ne obraëunavaju se dnevnice za ove zemlje, veê samo dnevnica za»eπku. Za vrijeme putovanja od Osijeka do hrvatske granice, te pri povratku iz inozemstva, od hrvatske granice do Osijeka radnik, uz propisane uvjete, ostvaruje pravo na isplatu dnevnice u zemlji. Prema prethodnom obraëunu proizlazi da je prilikom sluæbenog putovanja u»eπku radnik kroz Hrvatsku putovao 10 sati i 50 minuta. Iako bi prema odvojenim obraëunima trajanja putovanja u inozemstvu i putovanja u tuzemstvu proizaπlo pravo na isplatu 4 inozemne dnevnice i pola tuzemne dnevnice, sluæbeno putovanje treba promatrati kao cjelinu. Prema podacima, putovanje je ukupno trajalo 96 sati i 15 minuta, πto podrazumijeva pravo na isplatu Ëetiri dnevnice (4 x 24 = 96). Dakle, gledajuêi putovanje kao cjelinu, nije ostvareno pravo na isplatu Ëetiri inozemne i pola tuzemne dnevnice, veê samo pravo na isplatu Ëetiri inozemne dnevnice i to u iznosu propisanom za»eπku Ako se putuje zrakoplovom, dnevnica se obraëunava od sata polaska zrakoplova s posljednje zraëne luke u Hrvatskoj do sata povratka zrakoplova na prvu zraënu luku u Hrvatskoj. Primjer: Radnik je 6. oæujka u 18 sati iz Varaædina krenuo na sluæbeni put u Berlin. Do ZraËne luke Zagreb putovao je osobnim automobilom, a od Zagreba do Berlina zrakoplovom koji je poletio u 22 sata. U Berlinu je boravio 7. i 8. oæujka. Zrakoplov je iz Berlina poletio 9. oæujka u 5 sati, a u ZraËnu luku Zagreb sletio u 8 sati. Od zraëne luke Zagreb do Varaædina, u koji je stigao u 11 sati, radnik je putovao osobnim automobilom. Na putovanju je proveo ukupno 65 sati od Ëega 58 sati u inozemstvu, a 7 sati u zemlji. Za vrijeme provedeno u inozemstvu ostvario je pravo na dvije i pol dnevnice (za prva 24 sata jednu dnevnicu, za druga 24 sata drugu, a za ostatak vremena od 10 sati pola dnevnice). U zemlji je putovanje trajalo 7 sati, a pravo na pola dnevnice ostvaruje se za sluæbeno putovanje u trajanju duæem od 8 sati iz Ëega proizlazi da radnik ne bi ostvario pravo na isplatu pola tuzemne dnevnice. No, kako se radi o jedinstvenom putovanju ukupnog trajanja 65 sati, za πto zaposlenom pripada pravo na tri dnevnice (24 sata + 24 sata + 17 sati), pri utvrappleivanju prava na dnevnicu u zemlji viπak sati ostvaren u inozemstvu treba dodati satima provedenim na putovanju u zemlji (u kojem sluëaju vrijeme putovanja u zemlji premaπuje 8 sati) zbog Ëega zaposleni ostvaruje pravo na dvije i pol inozemne dnevnice i pola tuzemne dnevnice. U sluëaju putovanja brodom, dnevnica se obraëunava od sata polaska broda iz posljednjeg pristaniπta u Hrvatskoj do povratka broda u prvo pristaniπte u Hrvatskoj. Ako se sluæbeno putuje u viπe zemalja, u odlasku se obraëunava dnevnica utvrappleena za stranu dræavu u kojoj se poëinje sluæbeno putovanje, a u povratku dnevnica propisana za stranu dræavu u kojoj je sluæbeno putovanje zavrπeno. 3.3.3. Iznos dnevnice 3.3.3.1. Iznos dnevnice u zemlji Za sluæbeno putovanje u zemlji koje traje preko 12 sati, poslodavac moæe radniku neoporezivo isplatiti dnevnicu u iznosu 170,00 kuna. Za sluæbeno putovanje koje traje viπe od 8, a manje RaËunovodstvo i financije 44
