komoraaaaa

Posjet dalmatinskih poljoprivrednika Anconi Izaslanstvo NR Kine u ÆK Split Upravno vijeêe Foruma jadranskojonskih gospodarskih komora»ileanski veleposlanik u ÆK Split vedska pomoê u zaπtiti okoliπa Uvoappleenje ISO-a 9001 i HACCP-a Aktivnosti ÆK Split u 2005. Predstavljanje HAMAG-a i HBOR-a Strukovne grupacije Seminari Sajmovi Osnovan Euro info centar pri ÆK Split Najave Prijave za sajam kamena u Veroni Europska jeziëna mapa za odrasle, 15. oæujka Seminar o suradnji s EU, 16. oæujka Gospodarski posjet Kini, 4.-10. travnja Predstavljanje Splita u Pescari "More moguênosti - Split kao vrata za træiπta jugoistoëne Europe" bio je naziv struënog skupa koji je u organizaciji gradova Splita i Pescare odræan 28.-29. sijeënja u Pescari. Uz splitskog gradonaëelnika Miroslava BuliËiÊa i predsjednicu ÆK Split sa suradnicima, u hrvatskom su izaslanstvu bili i predsjednik splitskog Gospodarskog vijeêa Josip Gotovac, Ëlan Poglavarstva Kolja Grisogono, profesori sa splitskog Ekonomskog fakulteta Branko GrËiÊ i Æeljko Mrnjavac te direktorica CEPOS-a Centra za poticanje poduzetniπtva i obrtniπtva - Split Gordana Fusek. Splitsko izaslanstvo na skupu u Pescari Skup je organiziran s ciljem nastavljanja i unapreappleenja prije godinu i pol obnovljenog partnerstva gradova Splita i Pescare. Osnova za aktiviranje ekonomskih potencijala na hrvatskoj obali Jadrana joπ je kvalitetnije pomorsko povezivanje Pescare i Splita, jer postojeêa sezonska katamaranska linija ne zadovoljava zahtjeve s obje strane. "Partnerstvo koje smo poëeli nuæno je okruniti prometnim i poslovnim mostom izmeappleu Splita i Pescare", rekao je gradonaëelnik BuliËiÊ.»elnici gradske uprave Pescare na tom su podruëju veê poduzeli konkretne poteze, primjerice obnovu gatova i produbljivanje luëkog bazena, kako bi se veê iduêe godine uspostavila stalna trajektna linija izmeappleu dva grada. Nakon primanja kod gradonaëelnika Pescare Luciana D'Alfonsa, Ëlanovi su splitskog izaslanstva predstavili partnerima iz talijanske regije Abruzzo, kojih je na skupu bilo dvjestotinjak, gospodarstvo Splitsko-dalmatinske æupanije i moguênosti ulaganja, posebno u poduzetniëke zone. Prostora za razvoj meappleuregionalnih poslovnih kontakata ima napretek jer tvrtke iz Abruzza sudjeluju s manje od jedan posto u ukupnim talijanskim investicijama u Hrvatsku, koje su proteklih godina dosegnule iznos od 4,7 milijardi dolara, istaknuli su predsjednici regionalnih gospodarskih komora Dino Di Vincenzo i Jadranka RadovaniÊ. U svojoj prezentaciji RadovaniÊ je podsjetila da je Italija najznaëajniji vanjskotrgovinski partner Splitsko-dalmatinske æupanije, na prvom mjestu i u uvozu i u izvozu. Robna razmjena æupanije s Italijom u 2003. godini iznosila je 540 milijuna dolara, u prvih deset

mjeseci 2004. godine 476 miljuna dolara, a u njoj sudjeluje oko 400 æupanijskih tvrtki. NajznaËajniji su izvozni proizvodi tankeri, cement, mjerni instrumenti, koæa, ribe, dijelovi obuêe i kamen, dok u uvozu iz Italije prevladavaju brodovi, vozila, strojevi, pokuêstvo i odjeêa. Talijanski su turisti, iza Ëeπkih i njemaëkih, u 2003. bili najbrojniji u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji. RadovaniÊ je naglasila vaænost izgradnje autoceste Zagreb-Split za razvoj gospodarstva, prednosti ulaganja u æupanijskim poduzetniëkim zonama, te je pozvala vodeêe ljude Pescare kao i tamoπnje poduzetnike da, po uzoru na npr. Anconu, osnaæe vezu sa Splitom i prepoznaju ga i kao most prema jugoistoënoj Europi. Drugog dana skupa, Ëlanovi splitskog izaslanstva imali su konkretne razgovore s tridesetak poduzetnika regije Abruzzo, zainteresiranih za suradnju s dalmatinskim partnerima i ulaganje u æupanijske poduzetniëke zone. VeÊina njih izrazila je spremnost za sudjelovanje u gospodarskom izaslanstvu Pescare koje Êe, u organizaciji Komore Pescare i ÆK Split, 8. oæujka posjetiti Split. Meappleunarodne aktivnosti Gospodarski susret austrijskih i dalmatinskih gospodarstvenika Gospodarski susret austrijskih i dalmatinskih gospodarstvenika, koji je 12. studenog 2004. odræan u ÆK Split, okupio je predstavnike devet austrijskih i dvadesetak hrvatskih tvrtki, uglavnom s podruëja infrastrukture, graditeljstva i zaπtite okoliπa. Skup su organizirali Austrijski ured za vanjsku trgovinu i ÆK Split, a austrijsko su izaslanstvo predvodile Sonja Holocher-Ertl, zamjenica savjetnika za vanjskotrgovinske odnose Veleposlanstva Austrije u RH i Patricija Pavlov, voditeljica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Splitu. Prema rijeëima Jadranke RadovaniÊ, predsjednice ÆK Split, inozemna Êe se ulaganja znatno poveêati kada se prihvati novi zakon o poticanju ulaganja, koji se oëekuje poëetkom 2005. Dok je u 2003. godini u Austriju iz Splitsko-dalmatinske æupanije izvezeno roba u vrijednosti svega 2,2 milijuna dolara (uglavnom riba, tekstil i kamen), u istom je razdoblju uvezeno razliëitih proizvoda u iznosu 33 milijuna dolara. No, u prvih devet mjeseci 2004. hrvatski izvoz biljeæi porast od 50%. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Æupanije splitsko-dalmatinske Boæo SinËiÊ, proëelnik Odjela za gospodarstvo, te Tomislav MihotiÊ, proëelnik Odjela za komunalne poslove. SinËiÊ je naglasio kako je Splitskodalmatinska æupanija iznimno zanimljiva za ulaganja, osobito u nove tehnologije i turizam, a MihotiÊ je izrazio spremnost Æupanije za suradnju na projektima kao πto su opremanje gospodarskih zona uz autocestu, gradnja sustava za odvodnju oborinskih voda na otocima i u Zagori, te gradnja cesta i malih zraënih luka na otocima. Sastanak o pograniënom prometu i suradnji RH i BiH Predstavnici æupanijskih vlasti triju dalmatinskih æupanija Splitsko-dalmatinske, ibensko-kninske i DubrovaËko-neretvanske te predsjednici gospodarskih komora navedenih æupanija sastali su se 17. studenog 2004. u Mostaru s predstavnicima triju bosansko-hercegovaëkih æupanija Zapadno-hercegovaËke, Hercegbosanske i HercegovaËko-neretvanske i tamoπnjih gospodarskih komora kako bi potaknuli i ubrzali ratifikaciju Sporazuma o pograniënom prometu i suradnji izmeappleu RH i BiH. Sastanku su bili nazoëni i hrvatski veleposlanik u BiH dr. Josip VrboπiÊ, te hrvatski generalni konzul u Mostaru Ratko MariËiÊ. Sa sastancima vezanim za olakπavanje æivota ljudi u pograniënom podruëju Hrvatske i BiH zapoëelo se 1999. godine, Sporazum o pograniënom prometu i suradnji potpisan je u oæujku 2003., u primjeni je ali do danas nije ratificiran, stoga Êe se, reëeno je na skupu, obje strane zaloæiti za njegovu πto skoriju ratifikaciju kako bi se moglo priêi formiranju Stalnog mjeπovitog povjerenstva za provedbu i realizaciju svih odredbi Sporazuma. Jago LasiÊ, predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH, podsjetio je na dosadaπnje aktivnosti vezane uz donoπenje Sporazuma i na njegove najvaænije odredbe. Sporazum je donesen u æelji da se omoguêi i uredi promet fiziëkih osoba izmeappleu pograniënih podruëja i poboljπaju æivotni uvjeti pograniënog stanovniπtva, te razvija i unapreappleuje gospodarska, zdravstvena, obrazovna, sportska i druga suradnja te zadovoljavaju vjerske potrebe graappleana u pograniënom podruëju. Sporazumom se pograniëno podruëje definira kao podruëje uz zajedniëku dræavnu granicu u dubini od pet kilometara. Do sada su izraappleeni popisi naselja u pograniënom podruëju u RH i BiH kao i popis graniënih prijelaza za pograniëni promet, a nisu izraappleeni, i to je posao koji predstoji, obrasci za izdavanje pograniëne propusnice, dozvole za jednokratni prijelaz granice, za oduzimanje isprava na pograniënom prijelazu te za izdavanje poljoprivrednog uloπka, niti je formirano Povjerenstvo. Svi sudionici skupa, predsjednica ÆK Split Jadranka RadovaniÊ, æupan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja, proëelnik Odjela za gospodarstvo Æupanije dubrova- Ëko-neretvanske Branko NegodiÊ, predsjednici ÆK Dubrovnik i ibenik Ivo GrkoviÊ i Petar kender, zamjenik æupana ibensko-kninske æupanije Miho MioË, predsjednik Privredne/Gospodarske komore HercegovaËko-neretvanske æupanije Perica JurkoviÊ, te ministar u Vladi Zapadno-hercegovaËke æupanije Predrag Koæul, zaloæili su se za πto skoriju ratifikaciju Sporazuma, omoguêavanje boljeg prometa ljudi, roba i kapitala (problem protoka sezonske radne snage u turistiëkom razdoblju), olakπanje malograniënog prometa, ali i rjeπavanje problema u vodoopskrbi, energetici te zaπtiti okoliπa bez kojih ne moæemo razmiπljati o daljnjem gospodarskom a kamoli turistiëkom razvitku. Posjet dalmatinskih poljoprivrednika Anconi (Jesi) U razdoblju od 14. do 18. prosinca 2004. izaslanstvo u kojem su bili predstavnici dvadesetak poljoprivrednih i prehrambenih tvrtki iz Splitsko-dalmatinske, Zadarske i DubrovaËko-neretvanske æupanije te Federacije Bosne i Hercegovine boravilo je u studijskom posjetu talijanskoj regiji Marche. Posjet je rezultat zakljuëaka Okruglog stola za poljoprivredu sa zadnjeg Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora (Neum 2004.), a organizirali su ga Gospodarska komora Ancone, Provincija Marche i ÆK Split. Cilj je bio upoznavanje proizvoappleaëa poljoprivrednih proizvoda izvan Europske unije s nastojanjima i ciljevima EU u narednom razdoblju, te promicanje i unapreappleivanje kako gospodarskih, financijskih i kulturnih odnosa tako i privredno-tehniëke suradnje. 2

Studijski boravak obuhvatio je sudjelovanje na seminaru "Perspektive zadruga na Balkanu" te obilazak tamoπnjih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki. Na seminaru, koji je ponudio upoznavanje s talijanskim i europskim iskustvima na podruëju zadrugarstva, bilo je govora o aktivnostima Gospodarske komore Ancone i regije Marche na podruëju zadrugarstva, institucionalnom zakonskom europskom okviru (Interreg IIA, CARDS...), zajedniëkoj poljoprivrednoj politici, raznovrsnosti poslovnih aktivnosti u zadrugama, proizvodima i proizvodnji visoke kakvoêe te zaπtiti tipiënosti protiv GM hrane. Organiziran je posjet tvrtkama za proizvodnju strojeva za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, postrojenja za preradu mlijeka i groæapplea, proizvodnje kvalitetnog vina (Montecarotto), zadruzi s farmom od 800 muznih krava itd. Izaslanstvo NR Kine u ÆK Split Izaslanstvo NR Kine predvoappleeno Lin Ningom, zamjenikom generalnog direktora za gospodarska pitanja pri Kineskom savjetu za promociju meappleunarodne trgovine Gospodarske komore NR Kine, posjetilo je 24. sijeënja Æupanijsku komoru Split. U izaslanstvu su