PLA E I NAKNADE 45 od 12 sati dnevno, radniku pripada pravo na dio dnevnice u iznosu od 85,00 kuna. 3.3.3.2. Iznos dnevnice u inozemstvu Radniku upuêenom na sluæbeno putovanje u inozemstvo poslodavac moæe neoporezivo isplatiti dnevnicu do iznosa i pod uvjetima utvrappleenim propisima o sluæbenom putovanju u inozemstvo korisnika dræavnog proraëuna. Visinu dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemstvo za korisnike proraëuna do 17. sijeënja 2006. godine utvrappleivala je Odluka o visini dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemstvu za korisnike koji se financiraju iz sredstava dræavnog proraëuna (Nar. nov., br. 73/93.). Visinu dnevnica za sluæbeno putovanje u inozemstvo od 18. sijeënja ove godine utvrappleuje nova Odluka o visini dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemstvu za korisnike koji se financiraju iz sredstava dræavnog proraëuna (Nar. nov., br. 8/06.). Nova Odluka, u odnosu na prethodnu, proπiruje broj zemalja za koje se utvrappleuje visina dnevnica (starom Odlukom dnevnica je bila propisana za 76, a novom za 98 zemalja) 2. Za sve ostale zemlje, koje nisu posebno navedene, dnevnica se utvrappleuje u iznosu 35 USD. Visina dnevnica utvrappleena je u samo dvije valute - u US dolarima ili u eurima. Dnevnica se propisuje u eurima i za pojedine zemlje Europske unije koje svoju valutu nisu zamijenile eurom (na primjer, Velika Britanija i vicarska). Ako je tijekom sluæbenog putovanja u inozemstvo osigurana besplatna hrana, πto podrazumijeva da izdatak za hranu na sluæbenom putovanju ne snosi sama osoba upuêena na sluæbeni put, dnevnica se, sukladno odredbama Uredbe, umanjuje za 80%. Ako su zbog prekida putovanja u cijeni karte za putovanje brodom ili zrakoplovom uraëunati i troπkovi za hranu, dnevnica se takoappleer umanjuje za 80%. Za sluæbeno putovanje letaëkog osoblja koje ukupno traje manje od 8 sati raëunajuêi vrijeme od sata polaska zrakoplova s posljednje zraëne luke u Hrvatskoj do sata povratka na prvu zraënu luku u Hrvatskoj, obraëunava se dnevnica umanjena za 70%. Napominjemo da Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuje moguênost umanjenja dnevnice u zemlji za odreappleeni postotak ako je tijekom sluæbenog putovanja u zemlji osigurana besplatna prehrana niti je za letaëko osoblje propisana moguênost isplate neoporezive dnevnice u zemlji za putovanja koja traju manje od 8 sati. 3.4. Ostali izdaci Tijekom sluæbenog putovanja u zemlji i inozemstvu, osim troπkova smjeπtaja, prijevoza, i troπkova prehrane koji se nadoknaappleuju iz dnevnice, radniku mogu nastati i odreappleeni izdaci koji su neposredno vezani uz sluæbeno putovanje i koje mu poslodavac, na temelju odgovarajuêe dokumentacije, takoappleer moæe nadoknaditi. Ostalim izdacima sluæbenog putovanja, smatraju se: - izdaci nastali koriπtenjem telefona, - izdaci za pribavljanje putniëkih isprava, te izdaci za cijepljenje i lijeëniëke preglede koji se obraëunavaju u stvarnim iznosima, ako ih ne prizna Ministarstvo zdravstva (ovaj se izdatak javlja samo prilikom putovanja u inozemstvo), - drugi prijeko potrebni izdaci (izdaci u svezi s iznajmljivanjem prostorije za sastanke, iznajmljivanjem opreme za potrebe sluæbene korespondencije, takse i dr.). Tijekom sluæbenog putovanja radniku mogu nastati i izdaci za ugoπêavanje poslovnih partnera. Pravo na troπkove reprezentacije uputno je ugovoriti prije putovanja. U tom se sluëaju sprjeëavaju neæeljene nesuglasice oko pravdanja ovih troπkova po povratku sa sluæbenog putovanja. Iako se obraëunava s putnim nalogom, raëun za plaêeni troπak reprezentacije u knjigovodstvu se ne iskazuje na kontima troπkova sluæbenog putovanja, veê na kontu troπka reprezentacije od kojeg je 70% porezno nepriznati rashod. 