bili i Cheng Hai, direktor Odsjeka za meappleunarodne odnose, Cao Yongping, zamjenik direktora za gospodarstvo te Ruan Haibin iz Odsjeka za gospodarstvo. Razgovaralo se o potencijalnoj suradnji dvaju gospodarstava te o moguênostima razmjene informacija. Sastanak je inicirala kineska Komora, a povod je bio najavljeni posjet gospodarskog izaslanstva u organizaciji ÆK Split Kini u travnju 2005. Upravno vijeêe Foruma gospodarskih komora jadransko-jonskog podruëja Na radnom sastanku Upravnog vijeêa Foruma gospodarskih komora jadransko-jonskog podruëja, koji je 9. veljaëe odræan u ÆK Split, raspravljalo se o brojnim tekuêim pitanjima funkcioniranja Foruma te o pripremi godiπnjeg zasjedanja, koje Êe se ove godine od 16. do 18. svibnja odræati pokraj Budve u Crnoj Gori. Sastanku su bili nazoëni Jadranka RadovaniÊ, predsjednica ÆK Split i potpredsjednica Foruma, Michele De Vita, glavni tajnik Foruma, Michalas Othoy iz komore Krfa, Paolo di Laura Frattura predsjednik Gospodarske komore Campobassa, Jago LasiÊ predsjednik Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, Vladimir VukmiroviÊ predsjednik Privredne komore Crne Gore sa suradnicima, Petar kender, predsjednik ÆK ibenik, te koordinatori Foruma s talijanske i hrvatske strane Jadrana Manuela Lunati i Goran RadovaniÊ. Nakon odlaska Augusta Bocchinija s mjesta predsjednika Gospodarske komore Ancone 19. sijeënja ove godine, prestala je i njegova funkcija predsjednika Foruma, pa Êe temeljem Statuta do sljedeêe Skupπtine Foruma funkciju predsjednika obavljati dosadaπnja potpredsjednica Jadranka RadovaniÊ. De Vita je izvijestio o stanju u kojem se trenutno nalaze projekti koje Forum inicira u okviru programa Interreg IIIA. Projekt "Akcija podræavanja umreæenih subjekata prekograniëne suradnje koji djeluju u jadranskom podruëju" predviapplea objedinjavanje veê postojeêih umreæenih sustava koji funkcioniraju u jadransko-jonskom podruëju, dakle Foruma gospodarskih komora, V. VukmiroviÊ, J. RadovaniÊ i M. De Vita na konferenciji za novinare Foruma gradova i sveuëiliπne mreæe. Projekt, u ukupnom iznosu od 164.900 eura, financiraju Ministarstvo vanjskih poslova Italije i regija Marche, a Forum je na raëun sudjelovanja u njemu veê dobio sredstva u iznosu od 60.000 eura. Iz rada okruglog stola za ribarstvo i marikulturu proizaπlo je apliciranje Foruma na natjeëaju Europske komisije - "Razvoj marikulture na Jadranu - pronalaæenje najboljih rjeπenja". Ovom projektu nisu odobrena sredstva pa je prijedlog da se organizira izaslanstvo predstavnika Foruma koje bi u Bruxellesu posjetilo Europsku komisiju te predstavilo i promoviralo Forum. Forum je dobio i poziv za sudjelovanje u projektu promatranja i nadzora ribolova na Jadranu Ëiji je cilj promicati institucionalnu i nadzornu suradnju u podruëju ribarstva i marikulture na Jadranu. SljedeÊi projekt u koji se Forum ukljuëuje je "Stoæeri razvoja i zajedniëkog gospodarenja hrvatskim obalama" a cilj mu je lokalni razvoj jednog posebnog dijela hrvatske obale na naëin da se integrirano upravlja obalama u podruëju Zadarske i ibensko-kninske æupanije. Za projekt "Usluge (pravne, komercijalne) suradnje u jadransko-jonskom podruëju" Gospodarska komora Ancone je veê dobila sredstva, a ista Êe se dati na raspolaganje Forumu kako bi pomogao aktivnosti Arbitraænog suda koji djeluje pri njemu. S obzirom na prijavljene projekte i moguênosti dobivanja sredstava EU, dogovoreno je da se organizira teëaj za Ëlanice Foruma na kojem bi ih se educiralo o procedurama, tj. naëinima povlaëenja sredstava EU, a isti bi se organizirao u Splitu. VijeÊe je prihvatilo prijedlog proraëuna za 2005. godinu, te okvirno dogovorilo program ovogodiπnjeg zasjedanja Foruma u Crnoj Gori, 16.-18. svibnja, na kojem Êe cijeli jedan dan biti posveêen odræavanju okruglih stolova æenskog poduzetniπtva, ribarstva i marikulture, transporta, turizma, poljoprivrede te okoliπa. Na konferenciji za novinare povodom odræavanja sastanka Upravnog vijeêa, RadovaniÊ je rekla da je od osnivanja Foruma robni promet meappleu zemljama Ëlanicama poveêan 40 posto, te da je u zadnje Ëetiri godine samo s Italijom Hrvatska poveêala robni promet za Ëak 200 posto a oëekuje se da Êe isti ove godine dosegnuti pet milijardi dolara. 3

»ileanski veleposlanik u ÆK Split Predsjednica ÆK Split Jadranka RadovaniÊ ugostila je 15. veljaëe novog veleposlanika Republike»ile u Republici Hrvatskoj Manuela Atriju Rawlinsa. U razgovoru je istaknuta moguêa suradnja izmeappleu»ilea i Splitsko-dalmatinske æupanije u turizmu, brodogradnji i kontejnerskom luëkom prijevozu. Iako je robna razmjena izmeappleu dviju zemalja mala, RadovaniÊ je podsjetila da su prvi koraci u znaëajnijoj suradnji napravljeni za boravka æupanijskog izaslanstva u»ileu. Tako je neπto poveêan uvoz suhog voêa, graha, vina i smrznute ribe iz»ilea, te izvoz konfekcije i tekstila u»ile. Veleposlanik Rawlins najavio je organizaciju seminara o moguênostima ulaganja u»ile, koji bi se uskoro odræao u suradnji sa Æupanijskom komorom Split. vedska pomoê u zaπtiti okoliπa Zaπtita okoliπa bila je jedna od glavnih tema razgovora koji su 10. veljaëe u ÆK Split voappleeni sa πvedskim izaslanstvom. Na sastanku, koji je iniciralo πvedsko veleposlanstvo u RH u suradnji