4. ISPLATA IZDATAKA ZA SLUÆBENO PUTOVANJE U INOZEMSTVO Sukladno odredbama Uredbe, poslodavac moæe, na temelju naloga za sluæbeno putovanje u inozemstvo, radniku isplatiti deviznu akontaciju u visini procijenjenih troπkova putovanja. Potreban iznos strane gotovine pravna ili fiziëka osoba koja obavlja registriranu djelatnost osigurava tereêenjem vlastitog deviznog raëuna kod banke ovlaπtene za poslove s inozemstvom, a ako nema deviznih sredstava, kupnjom od ovlaπtene banke. 4.1. Podizanje i kupnja stranog efektivnog novca Poslodavac koji ima devizni raëun kod ovlaπtene banke potrebna devizna sredstva za sluæbeno putovanje u inozemstvo osigurava tereêenjem deviznog raëuna predajom banci pravilno ispunjenog i ovjerenog naloga za doznaku u inozemstvo (nalog 14). NaËin popunjavanja naloga 14 detaljnije propisuju toëke 128. i 129. Upute o provedbi Odluke o naëinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom i naëinu dostavljanja podataka o platnom prometu s inozemstvom (Nar. nov., br. 35/96., 72/99., 30/00. i 77/01.). 3 U rubriku 6 ovog naloga upisuje se ime i prezime osobe upuêene na sluæbeni put u inozemstvo, a u rubriku 8 se kao osnova plaêanja navodi sluæbeno putovanje i πifra 285. Poslodavac koji nema vlastitih deviznih sredstava pa potrebna sredstva kupuje od ovlaπtene banke, treba u korist ovlaπtene banke uplatiti protuvrijednost deviza u domaêoj valuti po prodajnom teëaju banke i naknadu za bankarske usluge u visini koju odreappleuje banka svojim opêim uvjetima te pravilno ispuniti, potpisati i ovjeriti nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14). Banka na temelju dostavljenog naloga za doznaku u inozemstvo (nalog 14) nalogodavcu isplaêuje potreban iznos efektivnog stranog novca. 4.2. Devizna blagajna Prema odredbama Odluke o naëinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvrπiti plaêanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i Ëekovima (Nar. nov., br. 146/03.), domaêe pravne i fiziëke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost mogu za potrebe sluæbenih putovanja u inozemstvo imati deviznu blagajnu. Pravne i fiziëke osobe koje pruæaju usluge u meappleunarodnom robnom i putniëkom prometu i 2 Novu Odluku o visini dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemtvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava dræavnog proraëuna objavili smo u Ëasopisu RaËunovodstvo i financije, broj 2/06., u rubrici Obavijesti. 3 Navedena Uputa se primjenjuje do 31. svibnja 2006. godine. Od 1. lipnja ove godine poëet Êe se primjenjivati nova Uputa za provedbu Odluke o uvjetima i naëinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (Nar. nov., br. 136/05.). travanj 2006. 45
46 PLA E I NAKNADE usluge hitne medicinske pomoêi, mogu imati deviznu blagajnu i za plaêanje troπkova na sluæbenom putovanju u svezi s prijevoznim sredstvima i robom (na primjer, takse koje plaêaju na graniënim prijelazima i sliëno). 4.2.1. ProsjeËno dnevno stanje devizne blagajne ProsjeËno dnevno stanje devizne blagajne u tromjeseëju moæe biti u vrijednost do 1.500 eura. ProsjeËno dnevno stanje devizne blagajne u tromjeseëju izraëunava se tako da se zbroje dnevna stanja tijekom tromjeseëja svakog radnog dana i dobiveni zbroj podijeli s brojem radnih dana toga tromjeseëja. Za odobrenje veêeg iznosa gotovine u deviznoj blagajni, poslodavac podnosi zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci, uz koji prilaæe podatke o stranoj gotovini iskoriπtenoj u inozemstvu za sluæbeno putovanje tijekom protekle godine. 4.2.2. Potvrda o isplaêenoj stranoj gotovini iz devizne blagajne Poslodavac koji ima deviznu blagajnu za potrebe sluæbenog putovanja u inozemstvo, stranu gotovinu ne podiæe prije svakog sluæbenog putovanja, veê jednim nalogom 14, uz navoappleenje teksta za polog u deviznu blagajnu u svrhu sluæbenog puta u inozemstvo, diæe gotovinu za viπe sluæbenih putovanja tijekom odreappleenog razdoblja. U tom sluëaju, osobi koju upuêuje na sluæbeni put u inozemstvo izdaje potvrdu u kojoj trebaju biti naznaëeni njeno ime i prezime te iznos strane gotovine. Poslodavac je duæan voditi registar izdanih potvrda na temelju kojih radnici pravdaju carinskim tijelima iznoπenje strane gotovine iz zemlje. 4 Ako poslodavac nema deviznu blagajnu, veê stranu gotovinu podiæe i isplaêuje kao akontaciju prije svakog sluæbenog putovanja u inozemstvo, osoba upuêena na sluæbeno putovanje uz putni nalog prilaæe primjerak ovjerenog naloga 14, kojim carinskim tijelima pravda iznoπenje deviza iz zemlje. 4.3. Razlike po obrałunu putnih tro kova Podignutu stranu valutu pravna osoba obiëno isplaêuje radniku prije putovanja kao akontaciju. Po povratku sa sluæbenog putovanja, radnik podnosi obraëun putnih troπkova. Ako su obraëunani troπkovi putovanja veêi od isplaêene akontacije, poslodavac koji nema deviznu blagajnu, podiæe u ovlaπtenoj banci utvrappleenu razliku za tu svrhu ispostavljanjem naloga 14 i isplaêuje je radniku. Ako poslodavac ima deviznu blagajnu, potrebnu razliku isplaêuje radniku iz devizne blagajne. U sluëaju da su obraëunani troπkovi manji od isplaêene akontacije, radnik obraëunu putnog naloga prilaæe viπe primljeni iznos strane valute. Poslodavac koji nema deviznu blagajnu za potrebe sluæbenog putovanja vraêenu stranu gotovinu predaje ovlaπtenoj banci. Primljeni efektivni strani novac ili neiskoriπtene Ëekove ovlaπtena banka obraappleuje nalogom 10, kao naplatu po osnovi storna izvrπenog plaêanja. 4 Prema odredbama Odluke o unoπenju i iznoπenju gotovine, Ëekova i materijaliziranih vrijednosnih papira (Nar. nov., br. 111/03.), fiziëka osoba moæe iz Republike Hrvatske iznijeti stranu gotovinu i Ëekove do iznosa navedenih u nalogu 14, odnosno u potvrdi poslodavca. U sluëaju da poslodavac ne isplaêuje akontaciju prije sluæbenog putovanja u inozemstvo, prema odredbama iste Odluke, radnik moæe kao fiziëka osoba u putniëkom prometu s inozemstvom iz Republike Hrvatske iznijeti stranu gotovinu u vrijednosti do 3.000 eura te domaêu valutu u vrijednosti do 15.000 kuna. Izdaci za sluæbeno putovanje u inozemstvo nadoknaappleuju se radniku u stranoj efektivi ili u kunskoj protuvrijednosti. Ako poslodavac radniku navedene izdatke nadoknaappleuje u kunskoj protuvrijednosti, ta moguênost treba biti utvrappleena u izvorima radnog prava, odnosno s takvim naëinom nadoknaappleivanja troπkova radnik treba biti suglasan. 