s institutom Swedentech, nazoëni su bili Sture Theolin, veleposlanik Kraljevine vedske u RH, Lillemor Lingren, savjetnica za gospodarstvo pri πvedskom veleposlanstvu, Gordana Fustar, pomoênica savjetnice, Bo E. Norlin, savjetnik u πvedskom Ministarstvu vanjskih poslova, direktor nordijske banke te predstavnici dalmatinskih æupanija zaduæeni za prostorno planiranje i zaπtitu okoliπa Tomislav MihotiÊ i Roko AntiËeviÊ iz Splitsko-dalmatinske æupanije, Nives KozuliÊ iz Zadarske, te Pero MiπkoviÊ i Ivo Margeta iz DubrovaËko-neretvanske æupanije. Predstavnici dalmatinskih æupanija upoznali su goste iz vedske s glavnim problemima u zbrinjavanju otpada na podruëju ovih æupanija, projektima koji su u pripremi (izgradnja centra za gospodarenje otpadom, projekt otpadnih voda za cijeli Jadran i dr.) te vlastitim iskustvima u izradi takvih projekata (Eko kaπtelanski zaljev). Za navedene projekte potrebna je dobra financijska analiza, koja ne obuhvaêa samo procjenu cijene projekata nego definira njihov cijeli financijski tijek, kako bi isti mogli koristiti fondove EU. Stoga je dogovoreno odræavanje radionice 8. lipnja 2005., na kojoj bi πvedski struënjaci ponudili pomoê u izradi financijskih rjeπenja kroz izradu studije utjecaja na okoliπ, te pomoê pri izradi projekata za EU fondove. Komora Uvoappleenje ISO-a 9001 i HACCP-a u tvrtke Situacija na podruëju uvoappleenja sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001 u tvrtke u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji, te informacija o HACCP-u i zakonskim obvezama za subjekte u poslovanju hranom vezano za HACCP, bile su glavne teme sjednice Gospodarskog vijeêa ÆK Split, odræane 14. prosinca. "ÆK Split, koja se prije par godina ukljuëila u program edukacije malih i srednjih tvrtki za uvoappleenje sustava upravljanja kvalitetom sukladno normi ISO 9001, danas se priprema za program edukacije subjekata u poslovanju s hranom na podruëju uvoappleenja HACCP sustava, πto tvrtkama bitno smanjuje troπkove uvoappleenja", rekla je Jadranka RadovaniÊ, predsjednica splitske Komore. Trenutno su u Hrvatskoj 843 tvrtke certificirane sukladno zahtjevima norme ISO 9001, od toga ih je iz Splitsko-dalmatinske æupanije 57. Iako broj certificiranih tvrtki stalno raste, u 2004. godini doπlo je do znatnog smanjenja broja izdanih certifikata i u æupaniji i u RH. Broj izdanih certifikata sukladno zahtjevima norme ISO 9001: 2002. 2003. 2004. Republika Hrvatska 194 386 263 Splitsko-dalmatinska æupanija 17 29 8 Æupanijska komora Split do sada je pripremila i dovela do certifikacije 13 tvrtki, dok su joπ dvije u tijeku uvoappleenja sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001. Briga za sigurnost hrane iz godine u godinu sve je veêa. HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Point/Analiza opasnosti i kritiëna kontrolna toëka) je sustavni preventivni pristup kojim se osigurava sigurnost hrane, a primjenjiv je kod subjekata u poslovanju s hranom od prehrambene industrije, koja se bavi proizvodnjom, do hotela i restorana, koji se bave pripremom hrane. U Hrvatskoj je 19 tvrtki certificirano prema HACCP-u, a u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji niti jedna. Hrvatska, koja kao kandidat za ulazak u Europsku uniju prilagoappleava svoju zakonsku regulativu zakonima EU, propisala je Zakonom o hrani (NN 117/03) nuænost samokontrole svih subjekata u poslovanju s hranom u skladu s principima HACCP-a. Takoappleer je utvrappleen rok od tri godine, koji istiëe u kolovozu 2006., u kojem subjekti u poslovanju s hranom moraju uskladiti svoje poslovanje s principima HACCP sustava. Meappleutim, podzakonski akti, bez kojih nije moguêa provedba Zakona o hrani, nisu doneseni i zbog toga je iz ÆK Split upuêen zahtjev prema Vladi RH za donoπenje potrebnih akata. Na sjednici je bilo rijeëi i o problemu nedostatnih i nekvalitetnih hotelskih kapaciteta u æupaniji, koja uostalom ima i najviπe neprivatiziranih hotela. Stoga je apel sa sjednice da se rijeπi pitanje privatizacije hotela u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji. Aktivnosti ÆK Split u 2005. Na tradicionalnoj konferenciji za novinare krajem godine, predsjednica ÆK Split Jadranka RadovaniÊ osvrnula se na stanje æupanijskog gospodarstva u protekloj godini, te na aktivnosti splitske Komore tijekom 2004. i plan rada za 2005. godinu. U prvih devet mjeseci 2004. godine industrijska je proizvodnja Splitsko-dalmatinske æupanije veêa za 6,7% (na nivou Hrvatske za 3,5%) u odnosu na isto razdoblje 2003. godine. NajveÊi porast ostvarile su djelatnosti proizvodnje metala, proizvodnje strojeva i ureappleaja, proizvodnje tekstila, namjeπtaja, te opskrbe elektriënom energijom. Vanjskotrgovinska razmjena æupanije za I.-IX. 2004. poveêana je na strani izvoza za 46,6% a na strani uvoza za 11,6%. Izvoz je iznosio 532,4 milijuna USD, uvoz 739 milijuna USD, pokrivenost uvoza izvozom je 72,3%. Broj turista u æupaniji je u razdoblju sijeëanj-rujan 2004. iznosio 1,3 milijuna, tj. 10% viπe, a broj noêenja 6,9 milijuna, tj. 5% viπe nego u istom razdoblju prijaπnje godine. Æupanija po broju turista i ostvarenom noêenju sudjeluje s viπe od 14% u ukupnom broju turista i ostvarenim noêenjima u RH. Neto plaêa za kolovoz 2004. iznosila je u Hrvatskoj 4.178,00 kuna, u æupaniji 4.039,00 kuna a u gradu Splitu 4.280,00 kuna. Krajem rujna bilo je 38.875 nezaposlenih osoba, πto je za 6,5% manje nego u rujnu 2003., a ukupan broj zaposlenih u æupaniji je 94.753 i poveêan je za 5,3%. 4

PoveÊan je takoappleer broj tvrtki u æupaniji te je prisutan trend razvoja malih u srednje i srednjih u velike tvrtke. Prema podacima za prvih πest mjeseci 2004. ukupni prihodi iznose 14.949 milijuna kuna, a ukupni su rashodi neπto manji i iznose 14.348 milijuna kuna. GovoreÊi o radu Komore, RadovaniÊ je najavila da Êe ÆK Split u 2005. organizirati zajedniëki nastup zainteresiranih tvrtki iz cijele Hrvatske na pet specijaliziranih inozemnih sajmova: Meappleunarodni sajam tekstila za kuêu "Domo expo Balkan", Beograd, SiCG, 9.-12. veljaëe Meappleunarodni sajam turizma, PeËuh, Maapplearska, 4.-6. oæujka Meappleunarodni sajam pustolovnog turizma "Wilderness & Adventure Fair", Stockholm, vedska, 15.-17. travnja Meappleunarodni sajam kamena, mramora i tehnologija "Marmomacc", Verona, Italija, 29. rujna - 2. listopada Meappleunarodni sajam plastike i gume "Interplast", Birmingham, Velika Britanija, 4.-6. listopada. Predviappleeni su posjeti gospodarskih izaslanstava u organizaciji splitske Komore NjemaËkoj (Berlin), Kini (pokrajina Hebei), Makedoniji (Skopje) i Italiji (Pescara, Ancona/Ascoli Piceno), kao i brojni dolasci stranih gospodarskih izaslanstava u ÆK Split. Na tematskim sjednicama Gospodarskog vijeêa bit Êe govora o uëincima primjene Zakona o zaπtiti potroπaëa s teæiπtem na gospodarske subjekte, procesu restrukturiranja brodograappleevne industrije u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji, problemima financiranja malih i srednjih poduzetnika, træiπnim prednostima turistiëke ponude srednje Dalmacije te maslinarstvu i proizvodnji maslinova ulja u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji. Nastavit Êe se aktivnosti u 2003. godini osnovane Udruge jadransko-jonskih gospodarskih komora. ÆK Split Êe nastaviti s edukacijom i pripremom malih i srednjih tvrtki za dobivanje certifikata ISO 9001, a novina je da Êe u 2005. Komora zapoëeti s animiranjem i edukacijom tvrtki za uvoappleenje HACCP-a - sustavnog preventivnog pristupa kojim se osigurava sigurnost hrane i s Ëijim se principima subjekti u poslovanju s hranom moraju uskladiti do kolovoza 2006. godine. Predstavljanje HAMAG-a 26. sijeënja predstavljeni su u ÆK Split novi jamstveni programi Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG). Predstavljanje su organizirali ÆK Split, Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu Splitsko-dalmatinske æupanije i HAMAG. Predstavnicima æupanije, poslovnih banaka, grada Splita, obrtniëke i gospodarske komore i ostalih poticajnih institucija predstavljeni su HAMAG-ovi jamstveni programi Novi poduzetnik, Program za podruëja posebnog dræavnog interesa, Poljoprivreda, Rast i razvoj i Obrtni kapital, te postupak, provedba kreditne linije i uloga institucija. U drugom dijelu skupa sedamdesetorici lokalnih poduzetnika, koji su pokazali veliko zanimanje za jamstvene programe HAMAG-a, uz nadu da Êe biti i adekvatno prihvaêeni od banaka, predstavljene su kreditne linije, postupak ukljuëivanja poduzetnika te uloga institucija. Smanjenje kamatnih stopa i novi kreditni programi HBOR-a Anton KovaËev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Mira Krneta, voditeljica HBOR-ove splitske podruænice, predstavili su 24. veljaëe Predstavljanje HBOR-a u splitskoj Komori u ÆK Split nove kreditne programe HBOR-a, s naglaskom na kreditne programe u turistiëkoj djelatnosti. Cilj je prezentacije bio upoznavanje πto veêeg broja gospodarskih subjekata s moguênostima poticajnog financiranja razvoja. Kreditni programi u turistiëkoj djelatnosti obuhvaêaju Program kreditiranja potpore u turistiëkom sektoru, Program kreditiranja financijskog restrukturiranja, Program kreditiranja Poticaj za uspjeh, te Program kreditiranja pripreme turistiëke sezone 2005. Krediti iz programa kreditiranja ovogodiπnje turistiëke sezone namijenjeni su za ulaganja u obrtna sredstva u svrhu pripreme sezone 2005. Navedena ulaganja ukljuëuju nabavu svih potrebnih roba za kvalitetno pruæanje usluga turistima (hrane, piêa, sitnog inventara i sl.), a financirat Êe se nabava hrvatskih proizvoda od hrvatskih dobavljaëa. Kamatna stopa je 2-6% godiπnje, ovisno o statusu krajnjeg korisnika, a krajnji rok koriπtenja ovog kredita je 30. lipnja 2005. Puna velika dvorana ÆK Split, uglavnom predstavnika turistiëkih tvrtki, svjedoëila je o interesu za kreditne programe, a rasprava koja je uslijedila o problemima s kojima se poduzetnici susreêu pri njihovoj realizaciji. Stoga je sastanak Ëelnog Ëovjeka HBOR-a s predstavnicima banaka, odræan netom prije prezentacije, imao za cilj dogovoriti bolji i bræi postupak koriπtenja kredita preko poslovnih banaka. Informacije o kreditnim programima HBOR-a: HBOR PodruËni ured za Dalmaciju, Mira Krneta, tel./fax 430-732, e-mail: hbor@efst.hr. Strukovne grupacije Strukovne grupacije obnovljivih izvora energije i energetske uëinkovitosti te energetike Reforma energetskog zakonodavstva, program rada Strukovne grupacije obnovljivih izvora energije i energetske uëinkovitosti za 2005., osnivanje Energetskog ureda pri Splitsko-dalmatinskoj æupaniji te aktivnosti Energetskog centra pri ÆK Split bile su teme sastanka Strukovne grupacije obnovljivih izvora energije i energetske uëinkovitosti te Strukovne grupacije energetike 24. studenoga u ÆK Split. UnatoË dosadaπnjim pokuπajima, Energetski ured u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji, koji bi se bavio planiranjem potreba za energijom i realizacijom tih potreba, joπ nije osnovan te Êe se pokrenuti pitanje njegova utemeljenja. Istovremno je osnovan Energetski centar pri ÆK 5