4.4. Pla anje u inozemstvu usluga i roba u stranoj efektivi Ako tijekom sluæbenog putovanja radnik plaêa u stranom efektivnom novcu ili u Ëekovima i neke druge usluge ili nabavlja dobra, za πto prethodno ima predraëun inozemnog dobavljaëa (na primjer, kotizaciju za prisustvovanje struënom skupu), treba za tu namjenu od banke ovlaπtene za poslovanje s inozemstvom podignuti stranu efektivu odnosno Ëekove. Prema odredbama Odluke o naëinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvrπiti plaêanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i Ëekovima, za ove je namjene dopuπteno podignuti s vlastitog deviznog raëuna ili kupiti od banke do 3.000 eura mjeseëno, a uz odobrenje Hrvatske narodne banke i veêi iznos. Uz zahtjev za podizanje strane gotovine ili izdavanje Ëekova radi plaêanja u inozemstvu potrebno je priloæiti predraëun inozemnog prodavatelja robe ili izvrπitelja usluge, a u roku 60 dana od dana podizanja strane gotovine ili Ëekova podnijeti banci dokaze da su gotovina i/ili Ëekovi iskoriπteni za plaêanje robe ili usluga u inozemstvu. U sluëaju da cjelokupni iznos nije utroπen za plaêanje u inozemstvu, neiskoriπteni se iznos vraêa na raëun u banci. 5. ROK I NA»IN PODNO ENJA OBRA»UNA PUTNIH TRO KOVA Rok za podnoπenje obraëuna putnih troπkova nastalih tijekom sluæbenog putovanja u zemlji nije propisan poreznim propisima, veê se, u pravilu, utvrappleuje u izvorima radnog prava. U sluëaju sluæbenog putovanja u inozemstvo, radnik je duæan, u skladu s odredbama Uredbe, obraëun putnih troπkova i pisani izvjeπtaj podnijeti u roku sedam dana od dana kada je sluæbeno putovanje u inozemstvo zavrπeno. Uz obraëun putnih troπkova prilaæu se: - nalog za sluæbeno putovanje, - raëuni kojima se pravdaju izdaci za smjeπtaj, - karte, raëuni i obraëuni kojima se dokazuju troπkovi prijevoza, ukljuëujuêi i raëun za gorivo, ako se putovalo osobnim automobilom, - raëuni i dokazi o ostalim izdacima (raëun za telefonske usluge, raëun za ishoappleenje vize, itd.), - u sluëaju sluæbenog putovanja u inozemstvo, uz putni nalog treba priloæiti pisani dokaz o teëaju nacionalne valute, ako su troπkovi nastali u nacionalnoj valuti zemlje za koju dnevnica nije propisana u njenoj valuti, veê u eurima (na primjer, Maapplearska, Rumunjska, Poljska,»eπka, itd.) ili ameriëkim dolarima (na primjer, Estonija, Gruzija, Indija, itd.). U tom sluëaju uz obraëun treba priloæiti pisani dokaz o teëaju nacionalne valute u odnosu na valutu u kojoj je utvrappleena dnevnica za tu zemlju. Ako se pisani dokaz o teëaju nacionalne valute ne priloæi obra- Ëunu, po dokumentu u kojemu je troπak iskazan u nacionalnoj valuti, ne priznaju se izdaci (Ëlanak 19. Uredbe). RaËunovodstvo i financije 46