Split. Matislav MajstroviÊ iz Energetskog instituta Hrvoje Poæar istaknuo je potrebu povezivanja Regionalnog energetskog ureda i Regionalnog energetskog centra horizontalno i vertikalno na razini RH. Æeljko JosipoviÊ iz ÆK Split je upoznao nazoëne s najvaænijim zakljuëcima Udruæenja energetike HGK, odræanog 11. studenog, a vezano za promjene energetskog zakonodavstva. Dogovoreno je da je potrebno posebno istaknuti lokalno planiranje i potroπnju iz obnovljivih izvora energije kroz energetske bilance. Obnovljivi izvori energije trebali bi biti zastupljeni u energetskim bilancama u veêem postotku nego dosad i to bi trebalo uzeti u obzir u koncipiranju nove zakonske regulative. JosipoviÊ je obavijestio Ëlanove grupacija i o osnivanju nove radne grupe za proizvodnju solarnih Êelija. Za voditelja radne grupe za proizvodnju solarnih Êelija izabran je Ivan Begonja, a za voditelja radne grupe za proizvodnju elektriëne energije u solarnim elektranama Metod JuriπiÊ. Josip Labura iz ÆK ibenik obavijestio je Ëlanove strukovnih grupacija da je prije mjesec dana potpisan ugovor izmeappleu njemaëkog investitora s Upravom HEPa o preuzimanju energije proizvedene u vjetroelektranama. Istaknuo je da Êe se do sljedeêeg ljeta podignuti vjetroelektrane na dvije lokacije u ibenskokninskoj æupaniji. ZakljuËeno je da je potrebno definirati proceduru za realizaciju takvih projekata, te i zakonski rijeπiti koriπtenje iskljuëivo hrvatskih proizvoda prilikom realizacije tog projekta. Obuka za voditelje pustolovnog turizma Obuka za voditelje pustolovnog turizma, namijenjena Ëlanicama Grupacije pustolovnog turizma Hrvatske s podruëja æupanijskih komora Splita, Zadra, ibenika i Dubrovnika, a u izvoappleenju Gorske sluæbe spaπavanja, odræana je 7. prosinca u ÆK Split. Upravni odbor Hrvatske udruge privatnih brodara Na sastanku Upravnog odbora Hrvatske udruge privatnih brodara (HUPB), odræanom 10. veljaëe u ÆK Split, za novog predsjednika Udruge izabran je piro NaranËa, a za dopredsjednike Nikola Burica, Miro angulin, Ivo Tomaπ i Æeljko RaËki. Dosadaπnji predsjednik Nikola Burica izvijestio je o odræanom sastanku u Hrvatskom registru brodova na kojem se raspravljalo o novom Pravilniku o brodicama i jahtama i Pravilniku za statutarnu certifikaciju istih. Dogovoreno je da do daljnjeg nije potrebno polagati ispit za radiooperatere. Burica je izvijestio i o sastanku u LuËkoj upravi Splitsko-dalmatinske æupanije na kojem se razgovaralo o πto boljoj regulaciji vezivanja turistiëkih brodova u æupanijskim lukama otvorenim za javni promet. Raspravljalo se i o subvencijama za novogradnje preko Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Miro angulin istaknuo je potrebu izgradnje novih malih brodogradiliπta u kojima bi se servisirali brodovi, jer su, zbog nedostatka istih, brodari prisiljeni servisirati brodove u inozemstvu. Anton Ljubenkov je informirao nazoëne o slabom odazivu Ëlanova Udruge vezano za ispunjavanje Upitnika za registar brodova, a piro NaranËa o dogovorenom sastanku s dræavnim tajnikom za turizam, 4. oæujka u Krilu Jesenice, na kojem bi ga se informiralo o aktivnostima i ulozi Udruge u turistiëkom segmentu. Osnovane Strukovna grupacija iznajmitelja plovila (charter) Splitsko-dalmatinske æupanije... Strukovna grupacija iznajmitelja plovila (charter) Splitsko-dalmatinske æupanije osnovana je 14. veljaëe u ÆK Split. Za predsjednika Grupacije izabran je Armano Zekan, Bav-Adria Yachting, a za dopredsjednicu Susanne PetranoviÊ, Ecker Yacht. Na sjednici se raspravljalo i o aktualnoj problematici vezano za poslovanje charter tvrtki, te propisima koji su nedavno stupili na snagu. i Strukovna grupacija putniëkih agencija Splitsko-dalmatinske æupanije Na osnivaëkoj sjednici Strukovne grupacije putniëkih agencija, odræanoj 18. veljaëe u ÆK Split, za predsjednika Grupacije izabran je Ivan unjerga vlasnik T.A. Eridan iz Kaπtel Starog, a za dopredsjednika Æeljko KordiÊ vlasnik T.A. Sirena iz Makarske. U VijeÊe Hrvatske udruge putniëkih agencija imenovani su Davor Tomaπ (Maranta, Split), Riki Novak (Pelegrini tours, Hvar) i Frane LukπiÊ (Supetartravel, Supetar). U raspravi o problematici poslovanja putniëkih agencija na podruëju privatnog smjeπtaja istaknut je problem "sive ekonomije" pri zapoπljavanju turistiëkih radnika kao i u radu privatnih iznajmljivaëa, neprijavljivanja i djelomiënog prijavljivanja boraviπne pristojbe, potrebe boljeg informiranja javnosti o problematici poslovanja putniëkih agencija kao i poduzimanja konkretnih aktivnosti koje bi osnaæile ulogu i rad putniëkih agencija koje se bave privatnim smjeπtajem gostiju, priznavanje istima statusa posrednika