PLA E I NAKNADE 47 6. POREZNO ODRE ENJE ISPLATA IZDATAKA ZA SLUÆBENO PUTOVANJE 6.1. Neoporezivo nadokna ivanje tro kova slu benog putovanja Prema odredbama Ëlanka 7., 13. i 45. Pravilnika, troπkovi sluæbenog putovanja (prijevozni troπkovi, troπkovi noêenja, naknada za koriπtenje privatnog automobila u sluæbene svrhe, dnevnica u zemlji i dnevnica u inozemstvu) mogu se, uz propisane uvjete i do utvrappleenih iznosa, neoporezivo nadoknaditi: - radnicima, tj. osobama s kojima poslodavci imaju zakljuëene ugovore o radu, - fiziëkim osobama izaslanim na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, a za sluæbena putovanja u svezi s djelatnoπêu tuzemnog isplatitelja, - Ëlanovima predstavniëkih i izvrπnih tijela dræavne vlasti, jedinica podruëne (regionalne) i lokalne samouprave, ako su po toj osnovi osigurane, - osobama koje pruæaju njegu i pomoê hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, - osobama koje se nakon zavrπenog πkolovanja nalaze na obveznom praktiënom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonterima), - osobama koje nisu zaposlenici i ne primaju naknadu za svoj rad u neprofitnim organizacijama, a za njene potrebe sluæbeno putuju. Iznimno, prema odredbama Ëlanka 7. stavka 6. Pravilnika, moguêe je osobama koje za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ostvaruju naknadu neoporezivo nadoknaditi prijevozne troπkove i troπkove noêenja, ako se uz sluæbeni nalog priloæe raëuni o obavljenim uslugama prijevoza i noêenja koji glase na isplatitelja - neprofitnu organizaciju. Ako osoba koja za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ostvaruje naknadu, tijekom sluæbenog putovanja ima i druge troπkove, nastali troπkovi ne mogu joj se neoporezivo nadoknaditi. Na primjer, osoba je tijekom sluæbenog putovanja koristila privatni automobil te obraëunala naknadu za koriπtenje privatnog automobila u sluæbene svrhe do 2,00 kune po prijeappleenom kilometru. Ako joj neprofitna organizacija nadoknaappleuje ovaj troπak, isplaêena naknada podlijeæe oporezivanju, na naëin propisan za drugi dohodak. Na isti je naëin neprofitna organizacija duæna postupiti ako osobi koja za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ostvaruje naknadu isplaêuje dnevnice ili joj nadoknaappleuje troπkove prijevoza i smjeπtaja, a raëuni pruæatelja usluga ne glase na neprofitnu organizaciju. U sluëaju da troπkove sluæbenog putovanja isplaêuje u iznosima veêim od propisanih neoporezivih, isplatitelj je obvezan prilikom isplate na iznos koji premaπuje neoporezivu svotu, obraëunati i uplatiti zakonom propisane doprinose, porez na dohodak i moæebitni prirez. Izdatke za sluæbena putovanja, nastale za njih osobno, do propisanih neoporezivih iznosa mogu iskazati i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrednici). Prema odredbama Ëlanka 22. stavka 1. toëke 4. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.), ako poduzetnik naknade troπkova sluæbenog putovanja sam sebi isplaêuje iznad propisanih neoporezivih iznosa, razlika koja premaπuje neoporezive iznose ne smatra se porezno dopustivim izdatkom, pa se niti ne knjiæi u Knjizi primitka i izdataka. 