u turizmu (izuzev ako imaju vlastite kapacitete) i dr. Strukovna grupacija proizvodnje i prerade arhitektonsko-graappleevnog kamena Problematika rada i poslovanja tvrtki koje se bave proizvodnjom i preradom arhitektonsko-graappleevnog kamena, ukljuëujuêi i kamenoklesarsku te rudarsku djelatnost ukrasnog kamena, bila je glavna tema sjednice Strukovne grupacije proizvodnje i prerade arhitektonskograappleevnog kamena HGK, odræane 22. veljaëe u ÆK Split. UnatoË dobrim poslovnim rezultatima djelatnosti proizvodnje i prerade arhitektonsko-graappleevnog kamena, stav je sa sjednice da su isti ugroæeni jer se donoπenjem Uredbe Vlade RH o ureappleenju i zaπtiti zaπtiêenog obalnog podruëja mora (NN 128/04) onemoguêuje daljnje istraæivanje i eksploatacija na otocima, osim za potrebe gradnje na otoku, te Êe se Grupacija zaloæiti za izmjenu navedene Uredbe. Uredba bi, smatraju Ëlanovi Grupacije, trebala omoguêiti i nove poduzetniëke projekte u djelatnosti arhitektonsko-graappleevnog kamena, u istraæivanju i eksploataciji mineralne sirovine, a posebno u njenoj preradi. Arhitektonsko-graappleevni kamen Hrvatske (posebno onaj braëki) kvalitetan je i u svijetu priznat i cijenjen kamen, te vrijedan izvozni proizvod RH od kojeg æivi veliki broj domicilnog otoënog stanovniπtva. Stoga smatraju u Grupaciji da se eksploatacija arhitektonskog kamena na otocima ne smije ograniëavati. Nuæna su i daljnja istraæivanja, koja navedena Uredba zabranjuje, buduêi su postojeêe utvrappleene rezerve arhitektonsko-graappleevnog kamena veêim dijelom potroπene. UnatoË brojnim resursima ovog kamena, nisu svi lokaliteti za eksploataciju ucrtani u prostorne planove æupanija. Za donoπenje kvalitetnih prostornih planova 6

potrebne su rudarsko-geoloπke podloge, te je potrebno intenzivirati i ubrzati istraæivanje radi njihovog donoπenja. Neargumentiranom dræe Ëlanovi Grupacije tvrdnju da je u Hrvatskoj previπe kamenoloma arhitektonsko-graappleevnog kamena i da se ne koriste racionalno. Procedura dobivanja koncesija je komplicirana i spora, te je treba pojednostaviti i ubrzati. Stoga je dogovoreno da se vezano za navedenu problematiku organizira sastanak s ministricom zaπtite okoliπa, prostornog ureappleenja i graditeljstva. Grupacija je podræala inicijativu za osnivanje Viπe klesarske πkole pri Klesarskoj πkoli PuËiπÊa.»lanovi Grupacije upoznati su s pozivom talijanske Agencije za promociju kamena iz Carrare (IMM Carrara SpA) za organizirani posjet dvadesetak hrvatskih kamenara 26. meappleunarodnom sajmu kamena u Carrari, 1.-4. lipnja 2005. godine. Boravak bi obuhvatio besplatan posjet sajmu, te organiziranu posjetu kamenolomima i lokalnim tvrtkama iz industrije kamena. Informacije: HGK, Odsjek za industriju, 321-139. Seminari Otvoreni dan organiziran je s ciljem predstavljanja seminara iz programa "Training Days" koji Êe se odræavati u prvoj polovici 2005. godine. Predstavnik M.C.G.-a, trener Vanja KokanoviÊ, najavio je u razdoblju od veljaëe do srpnja 2005. odræavanje 23 treninga u æupanijskim komorama u Rijeci, Splitu, Varaædinu, Osijeku i Komori Zagreb. Na osnovu izvoda iz seminara "KuÊa promjena - upravljanje promjenama" i aktivno sudjelovanje i suradnju nazoënih, KokanoviÊ je i praktiëno pokazao kako izgleda jedan od seminara iz programa "Training Days". U travnju je planirano odræavanje dva seminara u ÆK Split: "Pravilan poëetak - Ulazak u svijet marketinga", 6.- 8. travnja i "Uvijek korak ispred - Efikasno upravljanje vremenom", 22. travnja. Sajmovi Seminar "Kako poboljπati vaπ turistiëki proizvod" U organizaciji Veleposlanstva Velike Britanije u RH, Gospodarske komore Edinburgha i ÆK Split odræan je 2. prosinca u splitskoj Komori seminar "Kako poboljπati vaπ turistiëki proizvod". Na seminaru su sudjelovali predstavnici 50-ak hrvatskih tvrtki s podruëja turistiëke djelatnosti. Otvoreni dan seminara "Training Days" Otvoreni dan programa "Training Days" odræan je 8. veljaëe u ÆK Split pred 30-ak predstavnika æupanijskih tvrtki, Grada Splita i Æupanije splitsko-dalmatinske. "Training Days" su seminari koje Hrvatska gospodarska komora organizira u suradnji s rijeëkom tvrtkom M.C.G. - Management & Consulting Group, specijaliziranom za razvoj i provoappleenje obrazovanja i treninga unutar tvrtki. Program "Training Days" zapoëeo je 2002. godine, u njemu je sudjelovalo oko 200 polaznika iz malih, srednjih i velikih tvrtki s razliëitih podruëja djelatnosti. Seminari su jednodnevni, dvodnevni i trodnevni, a obuhvaêaju πirok raspon tema, od osobnog i poslovnog razvoja, komunikacijskih i prezentacijskih vjeπtina, upravljanja, izgradnje i razvoja timova, upravljanja stresom do uspjeπnog voappleenja, menadæmenta, marketinga i sl. Otvoreni dan seminara "Training Days" Hrvatski πtand na beogradskom sajmu tekstila Hrvatske tvrtke na beogradskom sajmu tekstila Deset hrvatskih tvrtki - TKZ d.d. Zagreb, Tekstil Lio d.o.o. Osijek, Koteks d.d. Split, PamuËna industrija Duga Resa d.d. u steëaju Duga Resa, Vukoman d.o.o. Pula, Dekorativa d.o.o. Zagreb, Konoplja d.d. Zagreb, Euroda centar d.o.o. Zagreb, Fromax d.o.o. Zagreb, Suman d.o.o. Zagreb - nastupilo je u organizaciji HGK Æupanijske komore Split na 2. meappleunarodnom sajmu tekstila za dom "Domo Expo Balkan 2005", odræanom u Beogradu od 9. do 12. veljaëe. Na sajmu je izlagalo stotinjak tvrtki iz Srbije i Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, GrËke, Turske, Maapplearske, Rumunjske,»eπke, NjemaËke, Francuske, Italije i Indije, a hrvatski su se izlagaëi predstavili na atraktivnom i dobro smjeπtenom πtandu ÆK Split, veliëine 108 Ëetvornih metara. VeÊina hrvatskih izlagaëa (TKZ, PamuËna industrija Duga resa, Tekstil Lio, Koteks, Konoplja) je prije raspada bivπe Jugoslavije bila dobro pozicionirana na træiπtu Srbije i Crne Gore, te je nastup na sajmu bio usmjeren na ponovno osvajanje tog træiπta. Iako posjetitelja nije bilo u oëekivano velikom broju, sve su hrvatske tvrtke ostvarile kontakte s poduzetnicima i gospodarskim subjektima zainteresiranim za uspostavljanje poslovne suradnje. ZajedniËkim nastupom u organizaciji ÆK Split tvrtke su takoappleer zadovoljne, o Ëemu svjedoëe i rezultati ankete provedene meappleu hrvatskim izlagaëima. Korisni su bili i kontakti meappleu samim izlagaëima, te su utvrappleene i moguênosti meappleusobne suradnje. 7

Hrvatski su πtand posjetili sekretar tekstilne industrije Srbije i Crne Gore i predstavnica Privredne komore Beograda, s kojima se razgovaralo o stanju i problemima tekstilne industrije te moguênostima meappleusobne poslovne suradnje. Osnovan Euro info centar pri ÆK Split Kao dio Euro info komunikacijskog centra Zagreb, koji djeluje pri srediπnjoj HGK, od 1. prosinca 2004. pri Æupanijskoj komori Split djeluje Euro info centar - Relejni centar Split. Osnovni zadaci EIC Relejnog centra Split bit Êe provoappleenje aktivnosti Euro info komunikacijskog centra na lokalnoj razini, tj. prvenstveno obavjeπtavanje, pomoê i savjetovanje trgovaëkih druπtava o pitanjima europskih integracija. Uz potporu Europske komisije organizirat Êe se i besplatni seminari za hrvatske gospodarstvenike o bitnim temama u procesu europskih integracija. Kontakt podaci: ÆK Split, Euro info centar - Relejni centar Split, tel. 321-135, e-mail: gkosta@hgk.hr. 19. natjeëaj za najbolju inovaciju Dalmacije Uvjeti natjeëaja: 1. Pravo sudjelovanja imaju sve fiziëke i pravne osobe s podruëja Splitsko-dalmatinske, Zadarske, ibenskokninske i DubrovaËko-neretvanske æupanije. 2. Predmet natjeëaja moæe biti iz bilo kojeg podruëja ljudskog rada i djelovanja. 3. Predloæeno rjeπenje moæe biti izum, tehniëko-tehnoloπko unapreappleenje, koristan prijedlog, racionalizacija, novi proizvod ili ideja. 4. Uplata godiπnje Ëlanarine Druπtvu inovatora Split (DIATUS). 5. Prijave se podnose iskljuëivo na obrascu koji se moæe dobiti na adresi DIATUS-a, PoljiËka cesta 31, 21000 Split. 6. Prijave se primaju do 31.03.2005. godine. Za sve informacije obratite se u DIATUS, tel. 370-244, fax 463-738, e-mail: diatus@st.hinet.hr. Najave Prijave za nastup na sajmu kamena u Veroni HGK Æupanijska komora Split i ove Êe godine organizirati zajedniëki, sedmi po redu, nastup hrvatskih kamenara na veronskom sajmu kamena. 40. Marmomacc - Meappleunarodni sajam mramora, kamena i tahnologija odræat Êe se 29. rujna - 2. listopada 2005. u Veroni. RijeË je o jednom od najznaëajnijih sajmova s podruëja kamenarstva, na kojem je u 2004. nastupilo gotovo 1.500 izlagaëa iz 47 zemalja, a posjetilo ga je viπe od 60.000 posjetitelja. ÆK Split Êe, kao i dosadaπnjih godina, participirati u troπkovima nastupa. Informacije i prijava sudjelovanja: ÆK Split, Odsjek za meappleunarodne odnose, tel. 321-141 i Odsjek za industriju, tel. 321-139. Predstavljanje Europske jeziëne mape za odrasle ÆK Split, 15. oæujka U ÆK Split Êe 15. oæujka biti predstavljena Europska jeziëna mapa za odrasle. Cilj je prezentacije upoznavanje hrvatske gospodarske javnosti s mapom i moguênostima njene primjene kako u procesu poduke stranih jezika tako i u poslovima upravljanja ljudskim potencijalima. Prezentaciju Êe voditi predsjednica Zajednice za strane jezike pri HGK Valnea Bressan. Informacije: ÆK Split, Odsjek za poslovno obrazovanje, tel. 321-176. Seminar Proces stabilizacije i pridruæivanja te prikljuëenje EU, ÆK Split, 16. oæujka Seminar o procesu stabilizacije i pridruæivanja te prikljuëenju Europskoj uniji (Projekt Partners) odræat Êe se 16. oæujka u ÆK Split. Informacije i prijava sudjelovanja: ÆK Split, Odsjek za meappleunarodne odnose, tel. 321-135. Gospodarski posjet NR Kini, 4.-10. travnja Na traæenje veêeg broja gospodarstvenika zainteresiranih za poslovne kontakte u Kini, ÆK Split organizira poslovni posjet kineskoj pokrajini Hebei, 4.-10. travnja 2005. Tom Êe prigodom biti potpisan i sporazum o suradnji izmeappleu Gospodarske komore pokrajine Hebei i ÆK Split, koji treba omoguêiti kvalitetniju razmjenu informacija i olakπati kontakt tvrtkama. BuduÊi uvoz iz Kine u Splitsko-dalmatinsku æupaniju stalno raste, cilj je posjeta poveêanje hrvatskog izvoza putem ponude hrvatske robe i predstavljanje turistiëkih potencijala kineskom træiπtu. Informacije: ÆK Split, Odsjek za meappleunarodne odnose, tel. 321-135, 321-143. IzdavaË: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ÆUPANIJSKA KOMORA SPLIT Obala A. TrumbiÊa 4, 21000 Split Za izdavaëa: Jadranka RadovaniÊ Ureappleuje: Suzana PrkiÊ Tel. 021/321-100, fax. 021/346-956 E-mail: sprkic@hgk.hr Tisak: Dalmacija-papir Split