6.2. Oporezivi izdaci za slu beno putovanje Kada isplatitelj obavljanje odreappleenog posla povjeri osobi koja ostvaruje primitke koji imaju obiljeæje drugog dohotka, a koja zbog obavljanja ugovorenog posla mora putovati u zemlji ili u inozemstvo, ukupno ugovorena naknada za obavljeno djelo (u koju su ukljuëeni i izdaci za prijevoz, smjeπtaj u hotelu i dnevnice), smatra se drugim dohotkom te osobe, te podlijeæe obvezi plaêanja doprinosa za obvezna osiguranja 5 (osim u sluëaju kada se troπkovi putovanja isplaêuju kao sastavni dio ugovora za autorsko ili kulturno-umjetniëko djelo) te obvezi plaêanja poreza na dohodak po stopi od 25% i prireza ako je utvrappleen za mjesto prebivaliπta odnosno uobiëajenog boraviπta poreznog obveznika. Drugim dohotkom smatraju se, na primjer, isplaêeni izdaci za sluæbeno putovanje Ëlanovima skupπtina i nadzornih odbora trgovaëkih druπtava, steëajnim upraviteljima i sucima porotnicima, sudskim vjeπtacima, trgovaëkim putnicima, akviziterima, tumaëima, prevoditeljima, konzultantima i drugima. Primjer:»lan nadzornog odbora trgovaëkog druπtva, za svoj rad u odboru ostvaruje mjeseënu naknadu. Za potrebe toga druπtva sluæbeno je putovao, pri Ëemu su nastali sljedeêi troπkovi: - troπkovi smjeπtaja u hotelu 520,00 kuna, - prijevozni troπkovi 640,00 kuna, - ukupno troπkovi 1.160,00 kuna. TrgovaËko druπtvo izravno je podmirio nastale troπkove hotelu i prijevozniku. Za utvrappleivanje bruto iznosa koji sluæi kao osnovica za obraëun doprinosa za obvezna osiguranja, te utvrappleivanje osnovice za obraëun poreza na dohodak i prireza isplatitelj koristi odgovarajuêi koeficijent. Kako Ëlan nadzornog odbora ima prebivaliπte u Zagrebu, koeficijent za preraëun iznosi 1,773050, tj. bruto iznos naknade je 2.056,74 kuna. Osoba je osigurana u oba stupa mirovinskog osiguranja, pa iznos doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza koji treba uplatiti na propisane uplatne raëune, isplatitelj utvrappleuje na sljedeêi naëin: Red. br. Opis Iznos 1. Bruto primitak (1.160,00 x 1,773050) 2.056,74 2. Doprinos za mirovinsko osiguranje: 411,35 - prvi stup mirov. osig. (2.056,74 x 15%) 308,51 - drugi stup mirovin. osig. (2.056,74 x 5%) 102,84 3. Porezna osnovica 1.645,39 4. Porez (1.645,39 x 25%) 411,35 5. Prirez (411,35 x 18%) 74,04 6. Porez i prirez ukupno 485,39 7. IsplaÊeno hotelu i prijevozniku 1.160,00 8. Doprinos za zdravstveno osiguranje (2.056,74 x 15%) 308,51 5 Pri isplati drugog dohotka isplatitelj uplaêuje doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20%, odnosno po stopi od 15% i 5% ako je osoba osigurana u oba stupa mirovinskog osiguranja te doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 15%. travanj 2006. 47
48 PLA E I NAKNADE ObraËunane i uplaêene doprinose, porez na dohodak i prirez isplatitelj je duæan uplatiti na propisane uplatne raëune i evidentirati ih u propisanim evidencijama: - u obrascu R-Sm, kojeg dostavlja Srediπnjem registru osiguranika pri svakoj isplati naknade. Na stranici A ovog obrasca, u rubrici vrsta obraëuna/ispravka upisuje se πifra 03, a u rubrici vrsta obveznika πifra 17. Na stranici B u rubriku osnova obraëuna za osnov osiguranja upisuje se πifra 21, a za razdoblje s istom osnovom obraëuna upisuju se nule; - u IDD obrascu kojeg predaje nadleænoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjediπtu do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu; - u ID-1 obrascu kojeg nadleænoj ispostavi Porezne uprave dostavlja do 31. sijeënja tekuêe godine za prethodnu. 7. POSEBAN DOPRINOS ZA KORI TENJE ZDRAVSTVENE ZA TITE U INOZEMSTVU Za osobe upuêene na sluæbeni put u inozemstvo plaêa se poseban doprinos za koriπtenje zdravstvene zaπtite u inozemstvu. Prema odredbi Ëlanka 4. toëke 30. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, doprinos za koriπtenje zdravstvene zaπtite u inozemstvu uplaêuje: - poslodavac koji radnika upuêuje na sluæbeni put u inozemstvo, - isplatitelj drugog dohotka koji osobu koja ostvaruje primitke koji imaju obiljeæje drugog dohotka upuêuje na sluæbeno putovanje u inozemstvo, - osiguranik koji obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i πumarstva, kada sam putuje na sluæbeni put u inozemstvo. Ako se na sluæbeno putovanje u inozemstvo upuêuje osobu koja za svoj rad ne ostvaruje primitke koji imaju obiljeæje drugog dohotka (na primjer, osobu koja za svoj rad u neprofitnoj organizaciji ne ostvaruje naknadu), obvezu uplate doprinosa za koriπtenje zdravstvene zaπtite u inozemstvu za tu osobu nema osoba koja je upuêuje na sluæbeno putovanje. Obvezu plaêanja doprinosa ima sama osoba upuêena na sluæbeno putovanje u inozemstvo, i to prije putovanja, na temelju obraëuna nadleænog podruënog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Doprinos za koriπtenje zdravstvene zaπtite u inozemstvu za sluæbeni put u trajanju do 30 dana obraëunava se po stopi od 20% na najniæu mjeseënu osnovicu. Ako sluæbeno putovanje ne traje 30 dana, veê kraêe razdoblje u tijeku mjeseca, osnovica za plaêanje doprinosa utvrappleuje se tako da se iznos najniæe mjeseëne osnovice podijeli sa brojem dana toga mjeseca i pomnoæi s brojem dana provedenih na sluæbenom putovanju u inozemstvu. Na primjer, ako je osoba tijekom mjeseca oæujka 2006. godine bila Ëetiri dana na sluæbenom putovanju u inozemstvu, osnovica za obraëun doprinosa utvrappleuje se na sljedeêi naëin: 2.169,65 : 31 = 69,99 kuna, 69,99 x 4 = 279,96 kuna. Mnoæenjem utvrappleene osnovice sa stopom od 20%, dobiva se iznos doprinosa za koriπtenje zdravstvene zaπtite u inozemstvu (279,96 x 20% = 55,99 kuna). ObraËunani iznos doprinosa poslodavac odnosno isplatitelj uplaêuje na uplatni raëun Dræavnog proraëuna uz navoappleenje πifre doprinosa 8443. Doprinos se uplaêuje u roku 15. dana po proteku mjeseca u kojemu je osoba bila na sluæbenom putu u inozemstvu. Kada je na sluæbenom putovanju u inozemstvu bio radnik, poslodavac podatke o obraëunanom doprinosu iskazuje u ID obrascu (u redak III. 3.3. - poseban doprinos za koriπtenje zdravstvene zaπtite u inozemstvu). Kada je na sluæbenom putovanju u inozemstvu bila osoba koja ostvaruje primitke koji imaju obiljeæja drugog dohotka, podaci o uplaêenom doprinosu za koriπtenje zdravstvene zaπite u inozemstvu isplatitelj upisuje u obrazac IDD (u kolonu 3. redak 5.6). Podatke o uplaêenom doprinosu za koriπtenje zdravstvene zaπtite u inozemstvu obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja, te poljoprivrednici, koji su sluæbeno putovali u inozemstvo, sami za sebe upisuju u IDD-1 obrazac (kolona 7, redak 3.9). Ako su na sluæbenom putovanju u inozemstvu bili radnici zaposleni kod fiziëkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, podaci o plaêanom doprinosu za koriπtenje zdravstvene zaπtedite u inozemstvu za te radnike upisuju se u obrazac ID. Napominjemo da se podaci o u plaêenom doprinosu za koriπtenje zdravstvene zaπtite u inozemstvu ne upisuju u R-Sm obrascu. KORNELIJA SIROVICA, HZRIF, Zagreb RaËunovodstvo i financije 48